• omogućavanje dobivanja brzih i relevantnih informacija u cilju podizanja svijesti korisnika i putnika o njihovim pravima i obvezama

• uvođenje i usklađenje postupaka i procesa za potrebe zaštite putnika, a koji su se pokazali učinkoviti za korisnike javnih komunikacijskih usluga.

Glavne aktivnosti HAKOM-a u zaštiti korisnika u 2016.:

Sadržaj

­­­

5        INSPEKCIJSKI NADZOR

HAKOM ima punu nadležnost za inspekcijski nadzor u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i dijelu prava putnika u željezničkom prometu, a inspektori su u potpunosti integrirani u organizacijsku strukturu HAKOM-a.

U 2016. HAKOM će provoditi inspekcijski nadzor rukovodeći se načelima razmjernosti i svrhovitosti.

Razmjernost inspekcijskog nadzora ostvaruje se izborom mjera u zavisnosti od prirode kršenja zakona, pri čemu se uzima u obzir složenost i brojnost propisa i pravila kojima subjekti na tržištu moraju udovoljiti. Prekršiteljima se stoga prvenstveno nalaže poduzimanje mjera koje su nužno potrebne za otklanjanje nezakonitog postupanja, kada se takvo postupanje utvrdi. Prekršajni progon poduzima se sukladno zakonskim ovlastima, vodeći pri tome računa o svim okolnostima slučaja.

Svrhovitost inspekcijskog nadzora se u pravilu ostvaruje otklanjanjem problema koji se sustavno pojavljuju na tržištu te mogu u znatnijoj mjeri narušiti tržišno natjecanje i prava krajnjih korisnika.

Kroz strateške aktivnosti, utvrđena su područja na kojima primarno treba kontrolirati postojanje sustavnih problema i koja će biti fokus inspekcijskog nadzora u 2016.

Fokus i aktivnosti HAKOM-a

a)                 Elektroničke komunikacije

HAKOM će tijekom 2016. provoditi pojačanu kontrolu ispunjenja novih prava krajnjih korisnika, a koja su propisana izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga iz 2015., a osobito poštivanje pravila prilikom sklapanja ugovora na daljinu i izvan poslovnih prostora.

Tijekom 2016. provodit će se nadzor nad ispunjavanjem obveza snimanja i dostavljanja podataka o infrastrukturi elektroničkih komunikacija, što je nužan preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova za razvoj infrastrukture mreža velikih vrzina.

Tijekom 2016. ujedno će se nastaviti sa provođenjem niza sveobuhvatnih inspekcijskih nadzora nad održavanjem postojećih pristupnih mreža. Nadzor će obuhvatiti; kontrolu izvedbeno tehničke dokumentacije dotičnih pristupnih mreža, analizu smetnja, mjerenja prijenosnih parametara i parametara kakvoće usluga kako na fizičkom tako i na višim slojevima mreža, kontrolu ispravnosti ugrađene prenaponske zaštite i kontrolu otpora uzemljenja (na glavnom razdjelniku i primarnim izvodima), te vizualni pregled nadzemnog dijela mreže, primarnih izvoda te glavnog razdjelnika. Cilj ovih nadzora je prije svega prisiliti infrastrukturnog operatora na kvalitetnije održavanje pristupne mreže a što će rezultirati smanjenim brojem smetnja odnosno  povećanjem kakvoće usluga.

b)                 Poštanske usluge

Tijekom 2016. naglasak nadzora biti će na obavljanju univerzalne poštanske usluge te zamjenskih poštanskih usluga.

c)                  Željezničke usluge

Tijekom 2016. naglasak poslova inspekcijskog nadzora bit će na ispunjavanju odredbi o pravima putnika u željezničkom prometu.

Osim inspekcijskih nadzora, planiranih prema strateškim aktivnostima, HAKOM će reagirati na svaku osnovanu prijavu operatora ili krajnjih korisnika, a koja ukazuje na nezakonito ponašanje.

U politici prekršajnog kažnjavanja HAKOM će prioritetno pokretati postupke u kojima su počinjene teže povrede zakona.

Glavne aktivnosti HAKOM-a u poslovima inspekcijskog nadzora u 2016.:

6        HAKOM

HAKOM neprekidno prilagođava svoje regulatorne kapacitete potrebama tržišta te podiže učinkovitost i transparentnost svog rada unaprjeđenjem organizacije, definiranjem i informatizacijom radnih procesa, izgradnjom snažnog integriranog „e-vlada“ orijentiranog informacijskog sustava, aktivnom međunarodnom suradnjom, a posebno stjecanjem znanja i vještina svojih zaposlenika.

Razvoj HAKOM-a kao neovisnog regulatornog tijela za područja elektroničkih komunikacija, pošte i željeznice, što uključuje i zaštitu korisnika, provodi se kroz dvije inicijative:

•    konvergencija – usmjerena na tržišno natjecanje i regulaciju tržišta s ciljem unaprjeđenja tržišnog natjecanja i povećanja investicija i inovacija

•    modernizacija – usmjerena na razvoj vlastite sposobnosti u regulaciji gdje je prioritetni strateški cilj razvoj regulatornih kompetencija HAKOM-a.

Posebna pažnja posvećena je podizanju vlastite sposobnosti i učinkovitosti kroz razvoj regulatornih kompetencija, projekt „Pogled u budućnost“ i projekt e-Agencija.

6.1    e-Agencija

Javna uprava nastoji prilagoditi svoje poslovanje u smjeru korištenja aplikacija i servisa usmjerenih prema građanima kao korisnicima s dugoročnim ciljem njihova uključivanja u definiranje i modeliranje potrebnih javnih usluga. Program e-Agencija donosi transformaciju nastupa i ukupnog načina rada HAKOM-a primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije uz osiguranje jedne pristupne točke s atraktivnim servisima za korisnike. Na ovaj način, korisnicima je omogućeno da jednostavnije dobiju potrebne podatke ili steknu tražene dozvole i odobrenja bez poznavanja regulatorove interne organizacije. Sa strane agencije ostvarena je optimizacija internih procesa i konzistentnost podataka kroz različite organizacijske cjeline pri čemu je bitno smanjena višestruka interakcija s HAKOM-om. Cilj programa e-Agencije je ostvariti maksimalnu učinkovitosti uz optimalno korištenja internih resursa, te osigurati visoku kvalitetu pružanja raspoloživih usluga agencije.

