Pripremam raspravu
Javna rasprava - Javni poziv - Univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama
Opis rasprave
Datum otvaranja rasprave: 08. veljače 2019. 14:00
Datum zatvaranja rasprave: 05. ožujka 2019. 12:00

Javni poziv - Univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama

a. Razlog provođenja

Sukladno članku 5. stavku 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) dužna je promicati interese korisnika usluga na različite načine, između ostalog i putem osiguravanja pristupa univerzalnim uslugama za sve korisnike usluga u skladu s odredbama ZEK-a.

Prema odredbama članka 36. ZEK-a, HAKOM najmanje jedanput u dvije godine utvrđuje pružaju li se univerzalne usluge iz članka 35. ZEK-a na prikladan način i s odgovarajućom kakvoćom usluge, te utvrđuje koji su operatori zainteresirani za pružanje jedne ili više usluga u okviru univerzalnih usluga i/ili za pokrivanje različitih dijelova državnog područja Republike Hrvatske. Na taj način niti jedan operator nije unaprijed izuzet od mogućnosti proglašavanja operatorom univerzalnih usluga, što znači da se u obzir mogu uzeti i operatori pokretnih komunikacijskih mreža. Isto tako, navedenom odredbom omogućeno je da u pružanju univerzalnih usluga može sudjelovati i više operatora i to na različitim zemljopisnim područjima ili za različite dijelove univerzalnih usluga.

Ako HAKOM utvrdi da se pojedina usluga u okviru univerzalnih usluga pruža na propisan i prikladan način, ne mora odrediti operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga, odnosno može donijeti odluku o ukidanju obveze pružanja tog dijela univerzalnih usluga operatoru univerzalnih usluga, kojemu je takva obveza bila prethodno određena, ali mora osigurati najmanje jednog operatora univerzalnih usluga za pristup javnoj komunikacijskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje govornu komunikaciju, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije koje koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost.

U protivnom, ako HAKOM utvrdi da se pojedina univerzalna usluga ne pruža na propisan i prikladan način, može odlukom odrediti jednog ili više operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga ili raspisati javni natječaj za pružanje univerzalnih usluga, pri čemu mora voditi računa o poštivanju tržišnog natjecanja, uz uvažavanje načela objektivnosti transparentnosti i nediskriminacije, te ne može unaprijed isključiti niti jednog operatora iz mogućnosti određivanja obveze pružanja univerzalnih usluga. U slučaju provedbe javnog natječaja za pružanje univerzalnih usluga i postojanja interesa za pružanje navedenih usluga od strane više operatora, HAKOM će na temelju provedenog javnog natječaja odabrati najpovoljnijeg operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga. Ako se niti jedan operator ne javi na javni natječaj za pružanje univerzalnih usluga, HAKOM može odlukom odrediti jednog ili više operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga, pri čemu osobito mora voditi računa o postojanju značajne tržišne snage operatora na mjerodavnom tržištu. U odluci o određivanju operatora univerzalnih usluga, HAKOM osobito utvrđuje uvjete pružanja te podrobniji opis i mjerila kakvoće univerzalnih usluga.

b. Opseg univerzalnih usluga

Obveza pružanja univerzalnih elektroničkih komunikacijskih usluga uvedena je u EU tijekom liberalizacije sektora telekomunikacija 90-tih godina kako bi iste mogli imati svi građani, bez obzira na prihode ili na zemljopisnu izoliranost, po prihvatljivoj cijeni i to u slučaju kada samo tržište ne omogućava navedene usluge po komercijalnim uvjetima. Cilj je bio spriječiti stvaranje socijalnih razlika u društvu osiguravanjem univerzalnih usluga po prihvatljivim cijenama građanima u ruralnim (zemljopisno izoliranim) mjestima kao i osigurati takav pristup, pod jednakim uvjetima, poglavito starijim osobama, osobama s invaliditetom te ljudima s posebnim socijalnim potrebama (domaćinstvima sa smanjenim prihodima). Jedan uvjet (koji je potreban, ali nije dovoljan) da bi određena usluga bila “temeljna (univerzalna) komunikacijska usluga” jest da se mora smatrati kao esencijalna za društvo, tj. većina ljudi i kućanstava bi je trebali koristiti.

