KLASA: UP/I-344-01/20-03/01

URBROJ: 376-05-1-20-1

Zagreb, 10. veljače 2020.

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13,71/14 i 72/17), u postupku analize tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na sjednici održanoj 10. veljače 2020. donosi

ODLUKU

I. Utvrđuje se da je mjerodavno tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije, podložno prethodnoj regulaciji, jer su istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a..

II. Trgovačko društvo Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije.

III. Trgovačkom društvu iz točke II. ove odluke određuju se sljedeće regulatorne obveze: obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, obveza nediskriminacije, obveza transparentnosti, obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i obveza računovodstvenog razdvajanja.

IV. Način, uvjeti i rokovi provođenja regulatornih obveza iz točke III. ove odluke propisani su dokumentom Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti „ Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa“ koji je u cijelosti sastavni dio ove odluke, a trgovačko društvo iz točke II. ove odluke obvezno je u potpunosti izvršavati sve određene mu regulatorne obveze.

V. Ukidaju se regulatorne obveze koje su trgovačkom društvu iz točke II. ove odluke određene odlukom o „Analizi tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji“ (KLASA: UP/I-344-01/14-03/11; URBROJ: 376-11-15-16 od 29. srpnja 2015.)

VI. Utvrđuje se da mjerodavno tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije nije podložno prethodnoj regulaciji jer nisu istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) pokrenula je, u skladu s člankom 53. stavkom 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17, dalje: ZEK) postupak utvrđivanja mjerodavnog tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, po službenoj dužnosti.

S obzirom na to da predmetno tržište nije definirano Preporukom Europske komisije o mjerodavnim tržištima iz članka 52. stavka 4. ZEK-a, HAKOM je proveo test tri mjerila temeljem članka 53. stavka 2. ZEK-a. Naime, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode;

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira;

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

U slučaju kada su kumulativno zadovoljena sva tri mjerila, HAKOM je sukladno članku 52. stavku 1. ZEK-a u mogućnosti provesti postupak analize kojom se utvrđuje razina tržišnog natjecanja, odnosno utvrđuje se postoje li na navedenom mjerodavnom tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom.

U postupku određivanja mjerodavnog tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, HAKOM je, sukladno članku 54. stavku 3. ZEK-a, odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta.

Temeljem provedene analize, HAKOM je zaključio da mjerodavno tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata obuhvaća uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet, xWDM prijenosne tehnologije i tradicionalne digitalne vodove, u dijelu koji se odnosi na prijenosni segment, bez obzira na prijenosni kapacitet i prijenosni medij. Čvorovi, odnosno krajnje točke vodova koji pripadaju prijenosnim segmentima se nalaze unutar područja RH.

Isto tako, HAKOM je zaključio kako u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta ulaze i usluge visokokvalitetnog pristupa koje operatori pružaju za vlastite potrebe kao i usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme.

HAKOM je u ovoj analizi proveo zemljopisnu podjelu (segmentaciju) tržišta na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije i tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - nekonkurentne relacije.

Za određivanje vodova prijenosnih segmenata koji pripadaju tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije, HAKOM je primijenio iste kriterije kao u prošloj analizi tržišta iz 2015., vodeći računa o primjedbama Europske komisije zaprimljene tijekom navedenog postupka. Dakle, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

1. u naselju postoje čvorovi (najviše razine agregacijske mreže ili jezgrene mreže) barem dva operatora koja nisu HT ili povezano društvo HT-a,

2. za povezivanje čvorova vlastite mreže iz točke 1. operatori su prema tim naseljima uspostavili vlastite vodove ili mogu koristiti vodove operatora koji nije HT ili povezano društvo HT-a,

HAKOM je odredio naselja prema kojima su uspostavljeni vodovi prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa koji pripadaju tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije. Popis tako određenih naselja nalazi se u Privitku 2 dokumenta „Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa“

Sve ostale relacije između svih drugih naselja koja nisu navedena u Privitku 2 dokumenta „Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa“, a u kojima se nalaze (ili bi se mogli u budućnosti nalaziti) čvorovi najviše razine agregacijske mreže i/ili jezgrene mreže tj. na kojima se nalaze vodovi koji pripadaju prijenosnim segmentima usluga visokokvalitetnog pristupa pripadaju tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - nekonkurentne relacije.

Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je, proveo test tri mjerila za tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - nekonkurentne relacije te je zaključio da su istodobno zadovoljena sva tri mjerila. Sijedom navedenog, HAKOM je utvrdio kao u točki I. izreke ove odluke.

Nastavno na zaključke testa tri mjerila, HAKOM je na mjerodavnom tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova – nekonkurentne relacije primijenio postupak analize iz članka 52. stavka 1. ZEK-a kojom se utvrđuje razina tržišnog natjecanja, odnosno utvrđuje se postoje li na navedenom mjerodavnom tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom.

Na temelju određenih mjerila iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, HAKOM je odredio HT operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji – nekonkurentne relacije.

Nastavno na navedeno, na temelju prepreka razvoju tržišnog natjecanja koje se mogu pojaviti na mjerodavnom tržištu, HAKOM je HT-u odredio sljedeće regulatorne obveze:

▪ obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže (članak 61. ZEK-a),

▪ obveza nediskriminacije (članak 59. ZEK-a),

▪ obveza transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude (članak 58. ZEK-a),

▪ obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva (članak 62. ZEK-a) i

▪ obvezu računovodstvenog razdvajanja (članak 60. ZEK-a).

HT je obvezan izvršavati sve regulatorne obveze na način, pod uvjetima i u rokovima kako je to propisano u dokumentu „Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa“ koji je u cijelosti sastavni dio ove odluke. Slijedom navedenog, HAKOM je odlučio kao u točki IV. izreke ove odluke.

Regulatorne obveze koje su HT-u određene odlukom o analizi tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (KLASA: UP/I-344-01/14-03/11; URBROJ: 376-11-15-16 od 29. srpnja 2015.) se ukidaju, pa je slijedom toga odlučeno kao u točki V. izreke ove odluke.

Istodobno, HAKOM je, proveo test tri mjerila za tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije te je zaključio da nisu istodobno zadovoljena sva tri mjerila. Slijedom navedenog, HAKOM je utvrdio kao u točki VI. izreke ove odluke.

Sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a HAKOM će zatražiti mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o načinu na koji je HAKOM odredio mjerodavno tržište i utvrdio operatore sa značajnom tržišnom snagom.

Sukladno članku 22. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.

TRŽIŠTE VELEPRODAJNIH PRIJENOSNIH SEGMENATA USLUGA VISOKOKVALITETNOG PRISTUPA   Prijedlog za javnu raspravu	2020
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

Sadržaj

1Sažeti pregled dokumenta

2Uvod

2.1Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

2.2Zakon o elektroničkim komunikacijama

2.3Odnos prema drugim zakonima

2.4Osvrt na trenutno važeću odluku

2.5Kronološki slijed aktivnosti

3Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

4Glavne karakteristike veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa

5Određivanje granica mjerodavnog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila

5.1Stanje na tržištu visokokvalitetnog pristupa

5.2Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (NP-BBI)

5.3Mjerodavno tržište u dimenziji usluga

5.3.1Zamjenjivost na strani potražnje – maloprodajna razina

5.3.2Zamjenjivost na strani potražnje - veleprodajna razina

5.3.3Zamjenjivost na strani ponude – veleprodajna razina

5.3.4Zaključak o mjerodavnom tržištu u dimenziji usluga

5.4Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji

6Test tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

6.1Prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

6.1.1Zapreke pravne ili regulatorne prirode za ulazak na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

6.1.2Strukturne zapreke ulaska na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

6.2Struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira

6.3Primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

6.4Zaključak o provedenom testu tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

7Test tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

7.1Prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

7.1.1Zapreke pravne ili regulatorne prirode za ulazak na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

7.1.2Strukturne zapreke ulaska na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

7.2Struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira

7.3Primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

7.4Zaključak o provedenom testu tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

8Analiza Tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

8.1Određivanje mjerodavnog tržišta

8.3Procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom

8.3.1Cilj i predmet analize tržišta

8.3.2Analiza podataka na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

8.3.3Zaključak o procjeni postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i ocjena djelotvornosti tržišnog natjecanja

8.4Prepreke razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja

9Regulatorne obveze operatora sa značajnom tržišnom snagom

9.1Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže

9.1.1Obveza pružanja pristupa trećoj strani posebnim dijelovima mreže i/ili opreme na način da pruža pristup veleprodajnim uslugama obuhvaćenim definicijom tržišta

9.1.2Pregovaranje u dobroj vjeri

9.1.3Ne ukidanje već odobrenog pristupa

9.1.4Odobrenje otvorenog pristupa tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za međusobno djelovanje usluga ili usluga virtualnih mreža

9.1.5Osiguravanje zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

9.1.6Omogućavanje pristupa sustavima operativne potpore ili sličnim programskim sustavima nužnim za osiguravanje pravednog tržišnog natjecanja u pružanju usluga

9.1.7Zahtjevi koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti, razložnosti i pravodobnosti

9.2Obveza nediskriminacije

9.3Obveza transparentnosti

9.4Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva

9.5Obveza računovodstvenog razdvajanja

10Privitci

10.1Privitak 1 Popis operatora

10.2Privitak 2

10.3Privitak 3: Tablični prikaz regulatornih obveza

11Popis slika

1        Sažeti pregled dokumenta

HAKOM[1] je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ZEK-om[2]. U okviru svojih nadležnosti, HAKOM je zadužen za područje tržišnog natjecanja u elektroničkim komunikacijama te sukladno članku 52. ZEK-a HAKOM provodi postupak analize tržišta.

U provedbi postupka analize tržišta, HAKOM najprije utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex-ante) regulaciji u skladu s člankom 53. ZEK-a. Potom, u skladu s člankom 54. ZEK-a, određuje mjerodavna tržišta i procjenjuje postojanje jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, u svrhu ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Na temelju rezultata provedene analize bit će određene, izmijenjene, zadržane ili ukinute regulatorne obveze navedene u člancima od 58. do 65. ZEK-a.

HAKOM je u provedbi postupka analize tržišta osobito vodio računa o primjeni mjerodavne Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji[3] (dalje: Preporuka o mjerodavnim tržištima) i o mjerodavnim Smjernicama za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage[4].

Kako bi naziv tržišta odgovarao uslugama koje su sastavni dio tržišta, HAKOM je tržište veleprodajnih segmenata iznajmljenih vodova zamijenio u nazivu tržištem veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa. Naime, s razvojem tehnologije i drugih usluga koje su postale zamjenjive usluzi iznajmljenog voda, kako je utvrđeno i u ovom postupku, nastao je naziv „Tržište usluga visokokvalitetnog pristupa“, čiji sastavni dio su i usluge iznajmljenih vodova koje su povijesno bile obuhvaćene ovim tržištem.

S obzirom da se Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, prema Preporuci Europske komisije ne nalazi na popisu tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, HAKOM je, uzevši u obzir stanje na domaćem tržištu elektroničkih komunikacija, proveo postupak Testa tri mjerila sukladno članku 53. stavku 2. ZEK-a radi utvrđivanja je li navedeno tržište podložno prethodnoj regulaciji.

U procesu određivanja mjerodavnog tržišta odnosno granica samog tržišta, HAKOM je za potrebe provođenja Testa tri mjerila odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju te na temelju rezultata provedene analize utvrdio da mjerodavno Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata visokokvalitetnog pristupa obuhvaća usluge visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet i xWDM prijenosne tehnologije i tradicionalne digitalne vodove, koji služe za povezivanje čvorova jezgrene i čvorova najviše razine agregacijske mreže, bez obzira na prijenosni kapacitet i prijenosni medij, pri čemu se krajnje točke nalaze unutar područja Republike Hrvatske.

Isto tako, HAKOM je zaključio kako u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta ulaze i usluge visokokvalitetnog pristupa koje operatori pružaju za vlastite potrebe kao i usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme.

Nadalje, sastavni dio mjerodavnog tržišta predstavlja i usluga visokokvalitetnog pristupa putem neke nove ili poboljšane tehnologije, koja bi se u razdoblju na koje se odnosi ova analiza mogle početi pružati, ukoliko karakteristike navedene usluge odgovaraju osnovnim karakteristikama usluge visokokvalitetnog pristupa.

S obzirom na zemljopisnu dimenziju tržišta HAKOM je tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa podijelio na relacije na kojima postoji konkurencija i relacije na kojima ne postoji konkurencija. Na temelju navedene podjele HAKOM je proveo Test tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a za svako od tih tržišta:

▪ Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije;

▪ Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa –nekonkurentne relacije;

Na temelju provedenog Testa tri mjerila, koji je detaljno opisan u ovom dokumentu, HAKOM je zaključio kako Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije tržište nije podložno prethodnoj regulaciji i to iz razloga što nisu istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a., odnosno kako je Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije podložno prethodnoj regulaciji i to iz razloga što su istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a.

Slijedom navedenog, HAKOM je na mjerodavnom Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova – nekonkurentne relacije primijenio postupak analize iz članka 52. stavka 1. ZEK-a kojom se utvrđuje razina tržišnog natjecanja, odnosno utvrđuje se postoje li na navedenom mjerodavnom tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom.

U postupku analize tržišta, HAKOM je jednako kao i za potrebe određivanja tržišta u svrhu provođenja Testa tri mjerila, odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta.

Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je na temelju mjerila za procjenu operatora sa značajnom tržišnom snagom iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, odredio Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) operatorom sa značajnom tržišnom snagom na ovom mjerodavnom tržištu.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je, na temelju prepreka koje se mogu pojaviti na veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, odredio HT-u sljedeće regulatorne obveze:

-obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže,

-obvezu nediskriminacije,

-obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude,

-obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i

-obvezu računovodstvenog razdvajanja.

Tablični prikaz regulatornih obveza prikazan je u Privitku 3. ovog dokumenta.

2        Uvod

2.1    Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

Europska komisija je u ožujku 2002. usvojila četiri direktive koje predstavljaju Regulatorni okvir iz 2002. na području elektroničkih mreža i komunikacijskih usluga, a peta direktiva, koja također predstavlja Regulatorni okvir, usvojena je u listopadu 2002. Direktive su sljedeće:

• Direktiva 2002/19/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međusobnom povezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme („Direktiva o pristupu“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenju na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga („Direktiva o ovlaštenju“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/21/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge („Okvirna direktiva“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/22/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika vezanim uz elektroničke komunikacijske mreže i usluge („Direktiva o univerzalnoj usluzi“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/58/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u elektroničkom komunikacijskom sektoru („Direktiva o privatnosti u elektroničkim komunikacijama“), izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

Namjera direktiva Europske komisije jest promicanje harmonizacije u području elektroničkih komunikacija u svim članicama EU. Europska komisija je 2009. usvojila i uredbu 1211/2009 o osnivanju posebnog tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije i njegovog Ureda (BEREC) koja je neposredno primjenjiva u državama članicama.

11. prosinca 2018. usvojena je Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog Parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (dalje: Zakonik). Zakonik je dio Programa za primjerenost propisa (REFIT) kojim su obuhvaćene četiri direktive, i to direktive 2002/19/EZ, 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ, i Uredbu (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1). Svaka od tih direktiva sadržava mjere koje su primjenjive na pružatelje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s regulatornom poviješću sektora u kojem su poduzetnici bili vertikalno integrirani, tj. njihove djelatnosti obuhvaćale su pružanje i mreža i usluga. Preispitivanje pruža priliku da se preinakom četiriju direktiva pojednostavni postojeća struktura radi jačanja njezine usklađenosti i dostupnosti, vezano za cilj Programa za primjerenost propisa. Njime se nudi i mogućnost prilagodbe strukture novim tržišnim okolnostima, u kojima pružanje komunikacijskih usluga više nije nužno povezano s pružanjem mreže. Zakonik će biti prenesen u novi Zakon o elektroničkim komunikacijama, a sve do tada, na snazi su gore spomenute direktive.

Na temelju prvog odlomka članka 15. Okvirne direktive (Direktiva 2002/21/EC), Europska komisija je usvojila Preporuku o mjerodavnim tržištima čime je zamijenjena Preporuka (2007/879/EC) od 17. prosinca 2007. o mjerodavnim tržištima na području elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji[5].

2.2    Zakon o elektroničkim komunikacijama

Sve prethodno navedene direktive implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo kroz ZEK kojim se, između ostalog, propisuju uvjeti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. HAKOM primjenom odredaba ZEK-a osigurava uvjete za djelotvorno tržišno natjecanje, odnosno omogućava jednake uvjete za sve operatore koji djeluju na tržištima elektroničkih komunikacija. ZEK propisuje postupak analize tržišta na način kako slijedi.

Utvrđivanje mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj regulaciji u skladu je s člankom 53. ZEK-a uz primjenu važeće Preporuke o mjerodavnim tržištima. Važeća preporuka sadrži četiri tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, pa je HAKOM u mogućnosti, bez dokazivanja da su istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila), prethodno regulirati samo ta četiri tržišta. Međutim, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz preporuke Europske komisije, podložna

prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode;

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira;

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanja nedostataka na tržištu.

S obzirom da Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova nije sastavni dio važeće Preporuke o mjerodavnim tržištima, HAKOM može prethodno regulirati navedeno tržište jedino u slučaju da su istodobno zadovoljena tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a.

2.3    Odnos prema drugim zakonima

Sukladno članku 6. stavku 4. ZEK-a, HAKOM, između ostalih, osobito surađuje s AZTN-om. AZTN je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja za što odgovara Hrvatskom saboru.

Zakonska je mogućnost HAKOM-a u postupku analize tržišta, a sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, zatražiti mišljenje AZTN-a na prijedlog odluke o određivanju mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom. U okviru suradnje s AZTN-om, HAKOM od AZTN-a zahtijeva mišljenje ili predlaže pokretanje postupka pred AZTN-om u svim slučajevima sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja.

2.4    Osvrt na trenutno važeću odluku

S obzirom da se tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova prema Preporuci Europske komisije ne nalazi na popisu tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, HAKOM je radi utvrđivanja je li navedeno tržište podložno prethodnoj regulaciji, proveo postupak Testa tri mjerila. Nastavljajući se na provedeni Test tri mjerila, HAKOM je u srpnju 2015. donio konačnu odluku i utvrdio da tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova čine samo veleprodajni segmenti iznajmljenih vodova na relacijama između gradova/naselja za koje je utvrđeno da postoji dovoljna razina tržišnog natjecanja te da tržište nije podložno prethodnoj regulaciji.

Naime, u postupku određivanja granica tržišta visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji i tržišta prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova, HAKOM je zaključio da na određenim relacijama kod povezivanja čvorova/mrežnih elemenata vlastite mreže operatori pretežito koriste vlastitu infrastrukturu ili iznajmljuju vodove od nekog drugog operatora koji nije HT ili njegovo povezano društvo. Stoga je uzimajući u obzir kriterije da u gradu postoje čvorovi barem dva operatora koja nisu HT ili povezano društvo HT-a i da su za povezivanje čvorova vlastite mreže između tih gradova operatori uspostavili vlastite vodove ili mogu koristiti vodove operatora koji nije HT ili povezano društvo HT-a, HAKOM odredio gradove/relacije koji predstavljaju granice zaključnog i prijenosnog segmenta, odnosno granicu veleprodajnog tržišta prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova i tržišta visokokvalitetnog pristupa na fiksnoj lokaciji.

Konačno, HAKOM je zaključio da tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova obuhvaća iznajmljene vodove koji služe za povezivanje čvorova jezgrene i agregacijske mreže na relacijama između gradova navedenih u Privitku 2 dokumenta „Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova“ dok se pod zaključnim segmentima iznajmljenih vodova smatraju svi ostali dijelovi iznajmljenih vodova koji završavaju kod krajnjeg korisnika te vodovi između čvorova jezgrene mreže i agregacijske mreže koji se ne nalaze u tim gradovima. Dakle, sve visokokvalitetne pristupne proizvode koji bi s obzirom na topologiju mreže u Republici Hrvatskoj i definiciju prijenosnih i zaključnih segmenata također trebale pripadati tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova, HAKOM je uključio u tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koje je dio Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji. S obzirom da su „nekonkurentne relacije“ koje bi trebale biti dijelom tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata, na gore opisani način postale dijelom tržišta Veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa, ne te relacije se primjenjuju odredbe analize tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koju je HAKOM proveo u srpnju 2015., paralelno s analizom tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova.

Europska komisija je u svojim primjedbama u vezi tako utvrđene granice mjerodavnih tržišta istakla da bi pri utvrđivanju mjerodavnih tržišta za veleprodajne prijenosne segmente iznajmljenih vodova bilo prikladnije utvrditi dva odvojena tržišta u zemljopisnom smislu (konkurentne i nekonkurentne relacije) uz primjenu istih kriterija pod kojima su prijenosni segmenti na nekonkurentnim relacijama uključeni u tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa. Međutim, Europska komisija je također istakla kako smatra kako bi u tom slučaju regulatorni ishod bio isti, odnosno svi vodovi koji su regulirani/deregulirani bi i u tom slučaju bili regulirani/deregulirani te je uputila HAKOM da o navedenim primjedbama vodi računa u sljedećem postupku utvrđivanja mjerodavnog tržišta.

Nastavno na gore navedeno, HAKOM će u ovoj analizi kod utvrđivanja mjerodavnih tržišta uzeti u obzir primjedbe Europske komisije zaprimljene u prethodnom postupku analize mjerodavnih tržišta te će koristeći iste kriterije kao u prethodnoj analizi segmentirati tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na konkurentne i nekonkurentne relacije, nakon čega će na osnovu rezultata provedenog Testa tri mjerila odrediti relacije koje neće biti podložne prethodnoj regulaciji i relacije koje će biti podložne prethodnoj regulaciji.

2.5    Kronološki slijed aktivnosti

Kako bi naziv tržišta što više odgovarao uslugama koje su sastavni dio tržišta, HAKOM je tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova zamijenio u nazivu tržištem veleprodajnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa.

S obzirom da je od trenutka donošenja konačne odluke u postupku analize tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji i provedenog postupka testa tri mjerila na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova prošlo razdoblje od tri godine, HAKOM je u studenom 2018. od operatora koji su u okviru tromjesečnih upitnika HAKOM-a i/ili sustava e-Operator dostavili da su u predmetnom razdoblju pružali uslugu najma mreže i/ili vodova zatražio dostavu podataka potrebnih za provođenje postupaka analize tržišta.

U tu svrhu HAKOM je izradio upitnik koji sadrži potrebne podatke za provođenje postupaka iz članka 53. stavka 2. ZEK‐a i članka 54. ZEK‐a. Podatci traženi u navedenom upitniku odnose se na razdoblje od prvog polugodišta 2014. do drugog polugodišta 2018. (podatci su zatraženi na šestomjesečnoj razini). Popis operatora od kojih su zatraženi podatci nalazi se u poglavlju 11.1. ovog dokumenta. Iako neki od operatora nisu dostavili tražene podatke, HAKOM smatra da podatci koji nedostaju nisu materijalno značajni te ne utječu na zaključke iznesene u dokumentu.

Nastavno na provedenu analizu i uočene određene nelogičnosti u dostavljenim podatcima, HAKOM je u svibnju 2019. zatražio nadopunu istih. Konkretno, od operatora je zatražen popis i opisi (tehničke karakteristike, blok sheme, način korištenja, namjenu i sl.) onih maloprodajnih proizvoda koji zadovoljavaju karakteristike proizvoda visokokvalitetnog pristupa. Kako bi HAKOM mogao utvrditi zastupljenost pojedinih maloprodajnih usluga visokokvalitetnog pristupa ovisno o tehničkoj realizaciji istih, od operatora koji su dostavili tražene opise dodatno su zatražene i količine veleprodajnih pristupnih proizvoda.

Dodatno, u cilju što kvalitetnijeg provođenja predmetnog postupka, a naslanjajući se na komentare HT-a zaprimljene u ovom postupku i zaključke s održanih sastanaka, od HT-a je u listopadu 2019. zatražena nadopuna podataka, odnosno sheme povezivanja i opisi svih veleprodajnih proizvoda koji nisu obuhvaćeni važećom standardnom ponudom za iznajmljene vodove, a za koje je zaključeno da imaju karakteristike visokokvalitetnog pristupa.

S tim u vezi, HAKOM je 10. veljače 2020. donio prijedlog odluke čiji je sastavni dio ovaj dokument. Kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s predloženim mjerama HAKOM će provesti javnu raspravu predviđenu člankom 22. ZEK-a.

Isto tako, sukladno članku 54. stavku 5. ZEK‐a, HAKOM je zatražio mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o načinu na koji je HAKOM odredio mjerodavno tržište i utvrdio operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu. Navedeno mišljenje bit će dostupno nakon provedene javne rasprave.

3        Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

Temeljem članka 53. stavka 1. ZEK-a, HAKOM utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji, vodeći pritom osobito računa o mjerodavnoj Preporuci Europske komisije iz članka 52. stavka 6. ZEK-a. Isto tako, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz Preporuke Europske komisije, podložna prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila.

Naime, sukladno odredbi iz članka 53. stavak 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji, podložna prethodnoj regulaciji, ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode;

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira;

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

Sukladno članku 53. stavku 3. ZEK-a, HAKOM-a je od operatora zatražio dostavu svih podataka koji su potrebni za utvrđivanje mjerodavnog tržišta:

▪ veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa.

S obzirom da navedeno tržište nije dio važeće Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji, HAKOM je obvezan primijeniti gore navedene odredbe članka 53. stavak 2. ZEK-a, odnosno provesti Test tri mjerila radi ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na navedenom tržištu. 

1. 

4        Glavne karakteristike veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa

Usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa uglavnom uključuju usluge dediciranog prijenosnog kapaciteta između fiksnih lokacija, zajamčene visoke razine kvalitete, simetričnih brzina u dolaznom i odlaznom smjeru i zajamčene dostupnosti, poznate kao „usluge iznajmljenih vodova“. Usluge iznajmljenih vodova se mogu pružati putem različitih tehnologija. Tradicionalni iznajmljeni vodovi se pružaju primjerice putem SDH/PDH tehnologije i tipično su to vodovi točka-točka. Međutim, usluge tradicionalnih iznajmljenih vodova sve više se zamjenjuju uslugama koje se zasnivaju na Ethernet tehnologiji, koja omogućuje veću fleksibilnost i skalabilnost, uz niže troškove. Takve usluge, koje su zamjenjive usluzi tradicionalnih iznajmljenih vodova, mogu biti u konfiguraciji točka-točka (PtP), ali i točka-više-točaka (PtMP).

Također, prema Eksplanatornom memorandumu[6], i druge veleprodajne proizvode, tipično asimetrične i bez zajamčene brzine prijenosa, operatori korisnici mogu smatrati zamjenama iznajmljenim vodovima kada pokazuju određene napredne kvalitativne značajke na veleprodajnoj razini kao što su:

▪ Zajamčena dostupnost i visoka razina kvalitete u svim okolnostima uključujući i SLA ugovore, 24/7 korisničku podršku, kratka vremena otklona kvarova i zalihost, sve tipično za usluge prilagođene poslovnim korisnicima

▪ Upravljanje mrežom visoke kvalitete, uključujući backhaul, što rezultira brzinama prijenosa koje su prikladne poslovnim korisnicima i vrlo mala vjerojatnost zagušenja (eng. very low contention)

▪ Mogućnost pristupa mreži na točkama koje su definirane prema geografskoj gustoći i distribuciji poslovnih korisnika a ne prema gustoći korisnika usluga za masovno tržište

▪ Mogućnost ponude odvojene neprekidnosti Etherneta (npr. kroz dodatno zaglavlje koje omogućuje više slojeva virtualnih LAN-ova)

Usluga veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa omogućuje operatorima ponudu maloprodajnih usluga visokokvalitetnog pristupa koje se koriste za pružanje različitih elektroničkih komunikacijskih usluga poslovnim korisnicima iz privatnog i javnog sektora na maloprodajnoj razini kao što su javno dostupna telefonska usluga u nepokretnoj i pokretnoj mreži, usluga prijenosa podataka, usluga širokopojasnog pristupa internetu, usluge i aplikacije u računalnom oblaku, usluge udaljenog nadzora, telemetrije i sl. Maloprodajne usluge visokokvalitetnog pristupa se također koriste za uspostavu virtualnih privatnih mreža (VPN) koje omogućuju poslovnim korisnicima međusobno povezivanje različitih poslovnica, uključujući podatkovne centre, u svrhu razmjene podataka i pristupa poslovnim aplikacijama.

Usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa omogućuju operatorima korisnicima pružanje maloprodajnih usluga visokokvalitetnog pristupa (i povezanih usluga) krajnjim korisnicima (vod do krajnjeg korisnika, povezivanje više lokacija krajnjeg korisnika) kojima inače ne bi mogli pružati takve usluge putem svoje mreže zbog nepostojanja izravne pristupne veze do krajnjeg korisnika preko koje bi se usluga visokokvalitetnog pristupa mogla pružati. Isto tako, operatori korisnici ih koriste i za sljedeće potrebe:

▪ povezivanje mreža (vod za međupovezivanje, pristupni vod u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, tranzitni vod)

▪ izgradnju (nadogradnju) vlastite nepokretne mreže (vodovi za povezivanje čvorova/mrežnih elemenata vlastite mreže).

▪ povezivanje baznih postaja od strane operatora mreža pokretnih komunikacija (OMPK)

Tipični primjeri uporabe usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa ilustriran je na Slici 1.

Slika 1 Tipični primjeri uporabe usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa

Slijedom navedenog, veleprodajna usluga visokokvalitetnog pristupa nije isključivo važna za pružanje usluge visokokvalitetnog pristupa na maloprodajnoj razini, nego i za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija u cjelini te je u velikom dijelu važna za razvoj prijenosnih i pristupnih elektroničkih komunikacijskih mreža na cijelom nacionalnom teritoriju.

5        Određivanje granica mjerodavnog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila

Pri određivanju mjerodavnog tržišta, odnosno dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije, polazi se od utvrđivanja zamjenjivosti ponude i zamjenjivosti potražnje. Pomoću zamjenjivosti na strani potražnje utvrđuju se usluge koje korisnici smatraju zamjenskim uslugama. Zamjenska usluga je svaka usluga koja s obzirom na svoja svojstva, cijenu, namjenu i navike korisnika može zamijeniti drugu uslugu i na taj način zadovoljiti istorodnu potrebu korisnika.

S druge strane, zamjenjivost na strani ponude ukazuje na spremnost operatora da u kratkom, odnosno srednjem roku, ponudi istovjetnu uslugu bez izlaganja značajnim dodatnim troškovima. Za razliku od potencijalne konkurencije kod zamjenjivosti na strani ponude aktivni operator odmah reagira na povećanje cijene. Naime, potencijalni konkurenti trebaju više vremena kako bi počeli nuditi istovjetnu uslugu na tržištu. Nadalje, u slučaju postojanja zamjenjivosti na strani ponude već aktivni operatori se ne izlažu dodatnim troškovima, a ulazak potencijalnih konkurenata podrazumijeva značajne nenadoknadive troškove (eng. sunk cost).

Nadalje, isto mjerodavno tržište čine sve usluge koje su međusobno zamjenjive, bilo na strani potražnje ili na strani ponude.

5.1    Stanje na tržištu visokokvalitetnog pristupa

S obzirom da dimenzija ovog veleprodajnog tržišta proizlazi iz potražnje na maloprodajnoj razini za visokokvalitetnim pristupom, HAKOM će prije utvrđivanja granica mjerodavnog veleprodajnog tržišta, analizirati stanje i trendove na maloprodajnom tržištu visokokvalitetnog pristupa u RH.

Tijekom postupka ove analize tržišta HT je najavio gašenje TDM tehnologije u sklopu IP transformacije kompanije i zamjenu iste s novim IP tehnologijama. HT planira gasiti TDM tehnologiju u dvije faze. S obzirom da migracija u jezgrenom dijelu TDM mreže nema utjecaja na operatore korisnike, HT planira migraciju jezgrenog dijela TDM mreže provesti do kraja veljače 2020., dok migraciju pristupnog dijela TDM mreže HT planira provesti do kraja lipnja 2021. U sklopu migracije pristupnog dijela TDM mreže, HT će s postojećim korisnicima pokušati dogovoriti migraciju na neku od IP usluga. Kod korisnika koji ne žele migraciju na IP usluge provest će se tehnološka migracija na TDMoIP (instalacija emulatora kod korisnika – sve karakteristike servisa postojećim korisnicima ostaju nepromijenjene: kvaliteta, dostupnost, SLA, KPI). TDMoIP oprema zadovoljava sve preporučene standarde (ITU-T, IEEE, IETF, ETSI, IEC), te iz perspektive korisnika nema promjene u načinu pružanja usluge. U slučaju novih zahtjeva, korisnicima će na raspolaganju biti usluge putem IP tehnologija te će se usluge temeljene na TDM tehnologiji na maloprodajnoj i veleprodajnoj razini prestati pružati. Slijedom navedenog, HAKOM će planiranu tehnološku migraciju u ovom postupku uzeti u obzir.

Prema prikupljenim podatcima vidljiv je nastavak trenda prelaska s tradicionalnih maloprodajnih iznajmljenih vodova na usluge visokokvalitetnog pristupa zasnovanih na Ethernet tehnologiji. U razdoblju obuhvaćenom upitnicima, udio maloprodajnih usluga zasnovanih na Ethernet tehnologiji porastao je s 68% na 78% dok je udio tradicionalnih iznajmljenih vodova pao s 28% na 17%. Osim usluga iznajmljenih vodova zasnovanih na Ethernet tehnologiji (tzv. E-LINE usluga točka – točka), operatori na maloprodajnom tržištu visokokvalitetnog pristupa nude i druge usluge, također zasnovane na Ethernet tehnologiji. To su primjerice usluge Ethernet mreža (tzv. E-LAN usluga u topologiji točka - više točaka) te usluge privatne mreže (tzv. L2 VPN usluge i L3 VPN (IP/MPLS) usluge) koje služe za povezivanje jedne i/ili više lokacija tvrtki.

Iz HAKOM-u dostupnih podataka vidljivo je smanjenje udjela usluga visokokvalitetnog pristupa najmanjih brzina (do 10 Mbit/s) te povećanje potražnje za maloprodajnim uslugama visokokvalitetnog pristupa većih prijenosnih kapaciteta (Slika 2.).

Slika 2 Raspodjela usluga visokokvalitetnog pristupa po brzinama

Na povećanje potražnje za većim prijenosnim kapacitetima, operatori odgovaraju ulaganjima u proširenje dostupnosti svjetlovodne infrastrukture kojom se jedino dugoročno mogu zadovoljiti takvi zahtjevi. Proširenje dostupnosti svjetlovodne infrastrukture HAKOM prati kroz podatke o dostupnosti vlastite svjetlovodne infrastrukture na razini adrese koje operatori tromjesečno dostavljaju HAKOM-u u svrhu prikaza područja dostupnosti širokopojasnog pristupa (tzv. HAKOM mapiranje). Tako se u razdoblju od zadnje analize povećala dostupnost FTTH/B pristupne infrastrukture. Na Slici 3 je prikazan porast broja adresa na kojima je dostupna vlastita svjetlovodna pristupna infrastruktura. Povećanju dostupnosti svjetlovodne infrastrukture doprinijela su ulaganja kako HT-a tako i ostalih operatora.

Slika 3 Dostupnost vlastite svjetlovodne pristupne infrastrukture

Međutim, iako i drugi operatori sve više ulažu u povećanje dostupnosti svoje vlastite svjetlovodne pristupne infrastrukture, HT-ova je i dalje najrasprostranjenija. Također, uglavnom nema preklapanja svjetlovodne infrastrukture budući da ostali operatori „izbjegavaju“ postavljati svoju vlastitu infrastrukturu gdje je već prisutna HT-ova infrastruktura (uključujući infrastrukturu Iskona), odnosno ostali operatori se u dijelu pristupne mreže još uvijek prvenstveno oslanjaju na HT-ovu veleprodajnu uslugu. Primjerice, samo na 16,77% adresa na kojima je dostupna HT-ova svjetlovodna infrastruktura (uključujući i infrastrukturu Iskona) je dostupna i infrastruktura nekog od ostalih operatora (Slika 2).

Slika 4 Preklapanje svjetlovodne infrastrukture HT-a (i Iskon-a) i svih ostalih operatora (% adresa) (Izvor: HAKOM mapiranje)

Trend povećanja dostupnosti svjetlovodne infrastrukture može se očekivati i u budućem razdoblju posebno uzimajući u obzir trend rasta objava namjere postavljanja svjetlovodnih distribucijskih mreža prikazan na Slici 3. Pritom je važno napomenuti da namjera postavljanja svjetlovodne infrastrukture koja je isključivo namijenjena pružanju usluga visokokvalitetnog pristupa (tu je uglavnom riječ o infrastrukturi koja se postavlja ad-hoc, na zahtjev) ne podliježe obvezi objave namjere postavljanja kao što je to obveza kod namjere postavljanja svjetlovodnih distribucijskih mreža na nekom području te stoga takvi podatci nisu uključeni u grafički prikaz.

Slika 5 Namjera početka postavljanja svjetlovodnih distribucijskih mreža

 Nadalje, u budućem razdoblju očekuje se postavljanje nove svjetlovodne infrastrukture u područjima s nedostatnim komercijalnim interesom kao dio nacionalnih programa razvoja širokopojasne infrastrukture, kako pristupne infrastrukture (ONP) tako i tzv. agregacijske infrastrukture (NP-BBI).

5.2    Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (NP-BBI)

Odlukom Vlade Republike Hrvatske[7] iz travnja 2018. donesen je Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) (u daljnjem tekstu: NP-BBI program). Budući da se NP-BBI program financira putem državnih potpora, navedenoj Odluci Vlade Republike Hrvatske prethodila je Odluka Europske Komisije SA.41065 (2016/N)[8] u vezi dodjele državnih potpora u kojoj je zaključila da na temelju procjene predloženog NP-BBI programa, koji uključuje siva NGN ciljana područja, da ne postoji primjerena ponuda širokopojasnih usluga koja bi zadovoljila buduće potrebe i potražnju građana ili poslovnih korisnika te da pri vaganju učinaka, pozitivni učinci na tržišno natjecanje pretežu u odnosu na narušavajuće učinke koje bi mjera mogla izazvati povijesnom operatoru. Sukladno navedenom, Europska komisija je u konačnici odlučila da ne uloži prigovor na potporu jer se ona smatra spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

NP-BBI program usmjeren je u izgradnju nacionalne agregacijske širokopojasne (engl. backhaul broadband) infrastrukture sljedeće generacije (engl. Next Generation Network – NGN). Ciljana područja NP-BBI programa, tj. izgradnje NGN agregacijske infrastrukture, većinom obuhvaćaju suburbana i ruralna područja Republike Hrvatske u kojima je trenutno dostupna samo agregacijska mreža HT-a. Prema obrazloženju u NP-BBI programu, intervencija takvim programom nužna je, budući da postojeći kapaciteti i tehnološke karakteristike HT-ove agregacijske mreže ne omogućuju razvoj pristupnih NGA mreža te razvoj konkurentne ponude NGA usluga u ciljanim područjima NPBBI programa. Takva situacija sprječava jednolik razvoj NGA širokopojasnog pristupa na nacionalnoj razini, uključujući provedbu komplementarnog Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja kao programa državnih potpora za NGA mreže (u daljnjem tekstu: ONP).

Izgradnja agregacijske infrastrukture unutar NP-BBI programa temeljit će se na implementaciji pasivnih svjetlovodnih kabela s većim brojem neosvijetljenih niti (engl. dark fibre), te na implementaciji odgovarajućih infrastrukturno opremljenih prostora za smještaj opreme (kolokacijskih prostora) u čvorovima agregacijske infrastrukture, kao mjestima grananja i terminacije svjetlovodnih kabela agregacijske infrastrukture.

NP-BBI program će biti izveden kroz javni investicijski model. Pasivnu svjetlovodnu infrastrukturu u NP-BBI programu će projektirati i graditi Republika Hrvatska, a izgrađena infrastruktura bit će trajno zadržana u javnom vlasništvu. Izgrađena infrastruktura u NP-BBI programu bit će ponuđena operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima. Neosvijetljene agregacijske svjetlovodne niti bit će iznajmljene operatorima putem dugoročnih ugovora o najmu (ugovori o neosporivom pravu korištenja neosvijetljenih niti – engl. Indefeasible Rights of Use - IRU). Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: MMPI) će, kao Nositelj NP-BBI programa (u daljnjem tekstu: NBB), koordinirati i pratiti provedbu NP-BBI programa, a Odašiljači i veze d.o.o. (u daljnjem tekstu: OiV), kao trgovačko društvo u 100%- tnom vlasništvu i od strateškog interesa Republike Hrvatske, upravljat će provedbom NP-BBI programa, imajući u tu svrhu ulogu produžene ruke Vlade Republike Hrvatske (lat. manus longa). NBB će koordinirati i pratiti sve aktivnosti OiV-a u provedbi NP-BBI programa, što uključuje i troškove OiV-a koji nastanu u aktivnostima upravljanja NP-BBI programa.

NP-BBI programom se planira obuhvatiti najmanje 540 naselja u suburbanim i ruralnim dijelovima Republike Hrvatske, koja su prioritizirana i označena kao naselja s najvećim prioritetom za implementaciju NGN agregacijske infrastrukture unutar NP-BBI programa. Naselja s najvećim prioritetom obuhvaćaju 25,0% ukupnog stanovništva Hrvatske.

Inicijalnim vremenskim planom pokretanje faze izgradnje bilo je planirano u drugoj polovici 2019., međutim ta faza kasni zbog toga jer još nije završen postupak pribavljanja odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (engl. major project[9]). Zbog navedenog kašnjenja u pribavljanju odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta kasne i faze projektiranja i gradnje, što će dovesti i do kašnjenja završetka izgradnje infrastrukture koji je inicijalno planiran do kraja 2021. Također je izgledno odstupanje od inicijalnog plana da cijela infrastruktura izgrađena kao dio NP-BBI programa postane operativna početkom 2022. S obzirom da su trenutna kašnjenja otprilike godinu i pol dana u odnosu na početne planove, ako ne bi bilo povećanja tog kašnjenja, izgledno je da do kraja 2023. cjelokupna infrastruktura bude izgrađena i stavljena u operativni rad.

5.3    Mjerodavno tržište u dimenziji usluga

HAKOM u nastavku dokumenta utvrditi zamjenske usluge na veleprodajnom tržištu razmatrajući načine putem kojih operatori na maloprodajnom tržištu pružaju krajnjem korisniku usluge visokokvalitetnog pristupa, a pri tome uvažavajući budući razvoj tržišta.

5.3.1    Zamjenjivost na strani potražnje – maloprodajna razina

Učinci zamjenjivosti na strani potražnje na maloprodajnoj razini predstavljaju učinke zamjenjivosti javno ponuđenih elektroničkih komunikacijskih usluga na mjerodavnom tržištu zbog kojih korisnici mogu radi povećanja cijene jedne usluge početi koristiti drugu uslugu ili druge zamjenjive usluge kod ostalih operatora na mjerodavnom tržištu. Drugim riječima, zamjenjivost na strani potražnje događa se u trenutku kada korisnik određene usluge prelazi na druge zamjenjive usluge kao odgovor na relativno povećanje cijene usluge koju koristi. U teoriji, ako operator koji nudi uslugu, poveća cijenu te usluge, korisnici su u mogućnosti prijeći na zamjenske usluge te operatora koji je povisio cijenu svojih usluga, prisiliti da cijene vrati na prethodnu razinu iz razloga što će u suprotnom početi gubiti korisnike, a samim time i tržišni udjel. Što je zamjenjivost na strani potražnje jače izražena, operatori su više ograničeni u mogućnosti da povise cijenu usluga koje nude svojim korisnicima.

Tradicionalno, usluge visokokvalitetnog pristupa su realizirane putem usluge iznajmljenog voda. Karakteristike navedene usluge su sljedeće: dodjeljuje se trajni pristup/veza između dvije priključne točke (lokacije) iste ili različitih elektroničkih komunikacijskih mreža s odgovarajućim sučeljima, bez mogućnosti prospajanja (komutacije), pri čemu je iznajmljeni vod dodijeljen samo tom krajnjem korisniku te mu omogućava zajamčeni simetričan prijenosni kapacitet i istodobno prenošenje informacija (npr. govora, podataka, slike itd.). Usluga iznajmljenog voda može biti izvedena putem različitih prijenosnih tehnologija (PDH, SDH, (S)HDSL, Ethernet, xWDM, i sl.) i različitih prijenosnih medija (bakrena parica, svjetlovodna nit, radijska veza). Prijenosna tehnologija prospajanja kanala koristi se pri izvedbi tradicionalnih digitalnih iznajmljenih vodova pri čemu je prijenosni medij u pravilu svjetlovodni kabel (PDH, SDH) ili bakrena parica ((S)HDSL).

Usluge visokokvalitetnog pristupa najčešće se realiziraju putem Ethernet prijenosnih tehnologija, što omogućuje veću fleksibilnost, obično uz niže troškove, a koriste se za povezivanje između dvije priključne točke ili više priključnih točaka. Mogu imati tzv. best effort klasu prijenosa prometa ili određenu garanciju kvalitete.

S obzirom da je analizom podataka koje su dostavili operatori utvrđeno da su na maloprodajnom tržištu visokokvalitetnog pristupa dostupni i drugi visokokvalitetni proizvodi koji zadovoljavaju određene značajke visoke kvalitete, HAKOM će pri određivanju dimenzije usluga obuhvatiti i širi skup proizvoda visokokvalitetnog pristupa namijenjenih potrebama poslovnih korisnika.

Prilikom utvrđivanja dimenzije usluga mjerodavnog tržišta kao polazište za utvrđivanje zamjenskih usluga potrebno uzeti najzastupljeniju uslugu koja se pruža na maloprodajnom tržištu visokokvalitetnog pristupa. Isto tako, HAKOM će na maloprodajnoj razini razmatrati isključivo nacionalne visokokvalitetne pristupne proizvode, odnosno one proizvode čije se priključne točke nalaze unutar područja RH. Naime, visokokvalitetni pristupni proizvodi koji se dijelom nalaze izvan granica RH, tzv. međunarodni, s obzirom da ne zadovoljavaju iste potrebe krajnjih korisnika ne smatraju se sastavnim dijelom istog tržišta.

Prema podatcima iz upitnika, na maloprodajnoj razini su u RH najzastupljeniji visokokvalitetni pristupni proizvodi realizirani putem Ethernet prijenosne tehnologije, čiji je udio na kraju prvog polugodišta 2018. iznosio 78%.

Slika 6 Raspodjela usluge visokokvalitetnog pristupa na maloprodajnoj razini prema pristupnim tehnologijama

Usluge visokokvalitetnog pristupa zasnovane na Ethernet prijenosnoj tehnologiji koriste se za povezivanje dvije ili više priključnih točaka. Naime, na maloprodajnom tržištu visokokvalitetnog pristupa dostupne su različite usluge poput HT-ove i Optimine Metro Ethernet usluge, Iskon.Ethernet usluge ili BizEthernet usluge od A1. Te usluge služe za povezivanje dvije lokacije (u topologiji točka-točka i konfiguraciji E-LINE) ili više lokacija korisnika (u topologiji više točaka-više točaka u konfiguraciji E-LAN).

Nadalje, krajnji korisnici sve više koriste usluge visokokvalitetnog pristupa u paketima s drugim uslugama, poput virtualnih privatnih mreža (VPN usluge), računalstva u oblaku, govornih usluga (SIP) i sl. Međutim, HAKOM se u ovoj analizi prvenstveno bavi lokalnim pristupom gdje postoje najveće potencijalne prepreke za ulazak na tržište i gdje je moguća pojava potencijalnih problema vezanih uz tržišno natjecanje. Stoga se HAKOM u ovoj analizi prvenstveno bavi pristupnim tehnologijama i njihovim specifičnostima, a ne različitim podatkovnim uslugama koje se preko njih pružaju.

Uzimajući u obzir navedeno, HAKOM će zamjenjivost na strani potražnje promatrati u odnosu na sve usluge visokokvalitetnog pristupa koje se pružaju putem Ethernet prijenosne tehnologije neovisno o tome pružaju li se iste samostalno ili u paketu s nekom drugom uslugom.

Na maloprodajnoj razini, u razdoblju obuhvaćenom upitnicima, osim usluga visokokvalitetnog pristupa koje se pružaju putem Ethernet prijenosne tehnologije, zastupljene su i usluge visokokvalitetnog pristupa realizirane putem xWDM tehnologije. Isto tako, krajnji korisnici koriste i analogne iznajmljene vodove i tradicionalne digitalne vodove (SDH, PDH S(HDSL)) dok manji poslovni korisnici mogu koristiti i asimetrične usluge prijenosa podataka. Stoga će HAKOM u nastavku dokumenta razmatrati zamjenjivost navedenih usluga u odnosu na usluge visokokvalitetnog pristupa realizirane putem Ethernet prijenosne tehnologije.

Nadalje, na maloprodajnoj razini se pružaju usluge visokokvalitetnog pristupa različitih prijenosnih kapaciteta te je prilikom određivanja zamjenjivosti potrebno utvrditi i jesu li i različiti prijenosni kapaciteti sastavni dio istog tržišta.

Stoga je HAKOM promatrajući zamjenjivost na strani potražnje na maloprodajnoj razini kao osnovu za utvrđivanje zamjenskih usluga, odnosno određivanja granica maloprodajnog tržišta (što je kasnije temelj određivanja granica veleprodajnog tržišta), prepoznao sljedeća pitanja:

1. Smatraju li se usluge visokokvalitetnog pristupa realizirane putem xWDM prijenosne tehnologije zamjenskom uslugom usluzi visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini?

2. Smatraju li se analogni iznajmljeni vodovi zamjenskom uslugom usluzi visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini?

3. Smatraju li se tradicionalni digitalni vodovi zamjenskom uslugom usluzi visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini?

4. Smatraju li se asimetrične usluge prijenosa podataka zamjenskom uslugom usluzi visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini?

5. Smatraju li se usluge visokokvalitetnog pristupa različitih prijenosnih kapaciteta sastavnim dijelom istog mjerodavnog tržišta?

1. Smatraju li se usluge visokokvalitetnog pristupa realizirane putem xWDM prijenosne tehnologije zamjenskim uslugama usluzi visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije

xWDM prijenosna tehnologija li multipleksiranje valnih duljina (eng. Wavelenght Division Multiplexing - WDM) je tehnologija koja omogućuje višestruko povećanje prijenosnih brzina na svjetlovodnim nitima na način da se više valnih duljina (kanala), od kojih svaki prenosi podatke brzinama reda veličine 100 Gbit/s, multipleksira u jednu svjetlovodnu nit. Današnji komercijalni WDM sustavi velike gustoće (eng. Dense Wavelength Division Multiplexing - DWDM) omogućavaju brzine prijenosa reda veličine 10 Tbit/s po jednoj svjetlovodnoj niti. xWDM oprema podržava široki opseg različitih sučelja i protokola uključujući Ethernet, SDH itd.

Koriste se za povećanje prijenosnog kapaciteta svjetlovodnih kabela ponajviše u jezgrenim i agregacijskim mrežama operatora. Međutim, putem navedene tehnologije pruža se i usluga prijenosa podataka velikih brzina krajnjim korisnicima koji imaju svoju vlastitu mrežnu opremu i IT sustav u svrhu omogućavanja povezivanja različitih fiksnih lokacija. U prošloj analizi tržišta visokokvalitetnog pristupa zaključeno je kako zbog svojih funkcionalnih karakteristika xWDM tehnologija nije zamjenjiva usluzi visokokvalitetnog pristupa realiziranoj putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini.

Iz podataka prikupljenih za potrebe ove analize vidljivo je da operatori krajnjim korisnicima pružaju uslugu visokokvalitetnog pristupa i putem xWDM prijenosne tehnologije. Udio usluga visokokvalitetnog pristupa putem xWDM tehnologije koji se pružaju do lokacije krajnjeg korisnika (poslovni korisnici), na kraju promatranog razdoblja iznosi 4%, što je i dalje relativno mali udio u odnosu na udio usluga visokokvalitetnog pristupa koje se temelje na Ethernet tehnologiji. Međutim, udio usluga visokokvalitetnog pristupa s većim prijenosnim brzinama (1 Gbit/s ili više) koje se pružaju putem xWDM tehnologije je 87% u odnosu na Ethernet tehnologiju čiji udio je 13% u uslugama visokokvalitetnog pristupa s brzinama od 1 Gbit/s ili više. Ta „dominacija“ xWDM tehnologije na brzinama od 1 Gbit/s ili više ilustrirana je na Slici 7. Dakle, promatrajući potrebe krajnjih korisnika za sve većim prijenosnim kapacitetima te udio xWDM tehnologije u maloprodajnim uslugama visokokvalitetnog pristupa na brzinama od 1Gbit/s ili više, a s obzirom na razvoj Ethernet tehnologije koja već omogućuje brzine do 400 Gbit/s čime se smanjuje razlika u prijenosnom kapacitetu između xWDM i Ethernet tehnologije, može se zaključiti kako su usluge visokokvalitetnog pristupa putem xWDM tehnologije funkcionalno zamjenjive uslugama visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini.

Slika 7 Rast broja maloprodajnih vodova s brzinama od 1 Gbit/s i više putem xWDM tehnologije

Zaključno, HAKOM usluge visokokvalitetnog pristupa putem xWDM prijenosne tehnologije smatra zamjenskim uslugama visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini.

5.3.1.2 Smatraju li se analogni iznajmljeni vodovi zamjenskom uslugom usluzi visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije

Prilikom razmatranja je li usluga analognog iznajmljenog voda zamjenjiva uslugama visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini, HAKOM je uspoređivao visokokvalitetne pristupne proizvode realizirane putem Ethernet prijenosne tehnologije onih prijenosnih kapaciteta (brzina) koje su usporedive s prijenosnim kapacitetima koje omogućava usluga analognih iznajmljenih vodova.

Analogni iznajmljeni vodovi su stalni vodovi s analognim dvožičnim sučeljem kojima se omogućuje prijenos podataka ili telefonskog signala. Iako su prvenstveno namijenjeni za prijenos telefonskog signala, analogni iznajmljeni vodovi mogu se koristiti i za prijenos podataka bez pretjerane degradacije. Analogni iznajmljeni vodovi mogu biti dvožično i četverožično standardne kvalitete[10].

Usluge visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije omogućuju veću fleksibilnost kod pružanja usluga jer omogućuju brzine prijenosa podataka veće od 64 kbit/s dok su analogni iznajmljeni vodovi prvenstveno namijenjeni za prijenos govora, no podržavaju i prijenos podataka manjih brzina, između 40 i 50 kbit/s korištenjem modema. Iako se iz navedenog može smatrati da su analogni iznajmljenih vodovi i visokokvalitetni pristupni proizvodi putem Ethernet prijenosne tehnologije prijenosnog kapaciteta 64 kbit/s zamjenjivi, prema podatcima iz upitnika vidljivo je kako broj analognih iznajmljenih vodova opada, te se može zaključiti da krajnji korisnici sve više koriste nove prijenosne tehnologije za realizaciju usluge visokokvalitetnog pristupa, između ostalog zbog nižih troškova.

Zaključno, s obzirom na prijenosnu brzinu i činjenicu da krajnji korisnici zamjenjuju analogne iznajmljene vodove novim prijenosnim tehnologijama, HAKOM ne smatra analogne iznajmljene vodove zamjenskim uslugama visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini.