Program e-Agencije temeljen je na konceptu elektroničke uprave, orijentiran prvenstveno na internetski pristup i to kroz komunikacijski kanal regulator-građani i regulator-gospodarstvo. Integrirani, modularni informacijski sustav e-Agencije otvoren je prema drugim tehnologijama i standardnim protokolima, a okrenut prema korisničkim potrebama.

Elektroničke komunikacije

Provedba ciljeva i planova e-Agencije zahtijeva ljudske i materijalne resurse. HAKOM nema potrebne ljudske resurse niti mu je cilj samostalno razvijati aplikacije i sustave, već ih gotove kupuje na tržištu ili angažira domaće kompanije za njihov razvoj. HAKOM definira arhitekturu i specifikaciju pojedine aplikacije ili sustava, izradu dokumentacije za nadmetanje, podršku implementaciji i integraciji aplikacija i sustava te provođenje obuke krajnjih korisnika.

6.2    Program potpora

Još krajem 2010. HAKOM je pripremio Program razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima[6]. AZTN je svojim rješenjem od 28.srpnja 2011. odobrio Program kao državnu potporu te ga dostavio EK na ocjenu. Program je i od strane EK odobren te ocijenjen kao državna potpora sukladno pravilima o državnim potporama. Realizacija Programa je bio bitan čimbenik u ostvarivanju Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine, te Provedbenog programa Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2015. godine.

Elektroničke komunikacije su kompleksno područje u nadležnosti HAKOM-a, a usko su vezane s upravljanjem radiofrekvencijskim spektrom jer su radijske frekvencije osnova za bežične/mobilne komunikacije. Područja aktivnosti tematski su podijeljena na regulaciju mjerodavnih tržišta, rješavanje sporova među operatorima, razvoj i izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, usluge, uključujući roaming i mrežnu neutralnost, kvalitetu i sigurnost komunikacijskih mreža ili usluga, zaštitu krajnjih korisnika i ranjivih skupina potrošača, inspekcijski nadzor na tržištu i suradnju. Suradnja uključuje i sudjelovanje HAKOM-a u radu međunarodnih tijela za elektroničke komunikacije.

Osnovno o Programu razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima:

Regulatorne aktivnosti

Krajnji cilj Programa je razvoj širokopojasnog ekosustava u područjima gdje ne postoji komercijalni interes operatora za ulaganje u izgradnju širokopojasne infrastrukture te osiguranje širokopojasne infrastrukture za ciljane grupe korisnika.

Iznos ukupno planiranog iznosa Programa: 100.000.000,00 kn, a bit će raspodijeljena kao što slijedi:

i) iznos od 50.000.000,00 kuna odnosi se na državnu potporu za provedbu mjere spajanje na širokopojasni pristup internetu,

ii) iznos od 50.000.000,00 kuna odnosi se za provedbu mjera instalacija odgovarajuće računalne opreme i instalacija odabranih aplikacija, a koja će se dodijeliti temeljem propisa javne nabave.

Financijska sredstava su osiguravana iz viška sredstava poslovanja HAKOM-a u razdoblju od 2009. do 2015., a godišnje financijske planove je odobrila vlada RH.

Trajanje Programa: 5 godina (1. rujna 2012. do 31. kolovoza 2016.).

Ciljana područja:  područje od posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i otoci

Analize mjerodavnih tržišta provode se jednom u tri godine ili u kraćem razdoblju ako tržišne okolnosti to nalažu. Postupak se provodi kako bi se procijenila djelotvornost tržišnog natjecanja i utvrdilo postoji li na određenom tržištu operator ili više operatora koji imaju značajnu ili zajedničku značajnu tržišnu snagu (SMP operator). Konačnu odluku na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike HAKOM je donio u svibnju 2018. dok je konačna odluka na tržištu započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj lokaciji donesena u siječnju 2019. Donesene regulatorne mjere usko su povezene s odlukom Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koja je odobrila privremeno upravljanje Optima Telekomom (Optima) od strane Hrvatskog telekoma (HT) najkasnije do srpnja 2021. (uz početak procesa prodaje u siječnju 2020.) te odlukom AZTN-a o pripajanju H1 Telekoma Optimi. Buduća regulacija tih tržišta usko je povezana s okolnostima koje će nastupiti nakon prodaje Optime te će u četvrtom tromjesečju 2020. započeti priprema za analize spomenutih tržišta u formi definiranja upitnika prema dionicima tržišta i obrade dostavljenih podataka.

Ciljana skupina korisnika: škole, zdravstvene ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva (DVD), Ministarstvo uprave, Ministarstvo unutarnjih poslova.

Program se sastoji od tri podprojekta:

Određivanje veleprodajnih cijena operatora sa značajnom tržišnom snagom na temelju novih troškovnih modela jedna je od ključnih regulatornih aktivnosti. S obzirom na to da je HT u razdoblju od zadnjih troškovnih modela (2013.) napravio značajne promjene u mreži, tijekom druge polovice 2019. i prve polovice 2020. izradit će se novi troškovni modeli za izračun veleprodajnih cijena pristupa u nepokretnoj mreži, a koji će biti u skladu s promjenama implementiranim u mreži HT-a. Zbog značaja usluge širokopojasnog pristupa internetu u današnjem društvu, na temelju troškova će se u drugoj polovici 2020. odrediti cijene za usluge koje su sastavni dio tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa i tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa, odnosno tržišta kojima se određuje regulacija širokopojasnog pristupa internetu. Osim ovih tržišta, odredit će se cijene i za regulirane usluge na tržištu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