Osiguravanje univerzalne usluge (drugim riječima, pružanje definiranog minimalnog skupa usluga svim krajnjim korisnicima po prihvatljivoj cijeni) može uključivati pružanje određenih usluga nekim krajnjim korisnicima po cijenama koje odstupaju od onih koje su posljedica uobičajenih uvjeta na tržištu. Međutim, kompenzacije operatorima koje su određene za pružanje tih usluga u takvim okolnostima, ne moraju imati za posljedicu bilo kakvo narušavanje tržišnog natjecanja, pod uvjetom da se odabranim operatorima nadoknadi specifičan neto trošak, te pod uvjetom da se opterećenje neto troška nadoknadi na način koji je neutralan u smislu tržišnog natjecanja.

Temeljni zahtjev univerzalne usluge je pružiti korisnicima, na njihov zahtjev, pristup javnoj komunikacijskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji te funkcionalni pristup internetu po prihvatljivim cijenama. Ovaj je zahtjev ograničen na jedan uskopojasni mrežni priključak, odnosno na primarnu adresu/boravište krajnjeg korisnika. Ne bi trebalo biti ograničenja u smislu tehničkih načina putem kojih se osigurava priključak, neovisno o tomu je li riječ o žičnim ili bežičnim tehnologijama, niti bi trebalo biti ograničenja za operatore u smislu pružanja svih obveza iz univerzalne usluge, odnosno njihova dijela. Priključci na javnu komunikacijsku mrežu trebaju biti u mogućnosti podržavati komunikaciju govora i podataka pri brzinama koje su dovoljne za funkcionalni pristup online uslugama koje pruža javni internet.

Europski regulatorni okvir, koji je implementiran u ZEK-u i Pravilnik o univerzalnim uslugama, daje fleksibilnost zemljama članicama u tumačenju djelotvornog pristupa internetu i to uzimajući u obzir nacionalne  okolnosti tj. raširenost tehnologije kojima se koriste većina pretplatnika i tehnološku ostvarivost (na kraju Q3 2018. većina širokopojasnih priključaka u nepokretnoj mreži u RH je na  xDSL tehnologiji (70%), a zatim na kabelskoj tehnologiji  (14%)) te se zahtijeva od zemalja članica  poduzimanje mjera, tamo gdje je to potrebno, kojima će se osigurati da su priključci u mogućnosti  podržati takvu brzinu prijenosa podataka s ciljem pružanja univerzalnih usluga većem dijelu stanovništva, korištenjem i bežičnih tehnologija (uključujući i pokretne bežične mreže). Brzina pristupa internetu koja je na raspolaganju nekom korisniku može ovisiti o nizu čimbenika, ali bez obzira na tehnička ograničenja pristupa internetu svaki građanin RH, na razuman zahtjev,  mora imati mogućnost priključka na internet i to brzinom pristupa minimalno 1Mbit/s sukladno odredbama postojećeg Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama (NN 146/12, 82/14 i 41/16; dalje: Pravilnik o univerzalnim uslugama).

Dodatno, usvojena je nova Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, koja u članku 84. utvrđuje kako svaka država članica, s obzirom na nacionalne uvjete i minimalnu širinu pojasa kojom raspolaže većina potrošača na državnom području te uzimajući u obzir izvješće BEREC-a o najboljim praksama, utvrđuje uslugu odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu za potrebe dostupnosti univerzalne usluge, kako bi se osigurala brzina pristupa internetu potrebna za socijalno i gospodarsko sudjelovanje u društvu. Pritom je u Prilogu V. Direktive naveden popis usluga koje usluga širokopojasnog pristupa internetu treba podržavati, kako slijedi:

(1)   elektronička pošta

(2)

  pretraživači kojima se omogućuje potraga za svim vrstama informacija i njihovo pronalaženje

(3)

osnovni internetski alati za osposobljavanje i obrazovanje

(4)

novine ili vijesti dostupne na internetu

(5)

kupnja ili naručivanje robe i usluga na internetu

(6)

potraga za poslom i alati za traženje posla

(7)

profesionalno umrežavanje

(8)

internetsko bankarstvo

(9)

korištenje uslugama e-uprave

(10)

društveni mediji i trenutačna razmjena poruka

(11)

pozivi i videopozivi (standardna kvaliteta)

Iako spomenuta Direktiva još uvijek nije prenesena u nacionalno zakonodavstvo, te time obvezujuća, predmetne odredbe treba uzeti u obzir i prilikom provođenja ove analize te gore navedeni popis usluga u okviru pružanja univerzalne usluge treba uzeti kao smjernicu za određivanje odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu za nadolazeće razdoblje.

