KLASA: UP/I-344-01/22-03/04

URBROJ: 376-05-1-23-17

Zagreb, 26. siječnja 2023.

Na temelju članka 16. stavka 1. točke 4. i članaka 100. i 101. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/2022), u postupku analize tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na sjednici održanoj 26. siječnja 2023. donosi

ODLUKU

1. Utvrđuje se da su mjerodavna tržišta:

a)    veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište i

b)    veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište – nekonkurentna područja,

podložna prethodnoj regulaciji.

2. Trgovačko društvo Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu iz točke 1.a izreke te mu se na tom tržištu određuju sljedeće regulatorne obveze:

-       obveza pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme;

-       obveza nediskriminacije;

-       obveza transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude;

-       obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i

-       obveza računovodstvenog razdvajanja.

Regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva se na odgovarajući način primjenjuje i na društvo ISKON INTERNET d.d., Radnička cesta 21, Zagreb, OIB: 36779353407, koje je pod nadzorom Hrvatskog Telekoma d.d.

3. Trgovačko društvo Hrvatski Telekom d.d. određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu iz točke 1.b izreke te mu se na tom tržištu određuju regulatorne obveze kako slijedi:

a)  na nekonkurentnim područjima klastera A, popisanim u Privitku 1 dokumenta „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“, primjenjuju se sljedeće regulatorne obveze:

-       obveza pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme;

-       obveza nediskriminacije;

-       obveza transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude;

-       obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i

-       obveza računovodstvenog razdvajanja.

Regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva se na odgovarajući način primjenjuje i na društvo ISKON INTERNET d.d. koje je pod nadzorom Hrvatskog Telekoma d.d.

b) na nekonkurentnim područjima klastera B, popisanim u Privitku 2 dokumenta „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“, primjenjuju se sljedeće regulatorne obveze:

-       obveza pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme;

-       obveza nediskriminacije;

-       obveza transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude;

-       obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i

-       obveza računovodstvenog razdvajanja.

Regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva se na odgovarajući način primjenjuje i na društvo ISKON INTERNET d.d., koje je pod nadzorom Hrvatskog Telekoma d.d.

4. Način, uvjeti i rokovi provođenja regulatornih obveza iz točka 2. i 3. izreke propisani su dokumentom „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“ koji je u cijelosti sastavni dio ove odluke, a trgovačka društva Hrvatski Telekom d.d. i ISKON INTERNET d.d. obvezna su u potpunosti izvršavati određene im regulatorne obveze.

5. Utvrđuje se da mjerodavno tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište – konkurentna područja (Privitak 3 dokumenta „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“), nije podložno prethodnoj regulaciji.

6. Ukidaju se sve regulatorne obveze koje su trgovačkim društvima Hrvatski Telekom d.d. i ISKON INTERNET d.d. bile određene odlukom o analizi tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište, KLASA: UP/I-344-01/18-03/04, URBROJ: 376-05-1-19-12 od 19. lipnja 2019. Obvezuje se Hrvatski Telekom d.d. o ukidanju regulatornih obveza obavijestiti sve stranke na koje ukidanje utječe, u roku od 8 dana od primitka iste.

7. Iznimno od prethodne točke izreke, ukidanje regulatornih obveza odgađa se za 90 dana:

1. na konkurentnim područjima (točka 5. izreke),
2. na nekonkurentnim područjima klastera B (točka 3.b izreke) u odnosu na troškovnu usmjerenost cijena koja je dio regulatorne obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva.

8. Nakon isteka razdoblja od dvije godine od stupanja na snagu ove Odluke, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti će, na temelju kriterija određenih u poglavlju 4 dokumenta „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“, provesti provjeru statusa geografskih jedinica u cilju utvrđivanja mijenjaju li pojedine geografske jedinice status pripadanja konkurentnim, odnosno nekonkurentnim područjima kao i klasterima, u odnosu na razdoblje stupanja na snagu ove Odluke. U skladu s utvrđenim, ukoliko je došlo do

9. određenih promjena, ažurirat će se popis nekonkurentnih područja klastera A, popis nekonkurentnih područja klastera B i popis konkurentnih područja iz Privitaka 1, 2 i 3 dokumenta „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“.

10.                     U roku od 30 dana od ažuriranja popisa iz prethodne točke izreke, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti će bez provođenja novog postupka analize tržišta donijeti odluku kojom će konstatirati utvrđene promjene te sukladno njima društvu Hrvatski Telekom d.d., revidirati status operatora sa značajnom tržišnom snagom na geografskim jedinicama koje su promijenile status pripadanja te mu na njima ukinuti i/ili odrediti regulatorne obveze iz točke 2. i/ili 3. izreke ove odluke, ovisno o nastaloj promjeni. Navedene izmjene na odgovarajući način će se primijeniti i na društvo/a pod nadzorom Hrvatskog Telekoma d.d., sukladno ovoj Odluci.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) objavila je 4. veljače 2022. javni poziv za dostavu komentara i prijedloga u svrhu provođenja novog kruga analize tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište.

U tijeku postupka zaprimljeni su komentari operatora A1 Hrvatska d.o.o. (dalje: A1), OT-OPTIMA TELEKOM d.d. (dalje: Optima), Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT), Telemach Hrvatska d.o.o. (dalje: Telemach) i ISKON INTERNET d.d. (dalje: Iskon). Također, od HT-a je zatražena dostava podataka o broju potencijalnih korisnika na pojedinoj adresi.

Predmetni postupak započet je po odredbama tada važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/2008, 90/2011, 133/2012, 80/2013, 71/2014 i 72/2017; dalje: stari ZEK) te je isti obustavljen rješenjem HAKOM-a, KLASA: UP/I-344-01/22-03/02, URBROJ: 376-05-1-22-15 od 28. srpnja 2022. Razlog tome je činjenica da je 12. srpnja 2022. na snagu stupio novi Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22; dalje: ZEK) po kojem se način provođenja postupka analize tržišta te sadržaj regulatornih obveza razlikuje od onog definiranog starim ZEK-om.

U listopadu 2022., pozivom operatorima na popunjavanje upitnika u svrhu prikupljanja podataka potrebnih za provođenje postupaka analize tržišta, postupak je ponovno pokrenut temeljem odredaba novog ZEK-a te su u okviru istog u obzir uzeti i prethodno prikupljeni podaci kao i očitovanja dana tijekom javnog poziva.

U međuvremenu, Optima je 2. studenog 2022. pripojena Telemach-u koji je time postao njen pravni slijednik.

U provedbi postupka analize tržišta, sukladno članku 97., a u svezi s člankom 100. stavkom 2. ZEK-a, HAKOM je osobito vodio računa o primjeni mjerodavne Preporuke Europske Komisije o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji (EU 2020/2245, dalje: Preporuka) i mjerodavnim Smjernicama Europske komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage na temelju mjerodavnog okvira EU-a za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (2018/C 159/01).

S obzirom da se tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište ne nalazi na popisu tržišta podložnih prethodnoj regulaciji sukladno Preporuci, HAKOM je utvrđivao je li navedeno tržište takvo da je opravdano određivanje regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, odnosno proveo je postupak Testa tri mjerila sukladno članku 100. stavku 2. ZEK-a radi utvrđivanja je li navedeno tržište podložno prethodnoj regulaciji.

U procesu određivanja granica samog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila, HAKOM je odredio dimenziju usluga za tržište veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: tržište malog kapaciteta) i dimenziju usluga za tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: tržište velikog kapaciteta).

Razlozi za ovakvo definiranje tržišta detaljno su opisani u Poglavlju 3 dokumenta „Analize tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“ (dalje: dokument Analize tržišta), iz kojeg u bitnome proizlazi kako je bakrena pristupna infrastruktura dio tržišta malog kapaciteta. Navedenu infrastrukturu ima isključivo HT kao povijesni operator i ista je ravnomjerno rasprostranjena na čitavom nacionalnom teritoriju Republike Hrvatske (dalje: RH). Alternativni operatori ne grade bakrenu pristupnu infrastrukturu niti će je graditi u budućem razdoblju uzevši u obzir kako ista može pokriti potrebe krajnjih korisnika za malim kapacitetima. Iz navedenog proizlazi kako se na tržištu malog kapaciteta uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja neće ostvariti na temelju infrastrukturne konkurencije, već isključivo putem veleprodajnih usluga HT-a.

S druge strane, u tržište velikog kapaciteta ulaze VHCN infrastrukture (svjetlovodna i kabelska). VHCN infrastrukturu nema samo HT kao povijesni operator, već svjetlovodnu infrastrukturu grade svi alternativni operatori. Iz navedenog proizlazi kako se na tržištu velikog kapaciteta, za razliku od tržišta malog kapaciteta, uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja ne ostvaruju isključivo putem veleprodajnih ponuda HT-a, već i putem infrastrukturne konkurencije.

Sukladno prethodno navedenom, tržište malog kapaciteta uključuje sljedeće usluge:

-       bitstream uslugu putem bakrene parice koja podrazumijeva sljedeće točke preuzimanja prometa:

◦ pristup na IP razini

◦ pristup na Ethernet razini,

-       uslugu širokopojasnog pristupa putem bakrene parice koju HT pruža za vlastite potrebe,

-       uslugu širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija koju operatori HT, A1 i Telemach pružaju za vlastite potrebe,

-       uslugu hibridnog pristupa.

Tržište velikog kapaciteta uključuje sljedeće usluge:

-       bitstream uslugu putem svjetlovodne niti HT-a koja podrazumijeva točke preuzimanja prometa:

◦ pristup na IP razini i

◦ pristup na Ethernet razini,

-       uslugu širokopojasnog pristupa putem svjetlovodne niti koju HT pruža za vlastite potrebe,

-       bitstream uslugu putem VHCN infrastruktura alternativnih operatora,

-       uslugu širokopojasnog pristupa putem VHCN infrastruktura koju alternativni operatori pružaju za vlastite potrebe,

-       bitstream uslugu koju operatori pružaju putem veleprodajnih usluga s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

Nadalje, vezano uz zemljopisnu dimenziju tržišta, HAKOM je odredio da je tržište malog kapaciteta u zemljopisnoj dimenziji nacionalni teritorij RH. Naime, uzimajući u obzir Preporuku te činjenicu da na tom tržištu nema alternativnih mreža, odnosno da se uvjeti tržišnog natjecanja ne razlikuju među različitim područjima RH, nije bilo potrebe definirati zasebna geografska tržišta.

S druge strane, HAKOM je uzeo u obzir i podatke prikupljene u postupku zemljopisnog pregleda iz članka 58. ZEK-a te je tržište velikog kapaciteta u zemljopisnoj dimenziji podijelio na općine, gradove i grad Zagreb pri čemu je grad Zagreb dodatno podijelio na 17 gradskih četvrti. Ova podjela izvršena je u skladu s Preporukom, kojom je, između ostalog, definirano kako bi geografska jedinica trebala biti odgovarajuće veličine, tj. dovoljno malena da se u svakoj jedinici izbjegnu znatne varijacije uvjeta tržišnog natjecanja, no dovoljno velika da se izbjegne zahtjevna mikroanaliza koja bi iziskivala mnogo resursa i koja bi mogla dovesti do rascjepkanosti tržišta.

Nakon provedene geografske podjele tržišta, HAKOM je proveo analizu utvrđivanja učinkovito konkurentnih uvjeta za svaku geografsku cjelinu, konkretno 572 geografske jedinice te je na tržištu velikog kapaciteta utvrdio postojanje konkurentnih i nekonkurentnih područja.

Konkurentnim područjima pripadaju geografske jedinice u kojima su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti (kriteriji):

1. postoji VHCN (eng. Very High Capacity Network) infrastruktura alternativnog operatora,

2. VHCN infrastrukturom alternativnog operatora pokriveno je minimalno 25% korisničkih jedinica u geografskoj jedinici i

3. maloprodajni tržišni udio HT Grupe (što u kontekstu ove odluke uključuje HT i Iskon) u toj geografskoj jedinici je manji od 50%.

Prilikom odabira prethodnih kriterija, HAKOM je razmatrao nekoliko opcija, a detaljno obrazloženje odabranih kriterija sadržano je u Poglavlju 4. dokumenta Analize tržišta.

Nekonkurentnim područjima pripadaju:

-       geografske jedinice u kojima ne postoji VHCN infrastruktura alternativnog operatora,

-       geografske jedinice u kojima postoji minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora, ali tom alternativnom VHCN infrastrukturom nije pokriveno minimalno 25% korisničkih jedinica,

-       geografske jedinice u kojima postoji minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora uz pokrivenost od minimalno 25% korisničkih jedinica u toj geografskoj jedinici, ali je maloprodajni tržišni udio HT Grupe veći od 50%.

Uzimajući u obzir činjenicu da nekonkurentnim VHCN područjima pripadaju geografske jedinice bez VHCN infrastrukture alternativnog operatora kao i geografske jedinice s VHCN infrastrukturom alternativnog operatora čija pokrivenost može biti ispod i iznad praga od 25% korisničkih jedinica, razvidno je da u svim tim geografskim jedinicama ne prevladavaju

dovoljno homogeni uvjeti tržišnog natjecanja. Upravo zbog tog razloga, HAKOM je geografske jedinice unutar nekonkurentnog područja dodatno podijelio na nekonkurentna područja klastera A i nekonkurentna područja klastera B.

Nekonkurentnim područjima klastera A pripadaju:

-            geografske jedinice u kojima ne postoji niti jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora,

-            geografske jedinice u kojima postoji minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora na način da je pokrivenost te VHCN infrastrukture alternativnog operatora niža od 25% korisničkih jedinica u toj geografskoj jedinici. Iznimno, nekonkurentnim područjima klastera A ne pripadaju one geografske jedinice u kojima je pokrivenost VHCN infrastrukturom alternativnog operatora niža od 25%, uz uvjet da tom VHCN infrastrukturom alternativnog operatora upravlja operator koji djeluje isključivo na veleprodajnoj razini.

Nekonkurentnim područjima klastera B pripadaju:

-            geografske jedinice u kojima postoji minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora na način da je pokrivenost te VHCN infrastrukture alternativnog operatora minimalno 25% korisničkih jedinica u toj geografskoj jedinici,

-            geografske jedinice u kojima je pokrivenost VHCN infrastrukturom alternativnog operatora niža od 25%, uz uvjet da tom VHCN infrastrukturom alternativnog operatora upravlja operator koji djeluje isključivo na veleprodajnoj razini.

Nakon određivanja mjerodavnog tržišta, HAKOM je pristupio provođenju Testa tri mjerila. Detaljno obrazloženje provedenog Testa tri mjerila sadržano je u dokumentu Analize tržišta. Prema rezultatima testa, utvrđeno je da su tržište malog kapaciteta i tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja, podložna prethodnoj regulaciji jer su na istima istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 100. stavka 2. ZEK-a. Stoga je odlučeno kao u točki 1. izreke.

Zbog utvrđene nedostatne djelotvornosti tržišnog natjecanja na predmetnim tržištima, HAKOM je na temelju članka 96. stavka 1., a u skladu s člankom 100. stavak 7. ZEK-a odredio HT operatorom sa značajnom tržišnom snagom. Nastavno na navedeno, na temelju prepreka razvoju tržišnog natjecanja koje se mogu pojaviti na mjerodavnom tržištu, HAKOM je na tržištu malog kapaciteta HT-u odredio regulatorne obveze iz točke 2. izreke, pri čemu se obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva na odgovarajući način primjenjuje i na Iskon kao društvo pod nadzorom HT-a u smislu članka 96. stavka 4. ZEK-a.

Na tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna područja, HT-u su određene regulatorne obveze zasebno za nekonkurentna područja klastera A (točka 3.a izreke), zasebno za nekonkurentna područja klastera B (točka 3.b izreke) pri čemu se na Iskon, kao društvo pod nadzorom HT-a, na oba tržišta na odgovarajući način primjenjuje regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva. Popis geografskih jedinica koje pripadaju nekonkurentnim područjima klastera A sadržan je u Privitku 1 dokumenta Analiza tržišta, a popis geografskih jedinica koje pripadaju nekonkurentnim područjima klastera B sadržan je u Privitku 2 istog dokumenta.

Vezano uz klastere A i B, promatrajući u kontekstu regulatornih obveza određenih HT-u (i Iskonu), jedina razlika jest u tome što na nekonkurentnim područjima klastera B, u okviru obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva, HT-u nije određena obveza

troškovne usmjerenosti cijena pa je na tom području regulacija nešto blaža. Razlog tome, kao i način, uvjeti i rokovi u kojima su HT i Iskon dužni izvršavati određene im regulatorne obveze, detaljno su propisani u dokumentu Analize tržišta.

Nadalje, prethodno spomenutim Testom tri mjerila također je utvrđeno kako tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište – konkurentna područja (dalje: tržište velikog kapaciteta – konkurentna područja), nije podložno prethodnoj regulaciji jer nisu istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 100. stavka 2. ZEK-a. S obzirom da je na tom tržištu HAKOM utvrdio postojanje djelotvornog tržišnog natjecanja valjalo je sukladno članku 100. stavku 5. ZEK-a ukinuti HT-u (i Iskonu) prethodno određene regulatorne obveze. Stoga je HAKOM točkom 6. izreke ukinuo sve obveze koje su tim društvima bile određene odlukom o analizi tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište, KLASA: UP/I-344-01/18-03/04, URBROJ: 376-05-1-19-12 od 19. lipnja 2019. Međutim, s obzirom na činjenicu da su time HT-u i Iskonu ukinute sve dotadašnje regulatorne obveze te činjenicu da jedino na tržištu velikog kapaciteta - konkurentna područja (Privitak 3 dokumenta Analize tržišta), dolazi do potpune deregulacije, HAKOM je ukidanje obveza na tim područjima odgodio za 90 dana.

Također, prethodno spomenuti rok od 90 dana primjenjuje se i na konkurentna područja klastera B imajući u vidu da je ovom odlukom, regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva određena tim društvima u nešto manjem opsegu (u odnosu na dotadašnju regulaciju koja se ovom odlukom ukida), a koji se odnosi na obvezu troškovne usmjerenosti cijena. Rok od 90 dana HAKOM je odredio vodeći računa o članku 100. stavku 6. ZEK-a te ga smatra dovoljnim za osiguranje prijelaznog razdoblja za operatore korisnike (veleprodajnih usluga koje se ukidaju) i za krajnje korisnike. Pri tom je HT-u određen rok od 8 dana za obavijestiti stranke na koje ova Odluka utječe. Za napomenuti je kako na ostalim područjima na kojima su HT i Iskon imali regulatorne obveze, a koje im se točkom 6. izreke ukidaju, nije određen poseban rok za prijelazno razdoblje jer su im temeljem ove Odluke istodobno određene nove obveze.

Točkom 8. izreke HAKOM se obvezao nakon dvije godine provesti provjeru statusa geografskih jedinica u cilju utvrđivanja mijenjaju li pojedine geografske jedinice status pripadanja konkurentnim, odnosno nekonkurentnim područjima kao i klasterima, u odnosu na razdoblje stupanja na snagu ove Odluke. U skladu s utvrđenim, ukoliko je došlo do određenih promjena, ažurirat će se popis nekonkurentnih područja klastera A, popis nekonkurentnih područja klastera B i popis konkurentnih područja. HAKOM smatra da u prethodno opisanom slučaju revizije statusa geografskih jedinica nije potrebno provoditi posebnu analizu tržišta sukladno članku 100. ZEK-a, uključujući i obvezu provođenja javnog savjetovanja sukladno članku 30. ZEK-a, budući da će se u tom slučaju raditi isključivo o primjeni unaprijed određenih kriterija za utvrđivanje statusa geografskih jedinica sadržanih u Poglavlju 4 dokumenta Analize tržišta te primjeni unaprijed određenih regulatornih obveza primjenjivih na konkretnom području kako je to prethodno navedeno u ovoj Odluci, bez ikakve izmjene njihova opsega. Također, time se ne narušava ni transparentnost postupka kao ni pravo stranaka na učinkoviti pravni lijek, jer će HAKOM nakon izvršene revizije na prethodno opisani način, donijeti odluku u formi upravnog akta kojom će konstatirati utvrđene promjene te sukladno njima HT-u (i na odgovarajući način društvu/ima pod njegovim nadzorom), revidirati status operatora sa značajnom tržišnom snagom na geografskim jedinicama koje su promijenile status pripadanja, odnosno ukinuti im i/ili odrediti regulatorne obveze iz točke 2. i/ili 3. izreke ove Odluke, ovisno o nastaloj promjeni. Protiv takve odluke stranke će imati pravo podnijeti pravni

lijek. Štoviše, s ciljem maksimalne transparentnosti, HAKOM je izradio nacrt izreke takve odluke te ista čini Privitak 4 dokumenta Analize tržišta, čime je sudionicima postupka javnog savjetovanja već sada omogućeno upoznati se s njenim sadržajem.

Razlog zbog kojeg je razdoblje od dvije godine uzeto kao relevantno za provođenje opisanog postupka ažuriranja statusa geografskih jedinica, sadržan je u Poglavlju 4. dokumenta Analize tržišta, u kojem su navedene i ostale razmatrane opcije te analiza koristi i rizika svake od njih.

Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Sukladno članku 30. ZEK-a, HAKOM će prijedlog ove Odluke objaviti na svojim internetskim stranicama u svrhu provedbe javnog savjetovanja te provesti postupak usklađivanja u donošenju odluka iz članka 37. ZEK-a.

SADRŽAJ

SADRŽAJ

1Sažeti pregled analize

2Regulatorni okvir

2.1Zakon o elektroničkim komunikacijama

3Određivanje granica mjerodavnog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila

3.1Stanje na tržištu širokopojasnog pristupa u RH

3.2Tržište malog kapaciteta (maloprodajna razina)

3.3Tržište velikog kapaciteta (maloprodajna razina)

3.4Tržište širokopojasnog pristupa (veleprodajna razina)

3.4.1Tržište malog kapaciteta (veleprodajna razina)

3.4.1.1Karakteristike tržišta malog kapaciteta u RH

3.4.1.2Određivanje tržišta malog kapaciteta u dimenziji usluga

3.4.2Tržište velikog kapaciteta (veleprodajna razina)

3.4.2.1Karakteristike tržišta velikog kapaciteta u RH

3.4.2.2Određivanje tržišta velikog kapaciteta u dimenziji usluga

3.4.3Određivanje mjerodavnog tržišta u zemljopisnoj dimenziji

3.4.3.1Tržište usluga širokopojasnog pristupa malog kapaciteta

3.4.3.2Tržište usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta

4Geografska analiza uvjeta tržišne konkurentnosti

4.1Tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja

4.2Tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja

4.2.1Klaster A

4.2.2Klaster B

4.3Ažuriranje popisa geografskih jedinica koje pripadaju Tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja i Tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja

5Test tri mjerila na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište

5.1Uvodni dio Testa tri mjerila

5.2Opis mjerila sadržanih u Testu

5.2.1Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

5.2.2Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

5.2.3Treće mjerilo:  primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu

5.3Test tri mjerila na tržištu malog kapaciteta

5.3.1Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

5.3.1.1Zaključak o prvom mjerilu

5.3.2Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg  razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

5.3.2.1Zaključak o drugom mjerilu

5.3.3Treće mjerilo: primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu

5.3.3.1Zaključak o trećem mjerilu

5.3.4Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta podložno prethodnoj regulaciji

5.4Test tri mjerila na tržištu velikog kapaciteta – uvodni dio

5.5Test tri mjerila na tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna VHCN područja

5.5.1Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

5.5.1.1Zaključak o prvom mjerilu

5.5.2Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

5.5.2.1Zaključak o drugom mjerilu

5.5.3Treće mjerilo: primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu

5.5.3.1Zaključak o trećem mjerilu

5.5.4Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima podložno prethodnoj regulaciji

5.6Test tri mjerila na tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja

5.6.1Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

5.6.1.1Zaključak o prvom mjerilu

5.6.2Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

5.6.2.1Zaključak o drugom mjerilu

5.6.3Treće mjerilo: primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

5.6.3.1Zaključak o trećem mjerilu

5.6.4Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište velikog kapaciteta na konkurentnim VHCN područjima podložno prethodnoj regulaciji

6Procjena postojanja operatora sa značajnom  tržišnom snagom

6.1Cilj i predmet analize tržišta

6.2Tržište malog kapaciteta

6.2.1Tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu

6.2.2Nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije

6.2.3Ekonomije razmjera

6.2.4Ekonomije opsega

6.2.5Stupanj vertikalne integracije

6.2.6Zaključak o procjeni postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i ocjena djelotvornosti tržišnog natjecanja na tržištu malog kapaciteta

6.3Tržište velikog kapaciteta

6.3.1Uvodni dio

6.3.2Mjerila za određivanje postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom na nekonkurentnim područjima

6.3.2.1Tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu

6.3.2.2Nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije

6.3.2.3Ekonomije razmjera

6.3.2.4Ekonomije opsega

6.3.2.5Stupanj vertikalne integracije

6.3.2.6Zaključak o procjeni postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i ocjena djelotvornosti tržišnog natjecanja na tržištu velikog kapaciteta za nekonkurentna područja

7Prepreke razvoju tržišnog natjecanja na tržištima veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za masovno tržište

7.1Odbijanje dogovora/uskraćivanje pristupa

7.2Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama koje nisu povezane s cijenama

7.2.1Diskriminirajuće korištenje informacija ili uskraćivanje informacija

7.2.2Taktike odgađanja

7.2.3Neopravdani zahtjevi

7.2.4Neopravdano korištenje informacija o konkurentima

7.2.5Diskriminacija kakvoćom usluge

7.3Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama vezanim uz cijene

7.3.1Diskriminacija na osnovi cijena

7.3.2Unakrižno subvencioniranje

7.3.3Predatorske cijene

8Regulatorne obveze operatora sa značajnom tržišnom snagom

8.1Obveza pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme

8.2Obveza nediskriminacije

8.3Obveza transparentnosti

8.4Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva

8.5Obveza računovodstvenog razdvajanja

Privitak 1 – Popis geografskih jedinica koje pripadaju Tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja-Klaster A

Privitak 2 – Popis geografskih jedinica koje pripadaju Tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja - Klaster B

Privitak 3 – Popis geografskih jedinica koje pripadaju Tržištu velikog kapaciteta - konkurentna područja

Privitak 4 – Ažuriranje statusa geografskih jedinica

Privitak 5 – usporedni tablični prikaz ključnih dijelova analize tržišta

Privitak 6 – pregled konkurentnih i nekonkurentnih područja

1        Sažeti pregled analize

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22, dalje: ZEK). U okviru svojih nadležnosti, HAKOM je zadužen za područje tržišnog natjecanja u elektroničkim komunikacijama te sukladno članku 100. ZEK-a HAKOM provodi postupak analize tržišta.

U provedbi postupka analize tržišta, HAKOM najprije utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex-ante) regulaciji u skladu s člankom 97. i člankom 100. stavkom 2. ZEK-a. Potom određuje mjerodavna tržišta i procjenjuje postojanje jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, u svrhu ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Ako utvrdi postojanje djelotvornog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, HAKOM ne smije odrediti operatoru ni jednu regulatornu obvezu iz članka 101. ZEK-a, a prethodno određene obveze na tom tržištu moraju mu se ukinuti. Suprotno tome, ako se utvrdi nedostatna djelotvornost tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, odredit će se operatori koji samostalno ili zajednički imaju značajnu tržišnu snagu na tom tržištu te će se odrediti, zadržati ili izmijeniti određene regulatorne obveze u skladu s člankom 101. ZEK-a.

HAKOM je u ovom postupku osobito vodio računa o primjeni mjerodavne Preporuke Europske Komisije o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji (EU 2020/2245, dalje: Preporuka)[1] i mjerodavnim Smjernicama Europske komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage na temelju mjerodavnog okvira EU-a za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (2018/C 159/01)[2] (dalje: Smjernice).

S obzirom da se tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište ne nalazi na popisu tržišta podložnih prethodnoj regulaciji sukladno Preporuci, HAKOM je utvrđivao je li navedeno tržište takvo da je opravdano određivanje regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, odnosno proveo je postupak Testa tri mjerila sukladno članku 100. stavku 2. ZEK-a radi utvrđivanja je li navedeno tržište podložno prethodnoj regulaciji.

U procesu određivanja granica samog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila, HAKOM je odredio dimenziju usluga za tržište veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: tržište malog kapaciteta) i dimenziju usluga za tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: tržište velikog kapaciteta).

Tržište malog kapaciteta uključuje:

-          bitstream uslugu putem bakrene parice koja podrazumijeva točke preuzimanja prometa: (I) pristup na IP razini i (II) pristup na Ethernet razini,

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem bakrene parice koju HT pruža za vlastite potrebe,

-          uslugu širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija koju operatori HT, A1 i Telemach pružaju za vlastite potrebe,

-          uslugu hibridnog pristupa.

Tržište velikog kapaciteta uključuje:

-          bitstream uslugu putem svjetlovodne niti HT-a koja podrazumijeva točke preuzimanja prometa: (I) pristup na IP razini i (II) pristup na Ethernet razini,

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem svjetlovodne niti koju HT pruža za vlastite potrebe,

-          bitstream uslugu putem VHCN infrastruktura alternativnih operatora

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem VHCN infrastruktura koju alternativni operatori pružaju za vlastite potrebe

-          bitstream uslugu koju operatori pružaju putem veleprodajnih usluga s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

Nadalje, vezano uz zemljopisnu dimenziju tržišta, HAKOM je odredio da je tržište malog kapaciteta u zemljopisnoj dimenziji nacionalni teritorij RH (dalje: RH).

S druge strane, sukladno Preporuci, HAKOM je odredio da je tržište velikog kapaciteta u zemljopisnoj dimenziji potrebno geografski segmentirati te ga je podijelio na općine, gradove i grad Zagreb pri čemu je grad Zagreb dodatno podijelio na 17 gradskih četvrti. Navedeno podrazumijeva da je tržište velikog kapaciteta podijeljeno na 572 geografske jedinice.

Nakon što je definirana podjela mjerodavnog tržišta velikog kapaciteta na geografske jedinice, HAKOM je proveo geografsku analizu uvjeta tržišne konkurentnosti, kako je pojašnjeno u Poglavlju 4.