• izgradnja nove infrastrukture za širokopojasni pristup

◦ Potporu mogu primiti: operatori elektroničkih komunikacija koji mogu osigurati  širokopojasni pristup internetu na određenom području uz ispunjavanje zahtijevanih parametara kvalitete

Praćenje koncentracije Hrvatskog Telekoma i Optime i prilagodba analiza tržišta ishodu postupka zadaća je koja se nametnula radi zaštite tržišta i tržišnog natjecanja. AZTN je u lipnju 2017. donio rješenje kojim se HT obvezuje da u siječnju 2020. započne s postupkom prodaje svih svojih dionica Optime, a proces prodaje trebao bi završiti najkasnije do srpnja 2021. Iako HAKOM nije tijelo nadležno za proces prodaje Optime, pratit će proces te, po potrebi, davati stručna mišljenja i dostavljati potrebne podatke. U slučaju završetka prodaje tijekom 2020., a uzevši u obzir da će prodaja dovesti do promjena statusa operatora kojima je potrebno odrediti regulatorne obveze, HAKOM će pokrenuti potrebne izmjene kako bi regulatorni tretman SMP operatora prilagodio novim okolnostima na tržištu.

◦ Svrha potpore: Potpora je namijenjena za pokrivanje opravdanih troškova kapitalnog ulaganja za izgradnju neophodne infrastrukture (građevinski radovi, oprema, spajanje mreže,…) za širokopojasni pristup internetu za ciljanu grupu korisnika na ciljanom području

• osiguranje odgovarajuće računalne opreme

◦ HAKOM će kroz javnu nabavu osigurati potrebnu terminalnu opremu kod krajnjeg korisnika i ostalu IT infrastrukturu za povezivanje i smještaj aplikacija (donacija ciljanoj grupi korisnika)

• instalacija odgovarajućih aplikacija i usluga

Provođenje Testa istiskivanja marže (MST) na temelju nove Metodologije povećat će učinkovitost regulacije jer se testom ocjenjuje postoji li dovoljan ekonomski prostor između veleprodajne cijene, koju operatori plaćaju SMP operatoru, i maloprodajne cijene, koju operatori nude krajnjim korisnicima. S obzirom na to da je prva Metodologija donesena 2014., a određene izmjene ugrađene dvije godine kasnije, HAKOM će u drugoj polovici 2019. donijeti novu Metodologiju koja u obzir uzima postojeće (nove) okolnosti na tržištu. Nova Metodologija definirat će određena pravila drugačije od metodologije iz 2014. te će se tijekom 2020. napraviti promjene u regulatornom tretmanu tarifnih paketa SMP operatora, a svi tarifni paketi će se ocjenjivati sukladno novim pravilima tijekom godine.

◦ HAKOM će provesti natječaj za prikupljanje ideja o uslugama i aplikacijama od javnog interesa a za potrebe ciljane grupe korisnika, te će povesti nadmetanje za razvoj i implementaciju odabranih ideja (donacija za razvoj i implementaciju aplikacija i uslugu)

Povijesna analiza učinkovitosti regulatornih obveza u ostvarenju djelotvornog tržišnog natjecanja i strateška ocjena dostatnosti istih za održivi razvoj elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj razmotrit će mogućnost mogu li određene regulatorne obveze povrh postojećih regulatornih obveza dati dodanu vrijednost daljnjem razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja.

Program obuhvaća:

• spajanje širokopojasnim pristupom internetu svih do sada nespojenih osnovnih i srednjih škola, zdravstvenih ustanova te DVD-ova

ZEK-om i podzakonskim propisima definiran je regulatorni okvir kojeg se trebaju pridržavati operatori na tržištu elektroničkih komunikacija. Dodatno, na temelju analiza tržišta HAKOM, kao sektorski regulator, određuje SMP operatore te određuje regulatorne obveze u skladu s prepoznatim preprekama na tržištu. HAKOM će u posljednjem tromjesečju 2020. pripremiti izvješće u kojem će biti prikazan pregled povreda regulatornog okvira. Izvješće će se koristiti u definiranju budućih regulatornih mjera i rješenja, kao i za definiranje glavnih izazova na tržištima elektroničkih komunikacija.

• instalaciju odgovarajućeg terminala (internetski kiosk za mjesta namijenjena kraćem zadržavanju ili osobna računala za mjesta gdje su prihvatljiva dulja zadržavanja) na svim spojenim mjestima navedenim u prvoj točki

• instalaciju informacijske infrastrukture (poslužitelji i aplikacije) za implementaciju predloženih usluga u regionalnim središtima

U slučajevima regulatornih sporova između operatora, HAKOM će na transparentan i objektivan način, u skladu sa zakonskim propisima, a nakon provedenog upravnog postupka, donijeti odluku o rješenju spora. Odlukom se jednom ili više operatora određuju obveze koje osiguravaju da se poštuju načela i ciljevi propisani ZEK-om.

• pristup izabranim informativnim i obrazovnim aplikacijama i sadržajima za sve osnovne i srednje škole

• pristup izabranim informativnim, savjetodavnim i zdravstvenim aplikacijama i sadržajima za zdravstvene ustanove

Regulacija tržišta bez prikupljanja i analize podataka ne bi bila moguća, a tržište elektroničkih komunikacija jedno je od najpropulzivnijih gospodarskih sektora sa stalnom pojavom novih usluga, tehnologija i operatora. Uzevši u obzir značajne promjene na tržištu elektroničkih komunikacija u zadnjih nekoliko godina te važnost prikupljenih podataka od strane dionika tržišta na buduću regulaciju, HAKOM će u prvoj polovici 2020. ažurirati upitnike za tržište elektroničkih komunikacija odnosno napraviti reviziju postojećih podataka koje HAKOM prikuplja za potrebe regulacije tržišta u svrhu praćenja trendova na tržištu.

• pristup aplikacijama za burzu, tj. ponudu i potražnju (prodaju i kupnju) poljoprivrednih proizvoda ili turističkih usluga (poput seoskih, lovnih, ribolovnih, zimskih itd.)