5.3.1.3 Smatraju li se tradicionalni digitalni iznajmljeni vodovi zamjenskom uslugom usluzi visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije

Pod pojmom tradicionalni digitalni iznajmljeni vodovi HAKOM smatra uslugu iznajmljenih vodova izvedenu putem PDH, SDH ili (S)HDSL prijenosne tehnologije. Prema podatcima prikupljenim upitnicima broj tradicionalnih digitalnih vodova se smanjio u promatranom razdoblju. Međutim, s obzirom na zastupljenost istih, može se zaključiti da ih krajnji korisnici smatraju funkcionalno zamjenjivim Ethernet uslugama. Također, prema mišljenju HAKOM-a, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, potrebe krajnjih korisnika neće se promijeniti u mjeri u kojoj se tradicionalni digitalni vodovi više neće moći smatrati funkcionalno zamjenjivim Ethernet vodovima.

Tijekom postupka ove analize tržišta HT je, zbog zastarjelosti TDM tehnologije i u sklopu IP transformacije HT-a, u procesu zamjene TDM tehnologije novim IP tehnologijama. Osnovni razlozi gašenja TDM tehnologije (SDH/PDH) su: zastarjelost (do 20 godina), nepostojanje nadzora za PDH dio, nepostojanje podrške od strane proizvođača, rizik kompletnog ispada bez mogućnosti popravka (jezgreni dio), komplicirano i skupo održavanje, visoki troškovi električne energije, nedovoljna mogućnost povećanja kapaciteta, mali broj novih zahtjeva.

Iako je HT u procesu gašenja SDH/PDH tehnologije, HAKOM smatra kako tradicionalni digitalni iznajmljeni vodovi predstavljaju odgovarajuću zamjensku uslugu uslugama putem Ethernet prijenosne tehnologije na maloprodajnoj razini.

5.3.1.4 Smatraju li se asimetrične usluge prijenosa podataka zamjenskom uslugom usluzi visokokvalitetnog pristupa realiziranoj putem Ethernet prijenosne tehnologije

Pored visokokvalitetnih proizvoda nižih pristupnih brzina, krajnji korisnici mogu, ovisno o vlastitim potrebama, koristiti i asimetrične usluge prijenosa podataka (širokopojasni pristup internetu putem xDSL tehnologije, FttX tehnologije, HFC, itd.). Najzastupljenija usluga asimetričnog prijenosa podataka u RH je xDSL[11] tehnologija.

Usluge asimetričnog prijenosa podataka pružaju se s većom brzinom u smjeru prema korisniku (eng. downstream) i manjom prema ponuditelju usluge (eng. upstream), pri čemu prijenosna brzina ovisi o primijenjenoj tehnologiji, prijenosnom putu (nemogućnosti izravnog povezivanja korisničke opreme i željene točke (bez komutacije)), nemogućnosti visoke razine kontrole brzine zbog povećanja broja korisnika u mreži između željenih točaka povezivanja kao i o dužini parice. Usluge asimetričnog prijenosa podataka primjerene su za uporabu pristupa internetu i multimedijskih usluga koje zahtijevaju veću širinu prema korisniku (dolazni smjer) i manju u odlaznom smjeru.

S obzirom da su usluge visokokvalitetnog pristupa namijenjene poslovnim korisnicima koji zahtijevaju visoku kvalitetu usluge te su često kreirane kako bi zadovoljile specifične potrebe pojedinih poslovnih korisnika, to ih razlikuje od xDSL usluga koje su namijenjene za masovno tržište (iako se xDSL pristup može koristiti kao komplementarna usluga uslugama visokokvalitetnog pristupa u okviru nekog tehničkog rješenja za povezivanje lokacija pojedinog poslovnog subjekta).

Zbog navedenih funkcionalnih razlika, cijene usluge pristupa internetu putem usluga visokokvalitetnog pristupa značajno su veće od cijene usluge xDSL pristupa putem bakrene parice. Tako mjesečna naknada za npr. HT-ovu Metro Ethernet Vario uslugu koja se temelji na pristupnim vodovima i Metro Ethernet mreži HT-a, a omogućuje stalni priključak internetu, iznosi za najmanju brzinu prijenosa od 2 Mbit/s 687,50 HRK s PDV-om. Navedeni se iznos plaća za maksimalni priključeni kapacitet, dok se uz to plaća odgovarajući dodatni mjesečni iznos za iskorišteni kapacitet koji se prati tijekom mjeseca, a koji za najmanji iskorišteni kapacitet od 512 kbit/s iznosi 125 HRK s PDV-om mjesečno.

Slijedom navedenog, asimetrične usluge prijenosa podataka ne predstavljaju odgovarajuću zamjensku uslugu uslugama visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet prijenosne tehnologije.

5.3.1.5 Smatraju li se usluge različitih prijenosnih kapaciteta sastavnim dijelom istog mjerodavnog tržišta

U razdoblju obuhvaćenom upitnicima u RH koristile su se prijenosne brzine usluge visokokvalitetnog pristupa na maloprodajnoj razini u rasponima od 64 kbit/s do 10 Gbit/s, ovisno o tehnologiji. S obzirom na to da se na maloprodajnoj razini pružaju usluge visokokvalitetnog pristupa različitih prijenosnih kapaciteta, potrebno je utvrditi jesu li različiti prijenosni kapaciteti sastavni dio istog tržišta. Prema mišljenju HAKOM-a zamjenjivost kapaciteta iznajmljenih vodova moguće je promatrati kroz funkcionalnu i cjenovnu zamjenjivost.

Zbog značajnih razlika u cijeni između usluge visokokvalitetnog pristupa nižih i viših prijenosnih kapaciteta, ne postoji izravna zamjenjivost između usluge visokokvalitetnog pristupa nižih i viših prijenosnih kapaciteta. Međutim, potrebno je utvrditi postoji li neprekinuti lanac zamjenjivosti između postojećih usluga kako bi se utvrdilo čine li jedinstveno tržište, odnosno u ovom slučaju treba utvrditi, postoji li lanac zamjenjivosti između ponuđenih prijenosnih kapaciteta visokokvalitetnih pristupnih proizvoda. Kod prijenosnih kapaciteta tradicionalnih digitalnih vodova postoji velika razlika u prijenosnom kapacitetu između ponuđenih iznajmljenih vodova, i to između iznajmljenog voda prijenosnog kapaciteta od 2Mbit/s i 34 Mbit/s, 34 Mbit/s i 155 Mbit/s, te 155 Mbit/s i 622 Mbit/s. Međutim, uvođenjem Ethernet vodova postoji neprekinuti lanac zamjenjivosti s obzirom na široku ponudu prijenosnih kapaciteta Ethernet vodova radi čega HAKOM smatra da nije potrebno raditi podjelu tržišta ovisno o prijenosnom kapacitetu iznajmljenih vodova.

Nadalje, promatrajući funkcionalnu i cjenovnu zamjenjivost, korisnik je u mogućnosti umjesto više vodova manjih kapaciteta uzeti vod većeg kapaciteta i održati istu razinu kvalitete usluge uz niže cijene s obzirom da u pravilu porastom prijenosnog kapaciteta voda cijena po jedinici prijenosnog kapaciteta opada. Slijedom navedenog, HAKOM zaključuje da se sukladno kriteriju funkcionalne i cjenovne zamjenjivosti različiti kapaciteti mogu smatrati dijelom istog tržišta.

Zaključno, s obzirom na funkcionalne i cjenovne karakteristike, HAKOM smatra usluge visokokvalitetnog pristupa svih prijenosnih kapaciteta zamjenskim uslugama, odnosno sastavnim dijelom istog maloprodajnog tržišta, te nije potrebno raditi podjelu mjerodavnog tržišta prema prijenosnim kapacitetima visokokvalitetnih pristupnih proizvoda.

5.3.2    Zamjenjivost na strani potražnje - veleprodajna razina

Iako se na maloprodajnoj razini usluga visokokvalitetnog pristupa ne segmentira na različite dijelove već se na maloprodajnom tržištu nudi kao jedinstvena usluga, na veleprodajnoj razini HAKOM razlikuje dvije različite komponente visokokvalitetnog pristupnog proizvoda: zaključni segment i prijenosni segment, kao što je prikazano na Slici 8.

Podjela na zaključni i prijenosni segment važna je za određivanje granica tržišta s obzirom da Tržište prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa nije dio Preporuke o mjerodavnim tržištima.

Povijesno, podjela na zaključni i prijenosni segment se odnosila na zaključni i prijenosni segment usluga iznajmljenih vodova. Međutim, s razvojem tehnologije i drugih usluga koje su postale zamjenjive usluzi iznajmljenog voda, kako je utvrđeno i u ovom postupku, HAKOM smatra opravdanim u ovom dokumentu koristiti sljedeće nazive:

• zaključni segment usluge visokokvalitetnog pristupa,

• prijenosni segment usluge visokokvalitetnog pristupa.

Slijedom navedenog, razlikujemo sljedeća mjerodavna tržišta:

• Tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (koje obuhvaća zaključne segmente usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa)

• Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa.

Predmet ovog dokumenta je Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, dok je Tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koje se pruža na fiksnoj lokaciji sastavni dio drugog dokumenta.

Zaključni i prijenosni segmenti nisu funkcionalno zamjenjive usluge. Naime, svaki od tih segmenata ispunjava određene potrebe te ih je potrebno promatrati kao komplementarne proizvode. Veleprodajni korisnik neće u slučaju malog, ali značajnog povećanja cijene zaključni segment zamijeniti prijenosnim segmentom iz razloga što se navedeni segmenti odnose na različite dijelove mreže.

Granica između zaključnih i prijenosnih segmenata usluge visokokvalitetnog pristupa nije jasno definirana. Prema Eksplanatornom memorandumu o specifičnostima topologije mreža u pojedinoj državi članici ovisi što čini zaključni segment usluge visokokvalitetnog pristupa.

Operatori agregacijske čvorove svojih mreža smještaju u veća naselja u kojima imaju više svojih krajnjih korisnika čiji promet u tim čvorovima agregiraju. Kad promet agregiran u čvorovima, koji se dalje usmjerava prema višim (jezgrenim) slojevima mreže, dosegne određenu razinu, operatori zbog ostvarivanja prednosti ekonomije razmjera, za povezivanje tih čvorova ulažu u postavljanje vlastite infrastrukture. Prednosti ekonomije razmjera ostvaruju oni operatori koji su prisutni na više maloprodajnih tržišta na kojima pružaju usluge za koje su potrebni kapaciteti u prijenosnom segmentu, poput usluga širokopojasnog pristupa, javne govorne usluge ili računalstva u oblaku. Zbog toga, u dijelu prijenosnih segmenata u odnosu na zaključne segmente, mogu vladati različiti tržišni uvjeti, odnosno različite razine konkurentne ponude. Kod određivanja granice između zaključnih i prijenosnih segmenata uzimaju se u obzir i te razlike u konkurentskim uvjetima.

HAKOM je u prethodnoj analizi došao do zaključka da na određenim relacijama kod povezivanja čvorova vlastite mreže operatori pretežito koriste vlastitu infrastrukturu ili iznajmljuju vodove od nekog drugog operatora koji nije HT ili njegovo povezano društvo, odnosno da na određenim relacijama postoji viša razina konkurencije. Tako je HAKOM u prethodnoj analizi tržišta prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova zaključio da se pod prijenosnim segmentima smatraju vodovi koji služe za povezivanje čvorova jezgrene i agregacijske mreže na relacijama između određenih gradova[12], odnosno vodovi na konkurentnim relacijama, dok se pod zaključnim segmentima iznajmljenih vodova smatraju svi ostali dijelovi iznajmljenih vodova koji završavaju kod krajnjeg korisnika te vodovi koji služe za povezivanje čvorova jezgrene mreže i agregacijske mreže na relacijama između gradova koji nisu definirani kao prijenosni segment (budući da na tim relacijama vladaju slični konkurentni uvjeti kao i u zaključnom segmentu).

Europska komisija u svojim primjedbama zaprimljenima u prethodnom postupku analize tržišta navodi kako bi pri utvrđivanju mjerodavnih tržišta za veleprodajne prijenosne segmente bilo prikladnije utvrditi dva odvojena tržišta u zemljopisnom smislu (konkurentne i nekonkurentne relacije) uz primjenu istih kriterija pod kojima su prijenosni segmenti na nekonkurentnim relacijama uključeni u tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa.

Naslanjajući se na komentar Europske komisije zaprimljen u prethodnom postupku analize tržišta, HAKOM će u daljnjem tekstu ovoga dokumenta na osnovu nacionalnih specifičnosti i prikupljenih podataka kroz upitnik, odrediti granice zaključnih i prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa u skladu s tehničkim karakteristikama mreže.

Na osnovu podataka o topologiji mreže HT-a i ostalih operatora, te na osnovu raspoloživih podataka i onih prikupljenih kroz upitnik, HAKOM je granicu između prijenosnih i zaključnih segmenata definirao između čvorova jezgrene mreže i/ili čvorova najviše razine agregacijske mreže.

Za potrebe ove analize, zaključni segment usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa, kako je prikazano na Slici 8. sastoji se od pristupnog segmenta i potrebnog agregacijskog (backhaul) segmenta. Pristupni segment predstavlja završni dio mreže koji povezuje prostor krajnjeg korisnika i lokalni čvor (LČ) mreže (LČ je lokalna centrala HT-a ili ekvivalentni čvor alternativnog operatora). Agregacijski (backhaul) dio zaključnog segmenta visokokvalitetnog pristupnog proizvoda (iznajmljenog voda), za potrebe ove analize, predstavlja veze od lokalnog čvora (LČ) do čvora najviše razine agregacijske mreže (N1).

Slika 8 Visokokvalitetni pristupni proizvod po segmentima

Segmenti usluge visokokvalitetnog pristupa između čvorova jezgrene mreže i čvorova najviše razine agregacijske mreže pripadaju prijenosnom segmentu. S druge strane, svi ostali segmenti koji se u cijelosti nalaze unutar istih agregacijskih područja, tj. segmenti usluga visokokvalitetnog pristupa unutar područja pokrivanja agregacijskih čvorova najviše razine, pripadaju zaključnom segmentu.

S obzirom da je HAKOM na maloprodajnoj razini zaključio da usluge visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet i xWDM prijenosnih tehnologija i tradicionalni digitalni iznajmljeni vodovi ulaze u isto maloprodajno tržište, isto se može zaključiti i na veleprodajnoj razini. Isto tako, na maloprodajnoj razini zaključeno je da nije potrebno raditi podjelu tržišta prema prijenosnim kapacitetima iznajmljenih vodova, što se onda može primijeniti i na veleprodajnoj razini.

Za potrebe ove analize HAKOM je od svih operatora zatražio podatak o lokacijama čvorova njihove jezgrene i agregacijske mreže najviše razine te načinu međusobnog povezivanja tih čvorova (prijenosni medij, tehnologija, kapacitet). Uz to zatražena je informacija o načinu realizacije voda tj. da li je riječ o iznajmljenom vodu (kapacitetu) ili je riječ o vlastitom vodu koji je realiziran putem vlastite infrastrukture ili vlastitom vodu koji je realiziran na iznajmljenoj svjetlovodnoj niti bez prijenosne opreme tzv. dark fiber.

Iz podataka koje su operatori dostavili proizlazi da se vodovi u prijenosnim segmentima usluge visokokvalitetnog pristupa, odnosno vodovi koji služe za povezivanje čvorova jezgrene mreže i/ili čvorova agregacijske mreže najviše razine, u 99% slučajeva realiziraju putem svjetlovodnog vlakna kao prijenosnog medija. Najčešće tehnologije koje se pri tom koriste su xWDM koji se koristi u 79% slučajeva i Ethernet (korišten u 19% slučajeva). Ostale tehnologije, kao što se vidi i dijagrama na Slici 9 se koriste u zanemarivom broju slučajeva.

Slika 9 Realizacija vodova za povezivanje čvorova mreže koji pripadaju prijenosnim segmentima prema tehnologiji

Nastavno na navedeno i zaključke analize zamjenjivosti na maloprodajnoj razini HAKOM je zaključio da Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa obuhvaća usluge povezivanja, odnosno iznajmljivanja vodova zasnovane na xWDM, Ethernet tehnologiji ili o tradicionalne digitalne vodove.

Također je zanimljivo analizirati način realizacije vodova u prijenosnim segmentima. Pod načinom realizacije smatramo način povezivanja čvorova jezgrene mreže i/ili čvorova agregacijske mreže koji može biti:

• putem veleprodajne usluge iznajmljenog voda;

• Putem voda uspostavljenog na iznajmljenoj svjetlovodnoj niti bez prijenosne opreme (usluga dark fiber)

• Putem voda uspostavljenog na vlastitoj infrastrukturi.

Iz odgovora operatora (pri tom izuzimajući HT i Iskon) može se zaključiti da se operatori u gotovo istom broj slučajeva odlučuju povezati čvorove svoje mreže koji pripadaju prijenosnim segmentima putem vlastite infrastrukture (u 40% slučajeva) i putem iznajmljenih vodova (39% slučajeva). Povezivanje čvorova putem dark fiber usluge koristi se u 21% slučajeva.

Slika 10 Povezivanje čvorova mreže prema načinu realizacije (alternativni operatori)

HAKOM je uzimajući u obzir gore iznesene podatke, smatrao bitnim dodatno razmotriti i sljedeća pitanja:

1. Ulazi li u mjerodavno tržište usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (dark fiber)?

2. Ulazi li u mjerodavno tržište usluga iznajmljenih vodova koju operatori pružaju putem vlastite pristupne infrastrukture, odnosno za vlastite potrebe?

5.3.2.1 Ulazi li u mjerodavno tržište usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (dark fiber)?

Usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme odnosno usluga neosvijetljenih niti (eng. dark fibre) je usluga kod koje se operatoru korisniku iznajmljuje fizička svjetlovodna nit na čije krajeve potom operator korisnik priključuje svoju mrežnu opremu po vlastitom izboru. To je tehnološki neutralna usluga koja, s obzirom na praktično neograničeni kapacitet svjetlovodne niti, omogućava implementaciju većeg broja trenutno dostupnih prijenosnih tehnologija na aktivnom mrežnom sloju, kao i prijenosnih tehnologija koje će biti dostupne na tržištu u budućnosti.

Prema podacima s kojima HAKOM raspolaže, postoji nekoliko operatora koji nude uslugu najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme, a operatori korisnici navedenu uslugu za povezivanje čvorova svoje agregacijske i jezgrene mreže, dakle u prijenosnim segmentima koriste je u 21% slučajeva. Iz navedenog se može zaključiti da je dark fiber kao usluga funkcionalno zamjenjiva veleprodajnoj usluzi visokokvalitetnog pristupa putem xWDM tehnologije (koja je najzastupljenija na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa) u prijenosnom dijelu.

Operator korisnik koji koristi uslugu najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme mora nabaviti i instalirati aktivnu mrežnu opremu što predstavlja početni kapitalni trošak te snositi operativne troškove povezane s aktivnom opremom (održavanje, električna energija, najam prostora itd.). Stoga, iako je cijena korištenja usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme niža od korištenja usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupnog proizvoda određenog kapaciteta što omogućava potencijalno veću zaradu operatoru korisniku, operator korisnik, da bi mu se ta veća zarada i ostvarila, mora imati dovoljan broj maloprodajnih korisnika kojima će pružati maloprodajnu uslugu putem aktivne opreme koju spoji na iznajmljenu svjetlovodnu nit. Dakle, postoji relativno veliki rizik kod korištenja takve usluge, posebno za operatore s manjim brojem korisnika.

Međutim, za razliku od Tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koje se pruža na fiksnoj lokaciji, tj. zaključnih segmenata usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa, gore navedeni rizik za operatore je značajno manji, budući da se u slučaju povezivanja čvorova najviše razine agregacijske mreže i jezgrene mreže putem usluge dark fiber prema višim slojevima mreže prenosi agregirani promet puno većeg broja korisnika nego što je to u zaključnim segmentima. Također, vodovi u prijenosnom segmentu ne prenose samo promet povezan s uslugama visokokvalitetnog pristupa. S druge strane, iz Slike 10. je vidljivo da se alternativni operatori u čak 40% slučajeva odlučuju povezivati svoje mrežne čvorove postavljanjem vlastitih svjetlovodnih kabela što dovodi do zaključka da je čak i gradnja vlastite infrastrukture (što je inicijalno skuplja i rizičnija opcija od korištenja dark fibre usluge) u velikom broju slučajeva prema procjeni operatora povoljnija varijanta od iznajmljivanja prijenosnih kapaciteta.

Zaključno, zbog svega navedenog HAKOM smatra da je usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme ulazi u dimenziju ovog mjerodavnog tržišta.

5.3.2.2 Ulazi li u mjerodavno tržište usluga visokokvalitetnog pristupa koju operatori pružaju putem vlastite pristupne infrastrukture, odnosno za vlastite potrebe?

U slučaju značajnog konkurentskog pritiska na maloprodajnoj razini, potrebno je u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta uključiti i uslugu iznajmljenih vodova za vlastite potrebe (eng. self supply), odnosno uslugu koju operatori pružaju za vlastite potrebe svojim krajnjim korisnicima na maloprodajnoj razini.

Naime, ukoliko u odsustvu regulacije bivši monopolist koji pruža veleprodajnu uslugu visokokvalitetnog pristupa, povisi cijenu iste, maloprodajna cijena usluge operatora koji pruža uslugu visokokvalitetnog pristupa krajnjim korisnicima putem navedene veleprodajne usluge bi se također trebala povećati iz razloga što će operatori na neki način morati prebaciti povećanje veleprodajnih troškova na krajnje korisnike. Krajnji korisnici bi se suočili s povećanjem cijene maloprodajne usluge te bi počeli koristiti one usluge koje se pružaju putem vlastite pristupne infrastrukture koje su na maloprodajnoj razini zamjenske usluge, s obzirom da će cijene istih biti povoljnije.

Stoga, na temelju zamjenjivosti na strani potražnje na maloprodajnoj razini dolazi do određenog pritiska na bivšeg monopolista, budući da će, u slučaju povećanja cijene veleprodajne usluge iznajmljenog voda, korisnici prelaziti na druge maloprodajne usluge (temeljene na vlastitoj infrastrukturi, a ne na predmetnoj veleprodajnoj usluzi), a što će povećanje cijena bivšem monopolistu učiniti neisplativim, odnosno dovesti do smanjenja prodaje veleprodajne usluge.

Slijedom navedenog, HAKOM smatra da, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, usluga iznajmljenih vodova koju operatori pružaju za vlastite potrebe (eng. self supply), ulazi u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta.

5.3.3    Zamjenjivost na strani ponude – veleprodajna razina

Zamjenjivost na strani ponude na veleprodajnoj razini bila bi moguća u slučaju da operator koji ne pruža usluge visokokvalitetnog pristupa na veleprodajnoj razini i ne posjeduje vlastitu infrastrukturu, u slučaju povećanja cijena usluge hipotetskog monopolista istu počne i pružati.

U slučaju usluge visokokvalitetnog pristupa na veleprodajnoj razini ne bi bilo moguće istu pružiti u kratkom vremenu iz razloga što, ako operator ne posjeduje vlastitu infrastrukturu, troškovi građevinskih radova i postavljanja prijenosnog medija i ostali troškovi su visoki, a potrebne radnje su zahtjevne te nije realno da se dogode u kratkom vremenu i budu brzi odgovor na malo, ali trajno povećanje cijena.

Nadalje, HAKOM je zamjenjivost na strani ponude na veleprodajnoj razini razmatrao s obzirom na zaključke zamjenjivosti na strani potražnje na veleprodajnoj razini. S obzirom da je zaključeno da su sa strane potražnje usluga visokokvalitetnog pristupa i usluga dijela usluge visokokvalitetnog pristupa zamjenske usluge, isto je potrebno utvrditi i na strani ponude. HAKOM smatra kako operator koji pruža uslugu visokokvalitetnog pristupa tehnički može u kratkom roku početi pružati i uslugu dijela usluge visokokvalitetnog pristupa u slučaju povećanja cijena usluge hipotetskog monopolista.

Nadalje, HAKOM je zaključio kako u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta sa strane potražnje ulaze i usluge visokokvalitetnog pristupa koje operatori pružaju za vlastite potrebe kao i usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme. Sa strane ponude, HAKOM smatra kako operatori koji pružaju uslugu visokokvalitetnog pristupa za vlastite potrebe, odnosno vlastitim krajnjim korisnicima, mogu u kratkom roku početi pružati i veleprodajnu uslugu visokokvalitetnog prsitupa u slučaju povećanja cijena usluge hipotetskog monopolista.

5.3.4    Zaključak o mjerodavnom tržištu u dimenziji usluga

Slijedom svega navedenog, HAKOM je zaključio da mjerodavno Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata obuhvaća uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet, xWDM prijenosne tehnologije i tradicionalne digitalne vodove, koji služe za povezivanje čvorova jezgrene i čvorova najviše razine agregacijske mreže u dijelu koji se odnosi na prijenosni segment, bez obzira na prijenosni kapacitet i prijenosni medij. Krajnje točke se nalaze unutar područja RH.

Isto tako, HAKOM je zaključio kako u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta ulaze i usluge visokokvalitetnog pristupa koje operatori pružaju za vlastite potrebe kao i usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme.

Nadalje, sastavni dio mjerodavnog tržišta predstavlja i usluga visokokvalitetnog pristupa putem neke nove ili poboljšane tehnologije, koja bi se u razdoblju na koje se odnosi ova analiza mogle početi pružati, ukoliko karakteristike navedene usluge odgovaraju osnovnim karakteristikama usluge visokokvalitetnog pristupa.

5.4    Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji

Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji obuhvaća sva područja u kojima određeni operatori pružaju usluge pod istim uvjetima, odnosno, sva područja u kojima postoje istovrsni uvjeti tržišnog natjecanja. U skladu sa smjernicama i preporukama Europske komisije zemljopisna dimenzija mjerodavnog tržišta je uglavnom određena na osnovu pokrivenosti mrežom i postojanjem jednakog pravnog i regulatornog okvira na određenom zemljopisnom području.

HAKOM je u prethodnoj analizi zaključio kako na relacijama između određenih gradova postoji dovoljna razina tržišnog natjecanja te da iz tog razloga tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova nije podložno prethodnoj regulaciji. Ujedno je HAKOM, kako je već detaljnije opisano u poglavlju 2.4. ovoga dokumenta, veleprodajne vodove prijenosnih segmenata na ostalim relacijama uključio u tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa. Međutim, kako je u poglavlju 2.4. ovoga dokumenta također navedeno, Europska komisija je u svojoj odluci iznijela primjedbe u vezi tako utvrđenih mjerodavnih tržišta u kojima je istakla da bi pri utvrđivanju mjerodavnih tržišta za veleprodajne prijenosne segmente iznajmljenih vodova bilo prikladnije utvrditi dva odvojena tržišta u zemljopisnom smislu (konkurentne i nekonkurentne relacije) uz primjenu istih kriterija pod kojima su prijenosni segmenti na nekonkurentnim relacijama u prethodnoj analizi uključeni u tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa te je uputila HAKOM da o navedenim primjedbama vodi računa u sljedećem postupku utvrđivanja mjerodavnog tržišta.

Stoga je HAKOM, uvažavajući primjedbe Europske komisije, u ovoj analizi proveo zemljopisnu podjelu (segmentaciju) tržišta na Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije i Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - nekonkurentne relacije. Za određivanje relacija koji pripadaju Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije, HAKOM je sukladno gore navedenim primjedbama Europske komisije primijenio iste kriterije kao u prošloj analizi.

Dakle, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

1. u naselju postoje čvorovi (najviše razine agregacijske mreže ili jezgrene mreže) barem dva operatora koja nisu HT ili povezano društvo HT-a,

2. za povezivanje čvorova vlastite mreže iz točke 1. operatori su prema tim naseljima uspostavili vlastite vodove ili mogu koristiti vodove operatora koji nije HT ili povezano društvo HT-a,

HAKOM je odredio naselja između kojih su uspostavljeni vodovi prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa koji pripadaju Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije. Popis tako određenih naselja nalazi se u Privitku 2 ovog dokumenta.