HAKOM je definirao sljedeće kriterije za utvrđivanje infrastrukturne konkurencije:

•       postojanje minimalno jedne (1) VHCN infrastrukture[3] alternativnog operatora u geografskoj jedinici,

•       pokrivenost VHCN infrastrukture alternativnog operatora s minimalno 25 posto korisničkih jedinica u geografskoj jedinici[4],

•       tržišni udio HT Grupe na maloprodajnoj razini u geografskoj jedinici je niži od 50 posto.

Za potrebe ovog dokumenta pojmovi „alternativna VHCN infrastruktura“ i „VHCN infrastruktura alternativnog operatora“ uvijek označavaju infrastrukturu alternativnog operatora (koji nije dio HT Grupe).

Na temelju navedenih kriterija HAKOM je proveo analizu utvrđivanja geografskih jedinica sa sličnim ili dovoljno homogenim uvjetima tržišnog natjecanja te geografske jedinice grupirao u zasebna tržišta: tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja (Klaster A i Klaster B) i tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja. 

Dodatno, HAKOM je razmatrao i opcije za definiranje relevantnog razdoblja za provođenje postupka ažuriranja statusa geografskih jedinica te je utvrdio da je optimalno ažurirati popis nakon dvije godine od ove analize.

Nakon provedene analize uvjeta tržišne konkurentnosti, bilo je neophodno provesti spomenuti Test tri mjerila.

HAKOM je proveo tri zasebna Testa tri mjerila: (I) Test tri mjerila za tržište malog kapaciteta, (II) Test tri mjerila za tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja te (III) Test tri mjerila za tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja. Nakon provedenog Testa, HAKOM je zaključio kako su sva tri mjerila zadovoljena na tržištu malog kapaciteta i na tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna područja iz čega proizlazi kako su spomenuta tržišta podložna prethodnoj regulaciji, dok na tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja sva tri mjerila nisu zadovoljena iz čega proizlazi kako navedeno tržište nije podložno prethodnoj regulaciji.

Za tržišta za koja je utvrđeno da su zadovoljena sva tri mjerila, HAKOM je proveo procjenu postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom. Za utvrđivanje vladajućeg položaja HAKOM je koristio sljedeće kriterije:

-          tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu,

-          nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije,

-          ekonomije razmjera,

-          ekonomije opsega,

-          stupanj vertikalne integracije.

Nakon provedene analize HAKOM je utvrdio kako HT ima vladajući položaj i na tržištu malog kapaciteta i na tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna područja (Klaster A i Klaster B), te je HT stoga na tim tržištima određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom.

Na temelju prepoznatih prepreka, HAKOM je HT-u na sva tri tržišta odredio sljedeće regulatorne obveze:

-          obveza pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme;

-          obveza nediskriminacije;

-          obveza transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude;

-          obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i

-          obveza računovodstvenog razdvajanja,

pri čemu se regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva u dijelu provođenja testa istiskivanja marže na odgovarajući način primjenjuje i na Iskon, koji je pod nadzorom HT-a.

Uzevši u obzir kako snažan položaj HT-a nije isti radi li se o tržištu malog kapaciteta, tržištu velikog kapaciteta- nekonkurentna područja u Klasteru A ili tržištu velikog kapaciteta- nekonkurentna područja u Klasteru B, HAKOM je nakon prepoznatih prepreka za različita tržišta odredio regulatorne obveze u različitom opsegu.

Tako je HAKOM u okviru obveze nediskriminacije samo na tržištima velikog kapaciteta odredio HT-u obvezu uvođenja modela istovjetnih ulaznih proizvoda (EOI). HT je u roku od 45 dana od usvajanja ove analize obvezan dostaviti HAKOM-u detaljan plan kojim se utvrđuju ključne točke potrebne za potpunu provedbu modela EoI zajedno s rokovima za njihovu provedbu. Detaljan plan za provedbu modela EOI će HAKOM usvojiti u zasebnom postupku nakon provedenog javnog savjetovanja.

U okviru obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva na tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja u Klasteru B, HAKOM nije odredio obvezu troškovne usmjerenosti veleprodajnih cijena.

U okviru obveze pristupa na tržištu malog kapaciteta HAKOM je definirao da će se postupak gašenja bakrene infrastrukture definirati u zasebnom postupku po zaprimanju obavijesti HT-a, u skladu s člankom 114. ZEK-a.

Za napomenuti je kako su prethodno ukinute sve regulatorne obveze koje su HT-u i Iskonu bile određene prethodnom analizom tržišta iz 2019., temeljem odredbi tada važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama te su im na temelju rezultata ove analize, na područjima na kojima je utvrđena nedostatna djelotvornost tržišnog natjecanja, određene prethodno spomenute regulatorne obveze u skladu s odredbama novog ZEK-a.

Tablični prikaz koji sadrži usporedbu ključnih dijelova predmetne analize tržišta u odnosu na analizu tržišta iz 2019. sadržan je u Privitku 5 ovog dokumenta.

2        Regulatorni okvir

Dana 11. prosinca 2018. usvojena je Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija[5] (dalje: Zakonik), koja predstavlja kodifikaciju i sveobuhvatnu reformu regulatornog okvira Europske unije u području elektroničkih komunikacija. Zakonikom je stvoren pravni okvir za osiguravanje slobode pružanja elektroničkih mreža i usluga. Zakonikom se nastoji, uz tri glavna cilja promicanja tržišnog natjecanja, unutarnjeg tržišta i interesa krajnjih korisnika, promicati povezivost i pristup mrežama vrlo velikog kapaciteta, uključujući nepokretne, pokretne i bežične mreže, te njihova upotreba u korist svih građana i poslovnih subjekata u Uniji.

Nadalje, dana 11. prosinca 2018. donesena je Uredba (EU) 2018/1971 Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Agencije za potporu BEREC-u (Ured BEREC-a)[6], čiji je cilj, između ostalog, osiguravanje dosljedne provedbe regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, a osobito u pogledu prekograničnih pitanja i na temelju učinkovitih postupaka unutarnjeg tržišta za izradu nacrta nacionalnih mjera.

U provedbi postupka analize tržišta, HAKOM vodi računa i o primjeni Preporuke[7], kojom je zamijenjena Preporuka iz 2014[8] (2014/710/EU). Jedan je od ciljeva novog regulatornog okvira postupno smanjivati ex ante pravila specifična za taj sektor u skladu s razvojem natjecanja na tržištu i, naposljetku, osigurati da se tržišta elektroničkih komunikacija reguliraju samo pravom tržišnog natjecanja. U skladu s tim ciljem svrha je Preporuke utvrditi tržišta proizvoda i usluga na kojima ex ante regulacija može biti opravdana.

Sukladno Preporuci, nacionalna regulatorna tijela trebala bi analizirati sljedeća tržišta: Veleprodajni lokalni pristup koji se pruža na fiksnoj lokaciji (Tržište 1[9]) te Veleprodajni zajamčeni kapacitet (Tržište 2[10]). Međutim, nacionalna regulatorna tijela mogu definirati i druga tržišta proizvoda i usluga koja nisu navedena u Preporuci, ako mogu dokazati da u njihovom nacionalnom kontekstu ta tržišta zadovoljavaju tzv. Test tri mjerila.

2.1    Zakon o elektroničkim komunikacijama

Zakonik je prenesen u hrvatsko zakonodavstvo putem Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22; dalje: ZEK), koji je stupio na snagu dana 12. srpnja 2022.

U skladu s člankom 97. ZEK-a, HAKOM odlukom utvrđuje mjerodavna tržišta prema nacionalnim okolnostima, i to osobito mjerodavna zemljopisna tržišta unutar državnog područja, uzimajući u obzir, uz ostalo, i stupanj infrastrukturne konkurentnosti na tom području, vodeći računa o primjeni Preporuke i mjerodavnim smjernicama za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage, u skladu s načelima prava tržišnog natjecanja.

U opisanom postupku HAKOM uzima u obzir ishode zemljopisnog pregleda iz članka 58. ZEK-a, ako ocijeni da su ti ishodi od važnosti za utvrđivanje mjerodavnog tržišta. HAKOM može odlukom utvrditi i druga mjerodavna tržišta, različita od tržišta utvrđenih u Preporuci, a prije donošenja odluke mora provesti postupke u skladu s člancima 30. i 37. ZEK-a.

HAKOM odlukom utvrđuje je li mjerodavno tržište, određeno u skladu s člankom 97. stavkom 1. ZEK-a, takvo da je opravdano određivanje regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, odnosno jesu li na tom tržištu istodobno zadovoljena sljedeća mjerila (tzv. Test tri mjerila):

1. prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu.

U postupku analize tržišta obuhvaćenog Preporukom smatra se da su spomenuta mjerila ispunjena, osim ako HAKOM utvrdi da zbog posebnih okolnosti na tržištu jedno ili više mjerila nije ispunjeno.

U postupku analize tržišta HAKOM procjenjuje razvoj tog mjerodavnog tržišta u određenom razdoblju u odsustvu regulacije, uzimajući u obzir sve sljedeće okolnosti:

1. razvoj događaja na tržištu koji utječu na mogućnost razvoja učinkovitog tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu

2. sve bitne konkurentske pritiske na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini, neovisno o tome jesu li takvi pritisci proizašli iz elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničkih komunikacijskih usluga ili druge vrste usluga ili aplikacija koje su usporedive iz gledišta krajnjeg korisnika, te neovisno o tome jesu li takvi pritisci dio mjerodavnog tržišta

3. druge važeće propise ili obveze koje utječu na mjerodavno tržište, ili povezano maloprodajno tržište, ili tržišta u određenom razdoblju, uključujući bez ograničenja obveze određene u skladu s člancima 65., 92. i 93. ZEK-a

4. važeće regulatorne obveze određene na drugim mjerodavnim tržištima u skladu s odredbama članka 100. ZEK-a.

Agencija provodi analizu mjerodavnog tržišta, prema potrebi, u suradnji s tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja, pri čemu u najvećoj mjeri uzima u obzir mjerodavne smjernice za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage, te mora provoditi postupke u skladu s člancima 30. i 37. ZEK-a.

3        Određivanje granica mjerodavnog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila

3.1    Stanje na tržištu širokopojasnog pristupa u RH

U razdoblju od posljednje analize tržišta iz 2019., došlo je do značajnih promjena na tržištu. Naime, kao što je vidljivo iz dijagrama na donjoj slici (Slika 1), od 2018. nastavljen je ranije započeti trend značajnih ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta (dalje: VHCN[11] mreže, eng. Very High Capacity Network), što prvenstveno podrazumijeva postavljanje novih svjetlovodnih pristupnih mreža te nadogradnju postojećih mreža kabelske televizije (HFC, eng. Hybrid Fiber/Coax) na Docsis 3.1. standard. Prema podacima iz srpnja 2021.[12], više od 51 posto kućanstava u RH je bilo pokriveno VHCN mrežom, pri čemu je pokrivenost FTTx (što uključuje FTTH, FTTB i FTTDP) bila gotovo 39 posto. Značajan je udio i pokrivanja kabelskom HFC mrežom koja je nadograđena na Docsis 3.1. standard. U srpnju 2021. ono je iznosilo 34,5 posto. 

Slika 1 Pokrivanje VHCN i FTTP mrežama kroz godine

Slika 2 Pokrivanje FTTP i HFC kabelskom mrežom (Docsis 3.0. i Docsis 3.1.)

Izvor: Studija Europske komisije „Broadband coverage in Europe“

Dakle, iz prethodno iznesenih podataka, vidljivo je da je u RH po pokrivenosti od VHCN mreža najzastupljenija svjetlovodna mreža koja je u posljednjih nekoliko godina po pokrivenosti prestigla kabelsku HFC tehnologiju. Kabelska HFC tehnologija se s druge strane nadograđuje na najnovije Docsis 3.x standarde čime ta tehnologija po pristupnim brzinama prati svjetlovodnu tehnologiju.

S tim u vezi, važno je istaknuti kako u RH nije ravnomjerno pokrivanje VHCN mrežama, odnosno da postoje značajne razlike u razini pokrivenosti prvenstveno između ruralnih i urbanih područja. Gornji podaci o pokrivenosti se odnose na ukupnu pokrivenost - uzimajući u obzir sva kućanstva u RH. Međutim, promatrajući pokrivenost ruralnih kućanstava VHCN mrežama, vidljivo je kako su ti podaci značajno lošiji u odnosu na podatke o ukupnoj pokrivenosti (Slika 3). Naime, prema podacima iz srpnja 2021. samo 14 posto ruralnih kućanstava je pokriveno VHCN mrežom, pri čemu je kabelskim HFC mrežama koje su nadograđene na Docsis 3.1. standard pokriveno 9,3 posto ruralnih kućanstava, a svjetlovodnom mrežom samo 7,1 posto. Podaci o velikoj razlici u pokrivanju VHCN mrežama u ruralnim područjima u odnosu na ostatak RH su prvi pokazatelj koji ukazuje na potencijalnu nehomogenost tržišnih uvjeta na području RH, odnosno na potrebu za detaljnom geografskom analizom te dimenzioniranjem regulatornih mjera sukladno tržišnim okolnostima na pojedinim geografskim područjima.

Slika 3 Pokrivanje FTTP i HFC kabelskom mrežom (Docsis 3.0. i Docsis 3.1.) u ruralnim područjima[13]

Izvor: Studija Europske komisije „Broadband coverage in Europe“

U razdoblju na koje se odnosi ova analiza očekuje se nastavak trenda ulaganja u svjetlovodne mreže, posebice uzimajući u obzir činjenicu da u ovom trenutku RH u smislu pokrivenosti VHCN mrežama zaostaje za prosjekom EU kao i najave operatora o planiranom nastavku intenzivnih ulaganja u svjetlovodne mreže. Nastavak daljnjih ulaganja se može pratiti i kroz objave namjera postavljanja svjetlovodnih distribucijskih mreža koje su investitori sukladno odredbama važećeg pravilnika kojim je uređeno pitanje tehničkih i uporabnih uvjeta za svjetlovodne distribucijske mreže dužni objavljivati najmanje 60 dana prije početka postavljanja (Slika 4). Također, u narednom razdoblju se očekuje i postavljanje svjetlovodnih mreža koje se dijelom sufinanciraju sredstvima iz EU fondova. Međutim, daljnje širenje pokrivanja kabelskom mrežom ne očekuje se, posebno ne u značajnijem opsegu.

Slika 4 Objave namjera postavljanja SDM-a prema planovima završetka postavljanja

Izvor: HAKOM

Kao posljedica ulaganja u VHCN mreže, u odnosu na posljednje trogodišnje razdoblje značajno se povećao raspon pristupnih brzina koje operatori imaju u svojoj maloprodajnoj ponudi tako da se danas nude širokopojasni priključci na svjetlovodnoj mreži s brzinom i od 2 Gbit/s/2 Gbit/s (silazna i uzlazna brzina su jednake i iznose 2 Gbit/s). Osnovne brzine pristupa koje se nude na svjetlovodnim mrežama su 200 Mbit/s/100 Mbit/s.

S druge strane i na kabelskoj HFC mreži (Docsis 3.1. standard) danas su dostupne brzine pristupa usporedive s brzinama koje se nude putem svjetlovodne mreže pa se tako na HFC mreži koja je nadograđena na Docsis 3.1. standard nude usluge širokopojasnog pristupa s brzinama pristupa od najnižih 200 Mbit/s/20 Mbit/s do najviše 1 Gbit/s/100 Mbit/s.

Ponuda viših brzina pristupa rezultirala je i povećanom potražnjom za većim brzinama što vrlo dobro ilustrira (Slika 5) iz koje je vidljivo da broj priključaka nižih brzina (brzine do 30 Mbit/s) iz godine u godinu opada, dok broj priključaka u nepokretnim mrežama s višim brzinama pristupa kontinuirano raste pa je na kraju drugog tromjesečja 2022. potpuno preokrenuta situacija s kraja prvog tromjesečja 2018. jer je broj priključaka s brzinama od 30 Mbit/s ili više narastao na 669.841 s 269.015, koliko je iznosio na kraju prvog tromjesečja 2018. S druge strane broj priključaka s brzinama do 30 Mbit/s smanjen je na 400.355 s 827.613 koliko je iznosio na kraju prvog tromjesečja 2018.

Slika 5 Udio priključaka po brzinama[14] u nepokretnim mrežama

Izvor: HAKOM

Dakle, primjetan je trend sve veće potražnje za višim brzinama pristupa te pad potražnje za nižim brzinama pristupa, pri čemu je najizraženiji trend rasta za brzinama pristupa iznad 100 Mbit/s. Taj trend se može objasniti kako ponudom operatora koji žele utilizirati svoje VHCN mreže (čija se utilizacija[15] kreće oko 20 posto (svjetlovodne mreže) te oko 38 posto (HFC mreže)), tako i sve većim trendom potražnje za uslugama (OTT, online video igrice itd.) koje za svoje korištenje zahtijevaju sve veću pojasnu širinu, odnosno brzine pristupa kao i bolje druge parametre kvalitete koje omogućuju VHCN mreže (latencija, jitter, gubitak paketa).

S druge strane, neovisno o prethodno opisanom trendu potražnje za većim brzinama pristupa, i dalje značajan broj korisnika zadržava niže pristupne brzine (do 30 Mbit/s). Također je primjetan značajan broj korisnika koji pristupaju brzinama pristupa između 30 Mbit/s i 100 Mbit/s. Jednim dijelom su to korisnici na bakrenoj infrastrukturi koja jednostavno ne omogućuje veće brzine, a korisnici iz nekog razloga ne žele prijeći na VHCN mrežu iako im je dostupna ili im jednostavno nije dostupna VHCN mreža. Međutim, jedan mali dio takvih korisnika (na kraju drugog tromjesečja 2022. ih je bilo nešto manje od 28.500 (2,7 posto)) te brzine pristupa ostvaruje putem VHCN mreža. To znači da postoji segment korisnika kojima veće pristupne brzine iz nekog razloga nisu zanimljive jer po svemu sudeći njihove potrebe su zadovoljene i s nižim brzinama pristupa. Međutim, isto tako, potrebno je naglasiti da ti korisnici koji su već priključeni na VHCN mrežu mogu bez ikakvih problema i troškova vrlo jednostavno prijeći na veće brzine pristupa kada će im trebati, dok korisnici koji nisu priključeni na VHCN mrežu to nisu u mogućnosti jer njihova mreža  (koja nije VHCN) u pravilu ne omogućuje veće brzine od 100 Mbit/s.

Uz trend sve veće potražnje za višim brzinama pristupa prisutan je trend pada broja priključaka putem bakrene mreže te povećanje broja priključaka putem VHCN mreža. Iako je utilizacija novoizgrađenih svjetlovodnih mreža još uvijek ispod razine EU prosjeka, ipak se broj svjetlovodnih priključaka s vremenom povećava, a broj priključaka putem bakrene mreže opada (Slika 6). Broj priključaka putem kabelskih mreža se najmanje mijenja, a HAKOM isti trend očekuje i u budućem razdoblju, s obzirom da se pokrivenost kabelskih mreža ne povećava. HAKOM smatra da će se trend zamjene bakrenih priključaka VHCN priključcima u narednom periodu ipak ubrzati čemu bi sigurno doprinijelo i postupno gašenje bakrene mreže na područjima koja su u cijelosti pokrivena VHCN mrežama. Međutim, očekuje se da će ukupan broj priključaka putem bakrene pristupne mreže i dalje ostati značajan, dijelom zbog nedostupnosti VHCN mreža određenom broju korisnika, jednim dijelom i zbog toga jer se određeni broj korisnika ne želi spojiti na VHCN mrežu jer su zadovoljni postojećom brzinom pristupa ili iz nekog drugog razloga. Primjerice, prema informacijama koje HAKOM dobiva od operatora, jedan od češćih razloga zbog kojeg korisnici ne žele svoj priključak koji ostvaruju putem bakrene pristupne mreže zamijeniti svjetlovodnim je taj što ne žele da se u njihovom stanu obavljaju bilo kakvi radovi prilikom priključenja.

Slika 6 Broj priključaka po različitim pristupnim mrežama

Izvor: HAKOM

Ova činjenica, da postoji segment korisnika kojima nisu potrebne brzine pristupa koje su ostvarive putem VHCN mreža iz razloga što su njihove potrebe zadovoljene i s nižim brzinama pristupa ukazuje na to da se maloprodajno tržište širokopojasnog pristupa može segmentirati po kapacitetu pristupne mreže, odnosno po ostvarivim brzinama pristupa te drugim parametrima kvalitete koji VHCN mreže razlikuju od mreža koje to nisu. Drugim riječima, HAKOM smatra kako više nije moguće zaključiti kako su sve usluge širokopojasnog pristupa (koje imaju različite brzine pristupa i drugih parametara kvalitete) sastavni dio istog maloprodajnog tržišta te da je maloprodajno tržište širokopojasnog pristupa potrebno segmentirati na dva podtržišta:

• tržište malog kapaciteta i

• tržište velikog kapaciteta.

Slika 7 Struktura priključaka po brzinama u različitim pristupnim tehnologijama na kraju drugog tromjesečja 2022.

Izvor: HAKOM

Nakon što je kao glavni kriterij za segmentaciju tržišta na maloprodajnoj razini prepoznao kapacitet pristupne mreže koji podrazumijeva ostvarivu pristupnu brzinu (uzlazna i silazna brzina), ali i druge parametre kvalitete, HAKOM će u nastavku razmatrati pristupne tehnologije putem kojih krajnji korisnici ostvaruju širokopojasni pristup kako bi odredio koje su pristupne tehnologije prema svojim karakteristikama iz perspektive krajnjih korisnika međusobno zamjenjive i čine sastavni dio pojedinog maloprodajnog tržišta. Naime, određivanje tržišta na maloprodajnoj razini, predstavlja polazište za određivanje mjerodavnog tržišta na veleprodajnoj razini.

U RH, maloprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa operatori pružaju krajnjim korisnicima putem sljedećih infrastruktura:

-pristup putem bakrene parice,

-pristup putem mreža pokretnih komunikacija,

-hibridni širokopojasni pristup,

-pristup putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži,

-pristup putem svjetlovodnih niti,

-pristup putem kabelskih mreža,

-pristup putem iznajmljenih vodova.

3.2    Tržište malog kapaciteta (maloprodajna razina)

U prethodnom poglavlju HAKOM je pojasnio korelaciju između razvoja maloprodajnih ponuda sve većih pristupnih brzina i niza brzih i kvalitetnih usluga (OTT, online video igrice, računalstvo u oblaku, usluga televizije na zahtjev i sl.) koje su dostupne krajnjim korisnicima, ali nisu svima potrebne. Stoga su parametri poput velike brzine i stabilnosti preuzimanja i prijenosa kao i drugi parametri kvalitete važniji za korisnike čije aktivnosti nameću veće zahtjeve za kvalitetom širokopojasnog pristupa od tradicionalnih internetskih aktivnosti kao što su pretraživanje Interneta, e-pošta i sl.

Potražnja za uslugama širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta proizlazi iz potražnje onih krajnjih korisnika za čije navike i aktivnosti korištenja širokopojasnog pristupa gore navedeni parametri kvalitete, a koji su karakteristični za VHCN mreže, nisu presudni ili čak potrebni.

Kvaliteta širokopojasnog pristupa, odnosno kapacitet pristupne mreže prema kojem je HAKOM podijelio tržište uvjetovani su tehničkim karakteristikama, odnosno mogućnostima i ograničenjima pojedine pristupne tehnologije. U svojim maloprodajnim ponudama operatori uglavnom ističu brzinu i tehnologiju kao najvažnije parametre kvalitete širokopojasnog pristupa. Stoga je HAKOM u daljnjoj analizi koristio navedene parametre za potrebe donošenja zaključaka o međusobnoj zamjenjivosti usluga koje se pružaju putem različitih tehnologija. S obzirom da s porastom kapaciteta rastu i brzina i kvaliteta usluge, HAKOM takav pristup smatra ispravnim.

Osim toga, pri analizi pristupnih tehnologija, HAKOM nije radio razliku između usluge širokopojasnog pristupa koja se pruža samostalno i one u paketu usluga. Naime, operatori i dalje u maloprodajnim aktivnostima posebnu pažnju i naglasak stavljaju na kreiranje raznovrsnih paketa usluga za krajnje korisnike pa na kraju drugog tromjesečja 2022. 86,30 posto korisnika usluge širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama istu koristi u kombinaciji s drugim elektroničkim komunikacijskim uslugama, odnosno kroz pakete usluga. HAKOM svoj stav temelji na činjenici kako je jedina razlika između samostalnog širokopojasnog pristupa i onog u paketu usluga u cijeni, pri čemu je cijena usluge širokopojasnog pristupa u paketu nešto povoljnija za krajnjeg korisnika.

Pristup putem bakrene parice

Usluga širokopojasnog pristupa putem bakrene parice predstavlja tradicionalni način pristupa nepokretnoj mreži u RH koji na kraju drugog tromjesečja 2022. ostvaruje 63,54 posto svih korisnika usluge širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža. Riječ je o ravnomjerno, nacionalno rasprostranjenoj tehnologiji uglavnom u vlasništvu povijesnog operatora koja, uz određene nadogradnje u idealnim okolnostima omogućava maksimalnu brzinu pristupa do 200 Mbit/s u silazu i do 50 Mbit/s u uzlazu pri čemu prijenosna brzina ovisi o dužini i tipu parice. U pravilu, ostvarive brzine prijenosa podataka putem bakrene infrastrukture veće su što je udaljenost od krajnjeg korisnika do centrale kraća. Uslijed karakterističnih tehničkih ograničenja, bakrena infrastruktura omogućuje znatno veće brzine preuzimanja (silazna) od brzina učitavanja (uzlazna), odnosno asimetrične brzine pristupa. U odnosu na maksimalnu ostvarivu brzinu putem bakrene parice, važno je napomenuti kako istu u RH na kraju drugog tromjesečja 2022. koristi svega 47 korisnika. Na temelju opisanih tehničkih mogućnosti i ograničenja, pristup putem bakrene parice predstavlja uslugu širokopojasnog pristupa koja pripada tržištu malog kapaciteta.

Korisnici koji širokopojasni pristup tradicionalno ostvaruju putem bakrene parice čine većinu (50,58 posto) korisnika usluge širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta. Uglavnom je riječ o korisnicima kojima veće pristupne brzine nisu zanimljive jer su po svemu sudeći njihove percipirane potrebe zadovoljene i s postojećim brzinama pristupa, o korisnicima koji nisu spremni na promjene zbog raznih subjektivnih razloga (segment korisnika starije životne dobi, inertnost, nespremnost na radove u kućanstvu i sl.) ili korisnicima kojima VHCN mreže s većim brzinama pristupa trenutno nisu dostupne.

U RH bakrena pristupna infrastruktura je u vlasništvu HT-a. Ostali operatori uslugu širokopojasnog pristupa putem bakrene parice krajnjim korisnicima nude većinom putem HT-ovih veleprodajnih usluga na bakrenoj infrastrukturi: usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (LLU) i usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa (BSA pristup, uključujući i naked bitstream (NBSA)).

Prema dostavljenim podacima, na kraju drugog tromjesečja 2022. najveći broj pristupa putem bakrene parice odnosi se na priključke putem vlastite bakrene mreže HT-a i to 64,97 posto (HT vlastiti pristup). Broj priključaka putem izdvojenog pristupa lokalnoj petlji je zastupljen s 10,39 posto, a broj priključaka putem bitstream usluge s 24,62 posto.

HT-ova osnovna maloprodajna ponuda usluge širokopojasnog pristupa koja se pruža putem bakrene parice nudi brzinu od 20 Mbit/s u silazu i od 2 Mbit/s u uzlazu. Ukoliko nije moguće iz tehničkih razloga realizirati osnovnu brzinu od 20 Mbit/s u silazu, tada je osnovna brzina pristupa od 4 Mbit/s u silazu i od 512 kbit/s u uzlazu. Mjesečna naknada za osnovnu pristupnu brzinu iznosi 20,70 EUR (PDV uključen). Uz svaku pristupnu brzinu HT nudi krajnjem korisniku određenu količinu prometa, odnosno prijenosa podataka (u blokovima od 1GB, 15 GB ili Flat). Kako velika većina korisnika koristi pakete s neograničenim podatkovnim prometom, za daljnje usporedbe razmatrat će se samo MAXadsl Flat s neograničenim prometom čija cijena bez ugovorne obveze iznosi 13,46 EUR (PDV uključen), a uz ugovornu obvezu od 12 mjeseci 10,66 EUR (PDV uključen).

Uz prethodno opisanu osnovnu ponudu, HT krajnjim korisnicima nudi opcije nadogradnje brzine prijenosa podataka do maksimalnih 200 Mbit/s u silazu i do 50 Mbit/s u uzlazu koje ovise o tehničkim mogućnostima na lokaciji korisnika i ne naplaćuju se dodatno u odnosu na ugovorenu osnovnu pristupnu brzinu.

Maloprodajne ponude ostalih operatora koje se temelje na bakrenoj infrastrukturi dostupne su krajnjim korisnicima ili po jedinstvenoj cijeni uz maksimalnu dostupnu brzinu ovisno o tehničkim mogućnostima na lokaciji korisnika (npr. Iskon) ili pak kroz različite cijene ovisno o ugovorenoj brzini (npr. Optima).

S obzirom da pristup putem bakrene parice predstavlja najzastupljeniju uslugu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta, HAKOM će za potrebe određivanja tržišta malog kapaciteta, usluge koje se nude putem ostalih tehnologija promatrati u odnosu na ovu vrstu pristupa.

Pristup putem mreža pokretnih komunikacija

Širokopojasni pristup putem mreža pokretnih komunikacija omogućava prijenos podataka velikim brzinama, pri čemu prijenosna brzina prvenstveno ovisi o karakteristikama pristupne tehnologije. Uz 4G+, HSPA+ i LTE/LTE+ prijenosne tehnologije kojima se putem mreže pokretnih komunikacija omogućava prijenos podataka velikim brzinama, u RH dostupne su i usluge temeljene na 5G mreži.

Krajnji korisnici širokopojasni pristup putem mreža pokretnih komunikacija ostvaruju pomoću pametnih telefona ili pomoću raznih vrsta podatkovnih modema/routera.