• pristup aplikacijama za savjete u području poljoprivrede i stočarstva, ribolova

• povećanje gustoće širokopojasnog pristupa na ciljanom području kroz priključenje lokalnog stanovništva na širokopojasni pristup.

Planira se i nadogradnja postojećeg GIS interaktivnog portala s nizom dodatnih funkcionalnosti u prikazu teritorijalne dostupnosti podataka koji se prikupljaju u HAKOM-u, s posebnim naglaskom na širokopojasni pristup internetu, kao dodatna informacija svim dionicima na tržištu i zainteresiranoj javnosti.

Očekivani učinci ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu:

Izgradnja i EKI

•   ravnomjerniji razvoj regija

•   brži rast korištenja interneta i širokopojasnog pristupa internetu

Analiza regulatornog okvira u cilju smanjenja troškova gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) i postavljanja mreža velikih brzina predstavlja jedan od ključnih izazova kako bi se povećao broj korisnika koji pristupaju internetu s brzinama iznad 100 Mbit/s. Izvršit će se analiza postojećih podzakonskih propisa koji imaju izravan utjecaj na omogućavanje korištenja postojeće EKI i druge povezane opreme te propisa koji reguliraju tehničke aspekte gradnje novih elektroničkih komunikacijskih mreža (EKM), s naglaskom na poticanje zajedničkog ulaganja u izgradnji mreža vrlo velikih brzina.

•   doprinos sveukupnom razvoju i dinamiziranju gospodarstva

•   povećanje bruto nacionalnog dohotka

Provedba postupaka ozakonjenja EKI je postupak sređivanja postojećeg stanja kabela uvučenih bez prethodnog zaključenja ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije s ciljem sređivanja postojećeg stanja zajedničkog korištenja EKI. Po završetku postupka, HAKOM donosi odluku kojom nalaže daljnje obveze infrastrukturnom operatoru, operatoru korisniku i pravnoj ili fizičkoj osobi, u cilju konačnog sređivanja stanja u kabelskoj kanalizaciji. Ovim postupcima potiče se zajedničko korištenje EKI te pridonosi sigurnosti uporabe EKM, cjelovitosti mreže i međusobnog djelovanja elektroničkih komunikacijskih usluga.

•   otvaranje novih radnih mjesta

•   omogućavanje pristupa internetu i obuka ruralnog stanovništva u korištenju interneta

Suradnja s DGU na uspostavi jedinstvene baze katastra EKI nastala je temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NIPP), pri čemu je Državna geodetska uprava (dalje: DGU) odgovorna je za uspostavu Središnjeg repozitorija katastra vodova, s modulom Geografskog informacijskog sustava elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (dalje: GIS EKI) tj. jedinstvene baze GIS EKI koja treba osigurati pristup podatcima o izgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i slobodnim elektroničkim komunikacijskim kapacitetima u Republici Hrvatskoj. U novom sustavu GIS EKI Središnjeg repozitorija katastra vodova i pripadajućeg sučelja za razmjenu podataka s HAKOM-om (preko budućeg HAKOM-ovog web GIS programskog rješenja) potrebno je omogućiti podršku za sljedeće HAKOM-ove poslovne procese:

•   unaprjeđenje sustava obrazovanja na navedenim područjima

-          Proces uvjeta gradnje

•   unaprjeđenje sustava zdravstva na tim područjima

-          Procesi vezani uz potvrdu o pravu puta i pravo korištenja nekretnina

• potpora razvoju poljoprivrede u ruralnim područjima kroz razvoj dodatnog distribucijskog kanala

-          Procesi vezani uz ozakonjenje

•   potpora razvoju turizma u ruralnim područjima

-          Zajedničko korištenje EKI

•   doprinos razvoju softverskih aplikacija i usluga

•   doprinos razvoju fiksnih i mobilnih komunikacija.

Prikupljanje i obrada podataka o pokrivenosti širokopojasnim pristupom podrazumijeva grafički prikaz podataka o dostupnosti i korištenju brzina širokopojasnog pristupa u svrhu dobivanja potpora iz EU fondova kao i za praćenje i analizu razvoja tržišta. Podaci se objavljuju na službenim stranicama HAKOM-a. Područja dostupnosti širokopojasnog pristupa dostupne su i putem WFS servisa. Podaci o dostupnosti širokopojasnog pristupa prikazuju se i na „European broadband mapping platform”.

Fokus i aktivnosti HAKOM-a

• izgradnja nove infrastrukture za širokopojasni pristup

• osiguranje odgovarajuće računalne opreme

Davanje mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova. U procesu donošenja prostornih planova  prema odredbama Zakona o Prostornom uređenju(NN br. 153/13, dalje: ZPRU), HAKOM sudjeluje u predmetnom procesu od trenutka davanja zahtjeva (odluke nositelja planiranja da pristupi izradi plana ili izmjeni i dopuni postojećeg plana) preko sudjelovanja u javnoj raspravi, na način da daje pismeno mišljenje na prijedlog nacrta prostornog plana za javnu raspravu prema odredbi članka 101. ZPRU-a.

• instalacija odgovarajućih aplikacija i usluga

Posebni uvjeti/potvrde glavnog projekta – HAKOM u svojstvu javnopravnog tijela u području gradnje utvrđuje posebne uvjete gradnje i izdaje potvrde glavnih projekata. Uvođenjem internetskog servisa „e-dozvole“ od strane tijela graditeljstva izvršit će se interna prilagodba procesa izdavanja posebnih uvjeta i potvrda glavnih projekata.

HAKOM će provesti nadmetanje za razvoj i implementaciju odabranih ideja, odabrati izvođače i ugovoriti isporuku i implementaciju aplikacija.,

Glavne aktivnosti HAKOM-a na Programu potpora u 2016.:

Pravo puta je aktivnost kroz koju HAKOM utvrđuje infrastrukturnog operatora za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih ili fizičkih osoba i utvrđuje visinu naknade za pravo puta. Potvrda pravo puta obuhvaća  pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i EKI, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja  čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena EKI.