Potrebno je naglasiti da HAKOM pri određivanju ranije navedenih kriterija Optimu nije promatrao kao društvo povezano s HT-om u smislu mogućnosti zlouporabe tržišnog položaja.

Naime, AZTN je rješenjem od 19. ožujka 2014. koncentraciju između HT-a i Optime ocijenio uvjetno dopuštenom, te prihvatio mjere i uvjete HT-a kako bi se otklonili negativni učinci predmetne koncentracije na tržišno natjecanje u rokovima utvrđenim za njihovo ispunjenje. Vezano uz navedeno, AZTN je 9. lipnja 2017. djelomično ukinuo rješenje iz 2014. i produljio rok trajanja koncentracije do 10. srpnja 2021. Naime, okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti

ni izbjeći te nisu ovisile o volji sudionika koncentracije, za posljedicu su imale da neke mjere i

uvjeti rješenja iz 2014. nisu mogli biti ispunjeni u propisanim rokovima. Stoga se rješenjem AZTN-a iz lipnja 2017. određuju nove mjere, uvjeti i rokovi koje sudionici koncentracije moraju

ispuniti u narednom razdoblju, s ciljem da se Optima očuva kao treći neovisni operator na mjerodavnom tržištu odnosno da se kroz postupak prodaje Optime otvori mogućnost stvaranja trećeg operatora na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu. Jedna od mjera je nametnuta obveza Optimi koja mora, tijekom trajanja koncentracije, ponuditi u zakup slobodne kapacitete u izgrađenoj optičkoj mreži, na veleprodajnoj razini, ostalim operatorima na tržištu (postojećim i/ili novim) po troškovno orijentiranim i tržišno osnovanim cijenama.

Sve ostale relacije između svih drugih naselja koja nisu navedena u tablici u Privitku 2. ovog dokumenta, a u kojima se nalaze (ili bi se mogli u budućnosti nalaziti) čvorovi najviše razine agregacijske mreže i/ili jezgrene mreže tj. na kojima se nalaze vodovi koji pripadaju prijenosnim segmentima usluga visokokvalitetnog pristupa pripadaju Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - nekonkurentne relacije. Ako uzmemo HT-ovu mrežu kao najrasprostranjeniju, bitno je za naglasiti da HT pored čvorova u naseljima koja su navedena u Privitku 2, čvorove agregacijske mreže najviše razine ili jezgrene mreže ima još u 90 naselja, što je gotovo tri puta veći broj naselja.

Na dijagramu na Slici 11., uzimajući u obzir trenutno postojeće vodove u prijenosnim segmentima svih operatora (uključujući i HT i povezana društva), prikazane su relacije u odnosu na zadovoljenje gornjih kriterija za određivanje konkurentnosti odnosno nekonkurentnosti relacija. Može se zaključiti da je još uvijek značajan udio relacija na kojima nije dovoljno razvijeno tržišno natjecanje, iako se u odnosu na prošlu analizu tržišta iz 2015. broj konkurentnih naselja, odnosno broj konkurentnih relacija, povećao.

Slika 11 Podjela tržišta na konkurentne i nekonkurentne relacije

Slijedom svega navedenog, HAKOM je s obzirom na zemljopisnu dimenziju tržišta e prijenosni segment iznajmljenih vodova podijelio na relacije na kojima „postoji konkurencija“ i relacije na kojima „ne postoji konkurencija“ te je u nastavku dokumenta proveo postupak analize tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a za svako od sljedećih tržišta:

▪ Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije;

▪ Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa –nekonkurentne relacije.

6        Test tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

HAKOM je u ranije u dokumentu pojasnio zašto se, u odnosu na prošlu analizu ovog tržišta, navedeno tržište naziva tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa. Dodatno, u poglavlju 5.4. ovog dokumenta HAKOM je objasnio kako je tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa podijelio na tržište (I) Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije i (II) Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije.

U ovom poglavlju HAKOM provodi Test tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije. Test tri mjerila za Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije opisan je u poglavlju 7 ovog dokumenta.

S obzirom da Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije nije sastavni dio Preporuke o mjerodavnim tržištima, HAKOM sukladno odredbi iz članka 53. stavak 2. ZEK-a može prethodno regulirati navedeno tržište jedino u slučaju da su na njemu istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode,

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira,

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

6.1    Prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

Prvo mjerilo je statičko mjerilo, odnosno mjerilo na temelju kojeg je HAKOM u mogućnosti procijeniti postoje li u točno određenom trenutku visoke i trajne strukturne, pravne ili regulatorne zapreke za ulazak na tržište ili odsustvo regulacije na ovom tržištu može znatno otežati ili ugroziti položaj postojećih operatora na tržištu.

Zapreke za ulazak na tržište koje su strukturne prirode, odnose se na situaciju u kojoj je stanje tehnologija i troškovna struktura takva da stvara asimetrične uvjete između bivšeg monopolista i ostalih operatora te pridonosi pojavljivanju zapreka za ulazak na tržište novim operatorima i/ili može li odsustvo regulacije na ovom tržištu znatno otežati položaj postojećih/ostalih operatora na tržištu. Isto tako, te zapreke, koje su strukturne prirode, većinom se odnose na ona tržišta koja karakteriziraju troškovne prednosti, ekonomije razmjera i opsega, nedostatak kapaciteta i veliki nepovratni troškovi, a koje su na strani bivšeg monopolista (npr. razvoj pristupne mreže/infrastrukture u nepokretnim mrežama).

Zapreke koje ne proizlaze iz ekonomskih uvjeta, već iz zakonodavnih, administrativnih, regulatornih ili drugih uvjeta koji pomažu nastajanju zapreka za ulazak na pojedino tržište i pozicioniranju operatora na pojedinom mjerodavnom tržištu (npr. dozvole za dodjelu frekvencija), predstavljaju pravne i regulatorne zapreke. Pravne ili regulatorne zapreke ne ovise o ekonomskim uvjetima, već proizlaze iz pravnih, administrativnih ili ostalih sličnih mjera koje neizravno utječu na ulazak novih operatora na tržište. Na temelju dokumenta europske grupe regulatora (ERG)[13], glavne pravne ili regulatorne zapreke ulaska na tržište odnose se na sljedeće:

▪ potreba za administrativnom odlukom, odnosno dozvolom, kako bi se moglo započeti s komercijalnim radom,

▪ ograničenja i uvjeti povezani uz uporabu radiofrekvencijskog spektra,

▪ utjecaji načina na koji je postavljena regulacija za nove operatore koji planiraju ući na tržište.

6.1.1    Zapreke pravne ili regulatorne prirode za ulazak na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

Temeljem članka 31. ZEK-a, svaka pravna ili fizička osoba ima pravo postaviti, upotrebljavati i davati na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu te pružati elektroničke komunikacijske usluge na području RH bez pribavljanja posebnog ovlaštenja, odnosno u mogućnosti su navedene usluge pružati samo na temelju općeg ovlaštenja. Opće ovlaštenje podrazumijeva da su, sukladno članku 32. ZEK-a, obvezni 15 dana prije početka pružanja usluga obavijestiti u pisanom obliku HAKOM o svojoj namjeri.

Nadalje, vodovi u prijenosnom segmentu mogu se ostvariti radijskim putem za što je potrebna dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra. Međutim, s obzirom da je analizom podataka utvrđeno da su vodovi na ovom tržištu uglavnom velikog kapaciteta te da se pretežno ostvaruju putem svjetlovodnog prijenosnog medija potreba ishođenja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra se ne može smatrati pravnom ili regulatornom zaprekom ulaska na tržište.

Slijedom navedenog, HAKOM smatra kako ne postoje nikakve odredbe, u zakonskim ili podzakonskim aktima, koje bi onemogućile operatora koji je izgradio vlastitu mrežu da ostvari ulazak na tržište i počne pružati usluge krajnjim korisnicima, odnosno ne postoji nikakva regulatorna zapreka ulasku na Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije.

6.1.2    Strukturne zapreke ulaska na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

Kako bi utvrdio postoje li ili ne postoje strukturne zapreke ulaska na Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije, HAKOM je u nastavku koristio neka od mjerila za utvrđivanje postojanja strukturnih zapreka.

Iz podataka koje HAKOM ima na raspolaganju vidljivo je da se na relacijama koje pripadaju Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije ostali operatori često odlučuju na gradnju vlastite mreže (Slika 12.). Naime, ako izuzmemo vodove HT-a i Iskona, 26% vodova realizirano je putem vlastite infrastrukture, dok je čak 38% realizirano putem korištenja veleprodajne usluge dark fiber, što dodatno potvrđuje zaključak da je usluga dark fiber zamjenjiva usluzi iznajmljenih vodova u prijenosnom segmentu usluga visokokvalitetnog pristupa putem xWDM tehnologije i da je kao takva uključena na tržište.

Budući da HT ne nudi uslugu dark fiber to znači da postoje drugi operatori koji na tim relacijama nude tu uslugu. Osim uspostave vodova u prijenosnim segmentima usluga visokokvalitetnog pristupa putem vlastite infrastrukture ili usluge dark fiber, u 36% slučajeva na relacijama koje pripadaju tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa- Konkurentne relacije čvorovi su povezani putem usluge iznajmljenog voda.

HAKOM je mišljenja da se na tim relacijama operatori odlučuju postavljati vlastitu infrastrukturu zbog visoke gustoće (koncentracije) korisnika te je ekonomski opravdano graditi vlastitu prijenosnu mrežu, odnosno replicirati mrežu HT-a.

Slika 12 Načini realizacije vodova na konkurentnim relacijama

Naime, naselja iz Privitka 2 ovog dokumenta koja je HAKOM odredio koristeći postupak opisan u poglavlju 5.4. ovoga dokumenta, su uglavnom urbana središta odnosno naselja s povećanom koncentracijom korisnika gdje je potražnja na maloprodajnoj razini dovoljno velika i gdje postoji razvijena pristupna infrastruktura. Isto tako, uzevši u obzir odnos ponude i potražnje u većim urbanim središtima, zbog veće gustoće poslovnih subjekata i većeg volumena prometa, a time i većih potreba za prijenosnim kapacitetima, prosječni troškovi pružanja usluge prijenosnog segmenta su niži, odnosno može se zaključiti kako i ostali operatori ostvaruju prednosti od ekonomije razmjera.

Također, s obzirom da svi operatori koji pružaju usluge na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije pretežno koriste prijenosne tehnologije kao što su xWDM i Ethernet, HAKOM smatra da na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije ne postoji zapreka ulasku u smislu tehnološke prednosti.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je zaključio da ne postoje visoke i trajne strukturne zapreke za ulazak na mjerodavno Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije niti je znatno otežan ili ugrožen položaj postojećih operatora na ovom tržištu.

6.2    Struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira

Drugo mjerilo je dinamičko mjerilo koje bi, nakon analize prvog, trebalo pomoći u sagledavanju ukupnih uvjeta tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu unutar odgovarajućeg vremenskog okvira. Pri ocjeni teži li tržište djelotvornom tržišnom natjecanju, HAKOM će sukladno Zakoniku razdoblje od 5 godina uzeti u obzir kao relevantno.

Kako bi bio u mogućnosti prethodno regulirati određeno tržište, HAKOM mora dokazati da tržište u točno određenom trenutku i određenom budućem razdoblju ne teži savršenoj konkurenciji, tj. djelotvornom tržišnom natjecanju. Pravilna analiza ovog mjerila bi se trebala provesti tako da se utvrdi razina tržišnog natjecanja i pored postojanja mogućih zapreka za ulazak na tržište, a imajući na umu činjenicu da i tržište gdje postoje prepreke za ulazak na tržište, može imati karakteristike po kojima teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira. Težnja razvoju održivog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira ne znači da će se isto dogoditi u vrlo kratkom razdoblju, već znači da je analizom utvrđeno da postoji određena dinamika tržišnih događaja i pokazatelja koja bi mogla dovesti do djelotvornog tržišnog natjecanja i bez prethodne regulacije.

Na tzv. „konkurentnim relacijama“, koje je predmet ovog tržišta, ostali operatori ili potencijalni novi operatori, nisu ovisni o HT-ovoj infrastrukturi. Prema prikupljenim podatcima vidljivo je kako postoje i drugi operatori koji na konkurentnim relacijama imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili iznajmljuju usluge visokokvalitetnog pristupa od nekog drugog operatora koji nije HT ili njegovo povezano društvo. Na takvim relacijama svaki operator uslugu, primjerice iznajmljenog voda između relacija koje želi povezati, može uzeti od minimalno dva operatora koja nisu HT ili povezano društvo HT-a. Prema Europskoj komisiji na relacijama na kojima su ostali operatori investirali dovoljno u mrežnu infrastrukturu, postoji tendencija prema postojanju konkurencije i tržišnog natjecanja s bivšim monopolistom. HAKOM je mišljenja da će se na navedenim relacijama nastaviti porast ponude od strane ostalih operatora s obzirom na sve veću potražnju korisnika/operatora za prijenosnim kapacitetima, odnosno može se očekivati da će ostali operatori na tim relacijama nastaviti ulagati u proširenje kapaciteta vlastite prijenosne mreže kako bi zadovoljili povećanu potražnju za uslugom prijenosnog segmenta visokokvalitetnog pristupa.

U odnosu na prošlu analizu broj naselja koji zadovoljava kriterije za ulazak naselja u Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurente relacije se povećao s 16 na 31, što se može objasniti s činjenicom da Tržište prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije teži djelotvornom tržišnom natjecanju što dovodi do većih ulaganja u proširenje vlastite mreže, kao i do ulaska na tržište novih operatora koji počinju nuditi usluge na predmetnom tržištu, primjerice uslugu dark fibera.

Zbog povećanih potreba za prijenosnim kapacitetima može se očekivati da će operatori, koji nude predmetnu uslugu, i dalje imati interes za pružanjem navedene usluge pa će i proširiti svoje prijenosne kapacitete na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – Konkurentne relacije . Drugim riječima, budući da su operatori ostvarili velika ulaganja u razvoj vlastite mrežne infrastrukture i pripadajućih kapaciteta, HAKOM smatra da će isti imati interes nastaviti pružati uslugu prijenosnog segmenta usluga visokokvalitetnog pristupa operatorima koji imaju potrebu za navedenom uslugom te će na taj način pokušati ostvariti određeni povrat na ulaganja u mrežnu infrastrukturu. Stoga je HAKOM mišljenja da će tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova težiti djelotvornom tržišnom natjecanju u razdoblju na koje se odnosi ova analiza.

Isto tako, s obzirom na trendove od prošle analize do sada, može se očekivati i daljnji ulazak novih operatora, kroz proširenje vlastitih kapaciteta, a što može, ovisno o potražnji, utjecati i na povećanje broja relacija definiranih u Privitku 2. ovog dokumenta.

Slijedom svega navedenog, s obzirom na dinamiku tržišnih događanja koja se očituje u mogućnosti da i ostali operatori pružaju usluge prijenosnog segmenta usluga visokokvalitetnog pristupa, HAKOM je utvrdio da struktura mjerodavnog tržišta teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira, odnosno mjerilo obrađeno u ovom poglavlju nije zadovoljeno iz svih gore navedenih razloga.

6.3    Primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

Na temelju dokumenta ERG-a[14] regulatorno tijelo bi trebalo procijeniti je li primjena propisa o zaštiti tržišnog natjecanja dovoljna da ukloni nedostatke koji postoje ili koji se mogu pojaviti na tržištu elektroničkih komunikacija. Uzevši u obzir da govorimo o Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije na kojima je HAKOM kroz prvo i drugo mjerilo zaključio da ne postoje zapreke ulaska na tržište ili da nije otežan ili ugrožen položaj postojećih operatora na tržištu, HAKOM je mišljenja kako brza ex-post intervencija nije presudna što znači da su propisi o zaštiti tržišnog natjecanja sasvim dovoljni za rješavanje svih nedostataka koji se eventualno mogu pojaviti na ovom tržištu.

Slijedom navedenog, HAKOM zaključuje kako za mjerodavno Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije propisi o zaštiti tržišnog natjecanja odnosno naknadna regulacija mogu omogućiti na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu, odnosno da treće mjerilo nije zadovoljeno.

6.4    Zaključak o provedenom testu tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije

HAKOM je u poglavljima 6.1. do 6.3. ovoga dokumenta proveo Test tri mjerila iz članka 53. stavak 2. ZEK-a za tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – Konkurentne relacije, kako bi utvrdio da li je to tržište podložno prethodnoj regulaciji.

S obzirom da iz testova opisanih u poglavljima 6.1-6.3. proizlazi da nije zadovoljeno niti jedno od tri mjerila, HAKOM zaključuje da Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije nije podložno prethodnoj regulaciji.

7        Test tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

HAKOM je ranije u dokumentu pojasnio zašto se, u odnosu na prošlu analizu ovog tržišta, navedeno tržište naziva tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa. Dodatno, u poglavlju 5.4. ovog dokumenta HAKOM je objasnio kako je tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa podijelio na (I) Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije i (II) Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije.

U ovom poglavlju HAKOM provodi Test tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije. Test tri mjerila za Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije opisan je u poglavlju 6 ovog dokumenta.

S obzirom da Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije nije sastavni dio Preporuke o mjerodavnim tržištima, HAKOM sukladno odredbi iz članka 53. stavak 2. ZEK-a može prethodno regulirati navedeno tržište jedino u slučaju da su na njemu istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

4. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode,

5. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira,

6. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

7.1    Prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

Prvo mjerilo je statičko mjerilo, odnosno mjerilo na temelju kojeg je HAKOM u mogućnosti procijeniti postoje li u točno određenom trenutku visoke i trajne strukturne, pravne ili regulatorne zapreke za ulazak na tržište ili odsustvo regulacije na ovom tržištu može znatno otežati ili ugroziti položaj postojećih operatora na tržištu.

Zapreke za ulazak na tržište koje su strukturne prirode, odnose se na situaciju u kojoj je stanje tehnologija i troškovna struktura takva da stvara asimetrične uvjete između bivšeg monopolista i ostalih operatora te pridonosi pojavljivanju zapreka za ulazak na tržište novim operatorima i/ili može li odsustvo regulacije na ovom tržištu znatno otežati položaj postojećih/ostalih operatora na tržištu. Isto tako, te zapreke, koje su strukturne prirode, većinom se odnose na ona tržišta koja karakteriziraju troškovne prednosti, ekonomije razmjera i opsega, nedostatak kapaciteta i veliki nepovratni troškovi, a koje su na strani bivšeg monopolista (npr. razvoj pristupne mreže/infrastrukture u nepokretnim mrežama).

Zapreke koje ne proizlaze iz ekonomskih uvjeta, već iz zakonodavnih, administrativnih, regulatornih ili drugih uvjeta koji pomažu nastajanju zapreka za ulazak na pojedino tržište i pozicioniranju operatora na pojedinom mjerodavnom tržištu (npr. dozvole za dodjelu frekvencija), predstavljaju pravne i regulatorne zapreke. Pravne ili regulatorne zapreke ne ovise o ekonomskim uvjetima, već proizlaze iz pravnih, administrativnih ili ostalih sličnih mjera koje neizravno utječu na ulazak novih operatora na tržište. Na temelju dokumenta europske grupe regulatora (ERG)[15], glavne pravne ili regulatorne zapreke ulaska na tržište odnose se na sljedeće:

▪ potreba za administrativnom odlukom, odnosno dozvolom, kako bi se moglo započeti s komercijalnim radom,

▪ ograničenja i uvjeti povezani uz uporabu radiofrekvencijskog spektra,

▪ utjecaji načina na koji je postavljena regulacija za nove operatore koji planiraju ući na tržište.

7.1.1    Zapreke pravne ili regulatorne prirode za ulazak na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

Temeljem članka 31. ZEK-a, svaka pravna ili fizička osoba ima pravo postaviti, upotrebljavati i davati na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu te pružati elektroničke komunikacijske usluge na području RH bez pribavljanja posebnog ovlaštenja, odnosno u mogućnosti su navedene usluge pružati samo na temelju općeg ovlaštenja. Opće ovlaštenje podrazumijeva da su, sukladno članku 32. ZEK-a, obvezni 15 dana prije početka pružanja usluga obavijestiti u pisanom obliku HAKOM o svojoj namjeri.

Nadalje, vodovi u prijenosnom segmentu mogu se ostvariti radijskim putem za što je potrebna dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra. Međutim, s obzirom da je analizom podataka utvrđeno da su vodovi na ovom tržištu uglavnom velikog kapaciteta te da se pretežno ostvaruju putem svjetlovodnog prijenosnog medija, potreba ishođenja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra se ne može smatrati pravnom ili regulatornom zaprekom ulaska na tržište.

Slijedom navedenog, HAKOM smatra kako ne postoje nikakve odredbe, u zakonskim ili podzakonskim aktima, koje bi onemogućile operatora koji je izgradio vlastitu mrežu da ostvari ulazak na tržište i počne pružati usluge krajnjim korisnicima, odnosno ne postoji nikakva regulatorna zapreka ulasku na predmetno tržište.

7.1.2    Strukturne zapreke ulaska na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

Kako bi utvrdio postoje li ili ne postoje strukturne zapreke ulaska na Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - nekonkurentne relacije, HAKOM je u nastavku koristio neka od mjerila za utvrđivanje postojanja strukturnih zapreka. Iako se broj naselja koji zadovoljavaju kriterije da budu uvršteni u konkurentne relacije u odnosu na prošlu analizu gotovo dvostruko povećao (s 16 na 31 naselje), i dalje postoji veliki broj naselja u kojima ne postoji dovoljno velika razina tržišnog natjecanja, što najbolje ilustrira Slika 13., na kojoj je prikazana karta s konkurentnim naseljima i nekonkurentnim naseljima u kojima HT ima čvor najviše razine agregacijske mreže.

Slika 13 Konkurentna naselja i nekonkurentna naselja u kojima je prisutan HT

To znači da operatori koji žele pružati usluge visokokvalitetnog pristupa u tim naseljima i dalje u prijenosnim segmentima ponajviše ovise uvjetima pristupa infrastrukturi HT-a.

To se može zaključiti i prikupljenih podataka o načinima povezivanja čvorova mreže koji pripadaju prijenosnim segmentima iz kojih proizlazi da se na relacijama između naselja koja pripadaju nekonkurentnim relacijama operatori uglavnom oslanjaju na infrastrukturu HT-a, koja je na tim relacijama dominantno u njegovom vlasništvu. Primjerice, vodovi za povezivanje čvorova jezgrene i agregacijske mreže (uzimajući u obzir povezivanje čvorova svih operatora) najviše razine su u 76% posto slučajeva realizirani putem infrastrukture HT-a (Slika 14).

Slika 14 Povezivanje čvorova prema vlasništvu infrastrukture na nekonkurentnim relacijama

Nadalje, ako promatramo samo vodove uspostavljene za povezivanje čvorova jezgrene i agregacijske mreže najviše razine operatora koji nisu HT ili povezano društvo, a nisu realizirani putem vlastite infrastrukture nego korištenjem usluge veleprodajnih iznajmljenih vodova ili usluge dark fibera, udio vodova realiziranih putem infrastrukture HT-a je još i veći (78%).

Dakle, iz svega navedenog je razvidno da na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije u ovom trenutku postoje visoke i trajne strukturne zapreke za ulazak na tržište i HAKOM smatra da bi odsustvo regulacije u ovom trenutku na ovom tržištu moglo znatno otežati ili ugroziti položaj postojećih operatora na tržištu.

Međutim, s obzirom na postojanje NP-BBI programa koji je opisan u poglavlju 5.2. ovoga dokumenta potrebno je razmotrit da li je izgledno da u razdoblju na koji se odnosi ova analiza taj program gradnje tzv. agregacijske mreže prema naseljima u kojima ne postoji tržišno natjecanje sredstvima iz fondova EU-a, ukloni gore utvrđene visoke i trajne strukturne zapreke, što bi posljedično opravdalo uklanjanje regulacije na predmetnom tržištu.

NP-BBI programom je predviđeno da se neosvijetljene niti postavljene u sklopu programa ponude operatorima na tržištu kroz dugoročne ugovore o najmu (najkraće na 10 godina) kako je opisano u poglavlju 3.5. NP-BBI programa. Time će takvi ugovori odgovarati ugovorima o neosporivom pravu korištenja (engl. Indefeasible Rights of Use - IRU), kojima će operatori dobiti isključivo pravo korištenja određenog broja agregacijskih neosvijetljenih niti koje će se izgraditi NP-BBI programom. IRU ugovori će omogućiti operatorima najmoprimcima korištenje svjetlovodnih niti, tj. implementaciju agregacijskih prijenosnih veza na aktivnom sloju, kako bi povezali NGA mreže u ciljanim područjima provedbe NP-BBI programa.

IRU naknade će biti određene na temelju prosječnih jediničnih naknada za iznajmljivanje neosvijetljenih niti na nacionalnom tržištu. U slučaju da naknade za najam neosvijetljenih niti neće biti regulirane, IRU naknade će biti određene na temelju nacionalnih usporednih vrijednosti i usporednih vrijednosti EU-a (engl. benchmarking), uzimajući u obzir minimalno razdoblje najma od 10 godina. Pri određivanju minimalnih IRU naknada morat će se voditi računa o obvezujućem mišljenju HAKOM.

Nadalje, načelo NP-BBI programa je da minimalne IRU naknade koje će biti određene trebaju operatorima omogućiti da učinkovito izgrade NGA mreže i/ili pružaju NGA usluge u pristupnim mrežama u ciljanim područjima provedbe NP-BBI programa. Istovremeno, minimalne IRU naknade trebaju osigurati nadoknadu operativnih troškova i troškova održavanja za agregacijsku infrastrukturu neosvijetljenih niti u sklopu NP-BBI programa.

Uzimajući u obzir sve navedeno, ali i osnovne ciljeve NP-BBI programa, HAKOM je mišljenja da bi njegova puna provedba trebala ukloniti postojeće visoke i trajne strukturne zapreke za ulazak na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa-Nekonkurentne relacije.

Međutim, kako je navedeno i u poglavlju 5.2., provedba NP-BBI programa značajno kasni. Naime, inicijalnim vremenskim planom NP-BBI programa pokretanje faze izgradnje bilo je planirano u drugoj polovici 2019., međutim ta faza kasni zbog toga jer još nije završen postupak pribavljanja odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta. Zbog navedenog kašnjenja posljedično kasne i faze projektiranja i gradnje, što će u konačnici dovesti i do kašnjenja završetka izgradnje infrastrukture koji je inicijalno planiran do kraja 2021. Također je vrlo izgledno odstupanje od inicijalnog plana da cijela infrastruktura izgrađena kao dio NP-BBI programa postane operativna početkom 2022. S obzirom da su trenutna kašnjenja otprilike godinu i pol dana u odnosu na početne planove, ako ne bi bilo povećanja tog kašnjenja, izgledno je da u najboljem slučaju cjelokupna infrastruktura bude izgrađena i stavljena u operativni rad do kraja 2023.

Konačno, HAKOM zaključuje, da s obzirom na trenutno postojanje visokih i trajnih strukturne zapreka za ulazak na Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije i značajno kašnjenje u provedbi NP-BBI programa koji bi te zapreke trebao ukloniti, da bi odsustvo regulacije u ovom trenutku na ovom tržištu moglo znatno otežati ili ugroziti položaj postojećih operatora na tržištu te da je sukladno tome prvo mjerilo iz članka 53. stavak 2. zadovoljeno.

7.2    Struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira

Drugo mjerilo je dinamičko mjerilo koje bi, nakon analize prvog, trebalo pomoći u sagledavanju ukupnih uvjeta tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu unutar odgovarajućeg vremenskog okvira. Pri ocjeni teži li tržište djelotvornom tržišnom natjecanju, HAKOM će sukladno Zakoniku razdoblje od 5 godina uzeti u obzir kao relevantno.