Građanima je važno postojanje odgovarajuće mogućnosti uporabe javnih telefonskih govornica, a korisnicima je važno pružiti mogućnost besplatnog pozivanja telefonskih brojeva za hitne slučajeve, te posebice jedinstvenog europskog broja za hitne slučajeve (112), s bilo kojeg telefonskog uređaja, uključujući javne govornice, bez ikakve naplate. Tehnološki razvoj, osobito razvoj mobilnih usluga, doveo je do znatnog smanjenja broja javnih telefonskih govornica. Neovisno o tome, i dalje je potrebno voditi računa o odgovarajućoj dostupnosti telefonskih govornica.

Podaci iz telefonskog imenika i služba davanja obavijesti o brojevima pretplatnika predstavljaju  alat za pristup javno dostupnim telefonskim uslugama, te trenutno čine dio obveza iz univerzalnih usluga. U okviru predmetne analize potrebno je utvrditi stvarne potrebe korisnika i potrošača u odnosu na sveobuhvatnih telefonski imenik, kao i službu davanja obavijesti o brojevima pretplatnika.

Države članice moraju poduzeti odgovarajuće mjere kojima će zajamčiti pristup i prihvatljivost svih javno dostupnih telefonskih usluga u nepokretnoj mreži osobama s invaliditetom i korisnicima s posebnim socijalnim potrebama. Posebne mjere za osobe s invaliditetom mogu uključivati, tamo gdje je to prikladno, osiguravanje dostupnosti javnih telefona, javnih tekstualnih telefona ili ekvivalentne mjere namijenjene gluhim odnosno nijemim osobama, pružanje usluga slijepim odnosno djelomično slijepim osobama, poput službe informacija ili neke ekvivalentne besplatne mjere te izdavanje računa s izlistanjem, u alternativnom formatu, slijepim odnosno djelomično slijepim osobama, na njihov zahtjev. Isto tako potrebno je poduzeti i određene mjere kako bi se osobama s invaliditetom i korisnicima s posebnim potrebama omogućio pristup hitnim službama (112), te kako bi im se pružila slična mogućnost izbora između različitih operatora ili davatelja usluga koju imaju ostali potrošači.

Važnost pristupa nepokretnoj javnoj telefonskoj mreži i njezine uporabe je takva da bi trebala biti na raspolaganju svakome tko podnese opravdan zahtjev za njom. Važno je ispunjavati obveze iz univerzalne usluge na najučinkovitiji mogući način, tako da korisnici općenito plaćaju cijene koje odgovaraju učinkovitosti pružene usluge. Također je važno da operatori univerzalnih usluga održe cjelovitost mreže, kao i kontinuitet i kakvoću usluge. Jačanje djelotvornog tržišnog natjecanja i mogućnosti izbora ostavljaju više mogućnosti i drugim operatorima za pružanje svih obveza univerzalnih usluga, ili dijela njih, ne samo onima sa značajnom tržišnom snagom. Stoga, obveze univerzalne usluge mogu se u nekim slučajevima dodijeliti operatorima koji su prikazali najekonomičniji način osiguravanja pristupa i usluga, uključujući postupke odabira na osnovi konkurentnosti ili poredbenosti.

c. Opseg univerzalnih usluga sukladno ZEK-u

Sukladno ZEK-u, univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama predstavljaju najmanji skup elektroničkih komunikacijskih usluga određene kakvoće, koje moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni na cijelom području Republike Hrvatske, na temelju razumnog zahtjeva, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja.

Univerzalne usluge obuhvaćaju jednu ili više sljedećih usluga:

1. pristup javnoj telefonskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje krajnjim korisnicima usluga slanje i primanje mjesnih, međumjesnih (nacionalnih) i međunarodnih telefonskih poziva, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije kojima se koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost,

2. pristup krajnjih korisnika usluga najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, u obliku koji je odobrio HAKOM, a koji može biti tiskani i/ili elektronički, te se mora redovito obnavljati,

3. pristup krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnike javnih telefonskih govornica, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika,

4. postavljanje javnih telefonskih govornica na javnim mjestima dostupnim u svako doba, u skladu s razumnim potrebama krajnjih korisnika usluga u pogledu zemljopisne pokrivenosti, kakvoće usluge, broja javnih telefonskih govornica i njihove dostupnosti osobama s invaliditetom,

5. posebne mjere za osobe s invaliditetom, uključujući pristup hitnim službama, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i imeniku pretplatnika, na jednak način kakvim pristupaju drugi krajnji korisnici usluga, te primjeren izbor operatora koji su dostupni većini krajnjih korisnika usluga,

6. posebne cjenovne sustave prilagođene potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga.