Što se tiče usluga širokopojasnog pristupa koje su namijenjene širokopojasnom pristupu u pokretu (putem mobilnih telefona, tableta, prijenosnih računala i slično) HAKOM smatra da takve usluge i usluge širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji nisu međusobno zamjenjive prvenstveno zbog svoje različite namjene, tehničkih karakteristika i cjenovnih razlika te njihovu međusobnu zamjenjivost neće dalje razmatrati.

S druge strane na tržištu postoje usluge širokopojasnog pristupa koje se pružaju putem mreža pokretnih komunikacija, ali koje su svojom namjenom, tehničkim značajkama i cjenovnim karakteristikama jako slične uslugama širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji te će njihovu međusobnu zamjenjivost HAKOM detaljnije razmotriti u nastavku.

Brzina širokopojasnog pristupa koju korisnik ostvaruje putem mreža pokretnih komunikacija prvenstveno ovisi o karakteristikama pristupne tehnologije međutim postoje i drugi čimbenici kao što su kvaliteta prijema signala (razina prijemnog signala), blizina bazne stanice operatora mreže pokretnih komunikacija i broj korisnika koji u isto vrijeme ostvaruje pristup mreži, a koji u konačnici mogu dovesti do nižih pristupnih brzina i slabije kvalitete usluge. Iz prethodno navedenih razloga operatori koji usluge širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji pružaju putem mreža pokretnih komunikacija, svojim krajnjim korisnicima ne garantiraju minimalnu brzinu pristupa koja će im biti omogućena, a što nije slučaj kada se širokopojasni pristup pruža putem nepokretnih mreža.

Međutim, operatori su u razdoblju od zadnje analize značajno povećali maksimalne brzine koje se nude korisnicima putem mreža pokretnih komunikacija. Nastavno na navedeno, a usprkos činjenici što se putem mreža pokretnih komunikacija ne može garantirati minimalna brzina, HAKOM je mišljenja kako se na temelju tog povećanja maksimalnih brzina koje se nude krajnjim korisnicima može zaključiti kako su neke usluge koje se pružaju putem mreža pokretnih komunikacija po svojoj namjeni, cjenovno i funkcionalno zamjenjive s uslugom širokopojasnog pristupa putem bakrene infrastrukture u odnosu na koju se razmatra zamjenjivost. Nastavno na navedeno, za potrebe analize cijena usluge širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija razmatrane su usluge tri nacionalna operatora u mreži pokretnih komunikacija:

•A1 – 5G Internet po cijeni od 30,39 EUR mjesečno s uključenih 1TB prometa na maksimalnoj brzini nakon čega brzina pada na 5Mbit/s i Homebox uslugu na 5G tehnologiji

•A1 - Super Homebox  - za 23,76 EUR mjesečno 4G+ mobilni Internet, 400 GB po maksimalno dostupnoj brzini + flat noćna opcija (neograničeno surfanje od ponoći do 10h) i neograničeni razgovori.  Nakon potrošnje uključenog podatkovnog prometa brzina se smanjuje na 2 Mbit/s.

•HT – Gigabox – za 26,41 EUR mjesečno, 300 GB prometa po brzini do 600 Mbit/s, nakon toga brzina pada do 4 Mbit/s

•HT – MAX 2 5G Internet +telefon – za 30,39 EUR mjesečno uključeno je 2 TB Internet prometa po brzini od maksimalno 200 Mbit/s. Nakon potrošnje uključenog Internet prometa, brzina se smanjuje na 20/10 Mbit/s. Uz uslugu pristupa uključena je i javna telefonska usluga u nepokretnoj mreži s 1000 minuta prometa prema brojevima u mrežama pokretnih komunikacija i neograničeno prema svim fiksnim brojevima u RH

•Telemach – 2STAY PLUS za 26,41 EUR, 500 GB po punoj brzini, nakon čega se brzina smanjuje na 2 Mbit/s

Najprije je potrebno naglasiti da se gore spomenute usluge korisnicima nude kao zamjenske usluge za uslugu širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji pa se, iako se usluge pružaju putem mreže pokretnih komunikacija, u prodaji i oglašavanju tih usluga koriste termini poput „Homebox“, „kućni Internet“, „Officebox“, „Pokućni“, „Internet za po kući“, „uključi u struju i surfaj kao doma“ i slično te se usluge oglašavaju uz klasične usluge širokopojasnog pristupa u nepokretnoj mreži. Nadalje, uz uslugu se isporučuju modemi/routeri koji upućuju na korištenje na fiksnoj lokaciji, odnosno, iako je taj modem/router prenosiv i može se koristiti na različitim lokacijama činjenica je da je modem/router tijekom uporabe fiksiran jer treba napajanje, a u pojedinim slučajevima uz uređaj se isporučuje i vanjska antena koja se postavlja na krov ili vanjski dio kuće te nije prikladno često mijenjati lokaciju korištenja usluge.

Iako je u gore navedene ponude A1, HT-a i Telemacha uključen ograničeni Internet promet, HAKOM smatra kako su te ponude s aspekta korisnika usluge širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta usporedive s uslugom pristupa koja se ostvaruje putem bakrene parice i najčešće se koristi uz neograničen promet. Naposljetku, iako je uključeni promet formalno ograničen i to doista čini određenu razliku u odnosu na ponude klasičnog širokopojasnog pristupa u nepokretnoj mreži, isto tako je činjenica da je promet u stvari neograničen, jer nakon potrošnje uključenog prometa korisnik i dalje može koristiti uslugu samo po značajno nižoj brzini, ali koja je često veća od uobičajene brzine pristupa koja se ostvaruje putem osnovne usluge na temelju bakrene parice. Isto tako, u ovom poglavlju HAKOM razmatra zamjenjivost usluge širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija s uslugama na maloprodajnom tržištu na kojem su korisnici manje zahtjevni što se tiče brzina i kvalitete pristupa i količine potrebnog podatkovnog prometa te smatra da je toj skupini korisnika uključeni podatkovni promet u pravilu dostatan za zadovoljenje njihovih potreba. Uz funkcionalnu sličnost, navedene su ponude cjenovno nešto povoljnije od usluge pristupa putem bakrene parice. Nadalje, iako su u ovom slučaju oglašavane pristupne brzine iznad gornje granice koju omogućava bakrena infrastruktura, HAKOM ih je smatrao primjerenim analizirati na tržištu malog kapaciteta zbog svih prethodno opisanih ograničenja mobilnih mreža uslijed kojih su brzine i drugi parametri kvalitete s ovog segmenta maloprodajnog tržišta realno ostvarivi uz uslugu pristupa putem mreža pokretnih komunikacija.

U konačnici, nastavno na sve navedeno dolazimo do zaključka kako usluge širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija koje imaju gore opisane karakteristike, na maloprodajnom tržištu malog kapaciteta predstavljaju zamjenske usluge usluzi širokopojasnog pristupa putem bakrene parice, odnosno da čine sastavni dio istog maloprodajnog tržišta.

Hibridni širokopojasni pristup

Hibridni širokopojasni pristup predstavlja način širokopojasnog pristupa koji kombinira pristup putem bakrene parice i pristup putem mreža pokretnih komunikacija. Udio širokopojasnih priključaka koji se ostvaruju na ovaj način iznosi 15,20 posto ukupnog broja širokopojasnih priključaka putem bakrene parice (podatak za drugo tromjesečje 2022.). Na ovaj način, korisnicima se omogućava ostvarivanje većih brzina na postojećoj usluzi širokopojasnog pristupa u odnosu na pristup samo putem bakrene parice, a navedeno se postiže korištenjem kapaciteta mreže pokretnih komunikacija. Hibridni pristup se ostvaruje putem posebnog pristupnog uređaja koji kombinira pristup putem bakrene infrastrukture i pristup putem mreže pokretnih komunikacija. Hibridnim pristupom korisnicima se omogućava ostvarivanje veće brzine pristupa od one koja bi bila dostupna primjenom samo bakrene parice, međutim predmetno povećanje brzine ovisi o karakteristikama mreže pokretnih komunikacija na navedenoj lokaciji te za isto nema nikakvog jamstva kao što je slučaj kod širokopojasnog pristupa koji se ostvaruje putem nepokretnih mreža. Hibridni širokopojasni pristup trenutno na tržištu nudi samo HT i to u obliku opcije Hibridbox koja je uključena u cijenu usluge ADSL pristupa putem bakrene parice uz neograničen Internet promet. Opcija je dostupna korisnicima gdje je trenutno dostupan širokopojasni pristup brzine do 30 Mbit/s te će ovisiti o dostupnosti raspoloživih kapaciteta mreže pokretnih komunikacija HT-a na toj lokaciji.

S obzirom da navedena usluga u svojoj osnovi ima pristup putem bakrene parice, a kapacitet mreže pokretnih komunikacija se koristi za povećanje brzine pristupa u odnosu na brzinu pristupa koja je dostupna putem osnovnog pristupa putem bakrene mreže te da konačna brzina ovisi o razini signala mreže pokretnih komunikacija HAKOM je mišljenja da hibridni širokopojasni pristup predstavlja zamjensku uslugu pristupu putem bakrene mreže na maloprodajnoj razini tržišta malog kapaciteta, odnosno da ove dvije usluge pripadaju istom maloprodajnom tržištu. Drugim riječima, hibridni širokopojasni pristup se prvenstveno koristi kod korisnika koji ostvaruju osnovnu brzinu širokopojasnog pristupa od 4 ili 10 Mbit/s koje su karakteristične za tehnologije koje ulaze u ovo tržište malog kapaciteta.

Pristup putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži

Nepokretni bežični pristup se u RH ostvaruje putem Wi Fi i WiMAX tehnologije. Riječ je o usluzi širokopojasnog pristupa uz upotrebu radijskog frekvencijskog spektra od 3,5 GHz do 5 GHz. Na kraju drugog tromjesečja 2022. 99,50 posto korisnika usluge širokopojasnog pristupa putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži istu koristi uz pristupne brzine do 100 Mbit/s. Iako je udio ovih korisnika na kraju drugog tromjesečja 2022. gotovo zanemariv (2,51 posto), ipak je u razdoblju od zadnje analize do drugog tromjesečja 2022. primjetan porast u korištenju ove vrste pristupa te ga je stoga HAKOM uzeo u obzir pri analizi zamjenjivosti.

Usluga širokopojasnog pristupa koja se ostvaruje putem Wi Fi tehnologije uglavnom se nudi krajnjim korisnicima u paketima usluga pa je primjerice dostupan u trio paketu uz pristupnu brzinu do 50 Mbit/s u preuzimanju i 10 Mbit/s u prijenosu podataka po cijeni od 29,07[16] EUR (s PDV-om). Iako ove tehnologije omogućavaju i veće brzine preuzimanja i prijenosa podataka te su iste operatori u mogućnosti garantirati krajnjim korisnicima, zbog ograničenja kao što su npr. asimetrične brzine pristupa, maksimalna ostvariva brzina prijenosa i sl.,  HAKOM smatra kako su bežični pristup u nepokretnoj mreži i pristup putem bakrene parice zamjenske usluge te čine sastavni dio istog maloprodajnog tržišta malog kapaciteta.

Pristup putem iznajmljenih vodova

HAKOM nije razmatrao zamjenjivost usluge širokopojasnog pristupa koja se ostvaruje putem iznajmljenih vodova i usluge pristupa putem bakrene parice budući da je Europska komisija u važećoj Preporuci o mjerodavnim tržištima usluge iznajmljenih vodova odnosno usluge visokokvalitetnog pristupa prepoznala kao usluge koje pripadaju zasebnom mjerodavnom tržištu.

Pristup putem svjetlovodnih niti

Širokopojasni pristup putem svjetlovodnih niti osigurava vrlo velike, simetrične brzine preuzimanja i slanja podataka te zbog iznimne kvalitete niti omogućava širokopojasni pristup najbolje kvalitete u usporedbi s drugim tehnologijama na tržištu.

U svojoj maloprodajnoj ponudi operatori danas nude širokopojasne priključke na svjetlovodnoj mreži s brzinom i od 2 Gbit/s/2 Gbit/s (silazna i uzlazna brzina su jednake i iznose 2 Gbit/s) dok su osnovne brzine pristupa koje se nude na svjetlovodnim mrežama 200 Mbit/s/100 Mbit/s, odnosno jednake maksimalnim brzinama koje omogućava pristup putem bakrene parice.

Zbog navedenih karakteristika, u usporedbi s tehničkim mogućnostima i ograničenjima pristupa putem bakrene parice jasno je kako je pristup putem svjetlovodnih niti primjeren za ispunjavanje zahtjeva i potreba za većom kvalitetom širokopojasnog pristupa zbog čega predstavlja uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta.

Cjenovno, maloprodajne ponude širokopojasnog pristupa putem svjetlovodnih niti pristupne brzine od 200 Mbit/s u silazu i 100 Mbit/s u uzlazu dostupne su od 23,76[17] EUR (s PDV-om) za samostalni širokopojasni pristup, odnosno od 26,41 EUR (s PDV-om) u kombinaciji s telefonskom uslugom ili u paketu s TV uslugom po cijeni od 35,70 EUR (s PDV-om). Trio paket, odnosno svjetlovodni širokopojasni pristup brzine od 200 Mbit/s u silazu i 100 Mbit/s u uzlazu s javno dostupnom telefonskom uslugom i TV uslugom korisnici mogu ugovoriti po cijeni od 43,79 EUR.

Međutim, korisnici širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta vrlo često ne žele svoj priključak koji ostvaruju putem bakrene pristupne mreže zamijeniti svjetlovodnim, boljih parametara kvalitete i jednake ili povoljnije cijene iako im je isti dostupan i to iz subjektivnih razloga kao što su nespremnost na radove prilikom priključenja, percepcija da su njihove potrebe zadovoljene i uz postojeće, niže pristupne brzine i druge parametre kvalitete i sl. Uz to, prema podacima za drugo tromjesečje 2022. oko 68 posto korisnika nema niti mogućnost ostvariti širokopojasni pristup putem svjetlovodnih niti. Zbog svega navedenog HAKOM smatra kako širokopojasni pristup putem svjetlovodnih niti, ne bi bio u mogućnosti stvoriti potreban konkurentski pritisak na cijene širokopojasnog pristupa putem bakrene parice. U prilog tome govori i činjenica kako je na kraju drugog tromjesečja 2022., svega 0,43 posto krajnjih korisnika koristilo pristup putem svjetlovodnih niti za korištenje usluga širokopojasnog pristupa malog kapaciteta.

Slijedom svega navedenog, HAKOM smatra kako širokopojasni pristup putem svjetlovodnih niti nije primjereno uključiti u tržište malog kapaciteta.

Pristup putem kabelskih mreža

Širokopojasni pristup putem kabelskih mreža pruža se putem koaksijalnog kabela (ili putem hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže) kojim se ujedno razašilje i signal kabelske televizije. Trenutne tehničke mogućnosti ove vrste pristupa (verzija standarda Docsis 3.1) su usporedive s karakteristikama pristupa putem svjetlovodnih niti zbog čega najveći pružatelj širokopojasnog pristupa putem kabelske mreže, A1, na kabelskoj infrastrukturi (u ovom slučaju hibridnoj svjetlovodnoj-koaksijalnoj mreži) nudi usluge širokopojasnog pristupa s brzinama pristupa od najnižih 200 Mbit/s/20 Mbit/s do najviše 1 Gbit/s/100 Mbit/s. Iako u usporedbi s pristupom putem svjetlovodne niti, kabelska tehnologija ima određena tehnička ograničenja u pogledu asimetričnih brzina prijenosa, s obzirom na promatrane parametre  kvalitete i ova vrsta pristupa čini sastavni dio tržišta velikog kapaciteta.

Iz razloga navedenih prilikom razmatranja pristupa putem svjetlovodnih niti, a koji su primjenjivi i na uslugu pristupa putem kabelskih mreža, HAKOM smatra kako ni ovu vrstu pristupa nije primjereno uključiti u tržište malog kapaciteta s obzirom na inertnost korisnika širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta. Osim toga, za oko 83 posto korisnika na kraju drugog tromjesečja 2022. ova vrsta pristupa nije dostupna, a HAKOM ne očekuje daljnje širenje pokrivenosti kabelskim pristupom.

Uz sve navedeno i činjenicu da svega 2,22 posto korisnika koristi pristup putem kabelskih mreža za korištenje širokopojasnog pristupa malog kapaciteta, HAKOM smatra kako pristup putem kabelskih mreža nije primjereno uključiti u tržište malog kapaciteta.

Zaključak o dimenziji usluga za tržište malog kapaciteta (maloprodajna razina)

U poglavlju 3.2 HAKOM je razmatrao mogućnosti i ograničenja različitih pristupnih infrastruktura kako bi identificirao pristupne infrastrukture, odnosno usluge pristupa s maloprodajne razine tržišta malog kapaciteta. Na temelju tehničkih karakteristika razmatranih tehnologija, njihove dostupnosti, tržišnih pokazatelja, maloprodajnih ponuda operatora i informacija dostupnih HAKOM-u, HAKOM je zaključio kako tržište malog kapaciteta na maloprodajnoj razini čine usluge:

-          širokopojasni pristup putem bakrene parice,

-          širokopojasni pristup na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija,

-          hibridni širokopojasni pristup i

-          širokopojasni pristup putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži,

neovisno o tome pružaju li se samostalno ili u kombinaciji s drugim elektroničkim komunikacijskim uslugama (u paketima usluga).

3.3    Tržište velikog kapaciteta (maloprodajna razina)

Tržište velikog kapaciteta usmjereno je na segment korisnika čije navike i potreba za korištenjem širokopojasnog pristupa zahtijevaju velike brzine prijenosa i preuzimanja, kao i visokokvalitetan širokopojasni pristup. Stoga potražnja za uslugom širokopojasnog pristupa na tržištu velikog kapaciteta dolazi od korisnika koji se intenzivno koriste uslugom širokopojasnog pristupa i za aktivnosti i usluge za koje je potreban veliki kapacitet kao što su streaming, video igre na mreži, računalstvo u oblaku, televizija na zahtjev i sl. Osim toga, usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta potrebna je i korisnicima koji često imaju više uređaja na mreži u isto vrijeme.

Stoga, kako bi se zadovoljila potražnja korisnika na tržištu velikog kapaciteta, širokopojasne tehnologije moraju podržavati velike brzine učitavanja i preuzimanja te osigurati stabilan i visokokvalitetan širokopojasni pristup.

Pri analizi pristupnih tehnologija, HAKOM nije radio razliku između usluge širokopojasnog pristupa koja se pruža samostalno i one u paketu usluga. Naime, operatori i dalje u maloprodajnim aktivnostima posebnu pažnju i naglasak stavljaju na kreiranje raznovrsnih paketa usluga za krajnje korisnike pa na kraju drugog tromjesečja 2022. 86,30 posto korisnika usluge širokopojasnog pristupa putem nepokretnih mreža istu koristi u kombinaciji s drugim elektroničkim komunikacijskim uslugama, odnosno kroz pakete usluga. HAKOM svoj stav temelji na činjenici kako je jedina razlika između samostalnog širokopojasnog pristupa i onog u paketu usluga u cijeni, pri čemu je cijena usluge širokopojasnog pristupa u paketu nešto povoljnija za krajnjeg korisnika.

Pristup putem svjetlovodnih niti

Širokopojasni pristup putem svjetlovodnih niti osigurava vrlo velike, simetrične brzine preuzimanja i slanja podataka te zbog iznimne kvalitete niti omogućava širokopojasni pristup najbolje kvalitete u usporedbi s drugim pristupnim infrastrukturama na tržištu i kao takav predstavlja ključnu uslugu na tržištu velikog kapaciteta.

U razdoblju od zadnje analize operatori su intenzivirali gradnju vlastitih svjetlovodnih mreža tako da maloprodajne usluge krajnjim korisnicima nude uglavnom putem vlastitih svjetlovodnih priključaka. Uvjerljivo najzastupljenije svjetlovodne mreže koje se grade u Republici Hrvatskoj radi pružanja širokopojasnog pristupa na masovnom tržištu su PtMP PON (engl. Point to Multipoint Passive Optical Network) s jednom ili više razina dijeljenja svjetlosnog signala. Takve mreže, s obzirom da u jednom dijelu pristupne mreže više korisnika dijeli jednu svjetlovodnu nit, u pravilu ne omogućuju izdvajanje svjetlovodne niti na ODF-u[18] (što je slučaj kod tzv. PtP svjetlovodnih mreža kod kojih od ODF-a svaki korisnik ima vlastitu dediciranu svjetlovodnu nit) ili OLT razini koja je ekvivalentna MDF razini u bakrenoj mreži. Međutim, s obzirom da se sve nove mreže u RH grade sukladno odredbama važećeg pravilnika kojim je uređeno pitanje tehničkih i uporabnih uvjeta za svjetlovodne distribucijske mreže, izdvajanje svjetlovodne niti moguće je na razini distribucijskog čvora. Osim usluge izdvajanja svjetlovodnih niti na razini distribucijskog čvora, na PON mrežama će u budućnosti biti moguće izdvajanje valne duljine što bi omogućilo pristup valnoj duljini na razini OLT-a. Međutim, takva usluga još nije moguća na mrežama koje se grade u RH.

Također, PON mrežama se može pristupiti korištenjem usluge VULA ( eng. Virtual Unbundled Local Access) koja bi trebala biti što je moguće više ekvivalentna fizičkom izdvajanju niti. U tehničkom smislu to znači da se toj usluzi pristupa lokalno, da se operatoru korisniku pruža prijenosni puni zajamčeni kapacitet koji ne ovisi o usluzi koja se pruža i koja operatorima korisnicima pruža dovoljnu kontrolu nad prijenosnom mrežom kako bi se omogućila diferencijacija proizvoda i inovacija koja je slična kod fizičkog izdvajanja niti. HAKOM je još u prethodnoj analizi utvrdio da VULA na svjetlovodnoj mreži HT-a ima potpuno iste specifikacije kao usluga bitstreama na OLT razini opisana u Standardnoj ponudi HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Osim putem usluge izdvajanja niti na lokaciji distribucijskog čvora, potencijalne usluge izdvajanja valne duljine te VULA usluge, krajnjim korisnicima koji su priključeni na PON mreže može se pristupiti i putem bitstream usluga na različitim razinama.

Od svih gore nabrojanih veleprodajnih usluga, u Republici Hrvatskoj se za pristup svjetlovodnim mrežama najviše koristi usluga bitstreama na Ethernet razini te usluga izdvajanja svjetlovodne niti na lokaciji distribucijskog čvora.

Dakle, u područjima u kojima još nisu izgradili vlastitu infrastrukturu, operatori usluge velikog kapaciteta pružaju putem veleprodajnih usluga: usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne mreže i usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (primjerice HT-ova usluga FA-PON). Uz HT koji spomenute veleprodajne usluge pruža prema reguliranim uvjetima, uslugu bitstream pristupa putem svjetlovodne mreže komercijalno pružaju još operatori RUNE i A1, a uslugu pristupa izdvojenoj svjetlovodnoj niti na lokaciji distribucijskog čvora svjetlovodne distribucijske mreže pružaju operatori Infrastruktura d.o.o., Zagrebački Holding – Podružnica Zagrebački digitalni grad. Svi operatori koji grade svjetlovodne distribucijske mreže obvezni su omogućiti pristup svjetlovodnim nitima na razini distribucijskog čvora sukladno odredbama postojeće simetrične regulacije.

Slika 8 Broj veleprodajnih (FA-PON/FTTH-BSA) usluga u RH (2021. – 2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Donedavno je bitstream uslugu putem svjetlovodne mreže HT-a koristio samo Iskon koji je dio HT Grupe, a krajem 2021. uslugu su započeli koristiti i alternativni operatori koji nisu dio HT Grupe.

U svojoj maloprodajnoj ponudi operatori danas nude širokopojasne priključke na svjetlovodnoj mreži s brzinom i od 2 Gbit/s/2 Gbit/s (silazna i uzlazna brzina su jednake i iznose 2 Gbit/s), dok osnovne brzine pristupa koje se nude na svjetlovodnim mrežama iznose 200 Mbit/s/100 Mbit/s uz neograničen Internet promet.

Prema prikupljenim podacima, na kraju drugog tromjesečja 2022. pristup putem svjetlovodnih niti koristilo je 49,73 posto korisnika na tržištu velikog kapaciteta. Navedeni podatak predstavlja porast od 151,08 posto u odnosu na broj ovih korisnika na kraju 2018.

Maloprodajne ponude širokopojasnog pristupa putem svjetlovodnih niti pristupne brzine od 200 Mbit/s u silazu i 100 Mbit/s u uzlazu dostupne su po cijenama od 23,76[19] EUR (s PDV-om) za samostalni širokopojasni pristup, odnosno od 26,41[20] EUR (s PDV-om) u kombinaciji s telefonskom uslugom ili u paketu s TV uslugom po cijeni od 35,70[21] EUR (s PDV-om). Trio paket, odnosno svjetlovodni širokopojasni pristup brzine od 200 Mbit/s u silazu i 100 Mbit/s u uzlazu s javno dostupnom telefonskom uslugom i TV uslugom korisnici mogu ugovoriti po cijeni od 43,79[22] EUR.

Trenutno najviša ponuđena brzina iznosi do 2 Gbit/s u preuzimanju i u prijenosu i dostupna je korisnicima po cijeni od 43,90[23] EUR (s PDV-om).

Osim prethodno spomenutih, krajnji korisnici kojima je potreban širokopojasni pristup velikog kapaciteta imaju na raspolaganju širok dijapazon samostalnih i paketnih ponuda koje se pružaju putem svjetlovodnih priključaka, a čije su brzine i ostali parametri kvalitete, između prethodno opisanih osnovnih i maksimalnih.

Iako je s obzirom na mogućnosti infrastrukture, pristup putem svjetlovodnih niti primarno namijenjen za korištenje usluga velikog kapaciteta, postoje operatori koji u svojim ponudama omogućavaju korištenje ove vrste pristupa i uz brzinu preuzimanja do 100 Mbit/s i prijenosa do 50 Mbit/s[24]. Međutim, na strani krajnjih korisnika očito ne postoji značajan interes za korištenje svjetlovodnih priključaka u svrhu korištenja manje zahtjevnih usluga budući da  na kraju drugog tromjesečja 2022. manje od 3 posto korisnika širokopojasnog pristupa putem svjetlovodnih niti isti koristi u svrhu korištenja usluga malog kapaciteta.

Pristup putem kabelskih mreža

Širokopojasni pristup putem kabelskih mreža pruža se putem koaksijalnog kabela (ili putem hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže) kojim se ujedno razašilje i signal kabelske televizije. Trenutne tehničke mogućnosti ove vrste pristupa (verzija standarda Docsis 3.1) su usporedive s karakteristikama pristupa putem svjetlovodnih niti zbog čega najveći pružatelj širokopojasnog pristupa putem kabelske mreže, A1, na kabelskoj infrastrukturi (u ovom slučaju hibridnoj svjetlovodnoj-koaksijalnoj mreži) nudi usluge širokopojasnog pristupa s brzinama pristupa od najnižih 200 Mbit/s/20 Mbit/s (po cijeni od 23,76[25] EUR (s PDV-om)) do najviše 1 Gbit/s/100 Mbit/s (za 27,74[26] EUR (s PDV-om)).

Na kraju drugog tromjesečja 2022. pristup putem kabelskih mreža koristilo je 50,27 posto korisnika na tržištu velikog kapaciteta.

Iako u usporedbi s pristupom putem svjetlovodne niti kabelska tehnologija ima određena tehnička ograničenja u pogledu asimetričnih brzina prijenosa, s obzirom na promatrane parametre kvalitete, ova vrsta pristupa čini sastavni dio tržišta velikog kapaciteta.

Pristup putem pristupnih infrastruktura koje su sastavni dio tržišta malog kapaciteta

HAKOM je na temelju tehničkih mogućnosti i ograničenja u tržište malog kapaciteta uključio sljedeće usluge:

-          pristup putem bakrene parice

-          pristup na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija

-          hibridni širokopojasni pristup i

-          pristup putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži

te zaključio kako iste nisu u mogućnosti zadovoljiti potrebe korisnika za velikim brzinama prijenosa i preuzimanja i stabilnim, visokokvalitetnim širokopojasnim pristupom ili ih mogu zadovoljiti samo u ograničenoj mjeri, kao npr. pristup putem bakrene parice s brzinama do 200 Mbit/s koji na kraju 2022. koristi samo 47 korisnika ili pristup putem mreža pokretnih komunikacija na fiksnoj lokaciji.

Naime, HAKOM smatra kako trenutna ograničenja mreža pokretnih komunikacija kao što su nemogućnost garantiranja minimalne pristupne brzine i drugih parametara kvalitete zbog ovisnosti kvalitete prijema signala o blizini bazne stanice operatora mreže pokretnih komunikacija i broju korisnika koji u isto vrijeme ostvaruje pristup mreži, predstavljaju ograničenje u korištenju usluga na tržištu velikog kapaciteta. HAKOM smatra kako će se navedena ograničenja ublažiti uvođenjem 5G tehnologije te će nastaviti pratiti stanje na tržištu.

Zaključak o dimenziji usluga za tržište velikog kapaciteta (maloprodajna razina)

U poglavlju 3.33.2 HAKOM je razmatrao mogućnosti i ograničenja različitih pristupnih tehnologija kako bi identificirao one pristupne tehnologije koje krajnjim korisnicima omogućavaju stabilan, visokokvalitetan širokopojasni pristup velikih brzina preuzimanja i prijenosa, odnosno širokopojasni pristup velikog kapaciteta. Uzevši u obzir zahtjeve krajnjih korisnika s ovog segmenta tržišta, HAKOM je zaključio kako tržište velikog kapaciteta čine:

• usluga širokopojasnog pristupa putem svjetlovodnih niti i

• usluga širokopojasnog pristupa putem kabelskih mreža

neovisno o tome pružaju li se samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga.

3.4    Tržište širokopojasnog pristupa (veleprodajna razina)

Preporuka EK od 9. listopada 2014. o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji iz 2014. prepoznavala je dva veleprodajna tržišta širokopojasnog pristupa:

• tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište i

• tržište  veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

U lipnju 2019. HAKOM je donio zadnje odluke o analizi i regulaciji na oba navedena tržišta.

Predmet ovog dokumenta je tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište.

U svojoj Preporuci od 18. prosinca 2020. o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji, EK ne prepoznaje tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište kao tržište koje je, na temelju pokazatelja u većini zemalja EU, podložno prethodnoj regulaciji. 