Kako bi bio u mogućnosti prethodno regulirati određeno tržište, HAKOM mora dokazati da tržište u točno određenom trenutku i određenom budućem razdoblju ne teži savršenoj konkurenciji, tj. djelotvornom tržišnom natjecanju. Pravilna analiza ovog mjerila bi se trebala provesti tako da se utvrdi razina tržišnog natjecanja i pored postojanja mogućih zapreka za ulazak na tržište, a imajući na umu činjenicu da i tržište gdje postoje prepreke za ulazak na tržište, može imati karakteristike po kojima teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira. Težnja razvoju održivog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira ne znači da će se isto dogoditi u vrlo kratkom razdoblju, već znači da je analizom utvrđeno da postoji određena dinamika tržišnih događaja i pokazatelja koja bi mogla dovesti do djelotvornog tržišnog natjecanja i bez prethodne regulacije.

U naseljima koja pripadaju tzv. „nekonkurentnim relacijama“ HT je prisutan u najvećem broju slučajeva. Međutim, prema prikupljenim podatcima vidljivo je kako samo u 36 od 91 naselja koja pripadaju nekonkurentnim prijenosnim segmentima, a u kojima su prisutni HT ili Iskon, prisutan je još jedan operator. Međutim, u niti jednom od tih naselja nije prisutno više od jednog operatora koji nije HT ili njegovo povezano društvo, što prema definiranim kriterijima nije dovoljno za učinkovito tržišno natjecanje. Naime, na tim relacijama operator korisnik uslugu veleprodajnog prijenosnog segmenta između tih naselja u kojima se nalaze lokacije krajnjih korisnika koje želi povezati, može uzeti ili od HT-a i Iskona ili eventualno od jednog operatora koji nije HT ili povezano društvo HT-a.

HAKOM je mišljenja da će se na nekonkurentnim relacijama prijenosnih segmenata nastaviti porast ponude od strane ostalih operatora (koji nisu HT ili povezano društvo) s obzirom na sve veću potražnju korisnika/operatora za prijenosnim kapacitetima, odnosno može se očekivati da će i ostali operatori na tim relacijama nastaviti ulagati u proširenje kapaciteta vlastite prijenosne mreže kako bi zadovoljili povećanu potražnju za uslugom prijenosnog segmenta usluga visokokvalitetnog pristupa. Međutim, s obzirom da se većina naselja koja pripadaju Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - nekonkurentne relacije nalaze u područjima koja nisu komercijalno zanimljiva, odnosno na kojima potražnja nije toliko velika, ta ulaganja se mogu očekivati samo prema manjem, ograničenom broju naselja. Također, važno je istaknuti da zbog konsolidacije na tržištu elektroničkih komunikacija postoji mali broj operatora od kojih bi se mogla očekivati takva ulaganja u narednom periodu.

Povećanju tržišnog natjecanja na nekonkurentnim relacijama mogla bi značajno doprinijeti provedba NP-BBI programa, s obzirom da će se tim programom obuhvatiti sva naselja za koja ne postoji dostatan komercijalni interes. Mogućnost korištenja veleprodajne usluge dark fibera po povoljnim cijenama omogućiti će operatorima da uz manje troškove prošire svoje mreže i do naselja koja im trenutno nisu komercijalno zanimljiva. Tome bi također trebala doprinijeti i povećana potražnja za kapacitetima prijenosnih segmenata uslijed povećanja prometa u pristupnim mrežama koji bi se agregirao u agregacijskim čvorovima u tim naseljima. Povećanje prometa u pristupnim mrežama se očekuje zbog ulaganja u pristupne mreže, između ostalog također i uslijed gradnje NGA mreža sredstvima iz EU fondova.

Međutim, kao što je već ranije navedeno, provedba NP-BBI programa značajno kasni i njegov značajniji doprinos povećanju tržišnog natjecanja se ne očekuje u razdoblju koje pokriva ova analiza. Naprotiv, najava implementacije tog programa je vjerojatno i odvratila neke operatore od ulaganja u vlastitu infrastrukturu.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je utvrdio da struktura mjerodavnog tržišta ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira, odnosno mjerilo obrađeno u ovom poglavlju nije zadovoljeno iz svih gore navedenih razloga.

7.3    Primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

Na temelju dokumenta ERG-a[16] regulatorno tijelo bi trebalo procijeniti je li primjena propisa o zaštiti tržišnog natjecanja dovoljna da ukloni nedostatke koji postoje ili koji se mogu pojaviti na tržištu elektroničkih komunikacija. Uzevši u obzir da govorimo o veleprodajnom prijenosnom segmentu usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije na kojima je HAKOM kroz prvo i drugo mjerilo zaključio da postoje zapreke ulaska na tržište i da je otežan ili ugrožen položaj postojećih operatora na tržištu, HAKOM je mišljenja kako je brza ex-post intervencija presudna što znači da propisi o zaštiti tržišnog natjecanja nisu sasvim dovoljni za rješavanje svih nedostataka koji se eventualno mogu pojaviti na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije.

Slijedom navedenog, HAKOM zaključuje kako za mjerodavno Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije propisi o zaštiti tržišnog natjecanja odnosno naknadna regulacija ne mogu omogućiti na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu, odnosno da je treće mjerilo zadovoljeno.

7.4    Zaključak o provedenom testu tri mjerila na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

HAKOM je u poglavljima 7.1. do 7.3. ovoga dokumenta proveo Test tri mjerila iz članka 53. stavak 2. ZEK-a za tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – Nekonkurentne relacije, kako bi utvrdio da li je to tržište podložno prethodnoj regulaciji.

S obzirom da iz testova opisanih u poglavljima 7.1-7.3. proizlazi da su istodobno zadovoljena sva tri mjerila, HAKOM zaključuje da je Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije podložno prethodnoj regulaciji.

8        Analiza Tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

8.1    Određivanje mjerodavnog tržišta

HAKOM je za potrebe provođenja postupka analize odredio mjerodavno tržište jednako kao u poglavlju 5. Slijedom navedenog, Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije obuhvaća:

▪ usluge veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa

▪ usluge prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa koju operatori pružaju za vlastite potrebe,

neovisno o tome radi li se o visokokvalitetnim pristupnim proizvodima putem Ethernet prijenosne tehnologije, xWDM prijenosne tehnologije ili o tradicionalnim digitalnim vodovima, i to bez obzira na prijenosni kapacitet i prijenosni medij.

Čvorovi, odnosno krajnje točke vodova koji pripadaju prijenosnim segmentima se nalaze unutar područja RH.

Isto tako, HAKOM je zaključio kako Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije obuhvaća i uslugu najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (dark fiber).

Sastavni dio mjerodavnog tržišta predstavlja i usluga visokokvalitetnog pristupa putem neke nove ili poboljšane tehnologije, koja bi se u razdoblju na koje se odnosi ova analiza mogle početi pružati, ukoliko karakteristike navedene usluge odgovaraju osnovnim karakteristikama usluge visokokvalitetnog pristupa.

Nadalje, HAKOM je odredio da mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji obuhvaća relacije između naselja koja nisu navedena u Privitku 2. a u kojima se nalaze (ili bi se mogli u budućnosti nalaziti) čvorovi najviše razine agregacijske mreže i/ili jezgrene mreže tj. na kojima se nalaze vodovi koji pripadaju prijenosnim segmentima usluga visokokvalitetnog pristupa.

8.3    Procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom

8.3.1    Cilj i predmet analize tržišta

U skladu s mjerilima iz ZEK-a, a u okviru analize tržišta, HAKOM će ocijeniti djelotvornost tržišnog natjecanja na određenom mjerodavnom tržištu te procijeniti postoje li operatori sa značajnom tržišnom snagom na određenom mjerodavnom tržištu, o čemu će kasnije donijeti odgovarajuću odluku sukladno ZEK-u i mišljenju tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja.

Smatra se da operator ima značajnu tržišnu snagu ako, pojedinačno ili zajedno s drugim operatorima, ima položaj koji odgovara vladajućem, što znači da se nalazi u takvom gospodarskom položaju koji mu omogućuje da se u značajnoj mjeri ponaša neovisno o konkurenciji, korisnicima usluga i potrošačima.

Nakon utvrđivanja i određivanja mjerodavnog tržišta, HAKOM će sukladno prikupljenim podatcima, a u skladu s mjerilima iz članka 55. ZEK-a, procijeniti postoji li na navedenom tržištu operator sa značajnom tržišnom snagom koji se nalazi u takvom gospodarskom položaju koji mu omogućuje da se u značajnoj mjeri ponaša neovisno o konkurenciji, korisnicima usluga i potrošačima.

U procjenjivanju pojedinačne značajne tržišne snage operatora na mjerodavnom tržištu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, bez obzira na tehnologiju korištenu za pružanje iznajmljenog ili namijenjenog kapaciteta, HAKOM će primijeniti sljedeća mjerila:

▪ tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu,

▪ nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije,

▪ ekonomije razmjera,

▪ ekonomije opsega,

▪ stupanj vertikalne integracije.

8.3.2    Analiza podataka na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije

8.3.2.1 Tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu

Tržišni udjel operatora je mjerilo relativne veličine određenog operatora na tržištu, a izražava se kao postotni udjel operatora u ukupnom volumenu pruženih usluga i/ili prihoda ostvarenih na mjerodavnom tržištu u određenom razdoblju. U svrhu procjene značajne tržišne snage operatora, HAKOM će izračunati tržišni udjel na određenom mjerodavnom tržištu i tumačiti ga u skladu sa smjernicama Europske komisije te mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.

Iako, prema Smjernicama, visoki tržišni udjel nije dovoljan kriterij za određivanje operatora sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu, malo je vjerojatno da će operator koji nema značajan tržišni udjel na određenom tržištu imati vladajući položaj. Stoga, operator čiji tržišni udjel nije veći od 25 posto, vjerojatno neće uživati vladajući položaj na odgovarajućem mjerodavnom tržištu. Sukladno praksi donošenja odluka od strane Europske komisije, u situaciji u kojoj operator ima tržišni udjel iznad 40 posto, sumnja se na postojanje pojedinačne značajne tržišne snage, iako Europska komisija sumnja na postojanje vladajućeg položaja i kod nižih tržišnih udjela. Nadalje, prema utvrđenoj sudskoj praksi, visoki tržišni udjel, koji premašuje 50 posto, je sam po sebi, osim u iznimnim okolnostima, dovoljan dokaz postojanja vladajućeg položaja.

Isto tako, pretpostavlja se da operator koji ima visoki tržišni udjel ima značajnu tržišnu snagu ukoliko je njegov tržišni udjel stabilan u određenom razdoblju. Činjenica da se tržišni udjel operatora sa značajnom tržišnom snagom na određenom mjerodavnom tržištu postupno smanjuje, ukazuje da tržište postaje konkurentnije, što ne isključuje postojanje značajne tržišne snage na tom mjerodavnom tržištu. S druge strane, promjenjivi tržišni udjeli mogu ukazati na pomanjkanje tržišne snage na mjerodavnom tržištu.

U odnosu na dostupne podatke na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, tržišni udio HT-a je na kraju promatranog razdoblja iznosio 51%. Napominjemo kako navedeni podatak obuhvaća i relacije koje su definirane kao konkurentne, odnosno koje nisu predmet ove analize tržišta. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je na nekonkurentnim relacijama dominantan HT sa svojom infrastrukturom, možemo zaključiti kako je tržišni udio HT-a na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije vjerojatno veći nego na cijelom tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata. Isto tako, tržišni udjel HT-ovog povezanog društva Iskona u cijelom promatranom razdoblju ne iznosi više od 2%.

Slika 15 Tržišni udjel na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa

Dominacija HT-ove infrastrukture na nekonkurentnim relacijama vidljiva je i iz slike 16. gdje udio HT-a iznosi 78%. Napominjemo kako ovdje nisu uzeti u obzir visokokvalitetni pristupni proizvodi koji čine prijenosne segmente unutar istih naselja, nego samo između različitih naselja, što ne isključuje postojanje značajne tržišne snage HT-a na ovom tržištu.

Slika 16 Nekonkurentne relacije - vodovi prema vlasništvu infrastrukture na kojoj su realizirani, prosinac 2018.

Međutim, važno je naglasiti kako visoki tržišni udjel nije jedino i odlučujuće mjerilo u procjenjivanju pojedinačne značajne tržišne snage. Tržišni udjel jedino može ukazati na mogućnost postojanja značajne tržišne snage pojedinog operatora. Isto tako, iz Smjernica Europske komisije proizlazi da: „dominantna pozicija može proisteći iz kombinacije mjerila za određivanje značajne tržišne snage, koji uzeti u obzir odvojeni, možda ne bi bili odlučujući“. Sukladno navedenom, HAKOM je mišljenja kako u obzir treba uzeti i druga mjerila kako bi se utvrdilo, postoji li na određenom tržištu operator koji djeluje neovisno o konkurenciji i korisnicima.

8.3.2.2 Nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke infrastrukturne konkurencije

Kapitalna ulaganja potrebna za izgradnju i stavljanje u uporabu prijenosne mrežne infrastrukture na nekonkurentnim relacijama izuzetno su visoka i zahtijevaju detaljno razrađene poslovne planove i razumno vrijeme povrata uloženih sredstava. Naime, na tim je relacijama zbog niske gustoće (koncentracije) poslovnih subjekata i zbog nedovoljne potražnje za prijenosnim kapacitetima ekonomski neopravdano graditi vlastitu prijenosnu mrežu, odnosno replicirati mrežu HT-a.

Kako bi korisnicima mogao ponuditi uslugu prijenosnog kapaciteta na nekonkurentnim relacijama novi operator mora izgraditi vlastitu prijenosnu infrastrukturu koja iziskuje visoka kapitalna ulaganja i to većinom u obliku nenadoknadivih troškova, koje neće moći nadoknaditi u slučaju tržišnog neuspjeha ili izlaska s tržišta.

Stoga, uzimajući u obzir zemljopisnu rasprostranjenost prijenosne mrežne infrastrukture HT-a te činjenicu da je ista izgrađivana tijekom dugog razdoblja, odnosno u razdoblju dok je HT bio javno poduzeće i dio HPT-a, repliciranje prijenosne mrežne infrastrukture HT-a na nekonkurentnim relacijama nije ekonomski opravdano.

HAKOM smatra, kako u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, niti jedan operator neće moći replicirati rasprostranjenu prijenosnu mrežnu infrastrukturu HT-a na nekonkurentnim relacijama i na taj način ugroziti njegov tržišni položaj.

8.3.2.3 Ekonomije razmjera

Ekonomije razmjera (eng. economies of scale) postoje kada prosječni troškovi proizvodnje padaju s porastom izlaznih proizvoda, dakle prosječni se troškovi smanjuju s povećanjem obujma proizvodnje, pa poduzeće s velikim obujmom proizvodnje može pokriti troškove uz nižu cijenu nego što to mogu mala poduzeća. Mogućnost osiguravanja nižih troškova, a time i nižih cijena, predstavlja važan izvor konkurentske prednosti na tržištima gdje je konkurencija cijenama glavni oblik suparništva među poduzećima. Iz navedenog slijedi da su ekonomije razmjera svojstvene za proizvodne procese koje karakteriziraju visoki fiksni troškovi, a što je karakteristika tržišta elektroničkih komunikacija.

Naime, temeljem postojećih proizvodnih kapaciteta, odnosno postojeće infrastrukture, svaka dodatna jedinica usluge proizvedena je s nižim prosječnim fiksnim troškovima po jedinici usluge. S obzirom da HT ima najveći broj korisnika kojima pruža uslugu prijenosnih segmenata visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama te u određenim dijelovima mreže pruža uslugu putem istih mrežnih elemenata, opada mu i trošak po korisniku. Na prijenosnom segmentu iznajmljenih vodova na nekonkurentnim relacijama zbog znatno manje gustoće poslovnih subjekata i manjeg volumena prometa na tim relacijama, a time i manje potražnje za prijenosnim kapacitetima, prosječni fiksni troškovi pružanja usluge prijenosnih segmenata su visoki. Stoga je potencijalnim operatorima koji bi htjeli pristupiti na tržište zbog visokih troškova pružanja usluga otežano ponuditi niže cijene od HT-a, a čime i teže mogu privući korisnike na tržištu.

Slijedom navedenog, s gledišta ekonomije razmjera HT ima značajnu prednost nad drugim operatorima budući da može nuditi usluge uz znatno niže troškove od drugih operatora koji tek trebaju izgraditi ili nadograditi postojeću mrežnu infrastrukturu.

8.3.2.4 Ekonomije opsega

Ekonomije opsega (eng. economies of scope) karakterizira smanjivanje prosječnih proizvodnih troškova koje se može postići ako poduzeće proizvodi određen broj usko povezanih proizvoda. Ekonomije opsega postoje ako su ukupni troškovi proizvodnje dvaju ili više proizvoda manji nego proizvodnja istih proizvoda u odvojenim pogonima ili poduzećima. Navedeno predstavlja ekonomiju ušteda na troškovima do kojih dolazi objedinjenim izvođenjem velikog broja različitih aktivnosti unutar iste tvrtke korištenjem zajedničkih ulaznih elemenata (eng. input) ili zajedničkim unapređivanjem proizvoda, ili pak njihovom zajedničkom distribucijom. Ekonomije opsega predstavljaju prepreku ulasku potencijalnim operatorima na tržište i prednost u odnosu na postojeće i potencijalne konkurente. Ekonomije opsega se odnose na potencijalne prednosti operatora dobivene ponudom različitih proizvoda i usluga zajedno.

HT je kroz dulje razdoblje izgradio vlastitu prijenosnu mrežu na cijelom teritoriju RH te putem određenih (istih) elemenata mreže nudi raznovrsne usluge velikom krugu korisnika. Svojom prisutnošću na velikom broju tržišta HT je u mogućnosti raspodijeliti troškove pojedinih elemenata mreže između različitih usluga, čime ima niže prosječne troškove po jedinici proizvoda u odnosu na ostale operatore. Ostali operatori, iz razloga što nemaju rasprostranjenu prijenosnu mrežu u odnosu na HT, ne mogu ni pružati usluge tako velikom krugu korisnika i ostvarivati prosječne troškove po jedinici proizvoda na razini na kojoj ih može ostvariti HT.

Isto tako, potencijalni operatori, da bi konkurirali HT-u na način da i sami uživaju koristi od ekonomija opsega, trebaju istovremeno početi ulagati u izgradnju vlastite mreže i ući na velik broj tržišta što povećava njihove troškove ulaska koje neće biti u mogućnosti vratiti u trenutku kad odluče, ili budu prisiljeni, napustiti tržište. Slijedom navedenog, postojanje ekonomija opsega može predstavljati zapreke ulasku operatorima koji namjeravaju ući na tržište.

8.3.2.5 Stupanj vertikalne integracije

Vertikalna integracija podrazumijeva operatora koji je prisutan na više različitih, vertikalno povezanih, veleprodajnih i maloprodajnih tržišta. Vertikalna integracija se, sukladno Smjernicama Europske komisije, tretira kao zauzimanje tržišne moći. Takvo zauzimanje tržišne moći je pokušaj istiskivanja konkurencije s potencijalno konkurentskog tržišta ili samo ometanje konkurencije pri ulasku na tržište.

HT je vertikalno integrirani operator koji djeluje na Tržištu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji i Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata visokokvalitetnog pristupa te na maloprodajnom tržištu visokokvalitetnog pristupa. U odsustvu regulacije mjerodavnog veleprodajnog tržišta HT bi bio u mogućnosti odbiti pružati prijenosni segment iznajmljenih vodova na nekonkurentnim relacijama ili pružati navedenu uslugu pod nepovoljnijim uvjetima. Nadalje, vertikalna integracija i kontrola nad prijenosnom mrežnom infrastrukturom na nekonkurentnim relacijama, u odsustvu regulacije, omogućile bi HT-u primjenjivanje diskriminacije cijenama i istiskivanje cijena te pružanje bolje kvalitete vlastitim krajnjim korisnicima.

S obzirom da na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama HT nema konkurenata, vertikalna integracija dodatno jača tržišnu poziciju HT-a.

8.3.3    Zaključak o procjeni postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i ocjena djelotvornosti tržišnog natjecanja

Na temelju provedene analize, HAKOM je utvrdio da na mjerodavnom tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova na nekonkurentnim relacijama ne postoji djelotvorno tržišno natjecanje te da trgovačko društvo HT ima značajnu tržišnu snagu na tom mjerodavnom tržištu, odnosno da ima položaj koji odgovara vladajućem položaju, što znači da se nalazi u takvom gospodarskom položaju koji mu omogućuje da se u značajnoj mjeri ponaša neovisno o konkurenciji, korisnicima usluga i potrošačima.

HAKOM je postojanje značajne tržišne snage trgovačkog društva HT utvrdio na temelju visokog tržišnog udjela, ali ostalih mjerila iz članka 55. ZEK-a kao što su nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije, ekonomije razmjera, ekonomije opsega te stupanj vertikalne integracije. HAKOM smatra da analiza drugih mjerila nije potrebna, odnosno da bi analiza istih, pored gore obrađenih, također dovela do zaključka da HT ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova - nekonkurentne relacije.

Prilikom procjene postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom, HAKOM nije promatrao HT zajedno s njegovim povezanim društvom Iskonom. Naime, uzevši u obzir nizak tržišni udio Iskona i činjenicu da Iskon ne pruža veleprodajne usluge na ovom tržištu te zemljopisnu rasprostranjenost infrastrukture HT-a, HAKOM smatra da zaključci o postojanju operatora sa značajnom tržišnom snagom vrijede i bez utjecaja Iskona na ovom mjerodavnom tržištu. Također, određivanje regulatornih obveza HT-u na ovom mjerodavnom tržištu ne ovisi o tome je li HT određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom zajedno s Iskonom.

8.4    Prepreke razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja

U ovom poglavlju HAKOM će analizirati i obrazložiti moguće prepreke razvoju tržišnog natjecanja koje se u odsustvu regulacije, a u razdoblju na koje se odnosi analiza, a to je 5 godina sukladno Zakoniku, mogu pojaviti na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije. Prepreke razvoju tržišnog natjecanja mogu proizaći iz sposobnosti ili namjere operatora da na tržištu iskoristi svoj visoki tržišni udjel, odnosno dominantni položaj.

Slijedom navedenog, uzimajući u obzir kriterije kojima se dokazalo postojanje značajne tržišne snage, HAKOM smatra kako su, u odsustvu regulacije, na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama moguće prepreke razvoju tržišnog natjecanja koje se odnose na vertikalno prenošenje značajne tržišne snage.

Postoje tri strategije vertikalnog prenošenja značajne tržišne snage[17]:

•odbijanje dogovora/uskraćivanje pristupa,

•prenošenje značajne tržišne snage na osnovama koje nisu povezane s cijenama,

•prenošenje značajne tržišne snage na osnovama vezanim uz cijene.

Stoga je, sukladno navedenoj podjeli, HAKOM u nastavku opisao prepreke razvoju tržišnog natjecanja na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama za koje smatra da su moguće u odsustvu regulacije.

8.4.1.1 Odbijanje dogovora/uskraćivanje pristupa

U europskoj sudskoj praksi odbijanje dogovora/uskraćivanje pristupa se ne odnosi samo na situaciju u kojoj operator sa značajnom tržišnom snagom u potpunosti odbija pružiti/ponuditi veleprodajnu uslugu, nego i na situaciju u kojoj je operator sa značajnom tržišnom snagom spreman ponuditi uslugu, ali pod nerazumnim/neopravdanim uvjetima. U ovom dijelu se obrađuje samo potpuno odbijanje dogovora ili uskraćivanje pristupa (putem određene veleprodajne usluge), dok se drugi dio iz navedenog primjera obrađuje pod ostalim preprekama razvoju tržišnog natjecanja kao što su neopravdani zahtjevi, previsoke cijene, itd.

Kao što je i definirano u dijelu dokumenta u kojem se obrađuje značajna tržišna snaga, pri određivanju značajne tržišne snage, kao i prepreka razvoju tržišnog natjecanja, važno je definirati izvor značajne tržišne snage. Na tržištu koje je predmet ovog dokumenta izvor značajne tržišne snage HT-a je široko razvijena mreža HT-a, odnosno pristup velikom broju krajnjih korisnika.

Operator sa značajnom tržišnom snagom na određenom veleprodajnom tržištu može prenijeti svoju tržišnu snagu na maloprodajnu razinu na način da odbije dogovor ili uskrati pristup operatorima koji se na maloprodajnoj razini natječu s njegovim maloprodajnim dijelom ili povezanim društvima. Takvo ponašanje posebice predstavlja prepreke razvoju tržišnog natjecanja u slučajevima kada operator sa značajnom tržišnom snagom na veleprodajnoj razini pruža uslugu koja je neophodna drugim operatorima pri pružanju usluge na povezanom maloprodajnom tržištu.

HAKOM smatra da bi, u odsustvu regulacije, HT kao operator sa značajnom tržišnom snagom na ovom tržištu mogao imati, u svrhu prenošenja svoje tržišne snage na maloprodajnu razinu, snažan poticaj za odbijanje zahtjeva za pregovore i uskraćivanje veleprodajnih usluga koje su dio ovog mjerodavnog tržišta, kao i s njima povezanih sadržaja, na temelju kojih bi ostali operatori mogli svojim korisnicima ponuditi odgovarajuću usluge na maloprodajnoj razini, a što bi dovelo do otežanog daljnjeg razvoja djelotvornog tržišnog natjecanja na maloprodajnom tržištu.

Nadalje, u odsustvu regulacije, HT bi mogao odbiti razvijati nove veleprodajne proizvode i usluge na zahtjev alternativnih operatora i time ugroziti daljnji razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja na maloprodajnoj razini.

Dakle, kako je HAKOM u poglavlju 8.3 ovog dokumenta utvrdio da je u RH HT operator sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu te da je vertikalno integrirani operator, HAKOM smatra da bi HT, u odsustvu regulacije, imao interes da operatorima ne ponudi predmetne veleprodajne usluge pod razumnim uvjetima, kako bi ostali operatori mogli svojim korisnicima ponuditi odgovarajuću maloprodajnu uslugu visokokvalitetnog pristupa, ali i ostalih elektroničkih komunikacijskih usluga kao što su: javno dostupna telefonska usluga, usluga prijenosa podataka, usluga širokopojasnog pristupa internetu, VPN usluge i dr.

Odbijanje pristupa utječe na ulazak operatora na pripadajuće maloprodajno tržište ako je veleprodajna usluga neophodna za pružanje maloprodajne usluge te u tom slučaju dovodi ili do sprječavanja ulaska ili do povećanja troškova postojećih i potencijalnih operatora budući da si predmetnu uslugu na neki način moraju sami pružati (preskakanje stepenica u ljestvici ulaganja) te posljedično do njihovog izlaska s tržišta. Dakle, u ovom slučaju, odbijanje pristupa utječe na ulazak operatora na maloprodajno tržište visokokvalitetnog pristupa, ali i na ostala maloprodajna tržišta na kojima je usluga visokokvalitetnog pristupa neophodna za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.

Gore navedenim postupcima HT bi mogao prenijeti svoju značajnu tržišnu snagu s veleprodajnog tržišta obrađenog ovim dokumentom na povezana maloprodajna tržišta.

8.4.1.2 Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama nevezanim uz cijene

Kad se govori o prenošenju značajne tržišne snage na osnovama koje nisu povezane s cijenama, HAKOM smatra kako bi HT, u odsustvu regulacije, mogao postupati prema drugim postojećim i potencijalnim operatorima na nekoliko načina kako bi pokušao zadržati značajnu tržišnu snagu koju ima na određenom tržištu te na taj način stvarati prepreke razvoju tržišnog natjecanja. Tu se prvenstveno misli na diskriminirajuće korištenje informacija ili uskraćivanje informacija, taktike odgađanja, neopravdane zahtjeve, neopravdano korištenje informacija o konkurentima, diskriminaciju kakvoćom usluge te na razne oblike diskriminacije nevezane uz cijene.