Cijena pojedine univerzalne usluge mora biti pristupačna i istovjetna na cijelom području na kojem određeni operator pruža tu univerzalnu uslugu. HAKOM nadzire maloprodajno tržište usluga, odnosno prati razvoj i razinu maloprodajnih cijena univerzalnih usluga u odnosu na potrošačke cijene i prihode te izdaje prethodno odobrenje operatorima univerzalnih usluga za maloprodajne cijene tih usluga, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva operatora.

HAKOM može obvezati operatore univerzalnih usluga da osiguraju sustave plaćanja unaprijed za pristup javnoj komunikacijskoj mreži i uporabu javno dostupnih telefonskih usluga te da potrošačima omoguće obročno plaćanje priključka na javnu komunikacijsku mrežu. Osim navedenog, operatori univerzalnih usluga obvezni su objavljivati na prikladan i javno dostupan način najnovije i odgovarajuće obavijesti i podatke o uvjetima pružanja univerzalnih usluga, te ih redovito dostavljati HAKOM-u. Način i uvjeti pružanja, te mjerila kakvoće univerzalnih usluga, kao i sadržaj, oblik i način objavljivanja obavijesti i podataka pobliže su propisani Pravilnikom o univerzalnim uslugama, koji detaljnije regulira obveze u pogledu osiguranja posebnih cjenovnih sustava koji su prilagođeni potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga, pitanja pristupa univerzalnim uslugama na fiksnoj lokaciji obveze operatora univerzalnih usluga u odnosu na ponudu uređaja osobama s gubitkom sluha, kao i obvezu osiguranja određene brzine prijenosa podatka u elektroničkim komunikacijskim mrežama.

Pravilnikom o sveobuhvatnom javnom imeniku i službi davanja obavijesti o pretplatnicima (NN br. 137/12; dalje: Pravilnik o javnom imeniku) određeni su način i uvjeti izrade i objave najmanje jednog sveobuhvatnog javnog imenika svih pretplatnika u tiskanom i elektroničkom obliku, te način i uvjeti uspostave najmanje jedne službe davanja obavijesti (informacija) o brojevima svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga u Republici Hrvatskoj iz članka 35. stavka 2. točke 2. ZEK-a. Sukladno Pravilniku o javnom imeniku, odabrani davatelj sveobuhvatnog imenika svih pretplatnika, obvezan je obuhvatiti podatke o pretplatniku kojima je omogućen pristup od svih operatora javno dostupnih telefonskih usluga u jedan sveobuhvatni telefonski imenik. Podaci o bilo kojem pretplatniku biti će dostupni jednako, bez obzira na to koji operator pruža svoje usluge. Također, podaci o pretplatniku iz sveobuhvatnog imenika svih pretplatnika moraju biti na raspolaganju svim ovlaštenim davateljima imeničkih sadržaja u svrhu objave imeničkih sadržaja. Isto tako, Pravilnikom o javnom imeniku definirano je da odabrani davatelj sveobuhvatne usluge davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, mora osigurati korisnicima mogućnost dobivanja željenih podataka o traženom broju koji je povezan s identificiranim pretplatnikom, brzom i djelotvornom pretragom sveobuhvatnog imenika svih pretplatnika, u bilo kojem trenutku:

1. pozivanjem prepoznatljivog kratkog koda, određenog Planom numeriranja koji je dostupan sa svih terminalnih uređaja unutar bilo koje javne komunikacijske mreže u Republici Hrvatskoj,

2. slanjem kratke tekstualne poruke na pripadajući kratki kod, određen Planom numeriranja, a koji je dostupan sa svih terminalnih uređaja unutar javne telefonske mreže u Republici Hrvatskoj koja nudi mogućnost tekstualnih poruka,

3. pristupom internet stranici, bez naknade.

d. Pokazatelji kakvoće univerzalnih usluga

Sukladno Pravilniku o univerzalnim uslugama, operatori univerzalnih usluga odgovorni su za osiguravanje kakvoće univerzalnih usluga koje obavljaju, s time da su pokazatelji kakvoće univerzalnih usluga i njihove vrijednosti propisani navedenim pravilnikom.