Međutim, neovisno o tome, nacionalna regulatorna tijela imaju mogućnost regulirati i ona tržišta koja nisu sastavni dio Preporuke, ali koja su regulirana unutar područja njihove nadležnosti na temelju prethodnih analiza tržišta ili druga tržišta, ukoliko utvrde da na temelju nacionalnih okolnosti ta tržišta ispunjavaju sva tri mjerila koja se koriste za identifikaciju tržišta podložnih ex ante regulaciji.

Zbog prethodno navedenog, HAKOM će za početnu točku kod određivanja veleprodajnog tržišta u dimenziji usluga uzeti usluge koje su u mjerodavno tržište uključene posljednjom analizom tržišta. Naime, analizom tržišta iz lipnja 2019. HAKOM je mjerodavno tržište definirao kao tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište, a koje uključuje sljedeće usluge:

-bitstream uslugu HT-a koja podrazumijeva sljedeće točke preuzimanja prometa:

•točka pristupa na IP razini

•točka pristupa na Ethernet razini

•točka pristupa na DSLAM-u/OLT-u.

-uslugu širokopojasnog pristupa koju HT pruža za vlastite potrebe,

neovisno o tome radi li se o pristupnoj tehnologiji na temelju bakrene parice, na temelju tehničkih rješenja koja podrazumijevaju bakrenu paricu i svjetlovodnu nit ili na temelju svjetlovodne niti.

Nadalje, s obzirom da je na maloprodajnoj razini tržište podijelio na tržište malog kapaciteta i tržište velikog kapaciteta, HAKOM smatra primjerenim istu segmentaciju prenijeti i na veleprodajnu razinu kako bi za svako maloprodajno tržište definirao odgovarajuće veleprodajne usluge. Naime, potražnja na maloprodajnom tržištu izravno se odražava na veleprodajno tržište za korištenu infrastrukturu. U svojim maloprodajnim ponudama operatori najčešće ističu brzinu i infrastrukturu pružanja usluge te na temelju tih obilježja krajnji korisnici percipiraju kvalitetu širokopojasnog pristupa. Upravo zbog toga izbor tehnologije na maloprodaji uvjetuje korištenje iste tehnologije i na veleprodajnom tržištu. Stoga će HAKOM u nastavku odrediti dimenziju usluga za tržište veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: tržište malog kapaciteta) i dimenziju usluga za tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: tržište velikog kapaciteta).

3.4.1    Tržište malog kapaciteta (veleprodajna razina)

3.4.1.1 Karakteristike tržišta malog kapaciteta u RH

Operator koji želi krajnjem korisniku pružati uslugu širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta, a nema izgrađenu vlastitu pristupnu infrastrukturu na cijelom području RH, trenutno na tržištu malog kapaciteta, može koristiti sljedeće veleprodajne usluge HT-a:

-uslugu širokopojasnog pristupa putem bakrene parice i

-uslugu hibridnog širokopojasnog pristupa.

HT-ova usluga bitstream pristupa putem bakrene parice je regulirana i pruža se prema uvjetima iz Standardne ponude za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa HT-a, koja definira realizaciju bitstream usluge na IP i Ethernet razini na temelju xDSL tehnologije. Osim širokopojasnog pristupa, Standardna ponuda za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa HT-a definira i realizaciju virtualnih kanala za VOIP, IPTV uslugu, nadzor korisničke opreme i podatkovnu uslugu.

Osim toga, bitstream pristup putem bakrene parice je preduvjet za korištenje usluge hibridnog širokopojasnog pristupa za koju je HT u srpnju 2019. objavio i pripadajuću standardnu ponudu. Uslugom hibridnog širokopojasnog pristupa omogućava se operatorima pružanje širokopojasnih usluga putem HT-ove usluge bitstream pristupa putem bakrene parice u kombinaciji s HT-ovom mobilnom podatkovnom uslugom.

Uz HT-ove Standardne ponude, od lipnja 2022. je u primjeni i Standardna ponuda A1 za veleprodajne usluge na bežičnoj pristupnoj mreži koja se gradi uz sufinanciranje sredstvima iz EU fondova. Ponuda se primjenjuje na područjima Ivanić Grada, Kaštela i Solina u svojstvu nositelja projekata te na područjima njihovih partnerskih općina.

Nadalje, iako je u razdoblju od zadnje analize iz 2019. općenito vidljiv pad korištenja veleprodajnih usluga na bakrenoj infrastrukturi, navedeno je prvenstveno posljedica pada korištenja LLU usluge dok je s druge strane, broj korisnika bitstream pristupa putem bakrene parice (na Ethernet razini) u blagom porastu tijekom cijelog promatranog razdoblja. Prethodno navedeno može se objasniti činjenicom kako se korištenjem usluge bitstream pristupa na višim razinama (bitstream na Ethernet i IP razini) zbog mogućnosti dohvaćanja većeg broja korisnika u odnosu na LLU uslugu, povećava isplativost pristupa za operatore, a da se pritom značajno ne umanjuje kvaliteta maloprodajne usluge za krajnje korisnike.

3.4.1.2 Određivanje tržišta malog kapaciteta u dimenziji usluga

Određivanje tržišta u dimenziji usluga na veleprodajnoj razini temelji se na analizi zamjenjivosti na strani potražnje i na strani ponude na veleprodajnoj razini na temelju kojih različite usluge pristupa mreži mogu biti sastavni dio istog veleprodajnog tržišta ili mogu činiti različita tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Kako je već pojašnjeno u uvodu, polazna točka za određivanje zamjenskih usluga je veleprodajno tržište koje je HAKOM prethodnom analizom iz 2019. definirao kao tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište i koje, uključuje sljedeće usluge:

-bitstream uslugu HT-a koja podrazumijeva sljedeće točke preuzimanja prometa:

•točka pristupa na IP razini

•točka pristupa na Ethernet razini

•točka pristupa na DSLAM-u/OLT-u ili odgovarajućoj točki

-uslugu širokopojasnog pristupa koju HT pruža za vlastite potrebe,

neovisno o tome radi li se o pristupnoj tehnologiji na temelju bakrene parice, na temelju tehničkog rješenja koje podrazumijeva i bakrenu paricu i svjetlovodnu nit ili na temelju svjetlovodne niti.

S obzirom da HAKOM u ovom dijelu dokumenta određuje definiciju tržišta za segment tržišta malog kapaciteta, HAKOM će zamjenske usluge analizirati u odnosu na:

-          bitstream uslugu putem bakrene parice[27] s točkama preuzimanja prometa na IP razini, Ethernet razini i DSLAM razini i

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem bakrene parice koju HT pruža za vlastite potrebe.

a)    Zamjenjivost na strani potražnje

Potražnja za uslugama na veleprodajnoj razini proizlazi iz potražnje na maloprodajnoj razini.

HAKOM je utvrdio kako potražnja na maloprodajnom tržištu malog kapaciteta proizlazi iz potražnje za sljedećim uslugama širokopojasnog pristupa:

•pristup putem bakrene parice,

•pristup na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija,

•hibridni širokopojasni pristup i

•pristup putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži.

Pomoću zamjenjivosti na strani potražnje na veleprodajnoj razini potrebno je utvrditi zamjenske usluge bitstream usluzi putem bakrene parice, na način da korisnici te usluge, u slučaju da bivši monopolist povisi cijenu iste, izgrade vlastitu pristupnu infrastrukturu ili počnu koristiti neku drugu veleprodajnu uslugu, a koju će smatrati istovjetnom uslugom.

Pretpostavka korištenja usluge širokopojasnog pristupa i prijenosa podataka od strane krajnjeg korisnika je postojanje određenog prijenosnog kanala do lokacije krajnjeg korisnika, koji omogućava prijenos podataka u oba smjera i to brzinama koje omogućavaju pružanje navedene usluge. Stoga, svaki operator koji želi ponuditi usluge širokopojasnog pristupa krajnjim korisnicima, ima mogućnost ili izgraditi takvu mrežu prijenosnih kanala do lokacije krajnjih korisnika ili koristiti veleprodajnu uslugu pristupa na temelju postojeće infrastrukture.

Pristup mreži moguće je ostvariti na nekoliko mrežnih razina, potencijalno dopuštajući operatorima korisnicima usluge pristupa, da repliciraju svaki od njih. Potpuna replikacija pristupa mreži događa se kada operatori mogu izgraditi cijeli prijenosni kanal do lokacije krajnjeg korisnika, u kojem slučaju se radi o usluzi širokopojasnog pristupa za vlastite potrebe.

Promjenom točke preuzimanja prometa između operatora koji pruža uslugu i operatora koji koristi navedenu uslugu mijenja se jedino razina kontrole pri pružanju usluge širokopojasnog pristupa na maloprodajnoj razini. Što je točka preuzimanja prometa dalje od DSLAM-a, operator ima manje mogućnosti praviti razliku između vlastite usluge i usluge koju nudi HT. Stoga HAKOM i u ovoj analizi ostaje pri zaključku iz prethodne analize tržišta iz 2019. kako se usluga bitstream pristupa na drugim pristupnim točkama (Ethernet, DSLAM) smatra zamjenskom uslugom usluzi bitstream pristupa na IP razini.

Isto tako, HAKOM ostaje pri zaključku iz prethodne analize iz 2019. vezano uz bitstream pristup na DSLAM razini koji je trenutno definiran u Standardnoj ponudi HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, a za koju uslugu je HAKOM utvrdio kako je istovjetna usluzi virtualnog izdvajanja lokalne petlje (eng. Virtual Unbundling – VULA). Prema Preporuci EK HAKOM je istu razmatrao na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

Izgradnja vlastite infrastrukture

U ovom dijelu razmatra se mogućnost da operator radi hipotetskog povećanja cijena usluge bitstream pristupa putem bakrene parice počne graditi vlastitu pristupnu infrastrukturu.

HAKOM smatra kako u slučaju hipotetskog povećanja cijene veleprodajne usluge bitstream pristupa putem bakrene parice operator neće biti potaknut graditi vlastitu pristupnu infrastrukturu samo u svrhu pružanja usluga za korisnike s manjim potrebama korištenja usluge širokopojasnog pristupa.

Naime, zbog sve veće potražnje za uslugama širokopojasnog pristupa kvalitete koja se ne može isporučiti putem bakrene mreže, HAKOM ocjenjuje kako je u ovom trenutku potpuno neisplativo postavljati bakrenu pristupnu mrežu pa ju operatori ne postavljaju niti će je u budućnosti postavljati.

Vezano uz ulaganja operatora ostvarena tijekom posljednjih godina koja su usmjerena prvenstveno u izgradnju svjetlovodne infrastrukture, a koja omogućuje pružanje najnaprednijih usluga, HAKOM ne očekuje da bi alternativni operatori počeli graditi VHCN mreže samo u svrhu pružanja bitstream usluge malog kapaciteta. Razlog tome je što je VHCN infrastruktura prvenstveno namijenjena zadovoljenju potreba krajnjih korisnika za većim kapacitetima.

Nadalje, s obzirom da su na maloprodajnoj razini usluge širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji koje pružaju operatori mreža pokretnih komunikacija zamjenske usluge usluzi širokopojasnog pristupa putem bakrene parice, HAKOM je razmatrao i mogućnost da u slučaju hipotetskog povećanja cijene bitstream pristupa putem bakrene parice, operatori počnu graditi mreže pokretnih komunikacija ili uđu na tržište pokretnih komunikacija kao MVNO. Uzevši u obzir ulaganja operatora koja iziskuje ova opcija i trenutna ograničenja vezana uz eventualnu uslugu širokopojasnog pristupa putem mreža pokretnih komunikacija, HAKOM ne očekuje da bi operatori na isto bili motivirani samo zbog povećanja cijene bitstream pristupa putem bakrene parice. Naime, osnovna ograničenja usluge širokopojasnog pristupa putem mreža pokretnih komunikacija odnose se na nemogućnost garancije brzine pristupa, odnosno nemogućnost dodjeljivanja kapaciteta na veleprodajnoj razini za usluge poput IPTV-a i VoIP-a. S obzirom da se danas usluge širokopojasnog pristupa uglavnom koriste u paketima usluga koji se sastoje od usluge pristupa i IPTV usluge ili usluge pristupa i telefonske usluge, operatori korisnici ne bi bili u mogućnosti na temelju širokopojasnog pristupa putem mreža pokretnih komunikacija na maloprodajnoj razini ponuditi odgovarajuće pakete usluga.

Slijedom svega navedenog, HAKOM smatra da gradnja vlastite infrastrukture ne predstavlja zamjensku uslugu usluzi bitstream pristupa putem bakrene parice.

Mogućnost korištenja drugih veleprodajnih usluga s istog mjerodavnog tržišta ili s povezanih veleprodajnih tržišta

Na analiziranom mjerodavnom tržištu operatori mogu koristiti HT-ovu uslugu bitstream pristupa putem bakrene parice samostalno ili u kombinaciji s HT-ovom mobilnom podatkovnom uslugom kao uslugu hibridnog širokopojasnog pristupa. Hibridnim pristupom korisnicima se omogućava ostvarivanje veće brzine pristupa od one koja bi bila dostupna primjenom samo bakrene infrastrukture, a predmetno povećanje brzine ovisi o karakteristikama mreže pokretnih komunikacija na lokaciji krajnjeg korisnika.

Iako bi se hipotetsko povećanje cijene bitstream pristupa putem bakrene parice jednako odrazilo na povećanje cijene hibridnog širokopojasnog pristupa čiji je sastavni dio usluga bitstream pristupa putem bakrene parice, zbog čega se ne radi o klasičnim zamjenskim uslugama, HAKOM smatra kako obje usluge pristupa pripadaju istom mjerodavnom tržištu.

S obzirom da brzina usluge širokopojasnog pristupa putem bakrene parice ovisi o dužini i tipu parice, HAKOM smatra kako za parice koje omogućuju vrlo male brzine, usluga hibridnog širokopojasnog pristupa predstavlja svojevrsnu nadogradnju postojećeg pristupa koja na takvim paricama omogućuje brzine koje su u uobičajenim uvjetima dostupne putem samostalne bitstream usluge putem bakrene parice na kraćim paricama.

Osim hibridnog širokopojasnog pristupa, od lipnja 2022. je u primjeni Standardna ponuda A1 za veleprodajne usluge na bežičnoj pristupnoj mreži A1 koja se gradi uz sufinanciranje sredstvima iz EU fondova sukladno prema odredbama Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Međutim, s obzirom na ograničeno zemljopisno područje primjene ove Standardne ponude, odnosno vrlo ograničeni broj korisnika do kojih nije bilo isplativo graditi mrežu nepokretnih komunikacija, usluga koja se pruža na temelju ove Standardne ponude ne predstavlja odgovarajuću zamjensku uslugu usluzi pristupa putem bakrene parice.

Uz gore dostupne veleprodajne usluge na tržištu malog kapaciteta, za pružanje maloprodajnih usluga širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta operatori mogu koristiti i LLU uslugu s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji koju pruža HT.

Budući da je HAKOM u poglavlju 3.4.1.2 definirao da usluga bitstream pristupa na DSLAM razini odgovara VULA usluzi s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa, ista je u cijelosti razmatrana u dokumentu analize tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji. U ovom dijelu, HAKOM je razmatrao mogućnost da operatori u slučaju povećanja cijene bitstream pristupa putem bakrene parice (na Ethernet ili IP razini) od strane HT-a, počnu koristiti LLU uslugu.

Korištenjem usluge bitstream pristupa operatori imaju mogućnost dosega većeg broja korisnika u odnosu na broj korisnika kojima maloprodajnu uslugu mogu pružiti putem LLU usluge. Uz to, za korištenje LLU usluge nužna su dodatna ulaganja u vlastitu mrežu operatora, od kojih je većina nepovratna u slučaju izlaska operatora s tržišta. Zbog ovih činjenica, uz kontinuirani pad broja LLU priključaka HAKOM ne očekuje da bi operatori u slučaju povećanja cijene bitstream pristupa putem bakrene parice počeli koristiti LLU uslugu.

Usluga širokopojasnog pristupa za vlastite potrebe

Uzevši u obzir da potražnja na maloprodajnoj razini ovog tržišta proizlazi iz potražnje za uslugom širokopojasnog pristupa koja se ostvaruje putem bakrene parice, putem mreža pokretnih komunikacija na fiksnoj lokaciji, putem hibridnog širokopojasnog pristupa te nepokretnog bežičnog pristupa, HAKOM u ovom poglavlju nastoji utvrditi postoji li na maloprodajnoj razini dovoljan konkurentski pritisak od strane operatora koji navedene usluge pružaju putem vlastite ili unajmljene pristupne infrastrukture[28], odnosno za vlastite potrebe, na način da mogu utjecati na određivanje cijene bitstream pristupa putem bakrene parice. U slučaju značajnog konkurentskog pritiska na maloprodajnoj razini, potrebno je u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta uključiti i uslugu širokopojasnog pristupa koju operatori pružaju za vlastite potrebe.

Usluga širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama za vlastite potrebe

Usluge na maloprodajnoj razini ovog tržišta, s najvećim udjelom širokopojasnih priključaka u nepokretnoj mreži pružaju operatori HT, A1, Iskon i Telemach (ukupno 96,70 posto priključaka), dok je udio širokopojasnih priključaka ostalih operatora relativno mali i iznosi 3,30 posto.

Pritom, uslugu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta HT pruža putem vlastite nepokretne mreže, a Iskon, Telemach i A1 na temelju veleprodajnih usluga HT-a (LLU ili bitstream putem bakrene parice). Udio korisnika kojima A1, kao najveći alternativni operator u RH, pruža usluge na maloprodajnom segmentu ovog tržišta putem vlastite infrastrukture je zanemariv i to iz razloga što se infrastruktura A1, ograničenog pokrivanja, temelji na infrastrukturama primarno namijenjenima za pružanje najnaprednijih usluga širokopojasnog pristupa koje čine sastavni dio tržišta velikog kapaciteta.

U situaciji u kojoj bi bivši monopolist u odsustvu regulacije podigao cijenu bitstream usluge putem bakrene parice, operatori ne bi mogli prijeći na uslugu nekog drugog operatora nepokretne mreže iz razloga što takva usluga u nepokretnoj mreži ne postoji. U takvoj situaciji,

najvjerojatnije operatori radi zadržavanja krajnjih korisnika ne bi povećanje veleprodajnih cijena prenijeli na maloprodajne cijene usluga pa HAKOM smatra kako operatori koji pružaju uslugu širokopojasnog pristupa u nepokretnoj mreži za vlastite potrebe, ne mogu konkurentskim pritiskom na maloprodajnoj razini utjecati na određivanje cijene bitstream usluge putem bakrene parice. Isto tako, HAKOM smatra da u slučaju da operator i prenese navedeni porast cijene na krajnjeg korisnika, krajnji korisnici operatora koji koristi uslugu bitstream pristupa, većinom će zamijeniti uslugu tog operatora onom koju nudi HT zbog šire rasprostranjenosti navedene usluge od one koje nude ostali operatori putem vlastite ili unajmljene pristupne infrastrukture.

Slijedom navedenog, HAKOM smatra da, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, usluga širokopojasnog pristupa malog kapaciteta u nepokretnoj mreži koju drugi operatori pružaju za vlastite potrebe ne ulazi u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta.

S druge strane, a zbog rasprostranjenosti nepokretne mreže HT-a, potrebno je razmotriti utjecaj usluge širokopojasnog pristupa koju HT pruža za vlastite potrebe. S obzirom da operatori koji koriste uslugu bitstream pristupa putem mreže HT-a mogu pristupiti svim korisnicima gdje je HT-ova mreža spremna za širokopojasni pristup, iz navedenog proizlazi da, svim krajnjim korisnicima operatora koji koristi uslugu bitstream pristupa, tu istu uslugu, bez znatnih dodatnih troškova, može pružiti i HT. Stoga, a kao što je već i navedeno, u slučaju da operator koji koristi uslugu bitstream pristupa i prenese hipotetski porast cijene predmetne usluge na krajnjeg korisnika, njegovi krajnji korisnici će većinom zamijeniti uslugu onom koju nudi HT. Iz tog je razloga bitstream pristup putem bakrene parice koji HT pruža za vlastite potrebe potrebno uključiti u dimenziju ovog mjerodavnog tržišta.

Usluga širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija za vlastite potrebe

Na tržištu malog kapaciteta, operatori HT, A1 i Telemach pružaju krajnjim korisnicima na temelju vlastite infrastrukture još i uslugu širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija.

HAKOM je analizirao utjecaj usluge širokopojasnog pristupa koju HT, A1 i Telemach pružaju putem vlastite mreže pokretnih komunikacija na fiksnoj lokaciji na cijenu bitstream usluge putem bakrene parice te zaključio sljedeće. S obzirom da je iz perspektive krajnjih korisnika riječ o zamjenskim uslugama te da sva tri operatora ostvaruju nacionalnu pokrivenost mrežama pokretnih komunikacija, usluga širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija koju ti operatori pružaju za vlastite potrebe na maloprodajnoj razini, mogla bi stvoriti značajan konkurentski pritisak i tako utjecati na cijenu bitstream usluge putem bakrene parice. Naime, ukoliko bi HT podigao cijenu usluge bitstream pristupa putem bakrene parice, operatori mreža pokretnih komunikacija mogli bi krajnjim korisnicima koji su do tad širokopojasni pristup ostvarivali na temelju veleprodajne usluge HT-a, ponuditi uslugu putem svojih mreža pokretnih komunikacija.

Slijedom navedenog, HAKOM smatra da, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, usluga širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem pokretne mreže koju operatori HT, A1 i Telemach pružaju za vlastite potrebe, ulazi u dimenziju usluga ovog mjerodavnog tržišta.

Zaključno, HAKOM smatra da, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, usluga širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija koju operatori HT, A1 i Telemach pružaju za vlastite potrebe, ulazi u dimenziju usluga ovog mjerodavnog tržišta.

Usluga širokopojasnog pristupa putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži za vlastite potrebe

Veleprodajna usluga širokopojasnog pristupa putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži trenutno nije dostupna. U odnosu na uslugu širokopojasnog pristupa putem bežičnih tehnologija koju operatori pružaju za vlastite potrebe, s obzirom da se radi o usluzi dostupnoj na vrlo ograničenom zemljopisnom području, HAKOM smatra kako ista nije u mogućnosti stvoriti dovoljan konkurentski pritisak na cijenu nacionalno dostupne usluge bitstream pristupa putem bakrene parice. Iz tog razloga, usluga širokopojasnog pristupa putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži nije sastavni dio mjerodavnog tržišta malog kapaciteta.

b)    Zamjenjivost na strani ponude

Zamjenjivost na strani ponude se očituje u mogućnosti da drugi operatori u slučaju hipotetskog povećanja cijena veleprodajne usluge bitstream pristupa putem bakrene parice, ponude istovjetnu uslugu toj veleprodajnoj usluzi, bez da se izlažu znatnijim dodatnim troškovima.

S obzirom da je postavljanje bakrene pristupne mreže potpuno neisplativo zbog sve veće potražnje za uslugama širokopojasnog pristupa kvalitete koja se ne može isporučiti putem bakrene mreže, niti jedan operator istu neće replicirati niti u slučaju hipotetskog povećanja cijene usluge bitstream pristupa putem bakrene parice HT-a. VHCN mreže u koje su posljednjih godina usmjerena ulaganja operatora, namijenjene su prvenstveno zadovoljavanju potreba krajnjih korisnika za velikim kapacitetima te nije izgledno da bi alternativni operatori počeli pružati bitstream usluge malog kapaciteta putem svojih VHCN mreža.

Iako postoji mogućnost pružanja alternativne bitstream usluge od strane operatora korisnika HT-ove LLU usluge, do sada niti jedan operator korisnik LLU usluge nije ponudio takvu uslugu. S obzirom na kontinuirani pad LLU priključaka te da se do sada nije pojavila, ni u razdoblju na koje se odnosi ova analiza ne očekuje se takva alternativna ponuda. Osim toga, važno je istaknuti da se LLU usluga koristi samo na manjem broju od ukupnog broja MDF-ova i koji uglavnom pokrivaju urbana područja gdje je veći odljev korisnika s bakrene mreže na VHCN, tako da i u slučaju kada bi se neki operator odlučio pružati bitstream uslugu na osnovu korištenja HT-ove LLU usluge, ista bi usluga obuhvaćala manji dio korisnika na tržištu malog kapaciteta.

Nadalje, HAKOM je razmatrao mogućnost da operatori putem mreže pokretnih komunikacija počnu nuditi uslugu istovjetnu usluzi bitstream pristupa putem bakrene parice, odnosno da počnu nuditi veleprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija.

Uslijed trenutnih tehničkih ograničenja pokretnih mreža, usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija koju bi eventualno ponudili HT, A1 ili Telemach za 86 posto korisnika koji širokopojasni pristup koriste u paketima usluga ne bi bila odgovarajuća zamjenska usluga zbog nemogućnosti osiguravanja kapaciteta za usluge poput IPTV-a i VOIP-a, dok bi istovremeno kvaliteta usluga pokretnih komunikacija čijem su pružanju primarno namijenjene mreže pokretnih komunikacija, bila značajno narušena. HAKOM stoga smatra kako nije izgledno, barem do eventualnog razvoja 5G mreža da bi operatori pokretnih komunikacija ponudili veleprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa putem pokretnih mreža na fiksnoj lokaciji.

Zbog svega navedenog, HAKOM smatra da u RH na strani ponude ne postoji zamjenska usluga važećoj usluzi bitstream pristupa putem bakrene parice.

Zaključak o određivanju tržišta malog kapaciteta u dimenziji usluga

HAKOM je u prethodnim poglavljima zaključio da mjerodavno tržište malog kapaciteta na veleprodajnoj razini uključuje:

-          bitstream uslugu putem bakrene parice koja podrazumijeva sljedeće točke preuzimanja prometa:

◦ pristup na IP razini

◦ pristup na Ethernet razini

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem bakrene parice koju HT pruža za vlastite potrebe,

-          uslugu širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija koju operatori HT, A1 i Telemach pružaju za vlastite potrebe i

-          uslugu hibridnog pristupa.

3.4.2    Tržište velikog kapaciteta (veleprodajna razina)

3.4.2.1 Karakteristike tržišta velikog kapaciteta u RH

U područjima u kojima još nisu izgradili vlastitu infrastrukturu, operatori mogu usluge na tržištu velikog kapaciteta pružati putem veleprodajne usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne mreže koju pružaju operatori HT, RUNE i A1.

HT-ova usluga bitstream pristupa putem svjetlovodne niti je regulirana i pruža se prema uvjetima iz Standardne ponude za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa HT-a, koja definira realizaciju bitstream usluge na IP i Ethernet razini na temelju FTTx tehnologije. Osim pristupa, Standardna ponuda za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa HT-a definira i realizaciju virtualnih kanala za VOIP, IPTV uslugu, nadzor korisničke opreme i podatkovnu uslugu. Iako je donedavno ovu uslugu koristio samo Iskon, operator koji je dio HT Grupe, krajem 2021. istu su počeli koristiti i alternativni operatori koji nisu dio HT Grupe.

Bitstream uslugu pristupa na Ethernet razini pruža i RUNE Crow d.o.o., operator koji pruža samo veleprodajne usluge. U sklopu projekta, RUNE Crow d.o.o planira izgraditi svjetlovodnu mrežu u ruralnim područjima Primorsko-goranske i Istarske županije. RUNE Crow d.o.o. pruža veleprodajnu uslugu bitstream na L2 (Ethernet) razini. Prema podacima kojima HAKOM raspolaže na kraju drugog tromjesečja 2022. na RUNE mreži bilo je aktivno 772 korisnika.

Naime, bitstream usluga operatora A1 je u ponudi od 17. ožujka 2022. i odnosi se na bitstream uslugu putem svjetlovodne pristupne mreže A1 te omogućuje realizaciju bitstream usluge na Ethernet nacionalnoj i regionalnoj te na OLT razini kao i realizaciju virtualnih kanala za VOIP, IPTV uslugu, nadzor korisničke opreme i podatkovnu uslugu.

S obzirom da je korištenje veleprodajne usluge bitstream pristupa putem svjetlovodnih mreža još na svojim počecima, HAKOM očekuje značajno povećanje istog u razdoblju na koje se odnosi ova analiza.

Slika 9 Broj veleprodajnih (FTTH-BSA) usluga u RH (2020. – 2022/Q2

Izvor: HAKOM

3.4.2.2 Određivanje tržišta velikog kapaciteta u dimenziji usluga

Određivanje tržišta u dimenziji usluga na veleprodajnoj razini temelji se na analizi zamjenjivosti na strani potražnje i na strani ponude na veleprodajnoj razini na temelju kojih različite usluge pristupa mreži mogu biti sastavni dio istog veleprodajnog tržišta ili mogu činiti različita tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Kako je već pojašnjeno u uvodu, polazna točka za određivanje zamjenskih usluga je veleprodajno tržište koje je HAKOM prethodnom analizom iz 2019. definirao kao tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište i koje, uključuje sljedeće usluge:

-bitstream uslugu koja podrazumijeva sljedeće točke preuzimanja prometa:

•točka pristupa na IP razini

•točka pristupa na Ethernet razini

•točka pristupa na DSLAM-u/OLT-u ili odgovarajućoj točki

-uslugu širokopojasnog pristupa koju HT pruža za vlastite potrebe,

neovisno o tome radi li se o pristupnoj tehnologiji na temelju bakrene parice, na temelju tehničkog rješenja koje podrazumijeva i bakrenu paricu i svjetlovodnu nit ili na temelju svjetlovodne niti.

S obzirom da HAKOM u ovom dijelu dokumenta određuje definiciju tržišta za segment tržišta velikog kapaciteta, HAKOM će zamjenske usluge analizirati u odnosu na:

-          bitstream uslugu putem svjetlovodne niti s točkama preuzimanja prometa na IP razini, Ethernet razini i OLT razini i

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem svjetlovodne niti koju HT pruža za vlastite potrebe.

a)    Zamjenjivost na strani potražnje

Potražnja za uslugama na veleprodajnoj razini proizlazi iz potražnje na maloprodajnoj razini.

HAKOM je utvrdio kako potražnja na maloprodajnom tržištu velikog kapaciteta proizlazi iz potražnje za sljedećim uslugama širokopojasnog pristupa:

•pristup putem svjetlovodne niti i

•pristup putem kabelskih mreža.