8.4.1.2.1 Diskriminirajuće korištenje informacija ili uskraćivanje informacija

Predstavlja situaciju u kojoj operator sa značajnom tržišnom snagom na veleprodajnom tržištu svome maloprodajnom dijelu pruža informacije važne za pružanje usluga na maloprodajnom tržištu ili povezanim društvima, a iste ne pruža operatorima koji koriste ili namjeravaju koristiti veleprodajnu uslugu operatora sa značajnom tržišnom snagom, a temeljem koje na maloprodajnom tržištu pružaju/žele pružati usluge konkurentne uslugama koje pruža njegov maloprodajni dio, odnosno povezana društva. Isto tako, navedena se prepreka odnosi na situaciju u kojoj operator sa značajnom tržišnom snagom odbija pružati i neke druge informacije važne za korištenje veleprodajne usluge. Takvim ponašanjem, operator sa značajnom tržišnom snagom prenosi svoj vladajući položaj na maloprodajnu razinu, na način da dovodi operatore korisnike veleprodajne usluge u nepovoljan položaj u odnosu na vlastiti maloprodajni dio, odnosno povezana društva.

HAKOM smatra da bi HT, kao operator sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova na nekonkurentnim relacijama i vertikalno integrirani operator, u odsustvu regulacije, operatorima koji koriste ili namjeravaju koristiti veleprodajne usluge koje su dio ovog mjerodavnog tržišta, mogao uskraćivati važne informacije, na način da istima ne bi pružao jednako detaljne informacije kao i svom maloprodajnom dijelu ili povezanim društvima, i/ili potrebne informacije ne bi pružao u vremenu u kojem bi operator korisnik navedene veleprodajne usluge mogao reagirati na povezanoj maloprodajnoj razini i konkurirati njegovom maloprodajnom dijelu ili povezanim društvima koji raspolažu potrebnom informacijom.

Nadalje, uzevši u obzir ulaganja u mreže nove generacije prilikom čega dolazi do otvaranja novih pristupnih točaka, HAKOM smatra kako bi HT mogao, u odsustvu regulacije, svojim postojećim i potencijalnim konkurentima uskratiti detaljne i pravodobne informacije o planiranim promjenama u mreži, a što bi negativno utjecalo na poslovne planove i ulaganja tih operatora, s obzirom da ne bi mogli pravovremeno ocijeniti utjecaj takvih promjena i razmotriti različite mogućnosti ulaganja u vlastitu mrežu te pravovremeno reagirati na maloprodajnoj razini. Naime, u slučaju promjena u topologiji mreže, doći će i do određenih promjena i u pružanju usluge veleprodajnog iznajmljenog voda ili dijela iznajmljenog voda u dijelu koji se odnosi na prijenosni segment te bi HT, ukoliko ne bi imao odgovarajuću obvezu, mogao uskratiti informacije o planiranim promjenama u mreži/topologiji mreže svojim postojećim i potencijalnim konkurentima. Na taj način, HT bi mogao iskoristiti prednosti prvog ulaska te dovesti vlastiti maloprodajni dio i povezana društva u povoljniji položaj na maloprodajnoj razini od postojećih i potencijalnih konkurenata, odnosno prenijeti svoju značajnu tržišnu snagu na povezano maloprodajno tržište, a što za posljedicu ima jačanje tržišnog položaja HT-a te nepovoljan utjecaj na učinkovito tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini.

8.4.1.2.2 Taktike odgađanja

Odnose se na situacije u kojima operator sa značajnom tržišnom snagom ne odbija pružanje pripadajuće veleprodajne usluge, ali istu pruža sa zakašnjenjem u odnosu na svoj maloprodajni dio (vlastite potrebe) ili povezana društva te na taj način dovodi postojeće i potencijalne konkurente u neravnopravan položaj na vertikalno povezanom maloprodajnom tržištu budući da im je ta veleprodajna usluga, uzevši u obzir potrebe krajnjih korisnika, neophodna za pružanje usluga istima.

HAKOM smatra da bi HT, kao operator sa značajnom tržišnom snagom na Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama te ujedno i vertikalno integrirani operator, u odsustvu regulacije, mogao imati interes pružati veleprodajne usluge postojećim i potencijalnim konkurentima na povezanom maloprodajnom tržištu u rokovima duljim od onih u kojima te iste usluge pruža vlastitom maloprodajnom dijelu ili povezanim društvima.

Isto tako, u slučaju da, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, HT počne na maloprodajnoj razini pružati uslugu iznajmljenog voda putem neke nove ili poboljšane tehnologije HT bi mogao, u odsustvu regulacije, primjenjivati taktike odgađanja na način da bi odbijao pružati veleprodajnu uslugu na temelju nove/poboljšane tehnologije, a na temelju koje bi u isto vrijeme pružao kvalitetnije, ali istovrsne usluge na maloprodajnoj razini, ili ne ponuditi pravovremeno odgovarajuće veleprodajne uvjete. Na taj način, HT bi bio u mogućnosti, do uvođenja odgovarajućih veleprodajnih usluga, koristiti prednosti prvog ulaska na maloprodajnoj razini tako što bi jedini bio u mogućnosti širem broju korisnika nuditi naprednije usluge bolje kakvoće te na taj način prenijeti značajnu tržišnu snagu s mjerodavnog veleprodajnog tržišta na povezano maloprodajno tržište.

8.4.1.2.3 Neopravdani zahtjevi

Odnose se na sve uvjete koji se odnose na pružanje određene veleprodajne usluge, a koji nisu neophodni za pružanje iste. Takvi zahtjevi neopravdano povećavaju troškove i oduzimaju vrijeme postojećim i potencijalnim konkurentima koji koriste navedenu veleprodajnu uslugu kako bi pružali usluge na povezanom maloprodajnom tržištu, a gdje se natječu s maloprodajnim dijelom ili povezanim društvima operatora sa značajnom tržišnom snagom. HAKOM smatra kako bi HT, u odsustvu regulacije, mogao koristiti razne oblike neopravdanih zahtjeva kojima bi mogao utjecati na poslovne odluke i troškove postojećih i potencijalnih konkurenata.

HAKOM smatra da bi HT bio u mogućnosti, kao operator sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama i vertikalno integrirani operator, u odsustvu regulacije, operatorima koji koriste ili namjeravaju koristiti veleprodajne usluge koje su dio ovog mjerodavnog tržišta nametnuti razne oblike neopravdanih instrumenata osiguranja plaćanja, s obzirom na uvjete i iznos, te bi mogao neopravdano poticati korištenje skupljih tehnologija i opreme za pružanje veleprodajne usluge, sve u svrhu povećanja troškova postojećih i potencijalnih konkurenata, a što bi dovelo do prenošenja značajne tržišne snage HT-a na povezano maloprodajno tržište.

Isto tako, HT bi mogao tražiti informacije potrebne za pružanje veleprodajne usluge (npr. informacije o ciljanim krajnjim korisnicima) iznad razine koja je potrebna, odnosno ekonomski i tehnički opravdana pri pružanju veleprodajne usluge. Takve informacije o krajnjim korisnicima, HT bi mogao iskoristiti kako bi za tog istog krajnjeg korisnika mogao kreirati uslugu koja bi odgovarala tom krajnjem korisniku s ciljem pridobivanja istog, a što bi opet dovelo do prenošenja značajne tržišne snage i jačanja njegovog tržišnog položaja na povezanoj maloprodajnoj razini.

8.4.1.2.4 Neopravdano korištenje informacija o konkurentima

Riječ je o postupcima operatora sa značajnom tržišnom snagom u kojima koristi podatke koje mu u okviru pružanja veleprodajnih usluga daju postojeći ili potencijalni konkurenti na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini i korištenju istih kako bi se povećali troškovi konkurenata ili smanjila zarada na vertikalno povezanom veleprodajnom i maloprodajnom tržištu.

U odsustvu regulacije, HT bi mogao zatražiti određene informacije od potencijalnih i sadašnjih konkurenata iz kojih bi se vrlo lako mogli prepoznati planovi konkurenata na maloprodajnom tržištu ili bar segment (zemljopisni) maloprodajnog tržišta na kojem isti planiraju konkurirati HT-u. U navedenom slučaju bi HT mogao koristiti informacije svojih konkurenata za potrebe svog maloprodajnog dijela (vlastite potrebe) ili potrebe povezanih društava i to na način da pripremi posebne uvjete za pojedine krajnje korisnike kako bi ih motivirao da ne promijene operatora ili da se vrate na HT, a što bi moglo dovesti do smanjenja maloprodajnih prihoda konkurenata, na način da krajnji korisnici odustanu od prelaska, ili do povećanja troškova konkurenata (npr. dodatni marketinški troškovi za privlačenje korisnika).

Tako bi HT mogao ostvariti prednosti pred ostalim konkurentima prenošenjem značajne tržišne snage na veleprodajnom tržištu na pripadajuće maloprodajno tržište, što bi moglo dovesti do povećanja troškova ostalih operatora, problema u poslovanju i vjerojatnog izlaska s tržišta.

8.4.1.2.5 Diskriminacija kakvoćom usluge

Očituje se u mogućnosti operatora sa značajnom tržišnom snagom da utječe na povećanje troškova postojećih ili potencijalnih konkurenata ili smanjivanje zarade na maloprodajnoj razini na način da ih dovede u neravnopravan položaj kakvoćom pružanja usluge. Diskriminacijom kakvoćom veleprodajne usluge operator sa značajnom tržišnom snagom ima izravan utjecaj na kakvoću usluge koja se pruža krajnjem korisniku, a budući da je korisnik posebno osjetljiv na parametre kakvoće usluge, takvo postupanje dovodi do nezadovoljstva i gubitka povjerenja krajnjih korisnika u operatora koji im nudi uslugu. Nadalje, kakvoća usluge je važan čimbenik pri optimizaciji i racionalizaciji troškova operatora.

HAKOM smatra da bi, u odsustvu regulacije, HT mogao diskriminirao ostale operatore kakvoćom veleprodajne usluge i to na način da iste nudi s parametrima kakvoće lošijim od usluge koju nudi svome maloprodajnom dijelu (vlastite potrebe) ili povezanim društvima. Isto tako HT bi mogao utjecati na uklanjanje mogućih kvarova pri pružanju mjerodavnih veleprodajnih usluga i povezanih sadržaja (dulji rokovi otklona kvara). Na navedeni način bi moglo doći do situacije u kojoj postojeći ili potencijalni konkurent gubi povjerenje krajnjih korisnika, a što može rezultirati prestankom korištenja usluge operatora od strane krajnjih korisnika, a time i nižom dobiti operatora na maloprodajnom tržištu. Navedenim postupanjem, HT bi mogao prenijeti svoju značajnu tržišnu snagu te jačati svoj tržišni položaj na vertikalno povezanom maloprodajnom tržištu, a što bi dovelo do neučinkovitog tržišnog natjecanja na štetu krajnjih korisnika.

Takvo postupanje dovodi do sljedećih posljedica. Naime, postojeći ili potencijalni konkurenti gube povjerenje krajnjih korisnika, a što može rezultirati prestankom korištenja usluge operatora od strane krajnjih korisnika, a time i nižim zaradama operatora na maloprodajnom tržištu. Slijedom navedenog, HT bi mogao prenijeti svoju značajnu tržišnu snagu te jačati svoj tržišni položaj na vertikalno povezanom maloprodajnom tržištu, a što bi dovelo do neučinkovitog tržišnog natjecanja nauštrb krajnjih korisnika.

Još jedna prepreka tržišnom natjecanju odnosi se na situaciju u kojoj bi operator sa značajnom tržišnom snagom na veleprodajnom tržištu pružao informacije važne za pružanje usluga na maloprodajnom tržištu svome maloprodajnom dijelu (vlastite potrebe) ili povezanim društvima, a iste ne bi pružao operatorima koji koriste ili namjeravaju koristiti veleprodajnu uslugu operatora sa značajnom tržišnom snagom temeljem koje na maloprodajnom tržištu pružaju/žele pružati usluge konkurentne uslugama koje pruža njegov maloprodajni dio, odnosno povezana društva. Isto tako, navedena se prepreka odnosi na situaciju u kojoj operator sa značajnom tržišnom snagom odbija pružati i neke druge informacije važne za korištenje veleprodajne usluge. Takvim ponašanjem, operator sa značajnom tržišnom snagom prenosi svoj vladajući položaj na maloprodajnu razinu, na način da dovodi operatore korisnike veleprodajne usluge u nepovoljan položaj u odnosu na vlastiti maloprodajni dio, odnosno povezana društva.

8.4.1.2.6 Uskraćivanje važnih informacija

HAKOM smatra da bi HT, kao operator sa značajnom tržišnom snagom i vertikalno integrirani operator, u odsustvu regulacije, operatorima koji koriste ili namjeravaju koristiti veleprodajne usluge koje su dio ovog mjerodavnog tržišta, mogao uskraćivati važne informacije, na način da istima ne bi pružao jednako detaljne informacije kao i svom maloprodajnom dijelu ili povezanim društvima, i/ili potrebne informacije ne bi pružao u vremenu u kojem bi operator korisnik navedene veleprodajne usluge mogao reagirati na povezanom maloprodajnom tržištu i konkurirati njegovom maloprodajnom dijelu ili povezanim društvima koji raspolažu potrebnom informacijom.

8.4.1.3 Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama vezanim uz cijene

HAKOM je kao moguće prepreke tržišnom natjecanju koje predstavljaju prenošenje značajne tržišne snage na osnovama vezanim uz cijene prepoznao diskriminaciju na cjenovnoj osnovi, unakrsno subvencioniranje i neopravdan način obračuna usluge iznajmljenih vodova.

8.4.1.3.1 Diskriminacija na cjenovnoj osnovi

Odnosi se na situaciju u kojoj operator sa značajnom tržišnom snagom nudi veleprodajnu uslugu neophodnu za pružanje određenih maloprodajnih usluga po različitim cijenama svom maloprodajnom dijelu (vlastite potrebe) i povezanim društvima u odnosu na postojeće i potencijalne konkurente na povezanom maloprodajnom tržištu.

HAKOM smatra da bi HT, kao operator sa značajnom tržišnom snagom na veleprodajnim tržištima i vertikalno integrirani operator, u odsustvu regulacije na tržištu utvrđenim ovim dokumentom, mogao primjenom diskriminacije na osnovi cijena nuditi veleprodajne usluge operatorima s kojima se natječe na povezanom maloprodajnom tržištu po cijenama višim od onih po kojima tu istu uslugu pruža svom maloprodajnom dijelu ili povezanim društvima. Takvim ponašanjem HT bi mogao utjecati na poslovne rezultate ostalih operatora koji koriste navedenu veleprodajnu uslugu kako bi na povezanom maloprodajnom tržištu pružali uslugu iznajmljenog voda, ali i ostale elektroničke komunikacijske usluge.

Također, HT bi mogao pružati veleprodajne usluge po različitim cijenama različitim operatorima korisnicima, odnosno raditi diskriminaciju pojedinih operatora korisnika.

8.4.1.3.2 Unakrižno subvencioniranje

Odnosi se na situaciju u kojoj postoje dva različita tržišta i dvije različite cijene na navedenim tržištima. U odsustvu regulacije operator sa značajnom tržišnom snagom može na tržištu na kojem ima navedeni status, naplaćivati cijenu iznad troška kako bi na povezanom maloprodajnom tržištu mogao pružiti cijenu ispod troškova što bi dovelo do istiskivanja cijenama i na taj način prenijeti značajnu tržišnu snagu s veleprodajnog tržišta na povezano maloprodajno tržište.

HAKOM smatra da bi HT, kao operator sa značajnom tržišnom snagom i vertikalno integrirani operator, u odsustvu regulacije, mogao nuditi veleprodajnu uslugu iznad troška te na taj način povisiti troškove operatora koji koriste navedenu uslugu, a u isto vrijeme, na maloprodajnoj razini, nuditi uslugu visokokvalitetnog pristupa po cijenama koje su ispod troška.

Takvo postupanje HT-a dovelo bi do istiskivanja marže te bi natjeralo operatore koji koriste veleprodajne usluge koje su dio ovog mjerodavnog tržišta u svrhu pružanja usluga na povezanoj maloprodajnoj razini, da trpe gubitke, a što bi ih u konačnici natjeralo da napuste tržište. S druge strane, HT bi bio u mogućnosti prenijeti značajnu tržišnu snagu s veleprodajnog tržišta na povezano maloprodajno tržište i jačati svoj tržišni položaj, a što bi imalo negativne učinke na djelotvorno tržišno natjecanje.

9        Regulatorne obveze operatora sa značajnom tržišnom snagom

Cilj HAKOM-a je spriječiti operatora sa značajnom tržišnom snagom u mogućem iskorištavanju svoje tržišne snage na mjerodavnom tržištu, jer bi to imalo neželjene posljedice kako za veleprodajno tržište tako i za povezana maloprodajna tržišta za koja je konkretna veleprodajna usluga ulazni proizvod. Kako bi se operatoru sa značajnom tržišnom snagom onemogućila zlouporaba položaja značajne tržišne snage i utjecaja na djelotvorno tržišno natjecanje, HAKOM će odrediti regulatorne obveze na osnovu postojećih i mogućih prepreka razvoju tržišnog natjecanja. Regulatorne obveze moraju se temeljiti na prirodi utvrđenog nedostatka na tržištu, te moraju biti razmjerne i opravdane s obzirom na regulatorna načela i ciljeve iz članka 5. ZEK-a.

Nakon što je u prethodnom poglavlju ovog dokumenta prepoznao i detaljno obrazložio sve moguće prepreke razvoju tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije, a koje bi se, u skladu s načelima prethodne regulacije, u razdoblju na koje se odnosi analiza, u odsustvu regulacije mogle pojaviti, HAKOM u nastavku određuje regulatorne obveze koje smatra da mogu najbolje riješiti navedene probleme na tržištu i koje su u skladu s člankom 56. stavkom 3. ZEK-a, i to:

▪ obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže

▪ obvezu nediskriminacije

▪ obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude

▪ obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva

▪ obvezu računovodstvenog razdvajanja.

9.1    Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže

HAKOM može odrediti operatoru obvezu udovoljavanja opravdanim zahtjevima za pristup i korištenje posebnih dijelova mreže i pripadajuće infrastrukture i opreme. HAKOM može operatorima odrediti navedenu obvezu osobito ako smatra da bi uskraćivanje pristupa ili koje drugo neprihvatljivo uvjetovanje ili ograničenje sličnog učinka spriječilo održivo tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini ili bi bilo protivno interesima krajnjih korisnika usluga. HAKOM može odrediti i dodatne uvjete koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti, razložnosti i pravodobnosti.

S obzirom da HT posjeduje mrežnu infrastrukturu koju, u razdoblju na koje se odnosi analiza, nije lako replicirati, potrebno je odrediti navedenu obvezu kako bi se onemogućilo HT-u da prenese svoju značajnu tržišnu snagu na maloprodajnu razinu.

Stoga je HAKOM ocijenio potrebnim odrediti HT-u regulatornu obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže kako bi se spriječilo narušavanje ili ograničavanje tržišnog natjecanja, odnosno onemogućilo potencijalno uvjetovanje ili uskraćivanje pristupa mreži putem postavljanja neopravdanih zahtjeva, a što je od posebne važnosti na tržištima na kojem operatori ovise o infrastrukturi drugog operatora kako bi pružali usluge na maloprodajnoj razini. Navedenom obvezom želi se spriječiti prenošenje značajne tržišne snage na maloprodajnu razinu te izbjeći ponašanje operatora sa značajnom tržišnom snagom definirano u poglavlju 8.4.1.1 ovog dokumenta, kao i sve slične prepreke koje nisu izravno definirane, a mogle bi dovesti do istih problema na tržištu.

Stoga HAKOM određuje HT-u obvezu udovoljavanja opravdanim zahtjevima za pristup i korištenje posebnih dijelova mreže i pripadajuće infrastrukture. U okviru navedene obveze, a u skladu s člankom 61. stavkom 3. ZEK-a, HT je obvezan:

▪ trećoj strani pružiti pristup posebnim dijelovima mreže i/ili opreme na način da pruža pristup veleprodajnim uslugama obuhvaćenim definicijom tržišta iz poglavlja 8.1 ovog dokumenta

▪ pregovarati u dobroj vjeri s drugim operatorima koji traže pristup veleprodajnim uslugama obuhvaćenim definicijom tržišta iz poglavlja 8.1 ovog dokumenta i, u okviru ove obveze, obvezu odgovora na svaki razuman zahtjev

▪ ne ukidati već odobreni pristup mreži, odnosno nastaviti pružati veleprodajne usluge obuhvaćene definicijom ovog mjerodavnog tržišta

▪ odobriti otvoreni pristup tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za međusobno djelovanje usluga ili usluga virtualnih mreža

▪ osigurati zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

▪ omogućiti pristup sustavima operativne potpore ili sličnim programskim sustavima nužnim za osiguravanje pravednog tržišnog natjecanja u pružanju usluga

▪ omogućiti međupovezivanje mreža ili mrežne opreme.

U nastavku su propisane obveze iz članka 61. stavka 3. ZEK-a detaljnije obrazložene.

9.1.1    Obveza pružanja pristupa trećoj strani posebnim dijelovima mreže i/ili opreme na način da pruža pristup veleprodajnim uslugama obuhvaćenim definicijom tržišta

U cilju rješavanja problema opisanih u poglavlju 8.4.1.1 ovog dokumenta, temeljem članka 61. stavka 3. točke 1. ZEK-a, HAKOM određuje HT-u obvezu da drugim operatorima pruža pristup posebnim dijelovima mreže i/ili opreme na način da pruža pristup veleprodajnim uslugama obuhvaćenim definicijom tržišta iz poglavlja 8.1. ovog dokumenta. Naime, HAKOM je mišljenja da su prilike na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije takve da tržišno natjecanje i dalje u najvećoj mjeri ovisi o dostupnosti HT-ovih veleprodajnih usluga. U tom kontekstu, pristup veleprodajnim uslugama visokokvalitetnog pristupa HT-a je neophodan za zadržavanje tržišnog natjecanja i za minimiziranje rizika smanjivanja razine tržišnog natjecanja do koje bi moglo doći u odsustvu reguliranih veleprodajnih usluga HT-a.

Veleprodajne usluge

HAKOM HT-u određuje obveze pružanja sljedećih veleprodajnih usluga:

▪ usluga veleprodajnog prijenosnog segmenta usluga veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa putem Ethernet tehnologije različite razine kvalitete,

▪ usluga veleprodajnog prijenosnog segmenta usluga visokokvalitetnog pristupa putem xWDM prijenosne tehnologije.

Ovdje je bitno napomenuti da iako su definicijom tržišta obuhvaćene i usluge tradicionalnih digitalnih vodova i usluge najma neosvijetljene svjetlovodne niti (dark fiber), HAKOM ne propisuje HT-u obvezu pružanja tih veleprodajnih usluga, i to iz sljedećih razloga.

HT je kako je već opisano u poglavlju 5.1. najavio gašenje SDH/PDH tehnologije te HAKOM smatra opravdanim iz tog razloga ukinuti HT-u obvezu pružanja veleprodajne usluge putem te tehnologije.

Što se tiče usluge najma neosvijetljene svjetlovodne niti (dark fiber) HT je tijekom postupka donošenja NP-BBI programa u javnim raspravama iskazao nedostupnost usluge najma neosvijetljene niti uslijed nedostatka slobodnih kapaciteta. S obzirom da je takav HT-ov iskaz prihvaćen kao vjerodostojan i od strane Nositelja NP-BBI programa i Europske komisije koja je taj program odobrila, HAKOM smatra da ne bi bilo opravdano HT-u uvesti obvezu pružanja veleprodajne usluge najma neosvijetljene svjetlovodne niti za čije pružanje HT nema dovoljno kapaciteta.

Da bi se operatorima korisnicima omogućilo korištenje dijela usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa, HT mora omogućiti uslugu međupovezivanja između čvora HT-ove mreže na kojoj se omogućuje veleprodajna usluga prijenosnog segmenta usluge visokokvalitetnog pristupa i mreže operatora korisnika, bilo na lokaciji čvora HT-a (kolokacija) bilo na nekoj drugoj lokaciji koju odredi operator korisnik.

Također je važno naglasiti da, operatori korisnici ove veleprodajne usluge mogu koristiti, osim za pružanje usluga visokokvalitetnog pristupa krajnjim korisnicima, i za druge potrebe, poput međupovezivanja (vod za međupovezivanje, pristupni vod u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, tranzitni vod), izgradnje mreže (vod za povezivanje čvorova/mrežnih elemenata vlastite mreže) i sl.

Standardna ponuda[18] mora biti po potrebi ažurirana kako bi uvažila razvoj usluga u skladu s promjenama na tržištu i razvojem tehnologije[19]. To se posebice odnosi na ažuriranje Standardne ponude u smislu uvrštavanja prijenosnih segmenata veleprodajnih usluga dijela visokokvalitetnog pristupa koje se na veleprodajnom tržištu trenutno nude po komercijalnim uvjetima. Dakle, HT je obvezan za sve veleprodajne usluge prijenosnih segmenata koje se trenutno nude po komercijalnim uvjetima i nisu dio važeće Standardne ponude, a uključene su u definiciju tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, ugraditi u Standardnu ponudu.

Ponuda gore navedenih veleprodajnih usluga mora biti omogućena barem na onim pristupnim točkama na kojima i HT za potrebe vlastite maloprodaje pruža odgovarajuću uslugu. Isto tako, ponuda mora obuhvaćati sve one prijenosne kapacitete koje i HT pruža za vlastite potrebe. U slučaju promjene pristupnih točaka na kojima je moguće pružanje usluga veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa obuhvaćenih definicijom tržišta, HT je obvezan obavijestiti operatore korisnike tri mjeseca prije primjene navedenih promjena te iste ugraditi u Standardnu ponudu[20].

Nove veleprodajne usluge

Operatori korisnici mogu imati potrebu za novom veleprodajnom uslugom koja nije trenutno dio Standardne ponude. U tom slučaju, operatori korisnici imaju pravo podnijeti zahtjev HT-u za pružanje nove veleprodajne usluge koja nije dijelom Standardne ponude. Zahtjev se podnosi sukladno postupku koji je HT obvezan ugraditi u Standardnu ponudu, a koji mora uključivati sljedeće:

• specifikaciju obrasca zahtjeva operatora korisnika za novom veleprodajnom uslugom (kako zahtjev mora izgledati),

• sve informacije koje su potrebne HT-u da bi ocijenio isplativost i mogućnost pružanja takvog proizvoda ili usluge,

• rokove u kojima će HT postupati s takvim zahtjevom pri čemu rok u kojem je HT obvezan odgovoriti na takav zahtjev ne smije biti dulji od 15 dana. Ako HT ocijeni takav zahtjev opravdanim, rok u kojem ga je HT obvezan realizirati ne smije biti dulji od 60 dana.

U slučaju kada HT zahtjev za novom veleprodajnom uslugom ocjeni opravdanim i realizira ga, tada ta veleprodajna usluga i uvjeti njegove realizacije postaju dijelom Standardne ponude.

U slučaju odbijanja takvog zahtjeva, HT je obvezan detaljno obrazložiti svoju odluku o odbijanju zahtjeva te je dostaviti operatoru koji je podnio zahtjev i HAKOM-u. HAKOM će potom utvrditi opravdanost odluke o odbijanju.

HAKOM smatra da se na ovaj način potiče inovativnost i daljnji razvoj novih veleprodajnih usluga.

U slučaju da, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, HT želi početi pružati maloprodajne usluge čija djelotvorna tehnička replikacija nije moguća na temelju postojećih veleprodajnih usluga, HT je obvezan prije početka pružanja takvih maloprodajnih usluga objaviti u Standardnoj ponudi veleprodajne uvjete za novu veleprodajnu uslugu ili ažurirati uvjete postojeće veleprodajne usluge na način da je moguća tehnička i ekonomska replikacija navedene maloprodajne usluge. Navedeno je u skladu s Preporukom Europske komisije od 11. rujna 2013. o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama (2013/466/EU).