Pokazatelji kakvoće univerzalnih su:

▪ Vrijeme uspostave usluge na fiksnoj lokaciji: vrijeme, mjereno u danima, koje protekne od dana zaprimanja zahtjeva za uspostavu određene javne komunikacijske usluge, u pisanom ili elektroničkom obliku, do dana priključenja pretplatničke terminalne opreme na komunikacijsku mrežu, odnosno do trenutka ostvarenja usluge (vrijeme uspostave ne može prijeći 30 dana za 95% ostvarenih priključenja u jednoj godini, odnosno 60 dana za 99% ostvarenih priključenja u jednoj godini),

▪ Učestalost kvarova po pretplatničkom pristupnom vodu (priključku): postotni udjel ispravno prijavljenih kvarova na pretplatničkom pristupnom vodu u određenom razdoblju u odnosu na prosječan broj pretplatničkih pristupnih vodova u mreži unutar istog razdoblja (učestalost kvarova ne može prijeći 15% u  jednoj godini),

▪ Vrijeme uklanjanja kvara: vrijeme koje protekne od trenutka zaprimanja ispravne prijave kvara do trenutka uklanjanja kvara, odnosno ponovne uspostave redovite komunikacijske usluge (vrijeme uklanjanja kvara ne može prijeći 24 sata za 80% kvarova u jednoj godini),

▪ Učestalost neostvarenih poziva: omjer neostvarenih poziva i ukupnog broja svih poziva u određenom vremenskom razdoblju (učestalost neostvarenih poziva ne može prijeći 2% u jednoj godini),

▪ Vrijeme uspostave poziva: vrijeme mjereno u sekundama, s točnosti od jedne desetinke sekunde, koje protekne od trenutka kad je javna komunikacijska mreža zaprimila sve podatke potrebne za uspostavu veze, do trenutka kad pozivatelj dobije signal zauzeća, signal pozivanja ili signal javljanja (prosječno vrijeme uspostave poziva ne može prijeći 3 sekunde u jednoj godini; vrijeme uspostave poziva u elektroničkoj komunikacijskoj mreži operatora univerzalnih usluga, u kojem je uspostavljeno 80% poziva u jednoj godini, ne može prijeći 5 sekundi),

▪ Odzivno vrijeme službe za korisnike: vrijeme koje protekne od trenutka zaprimanja zadnje znamenke pozivnog broja nadležne službe operatora do trenutka javljanja radnika nadležne službe operatora (prosječno vrijeme javljanja radnika nadležne službe operatora ne može prijeći 15 sekundi u jednoj godini, odnosno postotak poziva na koje su radnici odgovorili u razdoblju do 20  sekundi ne može biti manji od 80% u jednoj godini),

▪ Odzivno vrijeme odgovora službe davanja obavijesti (informacija): vrijeme koje protekne od trenutka zaprimanja zadnje znamenke pozivnog broja usluge davanja obavijesti do trenutka javljanja osobe zadužene za davanje obavijesti (informacija), odnosno do trenutka javljanja automatiziranog govornog sustava (prosječno vrijeme javljanja osobe zadužene za davanje obavijesti (informacija) ne može prijeći 15 sekundi u jednoj godini; postotak poziva na koje su osobe zadužene za davanje obavijesti (informacija) odgovorile  u razdoblju do 20 sekundi ne može biti manji od 80% u jednoj godini),

▪ Omjer broja javnih telefonskih govornica u radu: postotni odnos između broja javnih telefonskih govornica puštenih u rad i ukupnog broja svih postavljenih javnih telefonskih govornica (omjer broja javnih telefonskih govornica u radu ne može biti manji od 98% u jednoj godini),

▪ Učestalost prigovora/pritužbi u vezi s ispravnosti računa za obavljene univerzalne usluge: omjer izražen u postotku između broja prigovora/pritužbi na iznos računa za obavljene univerzalne usluge i ukupnog broja svih izdanih računa za obavljene univerzalne usluge (učestalost prigovora/pritužbi ne može prijeći 0,5% u jednoj godini).

HAKOM kroz godišnja izvješća o vrijednostima pokazatelja kakvoće univerzalnih usluga prati podatke o kakvoći univerzalnih usluga. Godišnja izvješća operatora univerzalnih usluga iz HAKOM objavljuje na svojim službenim internetskim stranicama. Analizom trenutno raspoloživih podataka pokazano je da HT pruža usluge unutar propisanih okvira, uz iznimke za pojedine parametre kakvoće univerzalnih usluga za koje su pravovremeno dostavljene obavijesti i obrazloženja te su najavljeni načini poboljšavanja parametara.

e. Pregled pružanja univerzalnih usluga u državama EU 

Na temelju dostupnih podataka, HAKOM u nastavku daje pregled sa kratkim opisom stanja u pojedinim zemljama po pitanju pružanja i samog opsega univerzalnih usluga.