Usluge

6.3    Suradnja

Razvojem komunikacijske i informacijske tehnologije pojavljuju se nove napredne usluge koje zahtijevaju visoku razinu sigurnosti prijenosa podataka pa će biti nastavljeno praćenje problematike osiguravanja visoke razine sigurnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga sukladno Pravilniku o načinu i rokovima provedbe mjera zaštite sigurnosti i cjelovitosti mreža i usluga. Ubrzanim razvojem i povećanjem broja korisnika povećava se potreba za visokom razinom mrežne sigurnosti. To se prvenstveno odnosi na prijenos podataka putem komunikacijske infrastrukture, osobito korištenjem usluge pristupa internetu i skorom implementacijom 5G mreža. Operatori zato imaju obvezu HAKOM-u pravodobno slati izvješća o nastalim sigurnosnim incidentima, koji se analiziraju, a po potrebi se izvještava i Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA, eng. European Union Agency for Network and Information Security). HAKOM će nastaviti suradnju s ključnim nacionalnim tijelima, osobito kroz potencijalnu reviziju nacionalne procjene rizika za 5G i eventualne potrebe donošenja zakonskog okvira iz ovog područja.

RH je dio jedinstvenog europskog tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga te je suradnja s europskim tijelima (BEREC, COCOM, RSPG, RSC, ERGP, ENRRB) jedna od ključnih aktivnosti HAKOM-a. Vodeći računa o daljnjem razvoju hrvatskih tržišta u svojoj nadležnosti i uzimajući u obzir nacionalne posebnosti, HAKOM će nastaviti s primjenom najbolje prakse na području regulacije primjerene hrvatskim tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. Razmjena iskustava i suradnja s drugim europskim regulatorima nastavit će se i u 2016..

HAKOM-u je povjerena zadaća upravljanja adresnim i brojevnim prostorom u elektroničkim komunikacijama. To podrazumijeva pravovremenu izradu plana adresiranja i plana numeriranja, pravovremenu dodjelu adresa i brojeva te donošenje potrebnih propisa koji omogućavaju prijenos i korištenje brojevnog i adresnog prostora korisnicima. Također, odgovoran je za uspostavu, razvoj, održavanje i upravljanje centralnom administrativnom bazom prenesenih brojeva (CABP), što zahtijeva neprekidan rad na uvođenju novih funkcionalnosti baze kako bi korištenje usluge prenosivosti broja bilo optimalno, sukladno Pravilniku o prenosivosti broja.

Daljnja harmonizacija jedinstvenog poštanskog sustava, koja se odvija na tržištu poštanskih usluga EU, zahtijeva međusobnu suradnju. Stoga će HAKOM svoje međunarodne aktivnosti za područje poštanskih usluga nastaviti u okviru Europske skupine za poštansku regulaciju (ERGP) i to u radnim skupinama koje se bave problematikom vezanom uz izračun neto troška, računovodstveno razdvajanje, pristup mreži, praćenju zadovoljstva korisnika i razvoja tržišta te prekograničnom prometu paketa i uslugama e-trgovine, proaktivno surađivati sa radnim tijelima Europske komisije za poštanske usluge (DG Grow) i Europskog odbora za poštansku regulaciju (CERP) – ali i na suradnju s regulatornim tijelima u okruženju

Kakvoća parametara pružanja javnih govornih usluga pratit će se i analizirati prikupljanjem podataka od operatora, a kvaliteta pruženih usluga pristupa internetu na nacionalnoj razini putem korisničkih aplikacija HAKOMetar i HAKOMetar Plus. HAKOMetar je alat za mjerenje brzine širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mreži koji korisnicima omogućava provjeru ugovorene brzine, pri čemu rezultati mjerenja predstavljaju odgovarajući dokaz u postupku rješavanja pritužbi krajnjih korisnika sukladno članku 50. i 51. Zakona. HAKOMetar Plus je alat za informativno mjerenje kakvoće pristupa internetu u pokretnim i WLAN mrežama, ali sadrži i provjeru parametara otvorenosti i neutralnosti interneta. Pored osiguravanja otvorenosti interneta i mrežne neutralnosti, pazit će se i da usluga roaminga bude u skladu s TSM Uredbom.

Na tržištu željezničkih usluga posebna pozornost se posvećuje daljnjoj harmonizaciji tržišta željezničkih usluga. HAKOM će tijekom 2016. sudjelovati u radu mreže željezničkih regulatornih tijela (ENRRB) te radnih skupina IRG-Rail-a, a vezano za pristup uslužnim objektima, definiranje direktnih troškova za izračun minimalnog pristupnog paketa te primjenu, tumačenje zakonodavnog okvira i radnih skupina vezano za teretne željezničke koridore s osobitim naglaskom na mediteranski željeznički koridor, kojeg će RH biti dio.

Redovitim sudjelovanjem u radu međunarodnih tijela i praćenjem razvoja tržišta HAKOM osigurava interese RH, razmjenjuje informacije i iskustva i stječe nova znanja, kako bi na vrijeme prepoznao regulatorne, tehnološke i tržišne izazove, uočio i primijenio najbolje prakse.

Fokus i aktivnosti HAKOM-a

Na području suradnje HAKOM će se u sljedećoj godini usredotočiti na:

Osiguravanje pristupa univerzalnim uslugama za sve korisnike elektroničkih komunikacijskih usluga jedno je od glavnih načela i ciljeva regulacije elektroničkog komunikacijskog tržišta RH, što uključuje i osigurati zadovoljavajuću kakvoću obavljanja univerzalne usluge. Univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama predstavljaju najmanji skup usluga određene kakvoće koje moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni na cijelom području RH, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji, uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja. U 2020. redovito će se provoditi provjere univerzalnih usluga, a kroz godišnja izvješća operatora univerzalnih usluga pratit će se ostvarivanje obveza u obavljanju univerzalnih usluga, kao i kakvoća pruženih univerzalnih usluga za prethodnu godinu, što će se objaviti na internetskim stranicama HAKOM-a.