Po objavi konačnih uvjeta teče rok od 30 dana u kojem operatori imaju mogućnost iskazati interes za korištenjem nove veleprodajne usluge. U slučaju da niti jedan operator u navedenom roku ne iskaže interes za korištenjem nove veleprodajne usluge, HT može odmah po isteku tog roka započeti s pružanjem maloprodajne usluge.

Međutim, ukoliko neki od operatora iskaže interes za korištenjem nove veleprodajne usluge u skladu sa uvjetima propisanim novom Standardnom ponudom, HT mora pristupiti razvoju tehničkog rješenja za novu veleprodajnu uslugu, a s pružanjem maloprodajnih usluga može započeti istovremeno kada i drugi operatori.

HT ne može početi pružati nove usluge na maloprodajnoj razini prije početka primjene novih veleprodajnih uvjeta. Na taj način će se omogućiti da operatori korisnici mogu pravovremeno ponuditi maloprodajne usluge i konkurirati HT-u te će se izbjeći prednost HT-a u obliku prednosti prvog ulaska (eng. first mover advantage).

9.1.2    Pregovaranje u dobroj vjeri

HT je obvezan, temeljem članka 61. stavka 3. točke 2. ZEK-a, pregovarati u dobroj vjeri s drugim operatorima koji traže veleprodajne usluge obuhvaćene definicijom ovog tržišta i, u okviru ove obveze, obvezu odgovora na svaki razuman zahtjev. HT je ocjenjivanje razumnog zahtjeva obvezan provoditi u skladu s određenom mu obvezom nediskriminacije i tehničkim mogućnostima vlastite mreže te je u slučaju odbijanja zahtjeva obvezan detaljno pojasniti razloge radi kojih se zahtjev odbija. Prilikom odgovora na zahtjev, HT mora operatoru korisniku dati sve potrebne informacije, kao što su informacije o postojanju odgovarajućih tehničkih uvjeta te informacije potrebne za izračun cijene korištenja veleprodajne usluge. HAKOM je mišljenja da je navedena obveza nužna za postizanje budućih sporazuma, s obzirom da bi, u odsustvu regulacije, HT bio u mogućnosti narušavati tržišno natjecanje onemogućavanjem pregovora i postizanja dogovora s operatorima vezano uz uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa na fiksnoj lokaciji.

9.1.3    Ne ukidanje već odobrenog pristupa

Temeljem članka 61. stavka 3. točke 3. ZEK-a, HAKOM određuje HT-u da ne smije ukinuti već odobreni pristup mreži, odnosno da je obvezan nastaviti pružati veleprodajne usluge koje su obuhvaćene definicijom ovog mjerodavnog tržišta.

Vezano uz obvezu određenu HT-u da ne ukida već odobreni pristup mreži, HAKOM ističe da se navedena obveza odnosi na situaciju u kojoj operator korisnik već koristi uslugu prijenosnih segmenata veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama. HAKOM je kako je navedeno u dokumentu, uvažavajući preporuke Europske komisije, ovom analizom tržišta izmijenio definiciju tržišta na način da je vodove koji služe za povezivanje čvorova jezgrene mreže i agregacijske mreže na tzv. nekonkurentnim relacijama prijenosnih segmenata prebacio u zasebno tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa.

Nadalje, ovom analizom tržišta provedena je zemljopisna segmentacija tržišta te je tržište podijeljeno na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije i na tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije. S obzirom na navedeno te činjenicu da je prethodnom analizom tržišta visokokvalitetnog pristupa HT imao obvezu pružanja veleprodajnih usluga koje su sada dio tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa HAKOM određuje sljedeće:

• Veleprodajne usluge koje su sada dio tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – konkurentne relacije i koje HT trenutno pruža po reguliranim uvjetima temeljem obveza iz prethodne analize tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa može pružati pod komercijalnim uvjetima, uz obvezu da najmanje tri mjeseca prije prestanka pružanja veleprodajnih usluga pod reguliranim uvjetima o navedenom obavijesti operatore korisnike. Navedeni rok je potreban kako bi operatori na vrijeme mogli osigurati veleprodajnu uslugu od nekog drugog operatora na navedenoj relaciji ili od HT-a pod komercijalnim uvjetima;

• Veleprodajne usluge koje su sada dio tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije i koje HT trenutno pruža po reguliranim uvjetima temeljem obveza iz prethodne analize tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa mora nastaviti pružati po reguliranim uvjetima koji su propisani u ovom dokumentu. Ukoliko su postojeći ugovoreni uvjeti pružanja tih veleprodajnih usluga u suprotnosti s novim reguliranim uvjetima, HT je u roku od 30 dana od dana primjene Standardne ponude obvezan pokrenuti postupak usklađivanja postojećih ugovora s novim uvjetima, pri čemu se izmijenjeni uvjeti primjenjuju od dana primjene Standardne ponude.

Migracija na nove tehnologije

U slučaju kada se radi o gašenju starih i prelasku na novu tehnologiju ili platformu, HAKOM smatra da je potrebno osigurati već odobreni pristup ili osigurati odgovarajući zamjenski pristup kako bi se očuvala kontinuiranost pružanja usluge operatora te mogućnost operatora da se nastavi natjecati na tržištu, dakle bez obzira na promjene na postojećoj platformi i tehnologijama, osim ako se operatori međusobno dogovore o nekom obliku migracije. Međutim, kako se i HT ne bi doveo u nepovoljan položaj ako s pojedinim operatorom ne bi mogao dogovoriti neki oblik migracije, HAKOM smatra da je potrebno osigurati da HT može gasiti staru tehnologiju ili platformu 18 mjeseci nakon što su u Standardnoj ponudi definirani uvjeti pod kojima će se omogućiti migracija, osim u slučaju gašenja pristupnih točaka kada navedeni rok treba iznositi 36 mjeseci, a kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu operatora.

HAKOM smatra da se na ovaj način sprječava situacija da HT, u odsustvu regulacije, prestane pružati uslugu operatorima koji već djeluju na tržištu bez da im osigura vrijeme prilagodbe, a što bi uzrokovalo gubitak tržišnog udjela operatora te u konačnici moguće i njihov izlazak s tržišta, a sve na štetu krajnjeg korisnika s obzirom na izgubljenu mogućnost korištenja i izbora usluga koje su već postojale na tržištu. Ukoliko se operatori prethodno dogovore, navedeni rokovi mogu biti i kraći. Također, navedeni rokovi ne isključuju rokove definirane u ostalim postupcima, a koji se u određenom dijelu mogu odnositi na uslugu visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

Kao što je već navedeno u poglavlju 5.1. ovoga dokumenta, HT je tijekom postupka ove analize tržišta najavio gašenje TDM tehnologije. HT planira gasiti TDM tehnologiju u dvije faze. S obzirom da migracija u jezgrenom dijelu TDM mreže nema utjecaja na operatore korisnike, HT planira migraciju jezgrenog dijela TDM mreže provesti do kraja veljače 2020. dok migraciju pristupnog dijela TDM mreže HT planira provesti do kraja lipnja 2021. U sklopu migracije pristupnog dijela TDM mreže, HT će s postojećim korisnicima pokušati dogovoriti migraciju na neku od IP usluga. Kod korisnika koji ne žele migraciju na IP usluge provest će se tehnološka migracija na TDMoIP (instalacija emulatora kod korisnika – sve karakteristike servisa postojećim korisnicima ostaju nepromijenjene: kvaliteta, dostupnost, SLA, KPI). TDMoIP oprema zadovoljava sve preporučene standarde (ITU-T, IEEE, IETF, ETSI, IEC), te iz perspektive korisnika nema promjene u načinu pružanja usluge. U slučaju novih zahtjeva, korisnicima će na raspolaganju biti usluge putem IP tehnologija te će se usluge temeljene na TDM tehnologiji na maloprodajnoj i veleprodajnoj razini prestati pružati. S obzirom da je plan HT-a o gašenju TDM tehnologije u skladu s gore opisanom procedurom, HAKOM je mišljenja da nema zapreka da se gašenje TDM tehnologije obavi kako je planirano. Stoga, stupanjem na snagu ove analize, HT ne mora realizirati zahtjeve za veleprodajnim uslugama prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na temelju TDM tehnologije (PDH/SDH vodovi).

9.1.4    Odobrenje otvorenog pristupa tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za međusobno djelovanje usluga ili usluga virtualnih mreža

HAKOM određuje HT-u da, temeljem članka 61. stavka 3. točke 5. ZEK-a, mora operatorima odobriti otvoreni pristup tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za osiguranje pružanja maloprodajnih usluga na temelju usluge veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama. U suprotnom bi postojala opasnost od onemogućavanja ulaska ostalih operatora na povezano maloprodajno tržište.

9.1.5    Osiguravanje zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

HAKOM, temeljem članka 61. stavka 3. točke 6. ZEK-a, određuje HT-u obvezu da osigura zajedničko korištenje prostora (kolokaciju) i druge kapacitete potrebne za primjerenu instalaciju i povezivanje odgovarajuće opreme, koja omogućuje korištenje veleprodajnih usluga prijenosnih segmenata visokokvalitetnog pristupa, pod istim uvjetima, rokovima i cijenama pružanja iste usluge definirane analizom tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, i analizom tržišta započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj lokaciji, i svim sljedećim izmjenama navedenih analiza, u dijelovima gdje su usporedivi. Na ovaj način omogućuje se učinkovito korištenje usluge kolokacije, odnosno korištenje kolokacije za više veleprodajnih usluga bez nametanja neopravdanih troškova.

Usluga kolokacije omogućit će operatorima korisnicima pristup na traženim lokacijama pristupne točke, i to na način da operator smjesti potrebnu opremu za korištenje usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa. U skladu s navedenom obvezom, HT je obvezan operatorima omogućiti izbor vrste kolokacije pri čemu je HT obvezan uzimati u obzir zahtjeve operatora te odbiti samo one zahtjeve za koje ima opravdane i transparentne razloge. Pružanje kolokacijskih usluga ovisit će o raspoloživosti prostornih resursa u objektima HT-a odnosno na zemljištima HT-a.

HT je obvezan, na zahtjev operatora korisnika koji na lokaciji pristupne točke za pristup usluzi veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa već ima implementiranu kolokaciju za neku drugu veleprodajnu uslugu (npr. za uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, uslugu međupovezivanja), bez odgađanja omogućiti implementaciju kolokacije za uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa na način da se za potrebe navedene usluge može koristiti postojeći zakupljeni prostor u kolokaciji koji se koristi za uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji i/ili usluge međupovezivanja, već instalirani telekomunikacijski ormar te postojeće napajanje električnom energijom i klimatizacija. U tom slučaju uspostave kolokacije za uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa na lokaciji na kojoj je već uspostavljena kolokacija za neku drugu veleprodajnu uslugu (npr. uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, usluge međupovezivanja), operator korisnik je u cijelosti odgovoran za prekid usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji je nastupio uslijed ispada mrežnog napajanja opreme operatora korisnika.

9.1.6    Omogućavanje pristupa sustavima operativne potpore ili sličnim programskim sustavima nužnim za osiguravanje pravednog tržišnog natjecanja u pružanju usluga

HAKOM, temeljem članka 61. stavka 3. točke 8. ZEK-a, određuje HT-u obvezu da mora osigurati osobu za kontakt, koja će telefonski i/ili elektroničkom poštom osigurati operatoru korisniku razmjenu svih potrebnih informacija. HT je na ovaj način obvezan operatorima korisnicima omogućiti sljedeće:

▪ podnošenje i praćenje zahtjeva operatora korisnika za uslugom veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa (uspješno ostvareni zahtjevi, odbijanje zahtjeva)

▪ podnošenje zahtjeva operatora korisnika za popravak kvara i praćenje statusa i stanja eskalacije popravka kvara operatora korisnika

▪ pristup informacijama o statusu pružanja usluge kolokacije operatoru korisniku

▪ pristup informacijama o fakturiranju usluge operatoru korisniku.

7. Zahtjevi koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti, razložnosti i pravodobnosti

Ugovori o razini usluge

HAKOM, u skladu s člankom 61. stavkom 4. ZEK-a, u pogledu naloženih obveza određuje HT-u i dodatne uvjete koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti, razložnosti i pravodobnosti. Stoga, HAKOM određuje HT-u obvezu da osigura osnovnu razinu ostvarivanja usluge – SLA (eng. Service Level Agreements), pri pružanju usluga koje su predmet Standardne ponude.

Postojećom Standardnom ponudom HT-u je definiran SLA što, između ostalog, obuhvaća vrijeme odgovora na zahtjev, rokove realizacije usluga, maksimalno vrijeme otklona kvara/smetnji, raspoloživost usluge i naknade za nepoštivanje rokova. Isto tako, operator korisnik je obvezan slati planove sukladno obvezama iz Standardne ponude te potpisanim okvirnim ugovorima između HT-a i operatora korisnika.

Nadalje, HAKOM smatra da je pored rokova vezano uz realizaciju usluge potrebno HT-u odrediti i obvezu plaćanja naknada u slučaju nepoštivanja rokova. Naime, HT bi odugovlačenjem pri ispunjavanju svojih obveza mogao ograničiti ulazak novih operatora na tržište te utjecati na poslovanje postojećih operatora s obzirom da su isti u svom poslovanju pretežno ovisni o ponašanju HT-a. Tako bi u slučaju kašnjenja pri ispunjavanju obveza trpjeli krajnji korisnici operatora korisnika, a koji bi izgubili povjerenje u operatora korisnika i/ili kvalitetu njegovih usluga - na njegovu štetu i na korist HT-a. Ometanje operatora na način da se obveze ne izvode u razumnom roku, moglo bi se očitovati u predugim rokovima rješavanja zahtjeva ili osiguravanja usluga kolokacije te odugovlačenjem postupka otklanjanja kvarova. Stoga HAKOM smatra opravdanim odrediti HT-u obveze plaćanja naknada za kašnjenje kako bi se osiguralo izvršavanje obveza u zadanim rokovima te spriječilo moguće ponašanje HT-a opisano u poglavlju 8.4.1.2. ovog dokumenta. Naknade za kašnjenje su već definirane Standardnom ponudom.

Također, Standardnom ponudom su definirani rokovi za otklon kvara i naknade za kašnjenje za otklon kvara. U situaciji kada HT nije iz opravdanih razloga u mogućnosti otkloniti kvar u predviđenom vremenu, o istome je obvezan odmah obavijestiti operatora korisnika.

Kako bi se mogla nadzirati primjena nametnute osnovne razine SLA, HAKOM određuje HT-u obvezu objavljivanja (indikatora) pokazatelja učinkovitosti, a što je detaljno razrađeno u dijelu obveze transparentnosti.

Isto tako, HAKOM određuje HT-u obvezu da pregovara u dobroj vjeri i ispunjava razumne zahtjeve operatora za posebnom razinom SLA te da, u skladu s obvezom nediskriminacije, obavijesti HAKOM o svim posebnim uvjetima SLA koje pruža drugim operatorima na temelju komercijalnih dogovora ili za vlastite potrebe (svog maloprodajnog dijela ili svojih povezanih društava). HT je obvezan HAKOM-u dostavljati ugovorene posebne uvjete SLA u roku od 15 dana od sklapanja istih. Naime, na taj način HAKOM želi utvrditi osigurava li HT istovjetne uvjete u istovjetnim okolnostima za druge operatore koji pružaju istovjetne usluge, odnosno pruža li HT, u slučaju boljih uvjeta SLA, jednom operatoru za određenu cijenu takvu razinu SLA, kakvu pruža drugom operatoru za tu istu cijenu. Ukoliko se operatori korisnici obrate HAKOM-u da ne mogu dogovoriti s HT-om dodatni SLA u odnosu na trenutno propisan Standardnom ponudom, HAKOM može u zasebnom postupku proširiti postojeće SLA uvjete u skladu s potrebama tržišta i obvezom nediskriminacije.

Migracijske procedure

Nadalje, sukladno mjerodavnoj direktivi Europske unije o pristupu, HT je obvezan omogućiti učinkovitu i odgovarajuću migraciju između različitih operatora ili između različitih veleprodajnih usluga u okviru Standardne ponude.

Procedure migracije trebaju biti sastavni dio Standardne ponude i trebaju minimalno sadržavati sljedeće uvjete:

▪ vrijeme potrebno za provođenje migracije korisnika s pripadajućim maksimalnim volumenom izvršenih zahtjeva

▪ vrijeme u kojem će korisnici biti bez usluge (s obzirom da je migracijski proces pokrenut od strane operatora i da je isti u potpunosti neprimjetan krajnjem korisniku – navedeni prekid usluge mora biti sveden na minimum; u 70% slučajeva ne smije biti dulje od 3 sata, a u ostalih 30% slučajeva ne smije biti dulje od 12 sati, osim ako nije drugačije dogovoreno s operatorom korisnikom zbog specifičnosti usluge)

▪ SLA uvjete.

Naknada za migraciju mora biti razumna i troškovno usmjerena te ne smije učiniti neisplativim preuzimanje postojećih korisnika HT-a ili drugih operatora koji navedenom korisniku pružaju uslugu putem veleprodajne usluge HT-a te mora omogućiti penjanje po ljestvici ulaganja.

***

HAKOM smatra da regulatorna obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, bez određivanja drugih regulatornih obveza, ne može riješiti prepreke razvoju tržišnog natjecanja prepoznate u poglavljima 8.4.1.2. i 8.4.1.3. ovog dokumenta. Stoga HAKOM smatra da je navedenu obvezu potrebno dopuniti i drugim obvezama s ciljem djelovanja na sve postojeće i potencijalne probleme na tržištu.

9.2     Obveza nediskriminacije

HAKOM smatra da određivanje obveze pristupa veleprodajnom prijenosnom segmentu usluga visokokvalitetnog pristupa nije dovoljna mjera s obzirom da HT može, unatoč tim obvezama, određenim ponašanjem diskriminirati ostale operatore (poglavlja 8.4.1.2. i 8.4.1.3.), odnosno sebi i svojim povezanim društvima omogućiti bolje uvjete poslovanja (tehničke uvjete, rokove, cijene, pristup informacijama i slično), čime bi mogao ugroziti djelotvorno tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini. Sukladno navedenom, regulatorna obveza nediskriminacije nadopunjuje obvezu pristupa kako bi se onemogućio HT da pruža veleprodajne usluge pod diskriminirajućim uvjetima, a s ciljem omogućavanja djelotvornog tržišnog natjecanja.

HAKOM može, u skladu s odredbama članka 56. ZEK-a, odrediti operatorima obvezu nediskriminacije u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom. Predmet ovog dokumenta je tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, temeljem čega HAKOM određuje HT-u navedenu obvezu u vezi s pristupom. Operator kojemu je određena obveza nediskriminacije, prema članku 59. stavku 2. ZEK-a, osobito mora osigurati istovjetne uvjete u istovjetnim okolnostima za druge operatore koji pružaju istovjetne usluge te mora pružati usluge i podatke drugim operatorima uz jednake uvjete i razinu kakvoće usluge koju osigurava za svoje vlastite usluge ili za potrebe svojih povezanih društava.

Slijedom svega navedenog, HAKOM HT-u, kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu koje je predmet ovog dokumenta, određuje regulatornu obvezu nediskriminacije temeljem koje je HT obvezan:

▪ osigurati jednake uvjete[21] u istovjetnim okolnostima za druge operatore koji pružaju istovjetne usluge

▪ pružati usluge i podatke drugim operatorima uz jednake uvjete i razinu kakvoće usluge koju osigurava za svoje vlastite usluge ili za potrebe svojih povezanih društava

▪ dostaviti HAKOM-u ugovore sklopljene na temelju Standardne ponude u roku od 15 dana od dana sklapanja istih.

Određivanjem regulatorne obveze nediskriminacije HT-u kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama, HAKOM nastoji ukloniti prepoznate prepreke razvoju tržišnog natjecanja, kao i prepreke koje nisu izravno definirane, a mogle bi dovesti do istih problema na tržištu. Navedenom regulatornom obvezom rješavaju se prepreke razvoju tržišnog natjecanja koje se tiču diskriminacije na cjenovnoj osnovi i diskriminacije koja nije na cjenovnoj osnovi, a koje će dodatno biti riješene i određivanjem regulatorne obveze transparentnosti.

Obvezom nediskriminacije osigurava se da svi operatori imaju pravo na jednake uvjete veleprodajne usluge visokokvalitetnog pristupa u dijelu koji se odnosi na prijenosni segment, na jednake naknade za istu veleprodajnu uslugu te na usluge i informacije iste kvalitete kao što ih HT omogućuje svom maloprodajnom dijelu i povezanim društvima. Pritom usluge i informacije moraju biti predane u jednakim rokovima i s istom razinom kvalitete kao što ih HT pruža svom maloprodajnom dijelu i povezanim društvima. Stoga, prilikom pružanja veleprodajne usluge koja je dio ovog tržišta ne smije doći do nerazumnih kašnjenja te neopravdanih ugovornih uvjeta i rokova.

Informacije o planiranim promjenama u mreži

HT je obvezan pružati sve neophodne informacije o planiranim promjenama u mreži koje obuhvaćaju gašenje postojeće tehnologije, gašenje pristupnih točaka te promjene veleprodajnih proizvoda, kako bi operatori korisnici Standardne ponude bili u mogućnosti pravodobno reagirati i prilagoditi se nastalim promjenama, a time i pravodobno reagirati na maloprodajnoj razini. Stoga, HAKOM određuje HT-u obvezu da mora obavještavati operatore o planiranim promjenama u mreži na način da najmanje 18 mjeseci prije navedenih promjena mora u Standardnoj ponudi, u suradnji s HAKOM-om i operatorima korisnicima, definirati uvjete koji proizlaze iz tih promjena, osim u slučaju gašenja pristupnih točaka kada navedeni rok treba iznositi 36 mjeseci. Razlika u navedenim rokovima se temelji na tome da operator korisnik u slučaju promjene tehnologije može na istoj pristupnoj točki koristiti drugu tehnologiju, dok u slučaju gašenja pristupne točke ima troškove premještanja kolokacije. Ukoliko se operatori prethodno dogovore, navedeni rokovi mogu biti i kraći.

Tehnička i ekonomska replikacija maloprodajnih usluga

HT mora prije uvođenja nove usluge na maloprodajnoj razini, čija djelotvorna tehnička replikacija nije moguća na temelju postojećih veleprodajnih usluga, ponuditi pripadajuće veleprodajne uvjete ostalim operatorima kako je definirano u obvezi pristupa. Određivanjem navedene obveze u okviru obveze nediskriminacije omogućuje se ostalim operatorima pravovremena reakcija na maloprodajnoj razini.

Dostava ugovora sklopljenih na temelju standardne ponude

HT je obvezan dostaviti HAKOM-u ugovore sklopljene na temelju Standardne ponude u roku od 15 dana od dana sklapanja istih. Naime, dostava navedenih ugovora potrebna je iz razloga provjere poštivanja obveze nediskriminacije. HAKOM bi stoga u slučaju nepoštivanja prethodno spomenute obveze mogao pravodobno reagirati.

***

HAKOM smatra da je regulatorna obveza nediskriminacije neophodna kako bi se na tržištu spriječila sva moguća diskriminacijska ponašanja HT-a koja su vezana uz diskriminaciju na cjenovnoj osnovi, kao i diskriminaciju koja nije na osnovama vezanim uz cijene, a koja bi, u slučaju da se dogode, najviše štete nanijela krajnjim korisnicima. Sprječavanjem svih diskriminacijskih ponašanja stvaraju se uvjeti u kojima je olakšan ulazak na tržište svim novim operatorima, a što je u cilju povećanja konkurencije na maloprodajnom tržištu. Ova regulatorna obveza omogućuje svakom operatoru na tržištu jednake informacije, rokove, uvjete, kvalitetu i cijene usluge kao što ih imaju i povezana društva i maloprodajni dio HT-a koji nudi predmetnu uslugu.

S ciljem ispunjenja obveze nediskriminacije, HAKOM smatra da je uz nju potrebno odrediti i primjenu obveze transparentnosti kao i obveze računovodstvenog razdvajanja kako bi se pratila učinkovitost same obveze nediskriminacije.

9.3    Obveza transparentnosti

HAKOM može, u skladu s odredbama članka 56. ZEK-a, odrediti operatorima obvezu transparentnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom, na način da učine javno dostupnima određene podatke, kao što su sljedeći podatci:

▪ računovodstveni podatci

▪ tehničke specifikacije

▪ mrežne značajke

▪ rokovi i uvjeti ponude i uporabe

▪ cijene.

Isto tako, sukladno odredbama članka 58. ZEK-a, HAKOM može zatražiti od operatora kojem je određena obveza nediskriminacije, objavu standardne ponude na temelju koje drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove, koji nisu nužni za pružanje zatražene usluge. Standardna ponuda mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta, te mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga.

Uzevši u obzir prepreke razvoju tržišnog natjecanju koje su detaljno objašnjenje u poglavljima 8.4.1.2. i 8.4.1.3. ovog dokumenta, HAKOM određuje HT-u, kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije, obvezu transparentnosti u vezi s pristupom.

HAKOM je odredio HT-u obvezu transparentnosti s obzirom da smatra da će navedena obveza riješiti sve prepreke razvoju tržišnog natjecanja koje su definirane u poglavlju 8.4.1.2. i 8.4.1.3. ovog dokumenta i sve slične prepreke koje nisu izravno definirane, a mogle bi dovesti do istih problema na tržištu. Navedena regulatorna obveza je i dodatna obveza u smjeru rješavanja svih prepreka razvoju tržišnog natjecanja koje su vezane uz diskriminaciju na cjenovnoj osnovi i diskriminaciju koja nije na cjenovnoj osnovi budući da je moguće utvrditi sve oblike diskriminacijskog ponašanja samo kada su transparentno objavljeni uvjeti pod kojima operator sa značajnom tržišnom snagom (kojem je određena regulatorna obveza transparentnosti) nudi predmetnu veleprodajnu uslugu. Stoga, samo uz transparentno objavljene uvjete operatori mogu utvrditi jesu li diskriminirani rokovima, uvjetima ili cijenama prilikom pružanja predmetne usluge.

Isto tako, iako je u poglavlju 9.1. ovog dokumenta HT-u određena regulatorna obveza pristupa, ista se ne bi mogla kvalitetno provoditi ukoliko se ne bi definiralo da HT, kao operator sa značajnom tržišnom snagom kojem je određena regulatorna obveza pristupa, objavi sve uvjete vezano uz pružanje veleprodajne usluge prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa. Sukladno navedenom, regulatorna obveza transparentnosti određena je HT-u kao dopunska obveza uz obvezu pristupa, odnosno određivanjem ove regulatorne obveze, kao i obveze nediskriminacije, osigurat će se kvalitetno provođenje regulatorne obveze pristupa.

Svrha navedene obveze je da svi operatori na mjerodavnom tržištu imaju mogućnost uvida u uvjete korištenja veleprodajne usluge prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa. Stoga je provođenje obveze nediskriminacije moguće samo u slučaju transparentnog prikaza svih informacija i uvjeta potrebnih za pružanje ove usluge.

Obveza objave standardne ponude

Slijedom svega navedenog, HAKOM HT-u, kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom na tržištu koje je predmet ovog dokumenta, određuje regulatornu obvezu transparentnosti i to kako slijedi:

▪ Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za iznajmljene elektroničke komunikacijske vodove mijenja naziv u Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa (dalje: Standardna ponuda) uzevši u obzir definiciju ovog mjerodavnog tržišta

▪ HT mora nadopuniti postojeću Standardnu ponudu, na temelju koje drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove koji nisu nužni za pružanje zatražene usluge, obvezama koje su mu određene ovom odlukom

▪ Standardna ponuda mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta, te mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga

▪ Standardna ponuda ostaje nepromijenjena u svim onim dijelovima koji nisu promijenjeni ovom odlukom

▪ Standardna ponuda mora sadržavati uvjete korištenja zajedničkog prostora (kolokacija) zajedno s rokovima, uvjetima i cijenama pružanja usluge

▪ HT mora HAKOM-u dostavljati detaljna izvješća sa svim relevantnim glavnim pokazateljima učinkovitosti (eng. Key performance indicators - KPI) i to na tromjesečnoj razini ili po potrebi na zahtjev HAKOM-a

▪ HT mora omogućiti operatorima korisnicima Standardne ponude informacije o glavnim pokazateljima učinkovitosti vezanim za njihove aktivnosti.