Pomoću zamjenjivosti na strani potražnje na veleprodajnoj razini potrebno je utvrditi zamjenske usluge bitstream usluzi putem svjetlovodne niti, na način da korisnici te usluge, u slučaju da bivši monopolist povisi cijenu iste, izgrade vlastitu pristupnu infrastrukturu ili počnu koristiti neku drugu veleprodajnu uslugu, a koju će smatrati istovjetnom uslugom.

Pretpostavka korištenja usluge širokopojasnog pristupa i prijenosa podataka od strane krajnjeg korisnika je postojanje određenog prijenosnog kanala do lokacije krajnjeg korisnika, koji omogućava prijenos podataka u oba smjera i to brzinama koje omogućavaju pružanje navedene usluge. Stoga, svaki operator koji želi ponuditi usluge širokopojasnog pristupa krajnjim korisnicima, ima mogućnost ili izgraditi takvu mrežu prijenosnih kanala do lokacije krajnjih korisnika ili koristiti veleprodajnu uslugu pristupa na temelju postojeće infrastrukture.

Pristup mreži moguće je ostvariti na nekoliko mrežnih razina, potencijalno dopuštajući operatorima korisnicima usluge pristupa da repliciraju svaki od njih. Potpuna replikacija pristupa mreži događa se kada operatori mogu izgraditi cijeli prijenosni kanal do lokacije krajnjeg korisnika, u kojem slučaju se radi o usluzi širokopojasnog pristupa za vlastite potrebe.

Promjenom točke preuzimanja prometa između operatora koji pruža uslugu i operatora koji koristi navedenu uslugu mijenja se jedino razina kontrole pri pružanju usluge širokopojasnog pristupa na maloprodajnoj razini. Što je točka preuzimanja prometa dalje od DSLAM-a, operator ima manje mogućnosti praviti razliku između vlastite usluge i usluge koju nudi HT. Stoga HAKOM i u ovoj analizi ostaje pri zaključku iz prethodne analize tržišta iz 2019. kako se usluga bitstream pristupa na drugim pristupnim točkama (Ethernet, DSLAM) smatra zamjenskom uslugom usluzi bitstream pristupa na IP razini.

Isto tako, HAKOM ostaje pri zaključku iz prethodne analize iz 2019. vezano uz bitstream pristup na OLT razini koji je trenutno definiran u Standardnoj ponudi HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, a za koju uslugu je HAKOM utvrdio kako je istovjetna usluzi virtualnog izdvajanja lokalne petlje (eng. Virtual Unbundling – VULA). Prema Preporuci EK HAKOM je istu razmatrao na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

Izgradnja vlastite infrastrukture

U ovom dijelu razmatra se mogućnost da operator radi hipotetskog povećanja cijena usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne niti bivšeg monopolista počne graditi vlastitu pristupnu infrastrukturu.

Najprije treba reći kako svjetlovodna pristupna infrastruktura omogućava pružanje najnaprednijih usluga čija je potražnja u porastu te gradnja iste predstavlja najbolji zalog za budućnost.

Na hrvatskom tržištu se u prethodnom razdoblju intenzivno ulagalo isključivo u VHCN infrastrukturu, prvenstveno u svjetlovodne mreže. U ovom trenutku RH u smislu pokrivenosti VHCN mrežama zaostaje za prosjekom EU, a primjetne su i značajnije razlike u pokrivenosti svjetlovodnom infrastrukturom između ruralnih i urbanih područja. U tom kontekstu, HAKOM očekuje nastavak ulagačkih aktivnosti u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, posebno s obzirom na najave operatora o planiranom nastavku intenzivnih ulaganja u svjetlovodne mreže koje su investitori sukladno odredbama važećeg pravilnika kojim je uređeno pitanje tehničkih i uporabnih uvjeta za svjetlovodne distribucijske mreže obvezni objavljivati najmanje 60 dana prije početka postavljanja. Također, u narednom razdoblju se očekuje i postavljanje svjetlovodnih mreža koje se dijelom sufinanciraju sredstvima iz EU fondova.

Dakle, s obzirom na već prisutan trend porasta potražnje za uslugama širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta koje će se u budućnosti sve više koristiti, operatorima je ekonomski isplativo graditi vlastitu svjetlovodnu infrastrukturu. Poticaj operatora na gradnju vlastite infrastrukture u slučaju povećanja cijene bitstream usluge HT-a ovisi prvenstveno o njegovoj procjeni ekonomske isplativosti umnažanja mreža te dostupnosti postojeće fizičke infrastrukture na određenom zemljopisnom području. Naravno, na područjima s dovoljnim brojem i gustoćom korisnika, operatori će prije imati poticaj za gradnju paralelne infrastrukture u slučaju hipotetskog povećanja cijene bitstream usluge HT-a nego u slabije i rjeđe naseljenim zemljopisnim područjima. Stoga HAKOM zaključuje kako gradnja vlastite infrastrukture na određenim zemljopisnim područjima predstavlja zamjensku uslugu HT-ovoj usluzi bitstream pristupa putem svjetlovodne niti.

Mogućnost korištenja drugih veleprodajnih usluga s istog mjerodavnog tržišta ili s povezanih veleprodajnih tržišta

Kako je opisano u poglavlju 3.3 uslugu bitstream pristupa putem svjetlovodne niti na analiziranom mjerodavnom tržištu uz HT, nude/pružaju još i operatori A1 i RUNE.

Bitstream usluga putem svjetlovodne pristupne mreže A1 omogućuje realizaciju bitstream usluge na Ethernet nacionalnoj i regionalnoj razini te na OLT razini kao i realizaciju virtualnih kanala za VOIP, IPTV uslugu, nadzor korisničke opreme i podatkovnu uslugu dok RUNE, operator koji pruža samo veleprodajne usluge pruža bitstream uslugu pristupa na Ethernet razini.

Riječ je o uslugama širokopojasnog pristupa putem svjetlovodne niti koje su istovjetne bitstream usluzi HT-a na odgovarajućim razinama, uz razliku u područjima pokrivanja mreže pojedinog operatora te stoga ove usluge čine sastavni dio tržišta velikog kapaciteta.

Uz gore navedenu veleprodajnu uslugu bitstream pristupa putem svjetlovodne niti na tržištu velikog kapaciteta, za pružanje maloprodajnih usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta operatori mogu koristiti i uslugu pristupa izdvojenoj svjetlovodnoj niti na lokaciji distribucijskog čvora svjetlovodne distribucijske mreže na kojoj se nalazi zadnji svjetlovodni razdjelnik PON mreže (FA-PON) s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji. Ovu uslugu po reguliranim uvjetima pruža HT, a komercijalno operatori Infrastruktura d.o.o. i Zagrebački Holding – Podružnica Zagrebački digitalni grad.

FA-PON usluga zanimljiva je operatorima koji u neposrednim susjednim područjima grade vlastite svjetlovodne mreže i pomoću ove usluge mogu proširiti područje pokrivanja vlastite svjetlovodne mreže, pritom izbjegavajući repliciranje završnog segmenta mreže koji podrazumijeva postavljanje mreža unutar višestambenih zgrada. Korištenje ove usluge započelo je krajem 2021. te HAKOM očekuje da će se isto nastaviti i tijekom razdoblja na koje se odnosi ova analiza. Međutim, HAKOM ne očekuje da bi u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, korištenje FA-PON usluge dostiglo razinu korištenja bitstream usluge putem svjetlovodne niti na Ethernet razini. Osim toga, operatorima koji u nekom geografskom području neće graditi vlastitu svjetlovodnu mrežu bit će zanimljivije usluge pristupa na višim razinama (VULA odnosno bitstream na OLT razini, bitstream na Ethernet i IP razini) s kojih imaju mogućnost dosega većeg broja krajnjih korisnika čime se povećava isplativost pristupa, a da se pri tom značajno ne umanjuje kvaliteta maloprodajne usluge. Slijedom navedenog, FA-PON usluga ne predstavlja zamjensku uslugu usluzi bitstream pristupa putem svjetlovodne niti.

Usluga širokopojasnog pristupa za vlastite potrebe

Uzevši u obzir da potražnja na maloprodajnoj razini ovog tržišta proizlazi iz potražnje za uslugom širokopojasnog pristupa koja se ostvaruje putem svjetlovodne niti i putem kabelskih mreža, HAKOM u ovom poglavlju nastoji utvrditi postoji li na maloprodajnoj razini dovoljan konkurentski pritisak od strane operatora koji navedene usluge pružaju putem vlastite ili unajmljene pristupne infrastrukture, odnosno za vlastite potrebe, na način da mogu utjecati na određivanje cijene bitstream pristupa putem svjetlovodne niti. U slučaju značajnog konkurentskog pritiska na maloprodajnoj razini, potrebno je u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta, uključiti i uslugu širokopojasnog pristupa koju operatori pružaju za vlastite potrebe.

Usluga širokopojasnog pristupa koju operatori pružaju putem svjetlovodne infrastrukture za vlastite potrebe

Usluge na maloprodajnoj razini tržišta velikog kapaciteta, s najvećim udjelom širokopojasnih priključaka u nepokretnoj mreži pružaju operatori HT, A1, Iskon i Telemach (ukupno 94,43 posto priključaka), dok je udio širokopojasnih priključaka ostalih operatora relativno mali i iznosi 5,57 posto. Uglavnom se radi o pružanju usluga putem vlastite svjetlovodne infrastrukture operatora dok manjim dijelom operatori svoje usluge krajnjim korisnicima nude i na temelju veleprodajnih usluga s mjerodavnog tržišta koje je predmet ovog dokumenta, kao i s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

Mogućnost operatora koji krajnjim korisnicima usluge pruža na temelju veleprodajne usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne niti HT-a, da u situaciji u kojoj bi bivši monopolist podigao cijenu bitstream usluge putem svjetlovodne niti, svoje usluge počne nuditi putem istovjetne veleprodajne usluge drugog operatora ovisi prvenstveno o dostupnosti svjetlovodne infrastrukture drugog operatora. Na izgradnju vlastite svjetlovodne infrastrukture operatori se uglavnom odlučuju na područjima u kojima ista već nije prisutna.

Stoga je vrlo malo zemljopisnih područja na kojima se svjetlovodne infrastrukture alternativnih operatora i HT-a preklapaju, odnosno na kojima bi operator pružanjem usluga putem vlastite svjetlovodne infrastrukture mogao stvoriti konkurentski pritisak na cijenu veleprodajne bitstream usluge HT-a. Uslijed nemogućnosti da korisnicima ponudi usluge putem vlastite infrastrukture, operator bi najvjerojatnije povećanje cijene veleprodajne usluge HT-a ili preuzeo na sebe ili bi bio primoran podići maloprodajnu cijenu za krajnjeg korisnika. U takvoj situaciji, vrlo je vjerojatno kako bi krajnji korisnici usluge postojećeg operatora zamijenili uslugama HT-a, koje su im jedino dostupne na konkretnom području.

Zbog prethodno opisanog, potrebno je usluge širokopojasnog pristupa koje HT pruža svom maloprodajnom dijelu, odnosno za vlastite potrebe uključiti u mjerodavno tržište velikog kapaciteta.

Osim operatora iz HT Grupe, usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta putem vlastite svjetlovodne infrastrukture na maloprodajnoj razini pružaju još operatori Telemach i A1 koji nudi i odgovarajuću veleprodajnu uslugu, a samo na veleprodajnoj razini RUNE - s različitim područjima pokrivanja. Usluge koje operatori pružaju krajnjim korisnicima na temelju veleprodajne usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne niti HT-a ne razlikuju se od usluge pristupa putem svjetlovodne niti koju operatori pružaju putem vlastite infrastrukture ili putem bitstream usluge nekog alternativnog operatora. Također, na područjima gdje nema preklapanja, alternativni operatori bi se mogli ponašati kao i HT kako je opisano u prethodnom poglavlju.

Slijedom svega navedenog, HAKOM smatra da, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza, usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta koju operatori pružaju putem vlastite svjetlovodne infrastrukture za vlastite potrebe ili putem bitstream usluge nekog alternativnog operatora ulazi u dimenziju usluga mjerodavnog tržišta.

Usluga širokopojasnog pristupa putem kabelskih mreža za vlastite potrebe

Operatori A1, BT NET, Kabel kanal, Magić net, Terrakom, Istria NET UMAG, EL-KOM pružaju krajnjim korisnicima usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta putem kabelskih mreža.

S tim u vezi, najprije je potrebno istaknuti kako zemljopisna pokrivenost kabelskom infrastrukturom nije ravnomjerna te se njeno daljnje širenje ne očekuje, barem ne u značajnijem opsegu.

HAKOM je analizirao utjecaj širokopojasnog pristupa putem kabelskih mreža koji operatori kabelskih mreža pružaju za vlastite potrebe, na cijenu usluge bitstream pristupa putem svjetlovodnih niti i zaključio sljedeće.

Na određenim područjima na kojima je dostupna HT-ova usluga bitstream pristupa putem svjetlovodne niti, usluge putem kabelske infrastrukture pružaju gore navedeni operatori. U slučaju da HT na tim područjima povisi cijenu usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne niti, operatori koji svoje usluge pružaju na temelju iste, mogli bi krajnjim korisnicima usluge ponuditi putem kabelske mreže kada bi putem iste bila dostupna odgovarajuća veleprodajna usluga i na taj način stvoriti konkurentski pritisak na cijenu veleprodajne usluge bivšeg monopolista. U ovom trenutku nijedan operator ne nudi veleprodajnu uslugu bitstream pristupa putem kabelskih mreža, a HAKOM smatra kako zbog značajnih troškova prilagodbe mreže za korištenje bitstream pristupa putem kabelskih mreža, za istom ne postoji ni potražnja. Ipak, u slučaju kada bi operator korisnik veleprodajne usluge HT-a, povećanje njene cijene pokušao prebaciti na povećanje maloprodajne cijene za krajnje korisnike, ti bi krajnji korisnici vrlo vjerojatno počeli koristiti usluge ili samog HT-a ili operatora kabelskih mreža.

Na temelju iznesenog, HAKOM je zaključio kako usluga širokopojasnog pristupa putem kabelskih mreža može na maloprodajnoj razini stvoriti konkurentski pritisak i tako utjecati na cijenu bitstream usluge putem svjetlovodne niti te ju je stoga potrebno uključiti u analizirano mjerodavno tržište.

b)    Zamjenjivost na strani ponude

Zamjenjivost na strani ponude se očituje u mogućnosti da drugi operatori u slučaju hipotetskog povećanja cijena veleprodajne usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne niti, ponude istovjetnu uslugu toj veleprodajnoj usluzi, bez da se izlažu znatnijim dodatnim troškovima.

U određenim područjima RH postoje već izgrađene svjetlovodne mreže alternativnih operatora putem kojih se također mogu pružati usluge širokopojasnog pristupa s tržišta velikog kapaciteta te su neki operatori već ponudili veleprodajne usluge bitstream pristupa putem vlastite infrastrukture. HAKOM stoga smatra kako, u slučaju hipotetskog povećanja cijene HT-ove usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne niti, svaki operator ima mogućnost i poticaj ponuditi istovjetnu uslugu bitstream pristupa putem vlastite VHCN infrastrukture ili putem veleprodajnih usluga s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji[29] i bez da se izlaže znatnijim dodatnim troškovima.

Zbog svega navedenog, HAKOM zaključuje kako u RH na strani ponude, usluga bitstream pristupa putem vlastite VHCN infrastrukture svakog operatora ili putem veleprodajnih usluga s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji predstavlja zamjensku uslugu važećoj usluzi bitstream pristupa putem svjetlovodne niti.

Zaključak o određivanju tržišta velikog kapaciteta u dimenziji usluga

HAKOM je u prethodnim poglavljima zaključio da mjerodavno tržište velikog kapaciteta uključuje:

-          bitstream uslugu putem svjetlovodne niti HT-a koja podrazumijeva sljedeće točke preuzimanja prometa:

◦ pristup na IP razini

◦ pristup na Ethernet razini

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem svjetlovodne niti koju HT pruža za vlastite potrebe,

-          bitstream uslugu putem VHCN infrastruktura alternativnih operatora ,

-          uslugu širokopojasnog pristupa putem VHCN infrastruktura koju alternativni operatori pružaju za vlastite potrebe,

-          bitstream uslugu koju operatori pružaju putem veleprodajnih usluga s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

3.4.3    Određivanje mjerodavnog tržišta u zemljopisnoj dimenziji

Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji obuhvaća sva područja u kojima određeni operatori pružaju usluge pod istim uvjetima, odnosno u kojima postoje istovrsni uvjeti tržišnog natjecanja.

U postojećoj Preporuci[30] je navedeno kako problemi povezani s tržišnim natjecanjem vjerojatno neće biti jednako prisutni u cijeloj državi članici pa bi takva tržišta trebalo temeljito geografski analizirati. Dakle, pri definiranju mjerodavnih tržišta u skladu s člankom 64. stavkom 3. Zakonika nacionalna regulatorna tijela trebala bi utvrditi geografska područja koja imaju dovoljno homogene uvjete tržišnog natjecanja i koja se mogu razlikovati od susjednih područja s očito drukčijim prevladavajućim uvjetima tržišnog natjecanja. Također je navedeno kako su dosad nacionalna regulatorna tijela ustanovila da je većina tržišta nacionalna zato što je bakrena mreža postojećeg pružatelja usluga imala nacionalnu pokrivenost. Međutim, kako postavljanje alternativnih mreža napreduje, uvjeti tržišnog natjecanja mogu se znatno i dugotrajno razlikovati među različitim područjima iste države članice (primjerice između urbanih i ruralnih područja), zbog čega je potrebno definirati zasebna geografska tržišta.

HAKOM je mjerodavno tržište u dimenziji usluga podijelio na (I) tržište malog kapaciteta i (II) tržište velikog kapaciteta.

3.4.3.1 Tržište usluga širokopojasnog pristupa malog kapaciteta

Na tržištu malog kapaciteta najveći dio priključaka se ostvaruje putem bakrene pristupne mreže odnosno mreže koju ne grade alternativni operatori na tržištu, već se isključivo radi o mreži za koju nacionalnu pokrivenost ima HT, kao bivši monopolist. Nastavno na navedeno, a uzevši u obzir prethodno spomenutu Preporuku HAKOM je mišljenja kako na ovom tržištu nisu ostvareni uvjeti zbog kojih bi bilo potrebno definirati zasebna geografska tržišta.

Zaključno, kako na ovom tržištu nema alternativnih mreža odnosno kako se uvjeti tržišnog natjecanja ne razlikuju među različitim područjima RH HAKOM smatra da je mjerodavno tržište malog kapaciteta u zemljopisnoj dimenziji u opsegu nacionalno, odnosno mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji čini cijeli teritorij RH.

3.4.3.2 Tržište usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta

Za razliku od tržišta malog kapaciteta, priključci na ovom tržištu se ostvaruju putem svjetlovodnih (FTTH/B/DP) i kabelskih (HFC Docsis 3.1) mreža odnosno priključci se ostvaruju putem mreža koje grade i alternativni operatori na tržištu što predstavlja ključnu razliku u odnosu na tržište malog kapaciteta.

Nastavno na navedeno, a uzevši u obzir Preporuku, HAKOM je mišljenja kako je na ovom tržištu potrebno provesti geografsku analizu i po potrebi definirati zasebna geografska tržišta.

U Preporuci (recitali od 35. do 38.) je navedeno kako bi geografska jedinica trebala biti odgovarajuće veličine odnosno dovoljno malena da se u svakoj jedinici izbjegnu znatne varijacije uvjeta tržišnog natjecanja, no dovoljno velika da se izbjegne zahtjevna mikroanaliza koja bi iziskivala mnogo resursa i koja bi mogla dovesti do rascjepkanosti tržišta.

Kako bi provjerio koja podjela najviše odgovara prethodno spomenutim recitalima Preporuke, HAKOM je razmatrao četiri (4) mogućnosti:

• Mogućnost 1 – geografska podjela RH na županije

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. U RH postoji 20 županija te grad Zagreb koji također ima status županije.

U postojećoj Preporuci je navedeno kako bi geografska jedinica trebala biti odgovarajuće veličine odnosno dovoljno malena da se u svakoj jedinici izbjegnu znatne varijacije uvjeta tržišnog natjecanja, no dovoljno velika da se izbjegne zahtjevna mikroanaliza koja bi iziskivala mnogo resursa i koja bi mogla dovesti do rascjepkanosti tržišta. Temeljem navedenog po mišljenju HAKOM-a podjela RH na županije ne bi bila u skladu s navedenom Preporukom. Naime, unutar iste županije postoje područja s velikim odstupanjima u, primjerice, gustoći naseljenosti te stupnju gospodarske razvijenosti zbog čega kod ovakve podjele ne bi bilo moguće izbjeći znatne varijacije tržišnog natjecanja. Dodatno, po mišljenju HAKOM-a unutar iste županije uvjeti tržišnog natjecanja nisu dovoljno homogeni.

Temeljem navedenog HAKOM smatra kako geografska podjela RH na županije nije odgovarajuća odnosno nije u skladu s Preporukom EK o mjerodavnim tržištima.

• Mogućnost 2 – geografska podjela RH na naselja

Naseljem se smatra prostorna jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja druge namjene, a ima ime i vlastiti sistem obilježavanja zgrada. U RH postoji 6789 naselja.

Kao što je već navedeno, u Preporuci je navedeno kako bi geografska jedinica trebala biti odgovarajuće veličine odnosno dovoljno malena da se u svakoj jedinici izbjegnu znatne varijacije uvjeta tržišnog natjecanja, no dovoljno velika da se izbjegne zahtjevna mikroanaliza koja bi iziskivala mnogo resursa i koja bi mogla dovesti do rascjepkanosti tržišta. Temeljem navedenog po mišljenju HAKOM-a podjela RH na naselja ne bi bila u skladu s navedenom Preporukom. Naime, s obzirom na veliki broj naselja u odnosu na površinu RH, ovakva podjela dovela bi do provođenja vrlo zahtjevnih mikroanaliza koje bi dovele do rascjepkanosti tržišta bez stvarne koristi za daljnji razvoj tržišnog natjecanja. Dodatni dokaz da se radi o podjeli na presitna geografska područja je što postoje naselja bez stanovnika.

Temeljem navedenog, HAKOM smatra kako geografska podjela RH na naselja nije odgovarajuća odnosno nije u skladu s Preporukom EK o mjerodavnim tržištima.

• Mogućnost 3 – geografska podjela RH na općine i gradove

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. U RH postoji 428 općina.

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. U RH postoji 127 gradova.

U postojećoj Preporuci je navedeno kako bi geografska jedinica trebala biti odgovarajuće veličine odnosno dovoljno malena da se u svakoj jedinici izbjegnu znatne varijacije uvjeta tržišnog natjecanja, no dovoljno velika da se izbjegne zahtjevna mikroanaliza koja bi iziskivala mnogo resursa i koja bi mogla dovesti do rascjepkanosti tržišta. Temeljem navedenog, HAKOM smatra kako je podjela RH na općine i gradove u skladu s navedenom Preporukom. Naime, unutar iste općine ili grada ne postoje znatna odstupanja u, primjerice, gustoći naseljenosti ili stupnju gospodarske razvijenosti te, s druge strane, takva podjela ne bi predstavljala mikroanalizu koja bi mogla dovesti do rascjepkanosti tržišta. Dodatno, upravo geografsko područje općina i gradova daje dovoljno homogene uvjete tržišnog natjecanja odnosno ovakva podjela je u skladu s Preporukom.

Po mišljenju HAKOM-a navedena podjela je odgovarajuća za sva područja osim za Grad Zagreb. Naime, Grad Zagreb, kao glavni grad RH, ima Ustavom određen poseban status iz kojega proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije. Dodatno, na temelju popisa stanovništva Grad Zagreb ima oko 780.000 stanovnika dok, primjerice Split, Rijeka i Osijek, kao ostali najveći gradovi u RH imaju zajedno oko 370.000 stanovnika što je manje od 50 posto stanovnika Grada Zagreba.

Nastavno na navedeno, odrediti Grad Zagreb kao jedinstvenu geografsku jedinicu ne bi bilo u skladu s Preporukom jer ne bi bilo moguće izbjeći značajne varijacije uvjeta tržišnog natjecanja, odnosno uvjeti tržišnog natjecanja ne bi bili dovoljno homogeni.

Temeljem navedenog HAKOM smatra kako geografska podjela RH na općine i gradove, uključujući takvu podjelu i za Grad Zagreb nije odgovarajuća, odnosno nije u skladu s Preporukom EK o mjerodavnim tržištima.

• Mogućnost 4 – geografska podjela RH na općine i gradove te podjela Grada Zagreba na manje teritorijalne jedinice

Grad Zagreb, kao glavni grad RH, ima Ustavom određen poseban status iz kojega proizlazi da obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga grada i županije. Dodatno, na temelju popisa stanovništva Grad Zagreb ima oko 780.000 stanovnika dok, primjerice Split, Rijeka i Osijek, kao ostali najveći gradovi u RH imaju zajedno oko 370.000 stanovnika što je manje od 50 posto stanovnika Grada Zagreba.

Grad Zagreb je teritorijalno podijeljen na 17 gradskih četvrti: Brezovica, Črnomerec, Donja Dubrava, Donji Grad, Gornja Dubrava, Gornji Grad – Medvešćak, Maksimir, Novi Zagreb – istok,  Novi Zagreb – zapad, Peščenica – Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Sesvete, Stenjevec, Trešnjevka – jug, Trešnjevka – sjever i Trnje. Ukupan broj stanovnika se kreće od oko 12.000 koliko ima Brezovica do oko 72.000 koliko imaju Sesvete odnosno svaka od gradskih četvrti Grada Zagreba ima više stanovnika od nekih drugih područja u RH koji imaju status grada.

Nastavno na navedeno HAKOM je mišljenja kako je nužno Grad Zagreb tretirati drugačije od ostatka RH odnosno kako je podjela Grada Zagreba na 17 gradskih četvrti upravo podjela koja je u skladu s Preporukom.

Temeljem navedenog HAKOM smatra kako geografska podjela RH na općine i gradove, te podjela Grada Zagreba na 17 gradskih četvrti je odgovarajuća odnosno u skladu s Preporukom EK o mjerodavnim tržištima.

4        Geografska analiza uvjeta tržišne konkurentnosti

Prema Preporuci EK o mjerodavnim tržištima, nakon što je definirana podjela mjerodavnog tržišta na odgovarajuće geografske jedinice, nacionalna regulatorna tijela trebala bi provesti analizu konkurentskih uvjeta na temelju koje će utvrditi geografske jedinice sa sličnim ili dovoljno homogenim uvjetima tržišnog natjecanja i koja se mogu razlikovati od susjednih područja s očito drukčijim prevladavajućim uvjetima tržišnog natjecanja. Naime, u postupku utvrđivanja homogenih uvjeta tržišnog natjecanja u geografskim jedinicama, nacionalna regulatorna tijela trebala bi posebno uzimati u razmatranje strukturne pokazatelje na temelju kojih se može utvrditi odgovarajuća razina infrastrukturne konkurencije, a takvi pokazatelji, između ostalog, mogu biti:

•       broj infrastruktura u geografskoj jedinici,

•       pokrivenost infrastruktura u geografskoj jedinici,

•       maloprodajni tržišni udio operatora u geografskoj jedinici,

•       veleprodajni tržišni udio operatora u geografskoj jedinici,

•       kretanje tržišnog udjela tijekom određenog razdoblja,

•       geografske razlike u cijenama.

U pratećem dokumentu Preporuke[31] se navodi kako nacionalna regulatorna tijela, nakon što provedu analizu utvrđivanja konkurentnih uvjeta, sve geografske jedinice sa sličnim uvjetima tržišnog natjecanja obično grupiraju u konkurentna i nekonkurentna područja.

Nakon što je definirana podjela mjerodavnog tržišta velikog kapaciteta na odgovarajuće geografske jedinice (općine i gradovi te Grad Zagreb na gradske četvrti), uzevši u obzir prethodno spomenutu Preporuku, HAKOM će u ovom poglavlju definirati kriterije za utvrđivanje infrastrukturne konkurencije te će na temelju istih provesti analizu utvrđivanja geografskih jedinica sa sličnim ili dovoljno homogenim uvjetima tržišnog natjecanja. 

HAKOM je razmatrao različite opcije u odnosu na (I) kriterije za utvrđivanje konkurentnih uvjeta u geografskim jedinicama te (II) mogućnost da se na temelju odabranih kriterija, u određenom razdoblju od donošenja analize, a prije provođenja novog kruga analize ovog tržišta provjeri mijenjaju li na temelju zadanih kriterija neke od geografskih jedinica status pripadanja konkurentnim, odnosno nekonkurentnim područjima. Potonju mogućnost HAKOM je razmatrao iz razloga što, sukladno ZEK-u, nacionalna regulatorna tijela odluku o analizi tržišta trebaju notificirati EK u roku od pet (5) godina od donošenja prethodne analize, umjesto u roku od tri (3) godine što je bio slučaj dok je na snazi bio Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: stari ZEK).

Nadalje, HAKOM je razmatrao i mogućnost da utvrđivanje konkurentnih uvjeta u pojedinim geografskim jedinicama temelji na način da se za odabrane kriterije koriste procijenjene vrijednosti za buduće petogodišnje razdoblje, a ne vrijednosti na temelju zadnjih dostupnih podataka na pojedinom geografskom tržištu, kako bi se uzela u obzir buduća kretanja na tržištu. Međutim, navedena opcija nije odgovarajuća s obzirom da je iznimno teško predvidjeti kretanje tržišnih udjela i ulaganja u mrežu na lokalnoj razini. Umjesto procjene vrijednosti HAKOM je kod razmatranja kriterija uzeo u obzir postojeće trendove na tržištu i čime ti trendovi načelno mogu rezultirati u periodu koje pokriva ova analiza.