• sudjelovanje u radu radnih tijela EU

• suradnja na području ostvarivanja ciljeva Digitalne Agende i razvoja širokopojasnog pristupa internetu

Regulacija novih usluga: HAKOM kontinuirano prati razvoj usluge komunikacije između strojeva (M2M, eng. Machine–to–Machine) i „Interneta stvari“ (IoT, eng. Internet of Things). Za budući razvoj važno je sagledati M2M/IoT usluge u kontekstu regulatornog okvira EU-a za elektroničke komunikacije i analizirati potencijalne barijere na tržištu kao što su, između ostaloga, raspodjela ograničenih resursa, standardizacija, međunarodni roaming, promjena operatora i prenosivost brojeva te kibernetička sigurnost i privatnost podataka.

• iskustva u regulaciji novih tehnologija

Zaštita korisnika

• učinkovito upravljanje i usklađivanje uporabe RF spektra, te suradnja s regulatorima iz regije

6.4    Razvoj kompetencija i ljudskih potencijala

Informiranje i educiranje korisnika: U cilju informiranja i educiranja korisnika HAKOM provodi i preventivno djelovanje informiranjem i edukacijom korisnika. U tom smislu, HAKOM će izdati godišnji korisnički letak i brošuru koji će distribuirati korisnicima i udrugama za zaštitu potrošača te operatorima. Korisničkim letkom korisnicima se pruža najosnovniji kratki prikaz prava i obveza u korištenju javnih komunikacijskih usluga, osobito u dijelu novih i izmijenjenih korisničkih prava i obveza. U svrhu daljnjeg informiranja korisnika, HAKOM će izraditi edukativna korisnička videa koja će biti svima dostupna putem interneta.  HAKOM će nastaviti sudjelovanje u specijaliziranim radio i TV emisijama, te sa suradnjom i podrškom udrugama za zaštitu korisnika. 

Tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga važan su segment razvoja svake zemlje, a osim toga tržište elektroničkih komunikacija jedan je od najpropulzivnijih gospodarskih sektora. Stoga su, u svrhu što učinkovitijeg rješavanja svih izazova na dinamičnim i rastućim tržištima kakva HAKOM regulira, potrebna znanja za što brže i kvalitetnije donošenje odluka.

U cilju unapređenja korisničkog iskustva, HAKOM osigurava i redovito unaprjeđuje  korisničke aplikacije, kao važnu pomoć korisnicima u odnosima s operatorima. Najpoznatija je HAKOMetar za mjerenje brzine fiksnog interneta za slučajeve prigovora operatoru, a korisnicima se nudi i Procjenitelj troškova te Hakometar plus, koji služi za mjerenje brzine interneta u bežičnim mrežama i provjeru parametara mreže, uključujući i onih koji utječu na mrežnu neutralnost i otvorenost interneta. Osim aplikacija, kao rezultat suradnje s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGPO) u okviru zaštite potrošača, HAKOM vodi i osigurava Registar "Ne zovi" za one potrošače koji ne žele da ih trgovci zovu u svrhu promidžbe ili prodaje.

Posebna pažnja se pridonosi zaštiti djece i mladih kada su u pitanju elektroničke komunikacije. U suradnji s operatorima, HAKOM će sa svim zainteresiranim dionicima obilježiti Dan sigurnijeg interneta (DSI), podići svijest roditelja i učenika o ovoj temi, a svim osnovnim školama dostavit će se ažurirana brošura s najvažnijim savjetima za djecu i roditelje o sigurnom korištenju interneta za školsku godinu 2019/2020. U skladu s mogućnostima održavat će se radionice u školama.

U HAKOM-u se razvijaju najbolje prakse upravljanja ljudskim potencijalima te se ulaže u razvoj kompetencija radnika kao najveće vrijednosti jednog sektorskog regulatora. Podržavanjem cjeloživotnog obrazovanja ulaže se u razvoj specijalističkih znanja i vještina potrebnih za učinkovito obavljanje regulatornih poslova, a nova znanja i vještine nastoje se implementirati u sve segmente poslovanja.

Nastavit će se suradnja sa znanstvenom zajednicom (FER-om) u projektu koji se provodi kako bi se i mobilne aplikacije učinile što pristupačnijima osobama s invaliditetom (OSI). Namjera je razviti metodologiju za pristupačnost aplikacija koje se koriste na prijenosnim uređajima. Podršku cijelom projektu trebaju dati i udruge koje se bave temama od interesa osoba s invaliditetom, bez kojih prikupljanje informacija o stvarnim potrebama OSI i izrada ne bi bila moguća. Poticat će se i dijalog operatora s udrugama koje zastupaju interese osoba s invaliditetom, kako bi uključenje OSI u digitalno društvo bilo što uspješnije i brže.

Inspekcija

Stručno usavršavanje će se i u 2016. provoditi dodatnim školovanjem, organizacijom tečajeva stranih jezika, internim ili otvorenim seminarima i konferencijama, poticanjem radnika na objavljivanje stručnih članaka i radova, kao i sudjelovanjem u radu stručnih skupova i međunarodnih projekata.

Inspekcijske ovlasti osiguravaju lakši nadzor tržišta i u konačnici bolju regulaciju tržišta. HAKOM će nastaviti provoditi inspekcijski nadzor rukovodeći se uspostavljenim načelima razmjernosti i svrhovitosti. Razmjernost se ostvaruje izborom mjera u zavisnosti od prirode kršenja zakona, pri čemu se uzima u obzir složenost i brojnost propisa i pravila kojima subjekti na tržištu moraju udovoljiti. Nadziranim osobama prvenstveno nalaže poduzimanje mjera koje su nužno potrebne za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, a prekršajni postupak pokreće se sukladno zakonskim ovlastima, vodeći pri tome računa o svim okolnostima svakog pojedinog postupka inspekcijskog nadzora. Svrhovitost inspekcijskog nadzora se u pravilu ostvaruje uklanjanjem problema koji se sustavno pojavljuju na tržištu te mogu u znatnijoj mjeri narušiti tržišno natjecanje i/ili prava krajnjih korisnika.