 

Javno dostupna telefonska usluga

Sveobuhvatan tel. imenik

Služba davanja obavijesti o brojevima pretplatnika

Javne telefonske govornice

AT

Ne

Ne

Ne

Da

BE

Da

Ne

Ne

Ne

BG

Da

Da

Da

Da

CY

Da

Da

Da

Ne

CZ

Ne

Ne

Ne

Da

DE

Ne

Ne

Ne

Ne

DK

Da

Da

Da

Ne

EE

Ne

Ne

Ne

Ne

ES

Da

Da

Ne

Da

FI

Da

Ne

Ne

Ne

FR

Da

Ne

Ne

Ne

GR

Da

Da

Da

Da

HR

Da

Da

Da

Da

HU

Da

Da

Da

Da

IE

Da

Da

Ne

Da

IT

Da

Ne

Ne

Da

LT

Da

Ne

Da

Da

LU

Ne

Ne

Ne

Ne

LV

Ne

Ne

Ne

Ne

MT

Da

Da

Da

Da

NL

Da

Ne

Da

Ne

PL

Ne

Ne

Ne

Ne

PT

Da

Da

Da

Da

RO

Ne

Ne

Ne

Ne

SE

Ne

Ne

Ne

Ne

SI

Da

Da

Da

Da

SK

Ne

Ne

Ne

Ne

UK

Da

Da

Da

Da

Tablica 1. Pružanje univerzalnih usluga u zemljama članicama EU (izvor: Cullen International 2019)

Pregled prakse u zemljama članicama EU pokazuje da je operator univerzalne usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje govornu komunikaciju, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, proglašen u 18 od 28 zemalja. Univerzalni operator nije proglašen u sljedećim zemljama: Austrija, Češka, Njemačka, Estonija, Latvija, Luksemburg, Poljska, Rumunjska, Švedska i Slovačka. Vezano za navedene zemlje, glavni razlog ne određivanje operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga proizlazi iz činjenice da su predmetne usluge, po komercijalno prihvatljivim uvjetima, na raspolaganju svim građanima i nema potrebe za zasebnim operatorom tog dijela univerzalne usluge. Slijedom navedenog, navedene zemlje su iz skupa univerzalnih usluga izbacile uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji.

Nadalje, vidljivo je kako od 28 zemalja članica EU, obveza postavljanja javnih telefonskih govornica ili drugih javno dostupnih pristupnih točaka za javnu govornu uslugu je propisana i pruža se od strane univerzalnog operatora u 14 zemalja, dok u 14 ne postoji.

Na temelju dostupnih podataka, od 28 zemalja članica EU njih 12 unutar opsega univerzalnih usluga uključuje pružanje pristupa krajnjih korisnika najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga. Unutar opsega univerzalnih usluga uslugu pristupa službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika od 28 zemalja članica EU uključuje njih 12. Pregled po zemljama pokazuje da sve zemlje koje unutar opsega univerzalne usluge nisu uključile pružanje usluge pristupa krajnjih korisnika najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga nužno u isto vrijeme unutar opsega univerzalne usluge ne uključuje niti uslugu pristupa krajnjih korisnika usluga službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika. Takva je situacija u 14 od 28 EU zemalja.

Trenutno 2 zemlje članice unutar opsega univerzalnih usluga uključuju pružanje pristupa krajnjih korisnika najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, ali istovremeno ne uključuju uslugu pristupa krajnjih korisnika usluga službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika. Glavni razlog zbog kojeg usluga pružanja pristupa krajnjih korisnika najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika i usluga pristupa krajnjih korisnika službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika nisu više sastavni dio univerzalnih usluga je taj da su iste raspoložive krajnjim korisnicima od strane više operatora na nacionalnom tržištu te se pružaju na prikladan način i s odgovarajućom kakvoćom usluge

U odnosu pak na uslugu širokopojasnog pristupa internetu, iz dostupnih podataka čiji pregled je dan u Tablici 2. vidljivo je da je raspon brzina širokopojasnog pristupa internetu u okviru univerzalne usluge određen u vrijednostima od 1Mbit/s do 10 Mbit/s.

Država

Brzina

USO operator

Posebnosti

Belgija

1 Mbit/s 

Svi operatori

Brzina mora biti osigurana svaki dan u godini, u svim satima osim u glavnom prometnom satu

Finska

2 Mbit/s

Telia Sonera Finland, DNA, Elisa

U planu je do 2021. povećati brzinu na 10 Mbit/s

Slovenija

4 Mbit/s

 

512 kbit/s

Telekom Slovenije

 

Španjolska

1 Mbit/s

Telefonica, TTP

 

Švedska

10 Mbit/s

 

od 1.3.2018.

Švicarska

3 Mbit/s

300 kbit/s

Swisscom

od 1.1.2018.