Važno je naglasiti da su gore spomenute opcije razmatrane samo za tržište velikog kapaciteta kojem pripadaju VHCN mreže s obzirom na činjenicu da se radi o mrežama koje grade svi operatori na tržištu, odnosno o mrežama za koje postoji infrastrukturna konkurencija te činjenicu da se ne gradi u jednakom opsegu na cijelom teritoriju RH te da postoje razlike u razini tržišnog natjecanja u različitim geografskim područjima. S druge strane, na tržištu malog kapaciteta, bakrenu mrežu, koja pripada tom tržištu, ima samo povijesni operator (HT) dok ostali operatori nikad tu mrežu neće graditi. Prema tome, zbog karakteristika tržišta malog kapaciteta (jednolika nacionalna rasprostranjenost bakrene mreže u vlasništvu povijesnog operatora i mreža pokretnih komunikacija putem kojih se pružaju alternativne usluge širokopojasnog pristupa malog kapaciteta koje su uključene u dimenziju tržišta), uvjeti tržišnog natjecanja na tom tržištu su dovoljno homogeni na području cijele RH zbog čega nije bilo potrebno raditi detaljnu geografsku analizu.

Kriteriji za utvrđivanje konkurentnih uvjeta u geografskim jedinicama

U postupku utvrđivanja homogenih uvjeta tržišnog natjecanja u geografskim jedinicama, HAKOM je razmatrao tri kriterija i dvije opcije za svaki od kriterija, kako je navedeno u tablici niže.

Sukladno dosadašnjoj praksi europskih regulatornih tijela, jedan od kriterija za deregulaciju geografskog područja je da uz povijesnog operatora postoje infrastrukture najmanje dva alternativna operatora. S obzirom na veličinu geografskih područja i broja operatora u RH, kao i potencijalnog broja krajnjih korisnika s obzirom na broj stanovnika u RH, uzevši u obzir ekonomsku isplativost ulaganja, HAKOM je razmatrao i mogućnost postojanja infrastrukture jednog alternativnog operatora kao kriterija za deregulaciju.

HAKOM je kod drugog kriterija razmatrao isključivo opcije minimalne pokrivenosti od 25 posto (1/4) pojedinog područja i 33 posto (1/3) pojedinog područja iz sljedećih razloga. Pokrivenost manja od 1/4 pojedinog područja odnosno pokrivenost manja od 25 posto pojedinog područja nije razmatrana iz razloga što takva pokrivenost, u slučaju deregulacije takvog područja, može ugroziti daljnji razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja kao i daljnja ulaganja u VHCN mreže od strane alternativnih operatora. Naime, po mišljenju HAKOM-a pokrivenost područja manja od 25 posto je pokazatelj da to područje još uvijek nije dovoljno pokriveno VHCN mrežom alternativnog operatora te da bi HT, kao povijesni operator s puno većim investicijskim potencijalom, u slučaju deregulacije, mogao ugroziti već postojeće ulaganje takvog alternativnog operatora te ga istisnuti s tržišta. U tom kontekstu je potrebno istaknuti da su prema podacima s kojima HAKOM raspolaže, pokrivanja područja do 25 posto pokrivenosti VHCN mrežom alternativnog operatora su rezultat nedavnih ulaganja u gradnje VHCN mreža koja su još uvijek u tijeku i gdje mreže još nisu dovoljno utilizirane. Drugim riječima, HAKOM kod ove opcije ne vidi prednosti, već isključivo rizike za tržište radi čega ova opcija nije niti razmatrana.

S druge strane, HAKOM u ovom trenutku nije razmatrao niti opciju pokrivenosti od najmanje 50 posto (1/2) pojedinog područja iz razloga što bi odabir takvog kriterija mogao rezultirati smanjenjem ulaganja, dok doprinos razvoju tržišnog natjecanja ne bi bio značajan, kao ni dobrobiti za krajnje korisnike koje iz tržišnog natjecanja mogu proizaći. Iako takva pokrivenost VHCN infrastrukturom alternativnog operatora već u ovom trenutku ukazuje da na području gdje je zadovoljen taj kriterij zaista ne postoje nikakve strukturne zapreke ulasku na tržište i gradnji VHCN infrastrukture alternativnih operatora, odabir te opcije mogao bi neopravdano usporiti i smanjiti ulaganja u daljnji razvoj VHCN mreža. Naime, ako uzmemo u obzir činjenicu da se u uvjetima malih preklapanja VHCN mreža značajno veća pokrivenost područja od 50 posto svakog pojedinog operatora ne može očekivati, HAKOM je mišljenja da bi alternativni operatori koji su blizu postignute pokrivenosti od 50 posto mogli usporiti ili čak potpuno zaustaviti svoja ulaganja u nekim područjima da se ne ispuni kriterij za deregulaciju područja. S druge strane i povijesni operator bi također mogao usporiti svoja ulaganja u takvim područjima gdje trenutno nije ispunjen uvjet od pokrivenosti od najmanje 50 posto VHCN infrastrukturom alternativnog operatora, jer bi i dalje bio reguliran iako realno ne postoje značajnije strukturne zapreke tržišnom natjecanju. Drugim riječima, HAKOM kod ove opcije procjenjuje da su rizici značajno veći od koristi za tržište te stoga ova opcija nije niti razmatrana.

Prema Smjernicama, tržišni udjel veći od 50 posto koji poduzeće posjeduje neko vrijeme može sam po sebi biti dokaz postojanja vladajućeg položaja. Nadalje, prema navedenim Smjernicama nije vjerojatno da će poduzeće uživati vladajući položaj ako je njegov tržišni udjel na mjerodavnom tržištu manji od 40 posto. Stoga je HAKOM za kriterij tržišni udio HT Grupe na maloprodajnoj razini u geografskoj jedinici razmatrao opcije da je tržišni udio manji od 50 posto, odnosno 40 posto.

Prilikom analize prednosti i nedostataka razmatranih opcija u tablici niže, HAKOM je vodio računa o ostvarenju ciljeva iz članka 7. stavka 4. ZEK-a, kako bi odabrane opcije u najvećoj mjeri dovele do poticanja ulaganja u VHCN mreže od strane svih operatora i što brže utilizacije tih mreža, što će potaknuti djelotvorno tržišno natjecanje i dovesti do najvećih koristi za krajnje korisnike.

Na temelju prepoznatih prednosti i rizika, za svaki odabrani kriterij dalje u tekstu je pojašnjen odabir odgovarajuće opcije.

U slučaju prvog kriterija, s obzirom da je za uvjete u RH, iz razloga ekonomske neisplativosti, za očekivati mali broj područja koja će biti pokrivena infrastrukturom dva ili više alternativnih operatora uz infrastrukturu HT-a, HT bi na većini područja ostao reguliran, iako na tim područjima ima tržišni udio ispod 50 posto, odnosno ispod 40 posto i pokrivenost VHCN infrastrukturom jednaku ili manju od pokrivenosti VHCN infrastrukturom alternativnih operatora. Stoga je HAKOM zaključio da se prvom opcijom ostvaruju veći pozitivni učinci u smislu fleksibilnijeg pristupa prema većem broju krajnjih korisnika radi deregulacije većeg broja područja, a time i veći poticaj bržoj utilizaciji VHCN mreža što će dodatno potaknuti ulaganja u VHCN mreže.

Prednosti opcije 2 u odnosu na opciju 1 su zanemarivi u kontekstu činjenice da su prema podacima s kojima HAKOM raspolaže preklapanja infrastruktura različitih operatora mala i u pravilu neisplativa, iz čega proizlazi da postojanje dvije infrastrukture pored HT-ove ne jamče značajno niži rizik od istiskivanja konkurencije u slučaju deregulacije. Prema mišljenju HAKOM-a, procijenjeni rizik koji se ogleda u nedostupnosti reguliranih veleprodajnih usluga HT-a jednak je i u slučaju opcije 1 i opcije 2 te se može ukloniti prikladnijom simetričnom regulacijom koja će se primjenjivati u odnosu na pristup mreži na sve operatore koji imaju VHCN mrežu. S druge strane, HAKOM je identificirao značajno veće rizike kod opcije 2 u pogledu usporavanja ulaganja u VHCN mreže, kako alternativnih operatora, tako i HT-a.

Iz sličnih razloga, za kriterij 2 HAKOM je zaključio da opcija 1 bolje doprinosi ciljevima iz članka 7. stavak 4. ZEK-a. Naime, veća postotna pokrivenost područja kao razmatrani kriterij ne umanjuje značajno opisane rizike od deregulacije, dok s druge strane može značajnije usporiti ulaganja u područjima koja bi ostala regulirana. S druge strane, i 25 posto i 33 posto pojedinačne pokrivenosti VHCN infrastrukturom barem jednog alternativnog operatora sugerira da na području gdje je zadovoljen jedan ili drugi uvjet ne postoje značajnije strukturne zapreke ulasku na tržište te da će operator koji je već pokrio 25 posto ili 33 posto nekog područja VHCN mreže čija gradnja je trenutno u tijeku završiti sukladno svojim planovima, bez obzira na potencijalnu deregulaciju takvog područja. Uzimajući u obzir trendove prema kojim ulaganja u razvoj VHCN mreža, prvenstveno svjetlovodnih, rastu zadnjih godina, kao i najavljena ulaganja kroz objave namjera gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža koje se planiraju završiti tijekom sljedeće dvije godine, HAKOM očekuje da će se na područjima gdje je zadovoljen kriterij 25 posto pokrivanja već sada pokrivenost u razdoblju koje pokriva ova analiza dodatno povećati, međutim ne očekuje se da bi u većini geografskih područja pojedinačno pokrivanje moglo biti značajno veće od 50 posto. Zbog toga je HAKOM, uzimajući u obzir identificirane prednosti i nedostatke iz gornje tablice zaključio da opcija 1, tj. pojedinačno pokrivanje VHCN infrastrukturom alternativnog operatora od najmanje 25 posto bolje doprinosi ciljevima iz članka 7. stavak 4. ZEK-a.

Kod kriterija 3, HAKOM je zaključio da opcija 2 (tržišni udio manji od 50 posto) ima veći pozitivan učinak u smislu fleksibilnijeg pristupa prema većem broju krajnjih korisnika radi deregulacije većeg broja područja, te u smislu poticaja ulaganja u VHCN mreže na većem broju područja.

S druge strane, rizik koji postoji kod primjene praga od 50 posto umjesto 40 posto nije toliko značajan. Naime, u slučaju odabira opcije tržišnog udjela HT-a ispod 50 posto, ponašanje HT-a u uvjetima deregulacije koje bi bilo usmjereno narušavanju tržišnog natjecanja bi vrlo brzo dovelo do stanja koje je podložno ponovnoj regulaciji HT-a, a što HT svakako želi izbjeći. Također, u slučaju odabira opcije tržišnog udjela HT-a ispod 40 posto, HT-u neće biti u interesu smanjiti svoj tržišni udio u cilju deregulacije.

Nadalje, u uvjetima deregulacije HT-a alternativni operatori će morati preuzeti više rizika te više ulagati kako bi ugrozili HT koji u dereguliranim uvjetima ima veću fleksibilnost za tržišno natjecanje s nadolazećom konkurencijom alternativnih operatora. U takvim uvjetima profitirali bi krajnji korisnici u smislu nižih cijena i bolje kvalitete i dostupnosti usluga.

Slijedom navedenog, s obzirom na trenutnu situaciju na mjerodavnom tržištu te pogotovo ako se uzme u obzir broj i rasprostranjenost alternativnih VHCN infrastruktura u geografskim jedinicama u RH, HAKOM smatra opravdanim koristiti sljedeće kriterije za utvrđivanje konkurentskih uvjeta u geografskim jedinicama:

•       postojanje minimalno jedne (1) VHCN infrastrukture[32] alternativnog operatora u geografskoj jedinici,

•       pokrivenost VHCN infrastrukture alternativnog operatora s minimalno 25 posto korisničkih jedinica u geografskoj jedinici[33],

•       tržišni udio HT Grupe na maloprodajnoj razini u geografskoj jedinici je niži od 50 posto.

Nakon što su definirani kriteriji za utvrđivanje infrastrukturne konkurencije, HAKOM će provesti analizu utvrđivanja konkurentnih uvjeta u svim geografskih jedinicama. Na temelju utvrđene razine uvjeta tržišnog natjecanja, HAKOM će sve geografske jedinice grupirati u konkurentna i nekonkurentna područja te na taj način odrediti granice odvojenih geografskih tržišta:

• Tržište velikog kapaciteta – konkurentna područja

• Tržište velikog kapaciteta – nekonkurentna područja

Takva podjela tržišta velikog kapaciteta na konkurentna i nekonkurentna područja ne prejudicira ishod Testa tri mjerila koji će biti proveden za tako podijeljena područja.

4.1    Tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja

Ova područja čine sve geografske jedinice u kojima su istodobno zadovoljena sva tri navedena kriterija. Navedeno znači da Tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja obuhvaćaju sve one geografske jedinice u kojima (I) postoji minimalno jedna (1) VHCN infrastruktura alternativnog operatora, (II) spomenutom VHCN infrastrukturom alternativnog operatora pokriveno je minimalno 25 posto korisničkih jedinica u geografskoj jedinici te je (II) maloprodajni tržišni udio HT Grupe u toj geografskoj jedinici manji od 50 posto.

Nastavno na provedenu analizu u svih 572 geografske jedinice, HAKOM je zaključio kako su sva tri kriterija zadovoljena u 79 geografskih jedinica što predstavlja 13,81 posto svih geografskih jedinica (Slika 10).

Slika 10 Geografske jedinice koje ulaze u konkurentna područja

Izvor: HAKOM

U Privitku 3 ovog dokumenta nalazi se popis svih geografskih jedinica koje pripadaju Tržištu velikog kapaciteta - konkurentna područja odnosno svih geografskih jedinica u kojima su zadovoljena sva tri kriterija.

HAKOM će za Tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja provesti Test tri mjerila kako bi utvrdio je li to geografsko tržište podložno prethodnoj regulaciji.

4.2    Tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja

Ova geografska područja čine sve one geografske jedinice u kojima nisu istodobno zadovoljena sva tri kriterija za utvrđivanje konkurentskih uvjeta. Stoga Tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja obuhvaća: (i) geografske jedinice u kojima ne postoji barem jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora, (ii) geografske jedinice u kojima postoji minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora, ali tom VHCN infrastrukturom alternativnog operatora nije pokriveno minimalno 25 posto korisničkih jedinica u toj geografskoj jedinici te (III) geografske jedinice u kojima postoji minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora uz pokrivenost od minimalno 25 posto korisničkih jedinica u toj geografskoj jedinici, ali je maloprodajni tržišni udio HT Grupe veći od 50 posto. Drugim riječima, u Tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja ulaze one geografske jedinice u kojima nije zadovoljen niti jedan kriterij, samo je prvi kriterij zadovoljen ili su zadovoljena prva dva od tri definirana kriterija.

Obzirom da Tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja čine geografske jedinice bez VHCN infrastrukture alternativnog operatora kao i geografske jedinice s VHCN infrastrukturom alternativnog operatora čija pokrivenost može biti ispod i iznad praga od 25 posto korisničkih jedinica, HAKOM smatra kako u svim tim geografskim jedinicama ne prevladavaju dovoljno homogeni uvjeti tržišnog natjecanja. Naime, konkurentni uvjeti u geografskim jedinicama s minimalno jednom VHCN infrastrukturom alternativnog operatora s kojom je pokriveno minimalno 25 posto korisničkih jedinica u toj geografskoj jedinici mogu se razlikovati od geografskih jedinica u kojoj ne postoji VHCN infrastruktura alternativnog operatora ili postoji, ali s pokrivenošću manjom od 25 posto korisničkih jedinica. Stoga, HAKOM smatra opravdanim geografske jedinice unutar Tržišta velikog kapaciteta - nekonkurentna područja dodatno podijeliti na Klaster A i Klaster B.

4.2.1    Klaster A 

Ovaj klaster čine sve one geografske jedinice u kojima nije prisutna niti jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora ili je prisutna minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora na način da je pokrivenost te VHCN infrastrukture alternativnog operatora niža od 25 posto korisničkih jedinica u toj geografskoj jedinici

Izuzetak od Klastera A činile bi one geografske jedinice u kojima je pokrivenost VHCN infrastrukturom alternativnog operatora niža od 25 posto, ali samo u slučaju da tu VHCN infrastrukturu alternativnog operatora predstavlja infrastrukturu operatora koji djeluje isključivo na veleprodajnoj razini.

Nastavno na provedenu analizu u svih 572 geografske jedinice, HAKOM je zaključio kako niti jedan od tri kriterija ili samo prvi kriterij uz prethodno navedeni izuzetak je zadovoljen u 471 geografskih jedinica što predstavlja 82,34 posto svih geografskih jedinica (Slika 11).

Slika 11 Geografske jedinice koje ulaze u Klaster A

Izvor: HAKOM

U privitku 1 ovog dokumenta nalazi se popis svih geografskih jedinica (Klaster A) u kojima nije zadovoljen niti jedan kriterij ili samo prvi od tri kriterija, uzevši u obzir prethodno navedeni izuzetak.

HAKOM će za nekonkurentna područja Klastera A provesti Test tri mjerila kako bi utvrdio jesu li geografske jedinice ovog područja podložne prethodnoj regulaciji.

4.2.2    Klaster B

Ovaj klaster čine sve one geografske jedinice u kojima je prisutna minimalno jedna VHCN infrastruktura alternativnog operatora, te pokrivenost tom VHCN infrastrukturom alternativnog operatora iznosi minimalno 25 posto korisničkih jedinica. Također, kako je navedeno kod Klastera A, u Klaster B ušle bi i one geografske jedinice u kojima je pokrivenost VHCN infrastrukturom alternativnog operatora niža od 25 posto, ali samo u slučaju da tu VHCN infrastrukturu alternativnog operatora predstavlja infrastrukturu operatora koji djeluje isključivo na veleprodajnoj razini.

Nastavno na provedenu analizu u svih 572 geografske jedinice, HAKOM je zaključio kako su prva dva kriterija uz prethodno navedeni izuzetak zadovoljena u 22 geografskih jedinica što predstavlja 3,85 posto svih geografskih jedinica (Slika 12).

Slika 12 Geografske jedinice koje ulaze u Klaster B

Izvor: HAKOM

U privitku 2 ovog dokumenta nalazi se popis svih geografskih jedinica koje pripadaju Tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja - Klaster B u kojima su zadovoljena prva dva od tri kriterija, uzevši u obzir prethodno navedeni izuzetak.

HAKOM će za nekonkurentna područja Klastera B provesti Test tri mjerila kako bi utvrdio jesu li geografske jedinice ovog područja podložne prethodnoj regulaciji.

4.3    Ažuriranje popisa geografskih jedinica koje pripadaju Tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja i Tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja

S obzirom da je sljedeću analizu mjerodavnih tržišta potrebno provesti u roku od pet godina od dana donošenja prethodne analize, za očekivati je da će u navedenom razdoblju određene geografske jedinice prema odabranim kriterijima ispuniti uvjete za promjenu konkurentnog/nekonkurentnog statusa. U tom smislu HAKOM je razmatrao mogućnost da se na temelju odabranih kriterija, u određenom razdoblju od donošenja analize, a prije provođenja novog kruga analize ovog tržišta, provjeri mijenjaju li na temelju zadanih kriterija neke od geografskih jedinica status pripadanja Tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja, odnosno Tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja.

HAKOM je u tablici niže razmatrao sljedeće opcije vezano uz ažuriranje popisa konkurentnih, odnosno nekonkurentnih područja:

• Opcija 1: Ne ažurirati popis do novog kruga analize tržišta,

• Opcija 2: Ažurirati popis godinu dana nakon stupanja na snagu odredbi analize ili u roku kraćem od godine dana,

• Opcija 3: Ažurirati popis 2 godine nakon stupanja na snagu odredbi analize.

HAKOM je odlučio ažurirati popis 2 godine nakon stupanja na snagu analize, jer se na taj način uzimaju u obzir promjene na tržištu koje će nastupiti do provođenja novog kruga analize tržišta, odnosno prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Uzevši u obzir dosadašnje objave namjere gradnje za očekivati je porast daljnjih ulaganja u svjetlovodne mreže, a što će utjecati i na tržišne udjele na maloprodajnoj razini, pa će se na ovaj način regulacija prilagoditi stvarnom stanju u geografskim jedinicama. HAKOM nije odabrao opciju ažuriranja popisa jednom godišnje, odnosno u kraćim vremenskim intervalima, s obzirom da bi se na taj način prečesto mijenjala regulacija u razdoblju jedne analize tržišta, a što bi iziskivalo prečeste prilagodbe poslovne politike operatora ovisno o području. Nadalje, uvidom u objave namjere gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža, izgradnja svjetlovodne distribucijske mreže planira se prosječno u trajanju od godinu i šest mjeseci, tako da s obzirom da se radi o projektima koji uglavnom traju više od godinu dana, HAKOM smatra kako nije potrebno češće ažurirati popis područja. Stoga je zaključeno kako je opcija ažuriranja statusa geografskih jedinica u dvogodišnjem razdoblju najprimjerenija opcija.

5        Test tri mjerila na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište

S obzirom da tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište nije sastavni dio nove Preporuke, HAKOM može prethodno regulirati navedeno tržište jedino u slučaju da su na njemu istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode,

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište,

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu.

U slučaju da su istodobno zadovoljena sva tri mjerila, HAKOM je u mogućnosti provesti analizu kojom se utvrđuje razina tržišnog natjecanja, odnosno utvrđuje se postoje li na tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom (SMP) u odnosu na koje se određuju regulatorne obveze kojima se uklanjaju prepreke tržišnom natjecanju.

HAKOM je, kao što je navedeno u poglavlju 3.1 ovog dokumenta, tržište u dimenziji usluga podijelio na dva tržišta:

(I)   tržište malog kapaciteta,

(II)                       tržište velikog kapaciteta.

Što se tiče zemljopisne dimenzije tržišta, HAKOM je, za tržište malog kapaciteta zaključio kako mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji čini cijeli teritorij RH (nacionalno tržište).

S druge strane, za tržište velikog kapaciteta HAKOM je napravio detaljnu geografsku analizu (vidi poglavlje 3.4.2.3.2) gdje je analizirao tržišne okolnosti na razini pojedinih općina i gradova, s iznimkom Grada Zagreba koji je dodatno podijeljen i analiziran na razini pojedinih gradskih četvrti. Nakon provedene geografske analize za tržište velikog kapaciteta HAKOM je, ovisno o razini utvrđenog tržišnog natjecanja, pojedine općine i gradove i gradske četvrti Grada Zagreba grupirao u dva odvojena tržišta:

(I)   Tržište velikog kapaciteta – konkurentna područja,

(II)                       Tržište velikog kapaciteta – nekonkurentna područja.

HAKOM pri tom napominje da pojmovima „konkurentna“ i „nekonkurentna“ u nazivima tržišta ne prejudicira ishod testa tri mjerila.

Nastavno na navedeno HAKOM će provesti Test tri mjerila zasebno za svako tržište. Ukupno, HAKOM će provesti tri testa Tri mjerila.

5.1    Uvodni dio Testa tri mjerila

Za bolje razumijevanje sva tri Testa tri mjerila koja će HAKOM provesti, potrebno je dati osvrt na tržište usluga širokopojasnog pristupa u cjelini, odnosno neovisno radi li se o tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište ili o tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji.

Nastavno na navedeno promatrajući u cjelini tržište usluge širokopojasnog pristupa, HT, kao SMP operator na cijelom teritoriju RH, mora ostalim operatorima omogućiti uslugu širokopojasnog pristupa putem nekoliko različitih veleprodajnih usluga: (I) usluga bitstream pristupa na Ethernet i IP razini; (II) usluga virtualnog izdvajanja lokalne petlje (eng. Virtual Unbundling – VULA); (III) usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (eng. Fiber Access Passive Optical Network  - FA-PON); te (IV) usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (eng. Local Loop Unbundling - LLU). 

Prateći stanje na tržištu u razdoblju od zadnje analize tržišta iz 2019., vidljivo je kako je na kraju drugog tromjesečja 2022. najzastupljenija veleprodajna usluga na tržištu u RH usluga bitstream pristupa (Slika 13). Isto tako, vidljiv je pad ukupnog broja priključaka koji se ostvaruje putem veleprodajnog pristupa. To se najvećim dijelom može objasniti padom broja širokopojasnih priključaka na bakrenoj infrastrukturi odnosno povećanjem broja širokopojasnih priključaka putem vlastite svjetlovodne i kabelske (HFC) mreže (VHCN mreže).

Naime, već je u prethodnim poglavljima utvrđeno da se većina VHCN priključaka ostvaruje putem vlastitih svjetlovodnih i kabelskih mreža te je pad broja veleprodajnih priključaka u tom smislu razumljiv i očekivan jer su se operatori koji su zadnjih godina ulagali značajna sredstva u gradnju vlastitih VHCN mreža koncentrirali na povećanje utilizacije svojih mreža dok su pri tom manje koristili veleprodajne usluge na svjetlovodnoj infrastrukturi HT-a. Tome je dodatno doprinijela i činjenica da se područja pokrivanja HT-ove svjetlovodne mreže preklapaju s područjem pokrivanja kabelskom (HFC) mrežom operatora A1 kao najvećeg alternativnog operatora.

S druge strane, alternativni operatori koji se isključivo oslanjaju na veleprodajne usluge HT-a na bakrenoj infrastrukturi su uslijed potražnje za sve većim kapacitetima počeli gubiti svoje korisnike koji dijelom prelaze na VHCN mreže, a dijelom na cjenovno povoljnije usluge širokopojasnog pristupa na nepokretnoj lokaciji koje se pružaju putem mreža pokretnih komunikacija.

Slika 13 Korištenje veleprodajnih usluga LLU i BSA u razdoblju od 2019. do 2022/Q2 zajedno za tržište malog i tržište velikog kapaciteta

Izvor: HAKOM

Kada se govori o reguliranim veleprodajnim uslugama HT-a, osim najzastupljenije usluge bitstream pristupa na Ethernet razini veleprodajno se koriste i usluga pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji te usluga bitstream pristupa na IP razini. Pri tom je bitno napomenuti da je veleprodajne usluge HT-a koje se pružaju putem svjetlovodne mreže HT-a donedavno (kraj 2021.) koristio samo Iskon Internet d.d. koji je dio HT Grupe, i to samo bitstream uslugu na Ethernet razini. Usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) se tek krajem 2021. započela koristiti i  to od strane alternativnih operatora koji nisu dio HT Grupe, kao i bitstream usluga putem svjetlovodne mreže HT-a. HAKOM u budućem razdoblju na koje se odnosi ova analiza očekuje značajno povećanje korištenja veleprodajnih usluga pristupa HT-ovoj svjetlovodnoj mreži, ponajviše u područjima koja nisu pokrivena VHCN mrežama alternativnih operatora.

Pri tom HAKOM očekuje da će se FA-PON usluga koristiti u područjima gdje u neposrednim susjednim područjima postoje izgrađene svjetlovodne distribucijske mreže alternativnih operatora.

Naime, FA-PON usluga je usluga pristupa izdvojenoj svjetlovodnoj niti na lokaciji distribucijskog čvora svjetlovodne distribucijske mreže na kojoj se nalazi zadnji svjetlovodni razdjelnik PON mreže te je ta usluga zanimljiva operatorima koji u susjednim područjima grade vlastite svjetlovodne mreže i pomoću ove usluge mogu proširiti područje pokrivanja vlastite svjetlovodne mreže, pritom izbjegavajući repliciranje završnog segmenta mreže koji podrazumijeva postavljanje mreža unutar višestambenih zgrada. 

S druge strane, operatorima koji u nekom geografskom području neće graditi vlastitu svjetlovodnu mrežu bit će zanimljivije usluge pristupa na višim razinama (VULA odnosno bitstream na OLT razini, bitstream na Ethernet i IP razini) s kojih imaju mogućnost dosega većeg broja krajnjih korisnika (npr. jednom OLT-u pridruženo je više distribucijskih čvorova, jednom Ethernet čvoru je pridruženo više OLT-ova) čime se povećava isplativost pristupa, a da se pri tom značajno ne umanjuje kvaliteta maloprodajne usluge.

Osim HT-ovih reguliranih veleprodajnih usluga na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa pružaju se i veleprodajne usluge alternativnih operatora. Tu je bitno istaknuti operatore koji pružaju samo veleprodajne usluge poput RUNE Crow d.o.o. koji pruža uslugu bitstream pristupa na Ethernet razini, Infrastruktura d.o.o., Zagrebački Holding – Podružnica Zagrebački digitalni grad koji pružaju uslugu pristupa izdvojenoj svjetlovodnoj niti na lokaciji distribucijskog čvora svjetlovodne distribucijske mreže. Pored navedenih operatora koji pružaju isključivo veleprodajne usluge potrebno je naglasiti da je i najveći alternativni operator A1 Hrvatska d.o.o. u ožujku 2022. objavio komercijalnu ponudu pristupa svojoj svjetlovodnoj mreži koja uključuje usluge bitstream pristupa na lokalnoj (OLT) razini, Ethernet regionalnoj i nacionalnoj razini te uslugu pristupa izdvojenoj svjetlovodnoj niti na lokaciji distribucijskog čvora svjetlovodne distribucijske mreže. Prema podacima kojima HAKOM raspolaže usluge iz navedene komercijalne ponude se još uvijek ne koriste.

Dodatno je potrebno naglasiti da, sukladno postojećoj simetričnoj regulaciji[34] koja je donesena na temelju prethodnog regulatornog okvira, svi operatori svjetlovodnih distribucijskih mreža imaju obvezu omogućavanja veleprodajnog pristupa svjetlovodnim nitima svoje distribucijske mreže koje završavaju u zgradama.

U tom smislu je velika važnost i mogućnost uvođenja simetrične regulacije prema novom regulatornom okviru gdje prema odredbama članka 93. stavka 5. ZEK-a HAKOM može odrediti obveze omogućivanja pristupa, na razuman zahtjev, žičnim instalacijama i kabelima te povezanoj opremi unutar zgrada, ili do prve sabirne ili razdjelne točke, na način koji utvrdi Agencija, kada je ta točka smještena izvan zgrade, odnosno prema članku 93. stavku 8. ZEK-a može „… proširiti određivanje takvih obveza pristupa iza prve sabirne ili razdjelne točke, i to sve do točke za koju utvrdi da je najbliža krajnjim korisnicima, a u koju se može smjestiti dostatan broj veza krajnjih korisnika kako bi se učinkovitim tražiteljima pristupa omogućila tržišna održivost…“ , odnosno može uvesti i simetrične obveze u pogledu cijena pristupa te ih proširiti i na točku dalje od distribucijskog čvora gledajući u smjeru od krajnjeg korisnika prema mreži.