Regulacija tržišta složena je zadaća koja zahtijeva interdisciplinarni pristup koji objedinjuje znanja iz ekonomije, prava i tehnologije, prvenstveno informacijske i komunikacijske tehnologije. Regulatornim mehanizmima usmjerava se razvitak tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga kako bi se postigla raspoloživost usluga sukladna potrebama i mogućnostima građana, gospodarstva i društva u cijelosti, te ulaganje u nove tehnologije kojima će se to neprekidno ostvarivati. U svrhu daljnjeg usavršavanja i produbljivanja interdisciplinarnog pristupa, tijekom 2016. nastavit će se suradnja s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Ekonomskim fakultetom u Zagrebu te Pravnim fakultetom u Zagrebu, prvenstveno putem specijalističkog interdisciplinarnog poslijediplomskog studija „Regulacija tržišta elektroničkih komunikacija“.

Europa i RH

Kroz inspekcijske postupke provodit će se kontrola operatora u poštivanju regulatornih obveza, pri rješavanju zahtjeva za isplatom naknade za nepravovremeni prijenos, primjeni novih sektorskih propisa koji su stupili na snagu krajem 2019. i početkom 2020., očuvanju otvorenog interneta i mrežne neutralnosti, točnosti informacija i rada korisničkih službi te roaminga. Također će se provoditi i nadzori u svim slučajevima u kojima postoji osnovana sumnja u kršenje Zakona, a svi upravni akti nadzora bit će javno objavljeni.

Suradnja

Razvoj elektroničkih komunikacija u Europi nije u potpunosti prepušten tržišnim mehanizmima već sama EU potiče razvoj ICT sektora kroz strategije poput Digitalne Agende ili uredbe o jedinstvenom tržištu elektroničkih komunikacija. Na taj način se želi stvoriti jedinstveni poslovno-regulatorni okvir u kojem će inovacije, jednostavnost poslovanja u EU i općenito okrenutost budućnosti omogućiti daljnji razvoj tržišta. Regulatori se u takvom okruženju također moraju prilagoditi te omogućiti inovativnim idejama da se što prije pojave na tržištu, uzimajući u obzir trenutno stanje tržišnog natjecanja među svim dionicima u elektroničkim komunikacijama, pogotovo na nacionalnim tržištima za koje su izravno mjerodavni.

Tržište pošte se već godinama suočava s padom broja pismovnih pošiljaka jer su elektroničke komunikacije prirodni supstitut za pisanu komunikaciju. U takvom okruženju budućnost poštanskih usluga leži u dostavi svega onoga što za krajnjeg korisnika ima neku dodanu vrijednost, a trenutno je motor tržišta dostava paketa. Nove, inovativne usluge dostave bit će fokus razvoja poštanskog tržišta u sljedećem razdoblju.

Uloga nacionalnog regulatora podrazumijeva intenzivnu suradnju s ostalim tijelima javne vlasti u RH, znanstvenim institucijama i dionicima tržišta, ali i međunarodnu suradnju, odnosno sudjelovanje u radu mnogih međunarodnih institucija ili radnih skupina koje se bave elektroničkim komunikacijama, u kojima HAKOM predstavlja RH. Najvažniji rad vezan je uz EU, odnosno EK i BEREC, ali i u tijelima poput ITU-a (ITU-T), ENISA-e, EMERG-a, EaPaReg-a i COCOM-a.

Tržište željezničkih usluga je u početnim fazama liberalizacije. Pojava novih prijevoznika na tržištu usložnjava regulaciju ali iskustva u otvaranju tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, odnosno mehanizmi liberalizacije koji su najvećim dijelom univerzalni, mogu se učinkovito primijeniti na svako tržište koje očekuje potpuna tržišna utakmica, pa tako i na tržište željezničkih usluga.

Fokus i aktivnosti HAKOM-a

Na području razvoja vlastitih kompetencija HAKOM će se u sljedećoj godini usredotočiti na:

• rad na multidisciplinarnom istraživačkom projektu „Pogled u budućnost“

• nastavak usavršavanja kroz interdisciplinarni specijalistički studij regulacije tržišta

• proaktivan nastup na domaćim i stranim konferencijama s ciljem skupljanja novog znanja.

Popis kratica

ADCO (Group of Administrative Co-operation under the R&TTE Directive 99/5/EC – R&TTE) – Skupina za administrativnu suradnju vezano uz R6TT direktivu

AZTN – Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

BEREC (Body of European Regulators for Electronic Communications) – Tijelo europskih regulatora u elektroničkim komunikacijama

CABP – Centralna administrativna baza prenesenih brojeva

CCA/LRIC (Current Cost Account/Long Run Incremental Cost) – Računovodstvo temeljem trenutnihtroškova/Računovodstvo temeljem dugoročnih inkrementalnih troškova

CEPT (European Conference of Postal and Telecommunications Administrations) – Europska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava

CERP (European Committee for Postal Regulation) – Europski odbor za poštansku regulaciju

CERT (Croatian national computer emergency response Team) – Hrvatski nacionalni tim za očuvanje sigurnosti interneta u RH

COCOM (Communications Committee) – Odbor za komunikacije Europske komisije

DA (Digital Agenda) – Digitalna Agenda za Europu 2020

DAB (Digital Audio Broadcasting) – Digitalna radiodifuzija zvuka

DGU – Državna geodetska uprava

DNS (Domain Name System) – Sustav za imena domena

DTV – Digitalna televizija

DVB-T2 - Sljedeća generacija sustava digitalne zemaljske televizije DVB-T

DZS – Državni zavod za statistiku

EBU (European Broadcasting Union) – Europska radiodifuzijska unija

ECC (Electronic Communication Committee) – Odbor za elektroničke komunikacije

ECO (Electronic Communications Office) – Ured za elektroničke komunikacije

ECP (European Common Proposal) – Zajednički europski prijedlog

EDZ – Elektrotehničko društvo Zagreb

EFIS (European Frequency Information System) – Europski informacijski frekvencijski sustav

EK – Europska komisija

EKI – Elektronička komunikacijska infrastruktura

ENISA (European Network and Information Security Agency) – Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost

ENRRB (European Network of Rail Regulatory Bodies)– Mreža europskih regulatornih tijela za željeznicu

ERGP (European Regulators Group for Postal Services) – Organizacija europskih regulatora za poštanske usluge

EU (European Union) – Europska unija

FER - Fakultet elektrotehnike i računarstva

FTTC (Fiber To The Cabinet) – Svjetlovod do komunikacijskog ormarića

GAC – Governmetal Advisory Commitee (Savjetnički odbor vlada pri ICANN-u)

GE-06 – Ženevski sporazum iz 2006.