Malta

4 Mbit/s

GO

 

Hrvatska

1 Mbit/s

HT

 

Poljska

-

 

Škole, javne knjižnice i neke druge obrazovne ustanove imaju pravo na pristup internetu koji se financira iz državnog proračuna. Brzina nije određena.

UK

-

BT, KCOM

Vlada je objavila plan o uvođenju širokopojasne univerzalne usluge s brzinom od 10 Mbit/s     i  1Mbit/s      (2020.)

Italija

-

 

AGCOM preispituje mogućnost određivanje minimalne brzine od 2 Mbit/s

Tablica 2. Pružanje univerzalnih usluga u zemljama članicama EU (izvor: Cullen International 2019)

f. Pružanje univerzalnih usluga u Republici Hrvatskoj 

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 4. i članka 36. stavaka 4. ZEK-a, u predmetu određivanja operatora univerzalnih  usluga, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, na sjednici održanoj 23. rujna 2015. donijelo je Odluku kojom se trgovačko društvo Hrvatski Telekom d.d., Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb (dalje: HT), određuje operatorom univerzalnih usluga na teritoriju Republike Hrvatske za razdoblje u trajanju od četiri (4) godina.

HT se temeljem navedene odluke obvezuje obavljati sljedeće univerzalne usluge:

• Pristup javnoj telefonskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj               lokaciji, što omogućuje krajnjim korisnicima usluga slanje i primanje mjesnih, međumjesnih (nacionalnih) i međunarodnih telefonskih poziva, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije kojima se koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost,

• Pristup krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnika javnih telefonskih govornica, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika u skladu s odredbama članka 47. ZEK-a,

• Postavljanje javnih telefonskih govornica na javnim mjestima dostupnim u svako doba, u skladu s razumnim potrebama krajnjih korisnika usluga u pogledu zemljopisne pokrivenosti, kakvoće usluge, broja javnih telefonskih govornica i njihove dostupnosti osobama s invaliditetom,

• Posebne mjere za osobe s invaliditetom, uključujući pristup hitnim službama, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, na jednak način kakvim pristupaju drugi krajnji korisnici usluga, te primjeren izbor operatora koji su dostupni većini krajnjih korisnika usluga,

• Posebni cjenovni sustavi prilagođeni potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga.

HT se obvezuje osigurati dostupnost univerzalnih usluga korisnicima, uz osiguranje kakvoće univerzalnih usluga prema odredbama Pravilnika o univerzalnim uslugama, te pristup univerzalnim uslugama svim fizičkim i pravnim osobama na cijelom području Republike Hrvatske, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji.

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 4. i članka 36. stavka 3. točke. 2. ZEK-a, u postupku javnog natječaja za odabir operatora za pružanje univerzalnih usluga, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, na sjednici održanoj 29. srpnja 2015. donijelo je Odluku kojom se trgovačko društvo Imenik d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 10 (dalje: Imenik d.o.o.) određuje operatorom za pružanje univerzalnih usluga na teritoriju Republike Hrvatske za razdoblje u trajanju od četiri (4) godina.

Imenik d.o.o. se na temelju Odluke obvezuje obavljati sljedeće univerzalne usluge:

       Pristup krajnjih korisnika usluga najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, u obliku koji je odobrio HAKOM, a koji može biti tiskani i/ili elektronički te se mora redovito obnavljati u skladu s odredbama članka 47. Zakona o elektroničkim komunikacijama;

       Pristup krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnike javnih telefonskih govornica, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika u skladu s odredbama članka 47. ZEK-a;

       Posebne mjere za osobe s invaliditetom pristupu službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i imeniku pretplatnika, na jednak način kakvim pristupaju drugi krajnji korisnici usluga;

       posebni cjenovni sustavi prilagođeni potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika za pristupu službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i imeniku pretplatnika.

g. Pitanja

Krajnji korisnici

a.     Jeste li korisnik jedne ili više univerzalnih usluga iz točke c. Opseg univerzalnih usluga sukladno ZEK-?

b.    Jeste li zadovoljni načinom pružanja univerzalnih usluga koje koristite, odnosno jesu li iste pružene na prikladan način? (odgovor je potrebno obrazložiti)

c.     Jeste li zadovoljni vremenom uspostave javno dostupne telefonske usluge na nepokretnoj lokaciji, a koja vam omogućava usluge navedene u točki c.1.? (odgovor je potrebno obrazložiti)

d.    Jeste li zadovoljni vremenom uklanjanja kvara vaše pristupne linije putem kojeg se omogućava korištenje univerzalnih usluga? (odgovor je potrebno obrazložiti)

e.     Jeste li zadovoljni odzivnim vremenom prilikom pozivanja službe za korisnike operatora? (odgovor je potrebno obrazložiti)

f.       Jeste li zadovoljni odzivnim vremenom odgovora službe davanja obavijesti (informacija)? (odgovor je potrebno obrazložiti)

g.    Jeste li zadovoljni s načinom pružanja usluge pristupa sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, a koji je dostupan u tiskanoj i elektroničkoj varijanti? (odgovor je potrebno obrazložiti); Je li Vam potrebna usluga pristupa sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, osobito tiskano izdanje?