Međutim, simetrične obveze iz članka 93. ZEK-a se ne određuju u postupku analize tržišta već u zasebnom postupku i to prvenstveno kako bi se riješile velike i trajne gospodarske ili fizičke prepreke umnažanju mrežnih sastavnica, kojima se naglašavaju postojeće ili novo nastajuće okolnosti na tržištu koje značajno ograničuju konkurentske ishode za krajnje korisnike, a koje se ne mogu otkloniti SMP regulacijom. Dodatno, simetrične obveze se primjenjuju i za ona područja kod kojih HAKOM eventualno utvrdi deregulaciju.

5.2    Opis mjerila sadržanih u Testu[35]

5.2.1    Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

Prepreke ulasku na tržište mogu biti strukturne, pravne ili regulatorne. postojanje visokih prepreka ulasku na tržište i razvoju tržišnog natjecanja na tržištu elektroničkih komunikacija smatra se pokazateljem da je za osiguranje tržišnog natjecanja možda potrebna regulatorna intervencija. Kada su prepreke ulasku na tržište visoke u odsustvu regulatorne intervencije, čak i poduzetniku koji je učinkovitiji od povijesnog operatora nije izgledna mogućnost ulaska na tržište i uspješnog tržišnog natjecanja na korist potrošača. Vrlo važna kvalifikacija prvog mjerila je jesu li visoke prepreke ulasku na tržište trajne. Pri tome regulator treba u obzir uzeti postojeće uvjete na tržištu, uključujući i druge vrste regulacije koje utječu na tržište, kao i očekivani ili predvidljivi razvoj tržišta u razdoblju do sljedeće analize tržišta u odsutnosti SMP regulacije.

Strukturne prepreke ulasku na tržište postoje kada su stanje tehnologije i priroda mreže, s pridruženom troškovnom strukturom i/ili razinom potražnje takvi da stvaraju asimetrične uvjete između operatora, sprječavajući ulazak na tržište ili širenje konkurenata. Primjerice, visoke prepreke ulasku na tržište postoje kada tržište karakteriziraju apsolutne troškovne prednosti, značajne ekonomije razmjera i/ili ekonomije opsega, nedostatni kapaciteti ili visoki nenadoknadivi troškovi (eng. sunk cost). Takve prepreke se javljaju u sektorima koji se oslanjaju na razvoj mreža, poput nepokretnih mreža.

Pravne ili regulatorne prepreke se ne zasnivaju na ekonomskim uvjetima, nego proizlaze iz zakonodavnog okvira, administrativnih ili drugih državnih mjera koje imaju izravan utjecaj na uvjete ulaska na tržište i/ili pozicioniranje operatora na tržištu. Primjeri su pravni zahtjevi povezani s potrebnim dozvolama i odobrenjima za postavljanje vlastite infrastrukture, od odobrenja planiranja građevinskih radova do potrebe ishođenja odobrenja koja se tiču imovine i prava vlasništva nad zemljom, poput prava puta li drugih odobrenja za postavljanje mreže na privatnom vlasništvu. Drugi primjer je nedostatak raspoloživog radiofrekvencijskog spektra.

Kako bi se isključilo postojanje visokih i trajnih prepreka, nije dovoljno ispitati je li do ulaska došlo ili je vjerojatno da će uopće doći do ulaska na tržište, već je potrebno ispitati može li novi ulazak biti dovoljno pravovremen i stabilan u odsustvu regulacije, tako da može ograničiti tržišnu moć. Ulazak malog opsega (npr. u ograničenom zemljopisnom području) možda se neće smatrati dostatnim ako je tržište šire, budući da je malo vjerojatno da će izvršiti značajna ograničenja na operatore sa značajnom tržišnom snagom. Nadalje, mogu postojati objektivna ograničenja za širenje izvan početnog malog ulaska, kao što je nedostatak ekonomije razmjera izvan najgušće naseljenih urbanih područja, zbog čega je malo vjerojatno da će takav ulazak ograničiti SMP operatore unutar relevantnog razdoblja.

Tekući tehnološki napredak na tržištima elektroničkih komunikacija može postupno smanjiti važnost prepreka za ulazak na tržište. Na primjer, važnost zakonskih i regulatornih prepreka na liberaliziranim tržištima koja su podložna postupnoj deregulaciji stalno se smanjivala, kako su monopolistička prava povijesnih operatora bila ukidana. Na takvim tržištima, konkurentski pritisci često dolaze od potencijalnih inovativnih konkurenata koji trenutno nisu na tržištu. Stoga, prilikom identificiranja mjerodavnih tržišta za moguću ex ante regulaciju u obzir se trebaju uzeti mogućnosti prevladavanja prepreka ulasku na tržište unutar relevantnog razdoblja.

5.2.2    Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište  

Drugo mjerilo je dinamičko mjerilo koje bi, nakon analize prvog, trebalo pomoći u sagledavanju ukupnih uvjeta tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu unutar odgovarajućeg razdoblja. Pri ocjeni teži li tržište djelotvornom tržišnom natjecanju, HAKOM će sukladno ZEK-u razdoblje od pet godina uzeti u obzir kao relevantno. Kako bi bio u mogućnosti prethodno regulirati određeno tržište, HAKOM mora dokazati da tržište u točno određenom trenutku i određenom budućem razdoblju ne teži djelotvornom tržišnom natjecanju. Pravilna analiza ovog mjerila bi se trebala provesti tako da se utvrdi razina tržišnog natjecanja i pored postojanja mogućih prepreka za ulazak na tržište, a imajući na umu činjenicu da i tržište gdje postoje prepreke za ulazak na tržište, može imati karakteristike po kojima teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja. Težnja razvoju održivog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja ne znači da će se isto dogoditi u vrlo kratkom razdoblju, već znači da je analizom utvrđeno da postoji određena dinamika tržišnih događaja i pokazatelja koja bi mogla dovesti do djelotvornog tržišnog natjecanja i bez prethodne regulacije.

Na dinamiku tržišta može utjecati i tehnološki razvoj ili konvergencija proizvoda i tržišta. Prisutnost infrastruktura koje se temelje na različitim tehnologijama, ali koje nude proizvode koji su zamjenjivi za krajnje korisnike, također može promijeniti konkurentsku dinamiku u cijelom opskrbnom lancu, uključujući konkurenciju u cijeni, izboru i kvaliteti. Neizravni konkurentski pritisci na operatore ne moraju nužno potjecati od drugih usporedivih operatora, već ih mogu vršiti poduzeća koja, iako prihvaćaju različite poslovne modele, mogu isporučivati proizvode koje krajnji korisnici mogu smatrati zamjenskim proizvodima ili uslugama.

Tendencija prema djelotvornom tržišnom natjecanju ne znači nužno da će tržište dosegnuti status djelotvornog tržišnog natjecanja u razdoblju koje pokriva analiza. To jednostavno znači da postoji jasan dokaz o dinamici na tržištu unutar tog razdoblja, što ukazuje da će se stanje djelotvornog tržišnog natjecanja dostignuti u doglednoj budućnosti bez ex ante regulacije na dotičnom tržištu. Stoga se očekivani događaji moraju očekivati unutar točno određenog razdoblja i na temelju konkretnih elemenata (npr. poslovnih planova, ulaganja, novih tehnologija koje se uvode), a ne naznaka koje su samo teoretski moguće. Primjerice, smanjenje tržišnih udjela ili neizvjestan budući tehnološki razvoj sami po sebi nisu dovoljni razlozi za zaključak da tržište teži učinkovitom natjecanju.

HAKOM također uzima u obzir je li veleprodajni pristup dostupan bilo kojem zainteresiranom poduzetniku pod razumnim komercijalnim uvjetima koji dopuštaju održive konkurentne rezultate za krajnje korisnike na maloprodajnom tržištu. Naime, komercijalni sporazumi, uključujući sporazume o veleprodajnom pristupu, sporazume o zajedničkom ulaganju i ugovore o uzajamnom pristupu između operatora, koji su sklopljeni na trajnoj osnovi i održivi su, vjerojatno će poboljšati dinamiku tržišnog natjecanja i u konačnici mogu riješiti probleme tržišnog natjecanja na povezanom maloprodajnom tržištu i stoga dovode do odluka da se tržišta ne reguliraju ili dereguliraju.

Općenito, što je izglednije da će se djelotvorno tržišno natjecanje ostvariti kasnije u budućnosti, veća je vjerojatnost da će drugi kriterij biti ispunjen.

5.2.3    Treće mjerilo:  primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu

Ex ante regulacija trebala bi se nametnuti samo u slučaju da mjere koje je moguće nametnuti kroz propise o zaštiti tržišnog natjecanja nisu dostatne za rješavanje problema djelotvornog tržišnog natjecanja koji se mogu pojaviti. Drugim riječima, ovaj treći kriterij procjenjuje dostatnost prava tržišnog natjecanja za rješavanje tržišnog neuspjeha utvrđenog u analizama mjerodavnih tržišta u nedostatku ex ante regulacije.

Zaključno, je li tržište elektroničkih komunikacija podložno ex ante regulaciji ovisit će o postojanju visokih trajnih zapreka za ulazak na tržište, o strukturi tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira te nedostatnosti mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja za rješavanje tržišnih neuspjeha.

5.3    Test tri mjerila na tržištu malog kapaciteta

5.3.1    Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

Prvo mjerilo: strukturne prepreke ulaska na tržište

Preporukom EK o mjerodavnim tržištima iz 2020. zaključeno je da u većini zemalja članica EU ne postoje strukturne prepreke za ulazak na tržište veleprodajnog središnjeg pristupa i to zbog mogućnosti da na to tržište uđu alternativni operatori koji uslugu veleprodajnog središnjeg pristupa mogu ponuditi putem vlastite mreže (svjetlovodne ili kabelske) te mogućnosti da alternativni operatori koji koriste veleprodajne proizvode s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa također ponude usluge veleprodajnog središnjeg pristupa.

Unutar ovog poglavlja prethodno navedeno potrebno je promatrati u kontekstu tržišta usluge širokopojasnog pristupa koja se pruža putem mreža malog kapaciteta. U ovo tržište, kako je HAKOM već naveo u poglavlju 3.4.1.2.3 ovog dokumenta, ulaze usluge širokopojasnog pristupa koje se pružaju putem bakrene pristupne mreže, bežičnih nepokretnih mreža, hibridni širokopojasni pristup kao i usluge širokopojasnog pristupa na fiksnoj lokaciji koje se pružaju putem mreža pokretnih komunikacija. Dodatno, prepreke ulaska na tržište potrebno je promatrati nacionalno uzevši u obzir da je HAKOM za ovo tržište u poglavlju 3.4.2.3.1 ovog dokumenta odredio da je u geografskoj dimenziji tržište nacionalno.

Alternativni operatori, s obzirom na činjenicu da je u potpunosti neisplativo postavljati bakrenu pristupnu mrežu zbog sve veće potražnje za uslugama širokopojasnog pristupa kvalitete koja se ne može isporučiti putem bakrene mreže, ne postavljaju bakrenu mrežu niti će je u budućnosti postavljati. Drugim riječima, alternativni operatori koji grade mrežu odlučit će se isključivo na postavljanje svjetlovodnih mreža. Na tržištu postoje i alternativni operatori koji imaju rasprostranjenu kabelsku mrežu. S obzirom da je kabelska mreža nadograđena na Docsis 3.1. standard (velika većina priključaka putem kabelske mreže u RH su Docsis 3.1. priključci) ista se poput svjetlovodnih mreža smatra VHCN mrežom i nije izgledno da bi alternativni operatori počeli pružati bitstream usluge malog kapaciteta putem svoje VHCN mreže (svjetlovod, kabel) iz razloga što je prvenstveno namijenjena zadovoljavanju potreba krajnjih korisnika za velikim kapacitetima.

Dodatno, pružanje veleprodajne usluge središnjeg pristupa (bitstream usluga) putem mreža pokretnih komunikacija ili putem bežičnih nepokretnih mreža također nije izgledno. Naime, kapaciteti u mrežama pokretnih komunikacija su ograničeni i prvenstveno namijenjeni pružanju usluga pokretnih komunikacija te operatorima mreža pokretnih komunikacija iz tog razloga nije isplativo pružati veleprodajne usluge putem kojih bi se pružale usluge širokopojasnog pristupa na nepokretnoj lokaciji kod kojih je jedna od glavnih značajki neograničeni podatkovni promet što se putem mreža pokretnih komunikacija zbog tehničkih ograničenja ne može ponuditi niti je isplativo, osim za ograničeni broj vlastitih maloprodajnih korisnika.

Pritom je, radi izbjegavanja dvojbi, važno napomenuti da na tržištu postoje veleprodajne usluge središnjeg pristupa mrežama pokretnih komunikacija koje se u ograničenim područjima koriste za pružanje usluga širokopojasnog pristupa na nepokretnoj lokaciji. Riječ je o Standardnim ponudama koje su sukladno odredbama Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja objavili operatori kojima je razvoj takve infrastrukture sufinanciran iz sredstava EU fondova. Ta rješenja putem mreža pokretnih komunikacija obuhvaćaju vrlo ograničeni broj korisnika do kojih nije bilo isplativo graditi mrežu nepokretnih komunikacija (svjetlovodnu pristupnu mrežu) te se iz tog razloga takve usluge ne mogu smatrati dokazom postojanja veleprodajnih ponuda za pristup mrežama pokretnih komunikacija koje pokrivaju cijeli teritorij RH.

S druge strane, bežične nepokretne mreže su dostupne samo na ograničenim geografskim područjima, tako da kada bi i postojala veleprodajna usluga središnjeg pristupa (bitstream usluga) takvim mrežama ta usluga zbog vrlo ograničenog geografskog pokrivanja ne bi imala značajnu potražnju te samim tim ne bi imala značajniji utjecaj na xDSL bitstream uslugu HT-a. Dakle, nastavno na navedeno HAKOM zaključuje da iz razloga neisplativosti (kako na strani ponude, tako i na strani potražnje), tehničkih ograničenja te ograničenog pokrivanja, nije izgledno da se na tržištu središnjeg veleprodajnog pristupa malog kapaciteta u razdoblju koje obuhvaća ova analiza pojave veleprodajne usluge putem vlastitih mreža alternativnih operatora koje bi vršile konkurentski pritisak na veleprodajne usluge središnjeg pristupa koje se pružaju putem bakrene pristupne mreže HT-a.

Nadalje, iako postoji mogućnost da alternativni operatori koji koriste HT-ovu LLU uslugu ponude putem te usluge vlastitu uslugu bitstream pristupa, u praksi niti jedan operator korisnik LLU usluge nije ponudio takvu uslugu. S obzirom da se očekuje daljnji pad LLU priključaka HAKOM niti u razdoblju na koje se odnosi ova analiza ne očekuje da se u praksi pojavi takva alternativna ponuda. Osim toga, bitno je naglasiti da se LLU usluga koristi samo na manjem broju od ukupnog broja MDF-ova i to onima koji uglavnom pokrivaju urbana područja gdje je veći odljev korisnika s bakrene mreže na VHCN mreže, tako da bi i u slučaju kada bi se neki operator odlučio pružati uslugu bitstream pristupa na osnovu korištenja LLU usluge ta usluga obuhvaćala manji dio korisnika na tržištu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta.

Iz svega navedenog proizlazi zaključak kako je krajnjim korisnicima usluge širokopojasnog pristupa malog kapaciteta moguće ponuditi isključivo putem HT-ove bakrene mreže, odnosno putem HT-ovih veleprodajnih usluga LLU i bitstream.

Slika 14 Ukupan broj korisnika koji koristi uslugu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta (2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Iz gornje slike (Slika 14) je vidljivo kako je broj korisnika usluge širokopojasnog pristupa malog kapaciteta na kraju drugog tromjesečja 2022. i dalje visok, iz čega proizlazi kako je za daljnji razvoj tržišnog natjecanja važno da alternativni operatori imaju mogućnost tim korisnicima ponuditi svoje usluge. Drugim riječima, da je udio ovih korisnika u odnosu na ukupan broj korisnika usluge širokopojasnog pristupa značajno manji, po mišljenju HAKOM-a ne bi postojale strukturne prepreke na ovom tržištu odnosno ne bi bilo potrebno detaljnije razmatrati postoje li strukturne prepreke ulaska na ovo tržište. 

Slika 15 Broj priključaka putem LLU usluge i usluge xDSL bitstream pristupa na tržištu malog kapaciteta ( 2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Gornji dijagram (Slika 15) prikazuje broj priključaka za LLU uslugu i xDSL bitstream uslugu na kraju drugog tromjesečja 2022. Usprkos činjenici što je LLU usluga regulirana na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, HAKOM je mišljenja kako u slučaju deregulacije ovog tržišta neće biti stvorene pretpostavke za daljnji razvoj tržišnog natjecanja. Naime, nešto više od 17 posto svih priključaka na ovom tržištu su priključci putem xDSL bitstream pristupa dok je manji dio odnosno oko 9 posto u ukupnom broju priključaka realizirano putem LLU usluge.

Na temelju gore iznesenih podataka vidljivo je kako je operatorima od veleprodajnih usluga, usluga bitstream pristupa najznačajnija usluga za pružanje usluge širokopojasnog pristupa malog kapaciteta krajnjim korisnicima te da je ukupan broj korisnika koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta i dalje značajan. Stoga je HAKOM mišljenja kako bi, usprkos regulaciji LLU usluge na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, a uzimajući u obzir gore navedene nacionalne okolnosti, u odsustvu regulacije i dalje postojale trajne strukturne prepreke ulasku na tržište veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta.

Prvo mjerilo: pravne ili regulatorne prepreke ulaska na tržište

a)    potreba za administrativnom odlukom, odnosno dozvolom, kako bi se moglo započeti s komercijalnim radom

Temeljem članka 24. ZEK-a, pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga na području RH je slobodno, uz uvjete utvrđene ZEK-om i propisima donesenima na temelju ZEK. Pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, podložno je općem ovlaštenju koje ne utječe na posebne obveze iz članka 25. stavka 2. ili na pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora. Poduzetnik, koji ostvaruje prava i ima obveze na temelju općeg ovlaštenja, mora, u roku od najmanje 15 dana unaprijed, obavijestiti HAKOM elektroničkim putem o početku, promjenama i završetku pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga te može započeti s pružanjem mreža i/ili usluga nakon dostave prethodne obavijesti HAKOM-u.

b)    ograničenja i uvjeti povezani uz uporabu radiofrekvencijskog spektra

Navedeni tip prepreke se u većoj mjeri ne odnosi na tržište koje je predmet ovog dokumenta, osim u dijelu razmatranja mogućnosti bi li neki alternativni operator htio ući na tržište korištenjem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži ili tehnologija u mrežama pokretnih komunikacija putem kojih se također eventualno mogu pružati usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa malog kapaciteta. Po mišljenju HAKOM-a, a uzevši u obzir trendove na tržištu u smislu potreba krajnjih korisnika za uslugom širokopojasnog pristupa nije izgledno da bi operatori spomenute tehnologije koristili za pružanje usluga malog kapaciteta.

Neovisno o navedenom, u prethodnom poglavlju već je zaključeno da postoje strukturne prepreke ekonomske prirode za takav ulazak na tržište.

c)     utjecaji načina na koji je postavljena regulacija na nove operatore koji planiraju ući na tržište

HAKOM smatra kako ne postoje odredbe, u zakonskim ili podzakonskim aktima, koje bi onemogućile operatore da ostvare ulazak na tržište usluge širokopojasnog pristupa i pružaju tu uslugu krajnjim korisnicima.

Svaki operator može putem vlastite pristupne infrastrukture pružati uslugu širokopojasnog pristupa pri čemu ne postoji nikakva regulatorna prepreka ulasku na predmetno tržište.

5.3.1.1 Zaključak o prvom mjerilu

Na temelju činjenica iznesenih u prvom mjerilu, HAKOM zaključuje kako su na tržištu malog kapaciteta i dalje prisutne visoke i trajne strukturne prepreke za ulazak na tržište, dok prepreke pravne i regulatorne prirode na ovom tržištu ne postoje. Međutim, unatoč nepostojanju pravnih prepreka za ulazak na ovo tržište HAKOM smatra da je prisutnost strukturnih prepreka dovoljna za zaključak kako je na ovom tržištu prvo mjerilo zadovoljeno.

5.3.2    Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg  razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

Kod ocjene ispunjavanja prvog mjerila HAKOM je zaključio kako je alternativnim operatorima u potpunosti ekonomski neisplativo ulagati u gradnju vlastite infrastrukture s ciljem pružanja usluga širokopojasnog pristupa na tržištu malog kapaciteta te da se LLU usluga koristi na manjem broju MDF-ova, pri čemu operatori koji koriste LLU uslugu ne pružaju vlastitu bitstream uslugu. Također je pokazano da se putem mreža pokretnih komunikacija ne pružaju veleprodajne usluge te zbog čega se to ne može niti očekivati u periodu koji obuhvaća ova analiza. To sve zajedno povećava važnost postojanja odgovarajuće regulirane veleprodajne usluge, odnosno usluge bitstream pristupa.

Slika 16 Priključci alternativnih operatora na tržištu malog kapaciteta prema načinu pristupa (2019. – 2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Na gornjoj slici (Slika 16 ) je vidljivo kako u zadnje četiri godine kontinuirano opada broj priključaka na tržištu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta koji se realizira putem LLU usluge te raste broj priključaka koji se realizira putem usluge bitstream pristupa. To znači da kada bi alternativni operatori koji koriste LLU uslugu pružali vlastitu uslugu bitstream pristupa kojom bi radili konkurentski pritisak na reguliranu uslugu bitstream pristupa HT-a da bi ta mogućnost s obzirom na kontinuirani trend opadanja LLU priključaka bila sve manja. Dodatno, s obzirom na korištenje LLU usluge samo na ograničenom broju MDF-ova taj pritisak bi bio moguć samo na ograničenom geografskom području.

Iz tog razloga, s obzirom na značajno manje područje pokrivanja hipotetskih usluga bitstream pristupa alternativnih operatora koji koriste LLU uslugu, ta usluga čak i kad bi bila cjenovno povoljnija od HT-ove usluge ne bi bila privlačna alternativnim operatorima jer HT-ova usluga bitstream pristupa omogućuje doseg do svih krajnjih korisnika. Dakle, s obzirom na navedeno, u razdoblju koje pokriva ova analiza ne očekuje se konkurentski pritisak usluga bitstream pristupa koje se temelje na korištenju LLU usluge.

Što se tiče usluga širokopojasnog pristupa putem mreža pokretnih komunikacija, iako raste i broj priključaka na maloprodajnoj razini koji se ostvaruju putem mreže pokretnih komunikacija HAKOM je kod analize prvog mjerila već objasnio zbog čega se i u razdoblju na koje se odnosi ova analiza ne može očekivati da operatori mreža pokretnih komunikacija počnu pružati veleprodajnu uslugu pristupa svojim mrežama pokretnih komunikacija radi pružanja usluga širokopojasnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji. U tom smislu može se reći da postoji određeni neizravni konkurentski pritisak usluga putem mreža pokretnih priključaka, međutim zbog ograničenja mreža pokretnih komunikacija taj konkurentski pritisak je ograničen na ograničeni broj krajnjih korisnika koji imaju lošiju kvalitetu usluge putem bakrene mreže. HT na taj ograničeni konkurentski pritisak na maloprodajnoj razini uspješno odgovara svojom uslugom hibridnog pristupa koja je ipak nešto naprednija od usluga širokopojasnog pristupa putem isključivo pokretnih mreža jer jamči određenu razinu kvalitete usluge.

Slika 17 Priključci alternativnih operatora na tržištu malog kapaciteta ostvareni isključivo putem LLU i bitstream usluge (2019. – 2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Na kraju drugog tromjesečja 2022., a što je vidljivo na gornjem dijagramu (Slika 17) od ukupnog broja priključaka 62,27 posto se realiziralo putem usluge bitstream pristupa, a 33,73 posto putem LLU usluge. Na kraju 2019. taj omjer je bio bitno drugačiji te su se obje veleprodajne usluge skoro bile na istoj razini korištenja. 

Iz svega prethodno navedenog proizlazi kako će i u budućem razdoblju usluga bitstream pristupa HT-ovoj bakrenoj mreži ne samo ostati najvažniji veleprodajni proizvod na tržištu malog kapaciteta, već će još više povećavati svoju važnost. Drugim riječima na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta jedini pružatelj usluge bitstream pristupa je HT i ima stabilan tržišni udio od 100 posto. Ukoliko bi u obzir uzeli i self supply alternativnih operatora koji koriste LLU uslugu, taj udio je nešto niži od 100 posto, međutim s obzirom na kontinuirani pad LLU priključaka tržišni udio HT-a na ovom veleprodajnom tržištu kontinuirano raste.

Nadalje, vidljivo je kako iz godine u godinu dolazi do pada broja priključaka širokopojasnog pristupa malog kapaciteta, ali ne u mjeri kako bi se u razdoblju na koji se odnosi ova analiza moglo zaključiti da više neće postojati korisnici koji će koristiti uslugu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta. Iz navedenog se može zaključiti kako je alternativnim operatorima u budućem razdoblju pristup HT-ovoj usluzi bitstream pristupa bakrenoj mreži važan zbog:

(I)   mogućnosti nuđenja usluge širokopojasnog pristupa malog kapaciteta onim korisnicima kojima su mali kapaciteti dovoljni za zadovoljavanje njihovih potreba,

(II)                       mogućnosti nuđenja usluga širokopojasnog pristupa onim korisnicima kojima VHCN mreže, odnosno usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta još nisu dostupne,

(III)                    onim korisnicima koji će u budućem razdoblju uslugu širokopojasnog pristupa malog kapaciteta zamijeniti tom istom uslugom velikog kapaciteta.

Zaključno, a kako je HAKOM već naveo, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza tržišta HAKOM očekuje kako će doći do značajnog pada broja korisnika koji koriste usluge širokopojasnog pristupa malog kapaciteta, odnosno kako će veliki dio tih korisnika početi koristiti usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta i to putem novih VHCN mreža. Dakle, s obzirom na te okolnosti i na već sada identificirane strukturne prepreke ulasku na tržište u idućem razdoblju se ne očekuje ulazak novih operatora na tržište malog kapaciteta te se može zaključiti da će se i u budućem razdoblju održati ovakva tržišna dinamika, odnosno vladajući položaj HT-a.

Stoga, uzevši u obzir opisane trendove na tržištu malog kapaciteta, može se zaključiti da tržište u odsustvu regulacije ne bi težilo djelotvornom tržišnom natjecanju. Naime, u odsustvu regulacije, odnosno u slučaju deregulacije ovog tržišta, HT bi u budućem razdoblju bio u mogućnosti ili kroz izmjenu trenutno reguliranih uvjeta pristupa ili kroz potpuno ukidanje usluge bitstream pristupa, a zbog činjenice da operatori nemaju zamjenjivu veleprodajnu uslugu, preuzeti većinu krajnjih korisnika usluge širokopojasnog pristupa malog kapaciteta.

5.3.2.1 Zaključak o drugom mjerilu

Na temelju gore iznesenih činjenica i argumenata iznesenih u ocjeni ispunjavanja drugog mjerila, HAKOM je mišljenja kako unutar razdoblja na koje se odnosi ova analiza struktura tržišta neće težiti djelotvornom tržišnom natjecanju, odnosno da je drugo mjerilo zadovoljeno.

5.3.3    Treće mjerilo: primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu

HAKOM je kroz ocjenu zadovoljenja prvog i drugog mjerila dokazao koliko je važna prethodna regulacija ovog mjerodavnog tržišta i u budućem razdoblju, odnosno razdoblju na koje se odnosi ova analiza tržišta. Naime, na tržištu se mogu dogoditi situacije u kojima je pravovremena intervencija neophodna kako bi se spriječile ozbiljne ili nepopravljive štete koje mogu biti nanesene konkurenciji od strane operatora sa značajnom tržišnom snagom.

Slijedom navedenog, HAKOM je mišljenja kako u slučaju odsustva prethodne regulacije i promjene uvjeta korištenja, znatnijeg podizanja cijena ili prestanka pružanja usluga bitstream pristupa, ex post regulacija koju sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja provodi AZTN ne može dovoljno brzo djelovati odnosno nije u mogućnosti pravovremeno otkloniti probleme koji se mogu pojaviti na tržištu.

5.3.3.1 Zaključak o trećem mjerilu

HAKOM zaključuje kako za mjerodavno tržište malog kapaciteta propisi o zaštiti tržišnog natjecanja, odnosno naknadna regulacija ne mogu na odgovarajući način ukloniti moguće nedostatke na tržištu iz čega proizlazi da je treće mjerilo zadovoljeno.

5.3.4    Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta podložno prethodnoj regulaciji

Na temelju provedene analize tri mjerila iz članka 100. stavka 2. ZEK-a, HAKOM je zaključio kako je mjerodavno tržište malog kapaciteta podložno prethodnoj regulaciji.

Naime, iako navedeno tržište nije dio važeće Preporuke, nacionalna regulatorna tijela ovlaštena su i sama utvrditi da su pojedina tržišta, koja se razlikuju od popisa tržišta iz važeće Preporuke, podložna prethodnoj regulaciji, a ovisno o prilikama u svakoj pojedinoj zemlji, ali uz uvjet da se dokaže da su na tim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila).

U skladu s navedenim, odnosno činjenicom da je HAKOM utvrdio kako je mjerodavno tržište malog kapaciteta podložno prethodnoj regulaciji, HAKOM će nastaviti postupak analize tržišta za ovo mjerodavno tržište koja uključuje procjenu postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom, utvrđivanje svih postojećih i potencijalnih prepreka razvoju djelotvornom tržišnom natjecanju kao i određivanja razumnih i opravdanih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, a što je detaljno opisano u poglavljima koja slijede.

5.4    Test tri mjerila na tržištu velikog kapaciteta – uvodni dio

HAKOM je u poglavlju 3.4.2.3.2 ovog dokumenta obradio geografsku dimenziju tržišta te obrazložio zašto smatra odgovarajućim pristupom analizirati razinu tržišnog natjecanja na razini pojedine općine/grada (s izuzetkom Grada Zagreba koji se dodatno dijeli na gradske četvrti te se razina tržišnog natjecanja analizira na razini pojedine gradske četvrti Grada Zagreba) kao najprikladnijih geografskih jedinica za provođenje detaljne geografske analize.