GIS – Geografski informacijski sustav

GSM (Global System for Mobile Communications) – Globalni sustav pokretnih komunikacija

HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

HDTV (High DefinitionTelevision) – Televizija visoke kakvoće

HLIG (High Level Internet Group) – Internetska skupina visoke razine

HKIE – Hrvatska komora inžinjera elektrotehnike

HP – Hrvatska pošta d.d.

HT – Hrvatski Telekom d.d.

ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) – Organizacija za internetsku dodjelu imena i brojeva

ICSMS (Information and Communication System on Market Surveillance) – Sustav informiranja i komunikacije u nadzoru tržišta

IMS (Internet Protocol Multimedial Subsystem) – IP višemedijski podsustav

IoT (Internet of Things) – Internet stvari

IP (Internet Protocol) – Mrežni protokol za prijenos podataka kojeg koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne komunikacije preko računalne mreže

IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) – Instrument pretpristupne pomoći u procesu pristupanja EU – jedan od pretpristupnih programa suradnje i pomoći EU

IPv6 (Internet Protocol) - Mrežni protokol za prijenos podataka koji koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne komunikacije preko računalne mreže verzije 6

IRG (Independent Regulators Group) – Organizacija nezavisnih regulatora

IRG –R (Independent Regulators Group - Rail) – Organizacija nezavisnih regulatora za željeznicu

ITU (International Telecommuniation Union) – Međunarodna telekomunikacijska unija

KMS – Kontrolno-mjerno središte

KMP – Kontrolno-mjerna postaja

LTE (Long-Term Evolution) –Tehnologija koja omogućuje vrlo velike brzine prijenosa podataka putem sustava pokretnih komunikacija 4. generacije

MF/HF (Medium/High Frequency) – Srednja/visoka frekvencija – elektromagnetski valovi u radiofrekvencijskom području 300 kHz do 3 MHz (MF), odnosno 3 MHz do 30 MHz (HF)

MNC (Mobile Network Code) – Kôd mreže pokretnih komunikacija

MPPI – Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

MUP– Ministarstvo unutarnjih poslova

M2M (Machine to Machine) – Komunikacija između dva uređaja

MUX (Multiplex) – U digitalnoj televiziji: slijed digitalnih signala koji sadržava više radijskih ili televizijskih programa i/ili drugih podataka koji se istodobno prenose u jednom RF kanalu

NEB (National Enforcement Body) – Nacionalno tijelo mjerodavno osigurati primjenu propisa

NGA (Next Generation Access) – Pristupna mreža sljedeće generacije

NGN (Next Generation Network) – Mreža sljedeće generacije

OTC – Operativno tehnički centar

OTT (Over The Top) – Usluga temeljena na posljednjem i najvišem aplikacijskom sloju IP protokola

Program – Program rada HAKOM-a

PKMP – Pokretna kontrolno-mjerna postaja

PPDR  (Public Protection and Disaster Relief) – namjena RF spektra za javnu zaštitu i spašavanje

RAPEX – (Rapid Exchange of Information System) – EU Sustav brze razmjene informacija za opasne proizvode na tržištu

RF – Radiofrekvencijski

RH – Republika Hrvatska

RiTT – Radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema

RSC (Radio Spectrum Committee) – Odbor za radiofrekvencijski spektar

RSPG (Radio Spectrum Policy Group) – Skupina za politiku upravljanja radiofrekvencijskim spektrom

SERAC (Single European Railway Area Committee) – Odbor za jedinstveni europski željeznički prostor

SMS (Short Message Service) – Usluga slanja kratkih tekstualnih poruka

UHF (Ultra High Frequency) – Ultra visoka frekvencija – elektromagnetski valovi u radiofrekvencijskom području od 300 MHz do 3 GHz

UMTS (Universal Mobile telecommunications System) – Univerzalni sustav pokretnih telekomunikacija (pokretna mreža 3. Generacije)

UPU (Universal Postal Union) – Svjetska poštanska unija

VDSL (Very-high-bit-rate Digital Subscriber Line) – Digitalna pretplatnička linija s vrlo visokom brzinom prijenosa podataka

VHF (Very High Frequency) – Vrlo visoka frekvencija – elektromagnetski valovi u radiofrekvencijskom području od 30 MHz do 300MHz

VoIP (Voice Over Internet Protocol) – Prijenos govora putem internetskog protokola

WRC (World Radiocommunication Conference) – Svjetska radiokomunikacijska konferencija

ZEK – Zakon o elektroničkim komunikacijama

ZoŽ – Zakon o željeznici

ZPU – Zakon o poštanskim uslugama

ZRTŽU – Zakon o regulaciji tržišta željezničkih usluga

ZSIS – Zavod za sigurnost informacijskih sustava

[1] http://www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija-Program%20razvoja%20BB.pdf

[2] http://www.hakom.hr/default.aspx?id=1144

[3] Directive on Network and Information Security

[4] European Union Agency for Network and Information Security

[5] HAKOM-ov Program potpora posebno je obrađen u poglavlju 6.3

[6] http://www.hakom.hr/UserDocsImages/2012/studije/Studija-Program%20razvoja%20BB.pdf