U nastavku su ove odredbe detaljnije razrađene.

HAKOM smatra da, s obzirom na tehničku složenost veleprodajne usluge prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, pristup potrebnim informacijama sam po sebi ne bi bio dovoljan pa je potrebno HT-u odrediti obvezu objave standardne ponude na temelju koje drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove koji nisu nužni za pružanje određene usluge. U standardnoj ponudi moraju biti opisane usluge koje HT nudi u vezi s uslugom prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa, te ista mora biti podrobno raščlanjena u skladu s tržišnim potrebama te s njima povezanim uvjetima, uključujući cijene, razumno određene rokove i naknade u slučaju kašnjenja, sve u skladu s obvezama određenim odlukom iz članka 56. stavka 2. ZEK-a.

Sastavni dio ove Standardne ponude su i vodovi za međupovezivanje i pristupni vodovi u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Standardna ponuda mora osobito sadržavati cijene, kao i rokove i naknade za nepoštivanje rokova uspostave usluga, kako bi se osiguralo pošteno, razumno i pravodobno ispunjavanje obveza. Objava standardne ponude omogućava brže sklapanje ugovora, sprječava diskriminaciju te može spriječiti sporove koji bi mogli proizići u slučaju nepostojanja standardne ponude.

Osnovni sadržaj standardne ponude, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude propisan je Pravilnikom o standardnim ponudama[22].

HT je obvezan najkasnije 60 dana od stupanja na snagu ove analize početi primjenjivati Standardnu ponudu u skladu s regulatornim obvezama koje su određene ovim dokumentom. Najkasnije 30 dana prije primjene Standardne ponude, HT je obvezan istu objaviti na svojim internetskim stranicama i dostaviti HAKOM-u na uvid[23]. HAKOM smatra da je navedeni rok[24] dovoljan s obzirom na izmjene definirane ovim dokumentom.

Također, ako HT počne pružati neku novu veleprodajnu uslugu ostalim operatorima koja do sada nije bila dijelom Standardne ponude, obvezan je istu ugraditi u Standardnu ponudu u skladu s opisanim u okviru obveze pristupa.

Zajedničke odredbe standardnih ponuda

Nadalje, s ciljem harmoniziranja standardnih ponuda koje su obvezni objaviti operatori koji na mjerodavnim tržištima imaju status operatora sa značajnom tržišnom snagom u dijelovima koji su usporedivi te kako bi se omogućili transparentni uvjeti poslovanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i operatora korisnika Standardne ponude, odnosno kako bi se onemogućilo HT da iskorištava svoj položaj operatora sa značajnom tržišnom snagom, a sve u svrhu sprječavanja narušavanja i ograničavanja tržišnog natjecanja u području elektroničkih komunikacija, HT je obvezan u Standardnu ponudu (uključujući i dio u kojem će se definirati uvjeti korištenja zajedničkog prostora (kolokacija)), ugraditi sljedeće:

▪ jedan od instrumenata osiguranja plaćanja koje će HT utvrditi unutar Standardne ponude mora biti javnobilježnički solemnizirana (potvrđena) bjanko zadužnica

▪ ukoliko operator u razdoblju od jedne godine od dana sklapanja ugovora o korištenju iznajmljenih vodova, u roku dospijeća, podmiruje svoje obveze, nakon jedne godine nije obvezan dostavljati instrumente osiguranja plaćanja

▪ naknade po osnovi nepravodobne (prijevremene ili zakašnjele) realizacije/otklona kvara veleprodajne usluge, koje je HT obvezan isplaćivati operatoru korisniku, potrebno je obračunavati na mjesečnoj osnovi

▪ HT će, na temelju zahtjeva operatora korisnika, koji sadrži specifikaciju potraživanja naknada po osnovi nepravodobne realizacije/otklona kvara veleprodajne usluge, a koji je HT zaprimio najkasnije posljednji dan u tekućem mjesecu za nepravodobnu (prijevremenu/zakašnjelu) realizaciju/otklon kvara u prethodnom obračunskom razdoblju (uključujući/kašnjenja koja prelaze iz jednog kalendarskog mjeseca (obračunskog razdoblja) u drugi), operatoru korisniku isplatiti utvrđenu naknadu u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva operatora korisnika

▪ specifikacija koju operator korisnik dostavlja uz zahtjev za isplatu naknade za nepravodobnu (preuranjenu/zakašnjelu) realizaciju/otklon kvara mora osobito sadržavati: ID usluge te po istom: datum podnošenja i datum odbijanja/realizacije zahtjeva, odnosno datum prijave i datum otklona kvara, broj dana kašnjenja, osnovicu prema kojoj se računa potraživanje po osnovi naknada za nepravodobnu (preuranjenu/zakašnjelu) realizaciju/otklon kvara, iznos potraživanja po osnovi naknada za nepravodobnu (preuranjenu/zakašnjelu) realizaciju/otklon kvara za konkretan ID usluge

▪ ukoliko HT i operator korisnik nisu suglasni oko ukupnog iznosa naknade koju je HT obvezan isplatiti operatoru korisniku po osnovi nepravodobne realizacije/otklona kvara veleprodajne usluge, isti će utvrditi nesporni iznos koji je HT obvezan isplatiti u roku od 30 dana od dana utvrđenja nespornog iznosa

▪ u pogledu spornog dijela operatori mogu pokrenuti spor pred HAKOM-om

▪ rok dospijeća plaćanja računa je 60 dana od dana zaprimanja računa. Prigovori na račune podnose se u pisanom obliku unutar roka dospijeća računa. Ukoliko operator korisnik ne ospori račun unutar njegova roka dospijeća, smatra se da je prihvatio račun

▪ HT će primijeniti postupak naplate potraživanja iz dostavljenih instrumenata osiguranja plaćanja tek ukoliko operator ne podmiri svoja dospjela i nesporna dugovanja u roku od 30 dana od dana dospijeća. Prilikom aktivacije instrumenata osiguranja plaćanja HT može naplatiti samo dospjela i neosporena dugovanja za koja je protekao rok od 30 dana od dana dospijeća; dakle ne i ona za koja je nastupilo samo dospijeće. Isto tako, prilikom namirenja, HT je obvezan najprije zatvoriti obveze s najstarijim dospijećem

▪ ukoliko se HT ne može naplatiti iz instrumenta osiguranja plaćanja, HT može operatoru koji ne podmiri svoja dospjela i nesporna dugovanja privremeno obustaviti pružanje usluge

▪ ukoliko se radi o dugovanju operatora koji nije obvezan dostavljati instrumente osiguranja plaćanja, HT može istome privremeno obustaviti pružanje usluge po isteku roka od 30 dana od dospijeća

▪ u slučajevima kada je HT predao na naplatu instrumente osiguranja plaćanja operator je obvezan dostaviti novi odgovarajući instrument osiguranja plaćanja odmah, a najkasnije u roku 15 dana od trenutka kada je HT predao instrument osiguranja plaćanja na naplatu.

Nadalje, u slučaju kada je u odnosu na operatora korisnika otvoren postupak predstečajne nagodbe u pogledu plaćanja dospjelih i nespornih dugovanja na odgovarajući način, primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen postupak predstečajne nagodbe[25]. U vezi s tim, HT ne smije operatoru korisniku koji se nalazi u postupku predstečajne nagodbe obustaviti pružanje postojećih usluga, kao ni odbiti zahtjev za novom veleprodajnom uslugom visokokvalitetnog pristupa. U slučajevima kada je operator korisnik koji se nalazi u postupku predstečajne nagodbe, podnio zahtjev za novim uslugama, primjenjivat će se odredbe Standardne ponude, uključujući i odredbe koje se odnose na isplatu naknada za nepravodobnu realizaciju, odnosno otklon kvara usluga od strane HT-a.

Standardna ponuda mora sadržavati uvjete korištenja zajedničkog prostora (kolokacija) zajedno s rokovima, uvjetima i cijenama pružanja usluge. Navedena obveza je dodatak obvezi pristupa, a kojom će se obveza omogućavanja zajedničkog korištenja prostora (kolokacija) na transparentan način, zajedno s rokovima, uvjetima i cijenama pružanja usluge, i omogućiti i provesti u praksi. Svi uvjeti, rokovi i cijene vezani uz pružanje usluge zajedničkog korištenja prostora (kolokacije), trebaju biti isti uvjetima, rokovima i cijenama pružanja iste usluge definirane analizom tržišta veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji i analizom tržišta započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj lokaciji, u dijelovima gdje su usporedivi, te svim sljedećim izmjenama navedenih analiza. Naime, prema mišljenju HAKOM-a uvjeti korištenja zajedničkog prostora (kolokacije) trebaju biti isti neovisno o usluzi za koju se usluga zajedničkog prostora (kolokacije) koristi.

Glavni pokazatelji učinkovitosti (KPI)

U okviru obveze transparentnosti HAKOM određuje HT-u obvezu praćenja relevantnih pokazatelja učinkovitosti i dostavu detaljnih izvješća sa svim relevantnim pokazateljima učinkovitosti na tromjesečnoj razini ili po potrebi na zahtjev HAKOM-a.

Također, HAKOM i dalje mora imati pristup sustavu/bazi podataka koji se koristi za računanje i pohranu glavnih pokazatelja učinkovitosti – KPI vrijednosti. Na taj način HAKOM može pratiti pokazatelje učinkovitosti kako bi bio u mogućnosti spriječiti bilo kakvo diskriminirajuće ponašanje prema operatorima korisnicima.

Izvješće o KPI vrijednostima osobito mora sadržavati sljedeće:

1. broj zaprimljenih zahtjeva po operatoru, po prijenosnim brzinama, po pristupnim tehnologijama koje su predmet regulacije

2. broj odbijenih zahtjeva po operatoru po razlozima odbijanja

3. broj realiziranih zahtjeva (priključenih iznajmljenih vodova) unutar određenog roka po operatoru

4. prosječno vrijeme uspostave usluge po operatoru po tehnologiji

5. broj prijavljenih kvarova (smetnji) po operatoru po tehnologiji

6. prosječno vrijeme otklona kvara po operatorima po tehnologiji

7. broj otklonjenih kvarova unutar definiranog vremena po tehnologiji (eng. basic SLA),

8. raspoloživost korištenih vodova po tehnologiji

9. KPI vezano uz pružanje usluge zajedničkog korištenja prostora (kolokacije).

Što se tiče pokazatelja učinkovitosti vezanih uz uslugu zajedničkog korištenja prostora (kolokacije), HT je obvezan pratiti iste pokazatelje učinkovitosti koji su definirani analizom tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, kao i svim izmjenama navedene analize.

Rezultati glavnih pokazatelja učinkovitosti moraju biti iskazani na tromjesečnoj razini na sljedeći način:

▪ po operatoru korisniku

▪ prosječno za sve operatore korisnike

▪ zasebno za maloprodajni dio HT-a.

HT nije obvezan pokazatelj pod brojem 9. dostavljati za svoj maloprodajni dio.

HAKOM može naknadno zatražiti od HT-a praćenje i izvještavanje i za neke druge KPI vrijednosti ovisno o potrebama HAKOM-a i zahtjevima tržišta.

HT je operatorima korisnicima, objavom na internetskim stranicama, obvezan pružati:

▪ pristup KPI podatcima vezanim za njihove aktivnosti

▪ rezultate glavnih pokazatelja učinkovitosti prosječno za sve operatore korisnike, zasebno za maloprodajni dio HT-a i zasebno za povezana društva na tromjesečnoj razini.

HT je obvezan operatorima korisnicima objaviti rezultate glavnih pokazatelja učinkovitosti prosječno za sve operatore korisnike, zasebno za maloprodajni dio HT-a i zasebno za povezana društva. Rezultate glavnih pokazatelja učinkovitosti za pojedino tromjesečje HT treba učiniti dostupnim HAKOM-u i operatorima 30 dana nakon proteka tog tromjesečja. Zbog velike količine ovih podataka HAKOM smatra opravdanim obvezati HT da iste pruža putem web-portala kako se B2B sustav komunikacije ne bi nepotrebno opterećivao.

Također, HAKOM će pojedine glavne pokazatelje učinkovitosti objaviti na svojim internetskim stranicama, i to prosječno za sve operatore korisnike, zasebno za maloprodajni dio HT-a i zasebno za društva pod njegovom kontrolom.

Nadalje, HT je obvezan objavljivati na web portalu popratnu dokumentaciju s pojašnjenjem načina izračuna i opisom svakog parametra u izvješću o KPI vrijednostima.

Također, Standardna ponuda mora sadržavati procedure procesa migracije između različitih operatora koji koriste istu veleprodajnu uslugu ili između različitih veleprodajnih usluga (kako je utvrđeno u okviru obveze pristupa), i to na način da se ne ugrožava kontinuiranost poslovanja operatora korisnika.

Izmjene Standardne ponude

HAKOM može, ako ocijeni potrebnim, jedanput godišnje provesti postupak izmjene standardne ponude u svrhu provedbe regulatornih obveza koje određuje u skladu s odredbama ZEK-a. Isto tako, u svrhu ostvarivanja regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ZEK-a, postupak izmjene standardne ponude iznimno se može provesti i više puta tijekom godine. U slučaju da operator sa značajnom tržišnom snagom ili neki drugi operator želi pokrenuti postupak izmjene Standardne ponude, obvezan je o tome obavijestiti HAKOM koji će, u slučaju da zahtjev operatora smatra opravdanim, prema članku 58. stavku 3. ZEK-a pokrenuti postupak izmjene standardne ponude.

***

HAKOM smatra da se objavom standardne ponude uklanjanju zapreke ulasku na tržište definirane poglavljima 8.4.1.2. i 8.4.1.3. ovog dokumenta te se potiče ulazak novih operatora. Stoga je HAKOM mišljenja da je navedena obveza primjerena i razmjerna, s obzirom da bi HT, u odsustvu regulacije, mogao netransparentnim uvjetima i cijenama drugim operatorima nuditi različite uvjete i cijene od onih koje pruža svom maloprodajnom dijelu i svojim povezanim društvima. Dakle, objava standardne ponude je nužna obveza jer omogućuje transparentno djelovanje HT-a, a istodobno dopunjuje obvezu nediskriminacije.

Također, određivanjem svih ostalih obveza u okviru obveze transparentnosti, nadopunjuje se obveza nediskriminacije te se uklanjaju sve potencijalne prepreke definirane u poglavljima 8.4.1.2. i 8.4.1.3. ovog dokumenta i slične koje nisu izravno definirane.

9.4    Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva

HAKOM može odrediti operatorima sa značajnom tržišnom snagom obveze u vezi s povratom troškova i nadzorom cijena, uključujući i obvezu troškovne usmjerenosti cijena te obvezu vođenja troškovnog računovodstva, koje se odnose na pružanje određenih vrsta međupovezivanja i/ili pristupa, u slučajevima kada se na temelju analize tržišta utvrdi da nedostatak djelotvornoga tržišnog natjecanja omogućuje određenom operatoru zadržavanje pretjerano visoke razine cijena ili primjenu istiskivanja niskom cijenom, a na štetu krajnjih korisnika usluga.

HAKOM će osigurati da svi načini povrata troškova i metodologije određivanja cijena, koje su određene operatorima, budu usmjerene na promicanje djelotvornosti i održivoga tržišnog natjecanja te na ostvarivanje najvećih pogodnosti za krajnje korisnike usluga, pri čemu može uzeti u obzir i cijene dostupne na usporedivim konkurentnim tržištima.

Operator, kojemu je određena obveza troškovne usmjerenosti cijena, snosi teret dokazivanja da cijene njegovih usluga proizlaze iz troškova, uključujući razumnu stopu povrata ulaganja. U svrhu izračuna troškova djelotvornog pružanja usluga HAKOM može primijeniti metodologiju troškovnog računovodstva neovisno o metodologiji koju primjenjuje operator, ili metodu referentnih vrijednosti te može zatražiti od operatora cjelovito obrazloženje cijena njegovih usluga, a prema potrebi i izmjenu tih cijena.

HAKOM je u veljači 2012. donio odluku[26] o metodologiji izrade i primjene troškovnih modela za nepokretnu i pokretnu mrežu i univerzalnu uslugu. Na temelju navedene metodologije izrađen je BU-LRAIC+ troškovni model za nepokretnu mrežu čiji su rezultati utvrđeni odlukom iz lipnja 2013[27]. Nakon toga, troškovni model je ažuriran u 2016., kada su u modelu ažurirani podatci o potražnji, cijenama opreme, podatci o operativnim troškovima i iznos WACC-a.

U 2019., HAKOM je započeo postupak izrade novog troškovnog modela na način da se uzmu u obzir promjene u HT-ovoj mreži u razdoblju od izrade inicijalnog BU-LRIC+ modela. HAKOM planira do kraja 2020. izraditi novi troškovni model i odrediti nove veleprodajne cijene koje će u primjeni biti u 2021.

Rezultat troškovnog modela za nepokretnu mrežu jest izračun jediničnih troškova reguliranih usluga. Prema takvom troškovno usmjerenom izračunu cijena operator sa značajnom tržišnom snagom trebao bi moći ostvariti povrat učinkovitih troškova pružanja usluga, pri čemu će tako određene cijene poticati daljnja ulaganja u izgradnju i modernizaciju mreže.

Tri su glavna cilja HAKOM-a kod uvođenja troškovno usmjerenog određivanja cijena:

•       promicanje učinkovitosti,

•       promicanje održivog tržišnog natjecanja,

•       osiguravanje najvećih koristi za korisnike.

Veleprodajne cijene

Postojeće cijene za uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa određene su odlukom HAKOM-a[28] iz rujna 2016. na temelju temeljem rezultata ažuriranog BU-LRAIC+ troškovnog modela. Navedene cijene određene su za tradicionalne digitalne vodove putem SDH, PDH i (S)HDSL tehnologije, vodove putem Ethernet prijenosne tehnologije i xWDM tehnologije te predstavljaju najvišu razinu veleprodajnih cijena, što znači da HT može primjenjivati popuste na količinu i ugovorno vezivanje koji moraju biti transparentno objavljeni u Standardnoj ponudi. Od 1. siječnja 2020. cijene su usklađene s novom vrijednošću WACC-a sukladno odluci HAKOM-a[29] iz listopada 2019.

Predmetne cijene će biti ažurirane na temelju rezultata novog troškovnog modela kojeg HAKOM planira izraditi u 2020. Stoga će HAKOM u 2020. donijeti odluku o cijenama za usluge koje su predmet ovog tržišta. U razdoblju između konačne odluke na ovom tržištu i odluke o cijenama, HT će spomenute usluge nastaviti nuditi po istim cijenama odnosno po cijenama koje su trenutno u primjeni.

Vezano uz usluge visokokvalitetnog pristupa koje je HT u proteklom razdoblju pružao na komercijalnoj osnovi, a koje su opisane u poglavlju 5.2.2.1. ovog dokumenta, HT je cijene za navedene usluge obvezan ugraditi u Standardnu ponudu u roku definiranom u okviru obveze transparentnosti. Na temelju postojećeg BU-LRAIC+ troškovnog modela nije moguće odrediti troškovno usmjerene cijene za navedene usluge. Stoga je do donošenja odluke o cijenama na temelju rezultata novog BU-LRAIC+ troškovnog modela, HT obvezan unutar Standardne ponude definirati veleprodajne cijene za predmetne usluge na način da ne budu nepovoljnije za operatore korisnike, s kojima je već sklopljen ugovor, u odnosu na dotad ugovorene cijene, pri čemu HT može definirati popuste na količinu i ugovorno vezivanje koji također moraju biti transparentno objavljeni u Standardnoj ponudi. U skladu s obvezom nediskriminacije, HT je tako definirane cijene obvezan primjenjivati i na ostale operatore korisnike na način da u roku od 30 dana od dana početka primjene Standardne ponude uskladi sve postojeće ugovore s definiranim cijenama iz Standardne ponude, pri čemu se ugovorene cijene primjenjuju od dana početka primjene Standardne ponude.

Pored jednokratnih naknada potrebnih za realizaciju usluga koje su predmet ovog tržišta, Standardna ponuda treba sadržavati i jednokratnu naknadu za aktivaciju vlastitih usluga visokokvalitetnog pristupa koju operatori korisnici koriste za pružanje bitstream usluge, pri čemu ista mora biti troškovno usmjerena.

9.5    Obveza računovodstvenog razdvajanja

HAKOM može odrediti operatorima sa značajnom tržišnom snagom obvezu računovodstvenog razdvajanja određenih djelatnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom.

HAKOM osobito može zatražiti od vertikalno integriranog operatora da učini transparentnim svoje veleprodajne cijene i transferne naknade, osobito kako bi se osiguralo ispunjavanje obveze nediskriminacije, ili prema potrebi, spriječilo nepravedno međusobno subvencioniranje.

Računovodstvenim razdvajanjem troškova i prihoda elektroničkih komunikacijskih usluga operatora sa značajnom tržišnom snagom postiže se ispunjenje zakonske obveze sprječavanja subvencioniranja jedne od drugih elektroničkih komunikacijskih usluga na mjerodavnim tržištima na kojima su operatori određeni operatorima sa značajnom tržišnom snagom.

Računovodstveno razdvajanje podrazumijeva da su aktivnosti operatora podijeljene u posebne poslove ili usluge za računovodstvene potrebe te se na taj način kroz sustav odvojenih izvještaja omogućava provođenje načela nediskriminacije tj. jednakih tržišnih uvjeta što omogućava razvoj konkurencije i ulazak novih operatora na tržište

Način i postupak vođenja razdvojenog računovodstva mogu se pobliže utvrditi odlukom HAKOM-a.

U svrhu provjere ispunjavanja obveza transparentnosti i nediskriminacije HAKOM može zatražiti uvid u računovodstvene podatke, uključujući podatke o prihodima ostvarenim na tržištu, koje može objaviti ako bi objava tih podataka pridonijela slobodnom tržišnom natjecanju, vodeći pritom računa o zaštiti tajnosti podataka u skladu s člankom 15. ZEK-a.

S obzirom da je provedenom analizom utvrđeno da HT može, u odsustvu regulacije, cjenovno diskriminirati operatore u odnosu na svoj maloprodajni dio ili povezana društva, kao i unakrižno subvencionirati usluge na vertikalno povezanim tržištima, i time iskoristiti svoj položaj značajne tržišne snage, HAKOM određuje HT-u regulatornu obvezu računovodstvenog razdvajanja na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije.

HAKOM smatra da će se regulatornom obvezom računovodstvenog razdvajanja riješiti sve prepreke razvoju tržišnog natjecanja koje su definirane u poglavlju 8.4.1.3. ovog dokumenta i sve prepreke koje nisu izravno definirane, a mogle bi izazvati iste ili slične posljedice na tržištu. Isto tako, HAKOM smatra da će se izravno riješiti problem unakrižnog subvencioniranja i to u kombinaciji s već određenim obvezama nediskriminacije i transparentnosti.

Vijeće HAKOM-a je u prosincu 2013. donijelo odluku[30] kojom je HT-u naložilo način provedbe računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva, i to na način i u rokovima koji su određeni dokumentom „Naputci za računovodstveno razdvajanje i troškovno računovodstvo“. Naime, navedenim dokumentom su definirani način i rokovi provedbe računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva, koje HT treba provesti u praksi, a kako bi se provela regulatorna obveza računovodstvenog razdvajanja sukladno odredbama ZEK-a.

Ovom regulatornom obvezom se određuje HT-u, a kao potvrda provođenja obveza transparentnosti i nediskriminacije u vezi s cijenama usluga koje su definirane na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama, vođenje i prikaz računovodstvenih podataka posebno za tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji - nekonkurentne relacije [31], odvojeno od računovodstvenih podataka za ostale djelatnosti HT-a, a čime će se omogućiti transparentnost svih veleprodajnih cijena po kojima HT svoje usluge pruža ostalim operatorima, kao i transfernih naknada po kojima HT svoje usluge pruža svome maloprodajnom dijelu i povezanim društvima.

HT pri ispunjavanju regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja mora osobito voditi računa o preporukama i smjernicama Europske komisije na području računovodstvenog razdvajanja.

***

Kako je gore i navedeno, HAKOM HT-u određuje regulatornu obvezu računovodstvenog razdvajanja radi omogućavanja kontrole provođenja regulatornih obveza transparentnosti i nediskriminacije, a isto tako i radi onemogućavanja unakrižnog subvencioniranja između usluga koje HT nudi. Naime, HT je vertikalno integrirani operator zbog čega je vrlo važno imati kontrolu nad transfernim naknadama koje nudi svome maloprodajnom dijelu, a kako ne bi unakrižnim subvencioniranjem prenio značajnu tržišnu snagu s tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa na nekonkurentnim relacijama na pripadajuće maloprodajno tržište. Budući da se i veleprodajna i maloprodajna usluga nude unutar istog, vertikalno integriranog operatora, računovodstveno razdvajanje je jedini način kontrole kako bi se utvrdilo da operator ne vrši unakrižno subvencioniranje i time vertikalno prenosi značajnu tržišnu snagu.

Obveze koje HAKOM određuje operatoru sa značajnom tržišnom snagom moraju biti razmjerne koristima od ispunjenja određenih mu obveza. Iako postavljanje ove regulatorne obveze iziskuje HT-u dodatne troškove, HAKOM smatra da je korist od obveze koja se ogleda u onemogućavanju kršenja regulatorne obveze transparentnosti i nediskriminacije te sprječavanju unakrižnog subvencioniranja (jer one same za sebe to ne bi mogle), puno veća od troškova koji se tom obvezom nameću. Predmetnom regulatornom obvezom se samo provjerava usklađenost HT-a s ostalim regulatornim obvezama određenim ovim dokumentom.

10 Privitci

10.1   Privitak 1 Popis operatora

10.2   Privitak 2

Tablica 3 Popis naselja

10.3   Privitak 3: Tablični prikaz regulatornih obveza

11 Popis slika

Slika 1 Tipični primjeri uporabe usluge veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa

Slika 2 Raspodjela usluga visokokvalitetnog pristupa po brzinama

Slika 3 Dostupnost vlastite svjetlovodne pristupne infrastrukture

Slika 4 Preklapanje svjetlovodne infrastrukture HT-a (i Iskon-a) i svih ostalih operatora (% adresa) (Izvor: HAKOM mapiranje)

Slika 5 Namjera početka postavljanja svjetlovodnih distribucijskih mreža

Slika 6 Raspodjela usluge visokokvalitetnog pristupa na maloprodajnoj razini prema pristupnim tehnologijama

Slika 7 Rast broja maloprodajnih vodova s brzinama od 1 Gbit/s i više putem xWDM tehnologije

Slika 8 Visokokvalitetni pristupni proizvod po segmentima

Slika 9 Realizacija vodova za povezivanje čvorova mreže koji pripadaju prijenosnim segmentima prema tehnologiji

Slika 10 Povezivanje čvorova mreže prema načinu realizacije (alternativni operatori)

Slika 11 Podjela tržišta na konkurentne i nekonkurentne relacije

Slika 12 Načini realizacije vodova na konkurentnim relacijama

Slika 13 Konkurentna naselja i nekonkurentna naselja u kojima je prisutan HT

Slika 14 Povezivanje čvorova prema vlasništvu infrastrukture na nekonkurentnim relacijama

Slika 15 Tržišni udjel na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa

Slika 16 Nekonkurentne relacije - vodovi prema vlasništvu infrastrukture na kojoj su realizirani, prosinac 2018.