h.    Koristite li javne telefonske govornice? Smatrate li da broj javnih telefonskih govornica zadovoljava potrebe korištenja istih? (odgovor je potrebno obrazložiti)

i.       Koliko često koristite imenik pretplatnika i u kojem obliku?

j.       Jeste li upoznati s postojanjem paketa usluga za socijalno ugrožene skupine krajnjih korisnika usluga? (odgovor je potrebno obrazložiti)

k.     Smatrate li da su cijene paketa usluga iz prethodnog pitanja pristupačne navedenim skupinama korisnika? 

l.       Smatrate li da brzine prijenosa podataka od najmanje 1 Mbit/s u opsegu univerzalnih usluga predstavljaju djelotvorni pristup internetu?

m.  Smatrate li da su cijene za univerzalnu uslugu djelotvornog pristupa internetu uz brzine prijenosa podataka od najmanje 1 Mbit/s?

n.    Jeste li upoznati s postojanjem pogodnosti za osobe s invaliditetom prilikom ugovaranja ili korištenja javne telefonske usluge?

o.     Jeste li upoznati s postojanjem pogodnosti za socijalnu ugroženu skupinu korisnika prilikom ugovaranja ili korištenja javne telefonske usluge?

p.    Ukoliko imate dodatnih primjedbi, komentara ili prijedloga, opišite ih. (odgovor je potrebno obrazložiti)

Operatori

q.    Jeste li zainteresirani za pružanje jedne ili više usluga u okviru univerzalnih usluga:

1st      pristup javnoj telefonskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje krajnjim korisnicima usluga slanje i primanje mjesnih, međumjesnih (nacionalnih) i međunarodnih telefonskih poziva, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije kojima se koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost,

2nd      postavljanje javnih telefonskih govornica na javnim mjestima dostupnim u svako doba, u skladu s razumnim potrebama krajnjih korisnika usluga u pogledu zemljopisne pokrivenosti, kakvoće usluge, broja javnih telefonskih govornica i njihove dostupnosti osobama s invaliditetom,

3rd      pristup krajnjih korisnika usluga najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, u obliku koji je odobrio HAKOM, a koji može biti tiskani i/ili elektronički, te se mora redovito obnavljati,

4th      pristup krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnike javnih telefonskih govornica, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika,

r.      Jeste li zainteresirani za pružanje jedne ili više usluga u okviru univerzalnih usluga, a kojom bi pokrivali cijeli teritorij RH ili samo pojedine dijelove teritorija RH?

s.      Smatrate li da je period od 4 godina predug period za trajanje USO obveze? (molimo da odgovor detaljno obrazložite)

t.      Ukoliko imate dodatnih primjedbi, komentara ili prijedloga, opišite ih. (odgovor je potrebno obrazložiti

Udruge osoba s invaliditetom

u.    Jeste li zadovoljni trenutno dostupnim posebnim mjerama za osobe s invaliditetom koje pružaju operatori univerzalnih usluga, a koje bi trebali olakšati pristup hitnim službama, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i imeniku pretplatnika, na jednak način kakvim pristupaju drugi krajnji korisnici usluga te primjeren izbor operatora koji su dostupni većini krajnjih korisnika usluga?

v.     Smatrate li da bi u opseg posebnih mjera za osobe s invaliditetom trebalo uključiti i neke druge usluge u odnosu na postojeće?

w.   Jeste li zadovoljni mogućnostima fizičkog pristupa poslovnim prostorima operatora univerzalnih usluga? Smatrate li da je potrebno uvesti druge mjere koje bi olakšale fizički pristup (npr. olakšavanje pristupa izloženim uređajima) ili smatrate da je potrebno omogućiti neke dodatne pogodnosti?

x.     Koristite li javne govornice operatora univerzalnih usluga i smatrate li da bi u tom smislu trebalo poduzeti neke druge dodatne mjere vezano za pristupačnost istih?

y.     Koliko često koristite imenik pretplatnika i u kojem obliku?

  • Odaberite sekciju kako biste vidjeli amandmane i komentare.