Ukupno u RH postoji 572 općina/gradova i gradskih četvrti Grada Zagreba, a analiza je pokazala da je u 123 općina/gradova prisutna samo infrastruktura HT-a, koja se ujedno smatra VHCN infrastrukturom, dok je u 507 općina/gradova prisutna minimalno jedna VHCN infrastruktura nekog alternativnog operatora.

Dodatno, HAKOM je u tom poglavlju definirao tri kriterija na temelju kojih je u svim općinama/gradovima te gradskim četvrtima Grada Zagreba procijenio razinu tržišnog natjecanja te ih grupirao u konkurentna i nekonkurentna VHCN područja, a nekonkurentna područja dodatno, ovisno o postojanju infrastrukturne konkurencije, u dva klastera (A i B).

Konkurentna VHCN područja čine sve geografske jedinice u kojima su istodobno zadovoljena sva tri definirana kriterija, odnosno one geografske jedinice u kojima je prisutna VHCN infrastruktura alternativnog operatora, pojedinačna pokrivenost VHCN infrastrukture alternativnog operatora je minimalno 25 posto korisničkih jedinica[36] na način da na kriterij ne utječe postotni udio korisničkih jedinica u kojima dolazi do preklapanja VHCN infrastruktura, te maloprodajni tržišni udio HT Grupe koji je niži od 50 posto.

Nekonkurentna VHCN područja čine geografske jedinice u kojima nisu istodobno zadovoljena sva tri navedena kriterija, odnosno nekonkurentna područja obuhvaćaju: (i) geografske jedinice u kojima ne postoji alternativna VHCN infrastruktura, (ii) geografske jedinice u kojima postoji alternativna VHCN infrastruktura, ali bez pokrivenosti od minimalno 25 posto stambenih jedinica tom alternativnom VHCN infrastrukturom, te iii) geografske jedinice u kojima postoji alternativna VHCN infrastruktura uz pokrivenost od minimalno 25 posto stambenih jedinica tom alternativnom VHCN infrastrukturom, ali maloprodajni tržišni udio HT Grupe veći je od 50 posto.

S obzirom da se ovisno o broju kriterija koji su zadovoljeni nekonkurentna područja mogu značajno razlikovati, HAKOM je dodatno ova područja podijelio na Klaster A i Klaster B.

Naime, Klaster A čine geografske jedinice u kojima nije prisutna odgovarajuća razina tržišne konkurencije, odnosno u kojima nije zadovoljen niti jedan ili je zadovoljen samo prvi od tri kriterija koje je HAKOM koristio.

Klaster B čine one geografske jedinice u kojima su zadovoljena prva dva kriterija.

Sukladno gore opisanoj podijeli HAKOM će na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta provesti dva testa tri mjerila; jedan za nekonkurentna VHCN područja, a drugi za konkurentna VHCN područja.

5.5    Test tri mjerila na tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna VHCN područja

5.5.1    Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

Kao što je HAKOM već naveo, promatrajući trenutno situaciju na tržištu te pogotovo uzevši u obzir razdoblje od 5 godina na koje se odnosi ova analiza, može se zaključiti kako će ključnu ulogu imati usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta. Drugim riječima, može se očekivati kako će u razdoblju na koji se odnosi ova analiza doći do značajnog povećanja broja korisnika koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta.

Prvo mjerilo: strukturne prepreke ulaska na tržište

Preporukom EK o mjerodavnim tržištima iz 2020. zaključeno je da u većini zemalja članica EU ne postoje strukturne prepreke za ulazak na tržište veleprodajnog središnjeg pristupa i to zbog mogućnosti da na to tržište uđu alternativni operatori koji uslugu veleprodajnog središnjeg pristupa mogu ponuditi putem vlastite mreže (svjetlovodne ili kabelske) te mogućnosti da alternativni operatori koriste veleprodajne proizvode s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa.

Unutar ovog poglavlja prethodno navedeno potrebno je promatrati u kontekstu tržišta usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta. U ovo tržište, kako je HAKOM već naveo u poglavlju 3.4.2.2.3 ovog dokumenta, ulaze usluge širokopojasnog pristupa koje se pružaju putem svjetlovodne (FTTx) i kabelske (HFC Docsis 3.1.) infrastrukture. Ukupna pokrivenost korisničkih jedinica na nekonkurentnim područjima VHCN mrežama na kraju drugog tromjesečje 2022. je 16,71 posto. Pri tome HT Grupa svojom VHCN mrežom pokriva 12,12 posto korisničkih jedinica.

Na tržištu postoje alternativni operatori koji grade svjetlovodne mreže ili imaju rasprostranjenu kabelsku mrežu. S obzirom da je kabelska mreža nadograđena na Docsis 3.1. standard (velika većina priključaka putem kabelske mreže u RH su Docsis 3.1. priključci) ista se poput svjetlovodnih mreža smatra VHCN mrežom i namijenjena je zadovoljavanju potreba krajnjih korisnika za velikim kapacitetima. Na kraju drugog tromjesečja 2022. kabelskom mrežom (Docsis 3.1.) alternativnih operatora pokriveno je 6,46 posto korisničkih jedinica na nekonkurentnim područjima. S druge strane, pokrivenost svjetlovodnom mrežom alternativnih operatora je 3,35 posto. Ukupna pokrivenost nekonkurentnih područja alternativnim VHCN mrežama je 9,15 posto što ukazuje da se alternativne svjetlovodne i kabelske mreže manjim dijelom i preklapaju.

Kako kabelske mreže imaju određena ograničenja nije izgledno da će u budućem razdoblju alternativni operatori nastaviti snažno ulagati u širenje područja pokrivanja kabelske mreže ili da će novi operatori koji ulaze na ovo tržište početi postavljati kabelsku mrežu, već je izgledno očekivati da će ulagati i postavljati svjetlovodne mreže. Naime, kabelske mreže su prvotno bile postavljane radi distribucije televizijskog signala te su naknadno počele koristiti za pružanje usluge širokopojasnog pristupa, dok su svjetlovodne mreže prvenstveno namijenjene pružanju usluge širokopojasnog pristupa i za očekivati je da se u područjima koja trenutno nisu pokrivena nikakvim VHCN mrežama postavljaju nove svjetlovodne mreže.

Slika 18 Broj VHCN priključaka i pokrivenost na nekonkurentnim područjima Q2 2022

Izvor: HAKOM

Dodatno ograničenje kabelskih mreža je njihova točkasta rasprostranjenost – kabelske mreže su dostupne samo u višestambenim zgradama pa ne postoje velika područja s kontinuiranim pokrivanjem kabelskih mreža. To ih za razliku od svjetlovodnih mreža, koje pokrivaju i područja sa samostojećim obiteljskim kućama, čini manje atraktivnim za korištenje usluge veleprodajnog središnjeg pristupa (bitstream na kabelskoj mreži), čak i kada bi bila dostupna na kabelskim mrežama.

Prema podacima HAKOM-a, vidljivo je da više alternativnih operatora zadnjih nekoliko godina ulažu značajna sredstva u vlastite svjetlovodne mreže te su područja pokrivanja svjetlovodnih mreža alternativnih operatora sve veća. Iako se alternativni operatori odlučuju na postavljanje svjetlovodnih mreža prvenstveno u većim gradovima i turističkim središtima gdje je prisutna veća potražnja za uslugama širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta, postoje i područja izvan većih gradova gdje lokalni operatori također postavljaju svjetlovodne mreže. Iz toga se jasno može zaključiti da je alternativnim operatorima u određenim geografskim područjima ekonomski isplativo graditi vlastite svjetlovodne mreže. Isplativosti postavljanja vlastitih svjetlovodnih pristupnih mreža ponajviše doprinosi sve veća potražnja za uslugama širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta, ali i dostupnost i mogućnost pristupa fizičkoj infrastrukturi u koju se postavljaju kabeli svjetlovodnih mreža.

Iz svega gore navedenog proizlazi zaključak kako je krajnjim korisnicima usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta moguće ponuditi osim putem HT-ove svjetlovodne mreže i putem kabelskih i svjetlovodnih mreža alternativnih operatora (u područjima gdje su dostupne). Dakle, u određenim geografskim područjima postoji konkurentski pritisak maloprodajnih usluga širokopojasnog pristupa koje se pružaju putem kabelskih i svjetlovodnih mreža alternativnih operatora na maloprodajne usluge širokopojasnog pristupa putem HT-ove svjetlovodne mreže. Osim na HT-ove maloprodajne ponude taj konkurentski pritisak (izravno ili neizravno) postoji i na veleprodajnoj razini odnosno na HT-ove veleprodajne usluge pristupa svjetlovodnoj mreži i to FA-PON uslugu i uslugu bitstream pristupa.

Potrebno je naglasiti da je u teoriji moguće da se bitstream pristup ponudi i preko svjetlovodnih mreža koje i HT i alternativni operatori koriste temeljem usluga s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa velikog kapaciteta[37]. Međutim, te veleprodajne usluge s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa velikog kapaciteta su trenutno u začetku korištenja i u ovom trenutku nije moguće realno procijeniti u kojoj mjeri će se pružati usluge veleprodajnog središnjeg pristupa, a kojima su te usluge ulazni proizvodi, posebice uzimajući u obzir činjenicu da se u tu svrhu LLU usluga uopće nije koristila.

U dimenziji usluga na veleprodajnoj razini prethodno smo odredili da tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta čini HT-ova regulirana usluga bitstream pristupa FTTH, FTTB i FTTDP mreži na različitim razinama pristupa (Ethernet i IP razina pristupa), self supply putem kabelske i FTTH mreže alternativnih operatora te komercijalne usluge bitstream pristupa FTTH mrežama alternativnih operatora. Nastavno na to, zaključujemo da na HT-ovu reguliranu uslugu bitstream pristupa FTTH/FTTB/FTTDP mreži konkurentski pritisak vrše usluge self supply putem kabelske i FTTH mreže alternativnih operatora te komercijalne usluge bitstream pristupa FTTH mrežama alternativnih operatora.

Tu je jako važno napomenuti da je prema mišljenju HAKOM-a konkurentski pritisak najveći u situacijama preklapanja konkurentskih infrastruktura.

Naime, ukoliko nema preklapanja infrastruktura, odnosno ukoliko je krajnjem korisniku dostupna samo jedna infrastruktura, krajnji korisnik se neće preseliti na drugu adresu na kojoj je dostupna konkurentna infrastruktura putem koje se pruža usluga po nižoj cijeni, nego bi se u slučaju kada bi HT podigao cijenu usluge bitstream pristupa FTTH/FTTB/FTTDP mreži eventualno moglo dogoditi da alternativni operator izgradi paralelnu vlastitu svjetlovodnu mrežu. S obzirom da se svjetlovodne mreže HT-a i alternativnih operatora preklapaju u značajno manjoj mjeri nego svjetlovodna mreža HT-a i kabelska mreža alternativnih operatora gdje je preklapanje značajno veće, možemo zaključiti da trenutno najveći konkurentski pritisak HT-ovoj usluzi bitstream pristupa FTTH/FTTB/FTTDP mreži stvara self supply putem kabelske mreže[38] alternativnih operatora.

Niska razina preklapanja svjetlovodnih mreža prema mišljenju HAKOM-a pokazatelj je da je u RH postavljanje paralelnih svjetlovodnih mreža na adresama koje su već pokrivene je u većini slučajeva neisplativo ili tehnički teško izvedivo[39], osim u najgušće naseljenim područjima velikih gradova. To znači da i u slučaju prethodne regulacije pristupa svjetlovodnoj mreži jednog operatora postoji problem pristupa mrežama drugih operatora koji mogu imati značajnu pokrivenost te zbog prethodno navedenog razloga izostanak preklapanja i konkurentskog pritiska što dovodi do nepovoljnog ishoda za krajnje korisnike. HAKOM smatra da se taj problem ne može riješiti SMP regulacijom nego isključivo simetričnom regulacijom sukladno odredbama iz članka 93. stavak 5. ZEK-a.

Potencijalni konkurentski pritisak maloprodajnih i veleprodajnih ponuda putem kabelskih i svjetlovodnih mreža alternativnih operatora potrebno je promatrati u kontekstu ovog tržišta, odnosno tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima. Kako se radi o nekonkurentnim VHCN područjima taj pritisak nije izgledan. Naime, kao što je opisano u poglavlju 4.2 nekonkurentna VHCN područja čine geografske jedinice (općine/gradovi i gradske četvrti grada Zagreba) u kojima nisu ispunjena kumulativno sva tri kriterija konkurentnosti:

1. Postojanje minimalno jedne VHCN infrastrukture alternativnog operatora,

2. Pojedinačna pokrivenost VHCN infrastrukture alternativnog operatora s minimalno 25 posto korisničkih jedinica,

3. Tržišni udio HT Grupe na maloprodajnoj razini je manji od 50 posto.

Iz činjenice da nisu zadovoljeni gore navedeni kriteriji konkurentnosti može se zaključiti da u tim geografskim jedinicama odnosno u nekonkurentnim VHCN područjima postoje visoke i trajne strukturne zapreke ulasku na tržište budući da ili uopće ne postoji ekonomska isplativost za postavljanje svjetlovodnih mreža ili, ako je alternativni operator procijenio da postoji ekonomska isplativost za gradnju svjetlovodne mreže te pokrio barem 25 posto geografske jedinice da još uvijek zbog niske potražnje nije uspio utilizirati novoizgrađenu mrežu.

U prvom slučaju jasno je da su strukturne zapreke ekonomske prirode visoke i trajne te da ne postoji način ulaska na tržište osim ili preko regulirane veleprodajne usluge HT-a ili preko veleprodajnog pristupa svjetlovodnim mrežama koje se grade uz sufinanciranje sredstvima državnih potpora (tamo gdje ne postoji dostatan komercijalni interes i gdje je neisplativo graditi čak i HT-u).

Tu je uglavnom riječ o ruralnim područjima s lošijom demografskom situacijom gdje su jedinični troškovi visoki, a potražnja niska. Dakle, u odsustvu regulatorne intervencije, u takvim područjima čak i operatoru koji je učinkovitiji od HT-a nije izgledna mogućnost ulaska na tržište i uspješnog tržišnog natjecanja na korist potrošača.

U nekonkurentna VHCN područja spadaju i područja gdje su prvi i drugi kriteriji zadovoljeni, dakle gdje možda postoji ekonomska isplativost ulaska na tržište i gradnje vlastite svjetlovodne mreže, međutim utilizacija mreže je iz različitih razloga vrlo niska te je tržišni udio HT-a i dalje viši od 50 posto. To je pokazatelj također visokih i trajnih strukturnih zapreka ulasku na tržište gdje je ili prošlo relativno malo vremena od gradnje mreže te je cijelo ulaganje još uvijek u ranoj i osjetljivoj fazi koje bi se u odsustvu postojeće regulacije moglo dovesti u pitanje i ugroziti.

Tu je potrebno istaknuti da su kriteriji konkurentnosti ovako djelomično zadovoljeni u slučajevima kada je alternativnu mrežu izgradio mali lokalni operator koji nema nacionalni značaj niti se ima namjeru širiti izvan određenih susjednih gradova i općina. Dodatno je u tom kontekstu potrebno naglasiti da alternativnim operatorima, koji već imaju uspostavljene točke pristupa bitstream usluzi HT-a, čak i kada bi ti lokalni operatori počeli pružati komercijalnu uslugu bitstream pristupa, najčešće ne bi bilo isplativo uspostaviti pristup tim uslugama na više različitih točaka (za različite operatore) koje pokrivaju veoma ograničeni broj krajnjih korisnika. Iz donjeg dijagrama (Slika 19Slika 19 ), koji prikazuje udjele broja korisnika koji koristi usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim područjima po vrsti mreže, vidljivo je da se na kraju drugog tromjesečja 2022 najveći dio (oko 79 posto) priključaka ostvaruje putem svjetlovodnih mreža, dok je putem kabelskih mreža priključeno oko 21 posto krajnjih korisnika. Nadalje, gotovo 58 posto otpada na korisnike spojene putem svjetlovodne infrastrukture HT-a, dok oko 20 posto korisnika priključeno na svjetlovodne mreže alternativnih operatora. To je jasan pokazatelj da je na nekonkurentnim područjima alternativnim operatorima još uvijek otežan ulazak na tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta.

Slika 19 Udjeli VHCN priključaka prema operatoru na nekonkurentnim područjima

Izvor: HAKOM

Nastavno na navedeno HAKOM zaključuje kako će na nekonkurentnim VHCN područjima krajnjim korisnicima usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta biti moguće u najvećoj mjeri ponuditi putem HT-ove svjetlovodne mreže, odnosno putem HT-ove FTTH bitstream usluge. Drugim riječima, HT-ova FTTH bitstream usluga ključna je za osiguravanje uvjeta za razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja na nekonkurentnim VHCN područjima.

Trenutno korištenje HT-ovih veleprodajnih usluga na svjetlovodnoj mreži od strane operatora korisnika koji nisu dio HT Grupe je na vrlo niskoj razini[40]. Međutim, unatoč tome, s obzirom na sve prethodno navedeno te na očekivani trend porasta zahtjeva za uslugama veleprodajnih usluga pristupa svjetlovodnoj mreži HT-a u razdoblju na koje se odnosi ova analiza povećat će se ovisnost alternativnih operatora o veleprodajnim uslugama HT-a na nekonkurentnim područjima, a posebice u Klasteru A gdje je situacija s dostupnošću alternativnih VHCN mreža još i lošija nego primjerice u Klasteru B.

Iz donjeg dijagrama (Slika 20) vidljivo je da je općenito korištenje regulirane HT-ove FA-PON usluge i sličnih usluga alternativnih operatora u RH još uvijek na vrlo niskoj razini. Na nekonkurentnim područjima korištenje takvih usluga je još slabije iz jednostavnog razloga što je korištenje takvih usluga, gdje operator korisnik mora izgraditi svjetlovodnu mrežu sve do distribucijskog čvora svjetlovodne distribucijske mreže najčešće neisplativo pa se veće korištenje takvih usluga ne može u značajnijoj mjeri očekivati ni u budućem razdoblju na koje se odnosi ova analiza. Iz tog razloga nema, niti se može očekivati značajniji ulazak operatora korisnika tih usluga na tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim područjima. To dodatno povećava važnost nastavka regulacije HT-ove usluge bitstream pristupa.

Slika 20 Broj veleprodajnih (FA-PON/FTTH-BSA) usluga u RH (2021. – 2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Uzevši u obzir kako se radi o nekonkurentnim VHCN područjima odnosno o područjima u kojima ne postoji odgovarajuća infrastrukturna konkurencija te uzevši u obzir kako je na temelju podataka vidljivo kako je operatorima od veleprodajnih usluga FTTH bitstream usluga glavna usluga za pružanje krajnjim korisnicima usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta te da je ukupan broj korisnika koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta značajan, HAKOM je mišljenja kako je, usprkos regulaciji FA-PON i VULA usluge na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, potrebno osigurati odgovarajuće uvjete korištenja HT-ove FTTH bitstream usluge, odnosno kako je potrebno zadržati postojeću regulaciju te usluge jer i dalje postoje trajne strukturne zapreke ulasku na tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim područjima.

Prvo mjerilo: pravne ili regulatorne prepreke ulaska na tržište

a)    potreba za administrativnom odlukom, odnosno dozvolom, kako bi se moglo započeti s komercijalnim radom

Temeljem članka 24. ZEK-a, pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga na području RH je slobodno, uz uvjete utvrđene ZEK-om i propisima donesenima na temelju ZEK. Pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga, podložno je općem ovlaštenju koje ne utječe na posebne obveze iz članka 25. stavka 2. ili na pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora. Poduzetnik, koji ostvaruje prava i ima obveze na temelju općeg ovlaštenja mora u roku od najmanje 15 dana unaprijed, obavijestiti HAKOM elektroničkim putem o početku, promjenama i završetku pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga te može započeti s pružanjem mreža i/ili usluga nakon dostave prethodne obavijesti HAKOM-u.

b)    ograničenja i uvjeti povezani uz uporabu radiofrekvencijskog spektra

Navedeni tip prepreke se u većoj mjeri ne odnosi na tržište koje je predmet ovog dokumenta, osim u dijelu razmatranja mogućnosti bi li neki alternativni operator htio ući na tržište korištenjem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži ili tehnologija u mrežama pokretnih komunikacija putem kojih se također eventualno mogu pružati usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta. Po mišljenju HAKOM-a navedeno nije izgledno barem do razvoja 5G mreža, odnosno po mišljenju HAKOM-a nije izgledno u razdoblju na koje se odnosi ova analiza.

Neovisno o navedenom, prethodno u tekstu već je zaključeno da postoje strukturne prepreke ekonomske prirode za takav ulazak na tržište.

c)     utjecaji načina na koji je postavljena regulacija na nove operatore koji planiraju ući na tržište

HAKOM smatra kako ne postoje odredbe, u zakonskim ili podzakonskim aktima, koje bi onemogućile operatore da ostvare ulazak na tržište usluge širokopojasnog pristupa i pružaju tu uslugu krajnjim korisnicima.

Svaki operator može putem vlastite pristupne svjetlovodne infrastrukture pružati uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta pri čemu ne postoji nikakva regulatorna zapreka ulasku na predmetno tržište.

5.5.1.1 Zaključak o prvom mjerilu

Na temelju činjenica iznesenih u prvom mjerilu, HAKOM zaključuje kako su na tržištu usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima i dalje prisutne visoke i trajne strukturne prepreke za ulazak na tržište, dok prepreke pravne i regulatorne prirode na ovom tržištu ne postoje. Međutim, unatoč nepostojanju pravnih prepreka za ulazak na ovo tržište HAKOM smatra da je prisutnost strukturnih prepreka dovoljna za zaključak kako je na ovom tržištu prvo mjerilo zadovoljeno.

5.5.2    Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

Što se tiče drugog mjerila, odnosno ocjene da li postoji tendencija razvoja djelotvornog tržišnog natjecanja na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta – nekonkurentna područja, HAKOM je razmotrio postoje li operatori korisnici na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa te alternativne infrastrukture poput primjerice kabelskih i svjetlovodnih mreža alternativnih operatora koje mogu ili bi mogle ograničavati bitstream uslugu putem svjetlovodne mreže HT-a što bi dovelo do povećanja razine tržišnog natjecanja na tržištu središnjeg pristupa. Kod ocjene prvog mjerila HAKOM je zaključio kako i dalje postoje visoke i trajne zapreke za ulazak na tržište, odnosno da na nekonkurentnim područjima operatorima ili uopće nije ekonomski isplativo ulagati u gradnju vlastitih VHCN mreža s ciljem pružanja krajnjim korisnicima usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta ili i ako jest isplativo još uvijek te izgrađene VHCN mreže nisu na zadovoljavajućoj razini pokrivanja i utilizacije[41]. Dakle, nastavno na navedeno može se zaključiti da na nekonkurentnim područjima još uvijek ne postoji konkurentski pritisak na HT-ovu bitstream uslugu putem svjetlovodne mreže, što se može vidjeti iz dijagrama (Slika 21) na kojem je prikazano kretanje udjela priključaka usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim područjima prema načinima realizacije pristupa. Vidljivo je da raste broj priključaka na tržištu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta koji se realizira putem svjetlovodnih mreža, dok broj priključaka putem kabelske mreže opada.

Slika 21 Broj priključaka prema načinu pristupa na tržištu velikog kapaciteta –nekonkurentna područja (2021. – 2022/Q2.)

Izvor: HAKOM

Gledajući pokrivenost VHCN mrežama u nekonkurentnim područjima, ona na kraju drugog tromjesečja 2022. iznosi 16,78 posto, pri čemu je pokrivenost kabelskim mrežama 14 posto. Pri tom je važno napomenuti da je trenutna utilizacija kabelske mreže značajno veća od utilizacije svjetlovodne mreže (oko 25 posto je utilizacija kabelske mreže, dok je utilizacija svjetlovodnih mreža na razini od 14 posto), što bi u perspektivi, pod pretpostavkom da se poveća utilizacija i kabelske i svjetlovodne mreže (što će se dogoditi migracijom korisnika s bakrene mreže na VHCN mreže), te pod pretpostavkom da se područja pokrivanja kabelskih mreža neće više širiti, a svjetlovodnih mreža hoće, još više povećati udio broj korisnika na svjetlovodnim mrežama u odnosu na kabelske mreže.

Slika 22 Utilizacija VHCN mreža na nekonkurentnim područjima

Izvor: HAKOM

S obzirom na činjenicu da HT Grupa ima najveći investicijski potencijal te najveću korisničku bazu na bakrenoj mreži za očekivati je da se u razdoblju na koje se odnosi ova analiza zadrži, odnosno još i poveća tržišni udio HT-a na tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna područja. Dakle, ionako ograničeni, trenutno najizraženiji konkurentski pritisak kabelskih mreža, u budućem razdoblju će se dodatno umanjiti na tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna područja. To je naročito izraženo u Klasteru A gdje je zastupljenost kabelskih mreža gotovo zanemariva.

Nadalje, iz gornjeg dijagrama (Slika 22) vidljivo je kako udio priključaka širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta putem alternativnih VHCN mreža pada, a raste udio priključaka putem HT-ove svjetlovodne mreže, HAKOM smatra da će se taj rast nastaviti, posebice se to odnosi na Klaster A, te se na osnovu toga može zaključiti da je na nekonkurentnim VHCN područjima drugo mjerilo zadovoljeno. Drugim riječima, može se zaključiti kako će alternativnim operatorima u budućem razdoblju pristup HT-ovoj FTTH bitstream usluzi biti važan zbog mogućnosti nuđenja usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta onim korisnicima kojima uslugu, s obzirom na ograničeno pokrivanje, nisu u mogućnosti ponuditi putem vlastite VHCN mreže. S obzirom na to da se radi o nekonkurentnim VHCN područjima, a zbog demografskih karakteristika tih područja, postojat će značajan broj takvih korisnika.

Iz svega prethodno navedenog proizlazi kako će i u budućem razdoblju FTTH bitstream pristup na svjetlovodnoj mreži biti najvažniji veleprodajni proizvod na tržištu velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima. Drugim riječima, na tržištu središnjeg veleprodajnog širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima najveći pružatelj FTTH bitstream usluge je HT i zadržat će visoki tržišni udio. Posljedično, bez prethodne regulacije i u budućem razdoblju održao bi se vladajući položaj HT-a.

Stoga se, s obzirom na opisane trendove na tržištu središnjeg veleprodajnog širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim područjima, može zaključiti da alternativni operatori u odsustvu regulacije ne bi imali jednak pristup krajnjim korisnicima koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta.

5.5.2.1 Zaključak o drugom mjerilu

Na temelju iznesenih činjenica evidentno je da je drugo mjerilo zadovoljeno. HAKOM je mišljenja kako za razdoblje na koje se odnosi ova analiza struktura tržišta neće težiti djelotvornom tržišnom natjecanju te je zbog zaštite tržišnog natjecanja važno da veleprodajna usluga bitstream (FTTH) pristupa ostane predmet prethodne regulacije.

Naime, u slučaju deregulacije ovog tržišta HT bi bio u budućem razdoblju u mogućnosti, kroz ukidanje usluge FTTH bitstream pristupa, a zbog činjenice da operatorima FA-PON i VULA usluga nije u razdoblju na koje se odnosi ova analiza dovoljno zamjenjiva za nekonkurentna VHCN područja, a što je vidljivo iz samih trendova/tržišnih kretanja, preuzeti većinu korisnika koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na tim nekonkurentnim VHCN područjima.

5.5.3    Treće mjerilo: primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje utvrđenih nedostataka na tržištu

HAKOM je kroz prvo i drugo mjerilo dokazao koliko je važna prethodna regulacija ovog mjerodavnog tržišta i u budućem razdoblju, odnosno razdoblju na koje se odnosi ova analiza tržišta. Naime, na tržištu se mogu dogoditi situacije u kojima je pravovremena intervencija neophodna kako bi se spriječile ozbiljne ili nepopravljive štete koje mogu biti nanesene konkurenciji od strane operatora sa značajnom tržišnom snagom.

HAKOM je mišljenja kako u slučaju znatnijeg podizanja cijene usluge FTTx bitstream pristupa te zbog nedovoljnog pritiska od strane FTTH bitstream usluge alternativnih operatora i zbog nedovoljne zamjenjivosti FA-PON i VULA usluge, kao reguliranih usluga na Tržištu 1 iz postojeće Preporuke EK o mjerodavnim tržištima, ex post regulacija koju provodi AZTN ne može dovoljno brzo djelovati, odnosno nije u mogućnosti pravovremeno otkloniti probleme koji se mogu pojaviti na nekonkurentnim područjima tržišta velikog kapaciteta.

5.5.3.1 Zaključak o trećem mjerilu

HAKOM zaključuje kako na mjerodavnom tržištu velikog kapaciteta - nekonkurentna područja propisi o zaštiti tržišnog natjecanja odnosno naknadna regulacija ne mogu na odgovarajući način ukloniti moguće nedostatke na tržištu što znači da je treće mjerilo zadovoljeno.

5.5.4    Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima podložno prethodnoj regulaciji

Na temelju provedene analize tri mjerila iz članka 100. stavka 2. ZEK-a, HAKOM je zaključio kako je mjerodavno tržište veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima podložno prethodnoj regulaciji.

U skladu s navedenim, HAKOM će nastaviti postupak analize tržišta za ovo mjerodavno tržište koja uključuje procjenu postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom, utvrđivanje svih postojećih i potencijalnih prepreka razvoju djelotvornom tržišnom natjecanju kao i određivanja razumnih i opravdanih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, a što je detaljno opisano u poglavljima koja slijede.

5.6    Test tri mjerila na tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja

5.6.1    Prvo mjerilo: prisutnost velikih i trajnih prepreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

Kao što je HAKOM već naveo, promatrajući trenutno situaciju na tržištu te pogotovo uzevši u obzir razdoblje od 5 godina na koje se odnosi ova analiza, može se zaključiti kako će ključnu ulogu imati usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta. Drugim riječima, može se očekivati kako će u razdoblju na koji se odnosi ova analiza doći do značajnog povećanja broja korisnika koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta.

Prvo mjerilo: strukturne prepreke ulaska na tržište

Preporukom EK o mjerodavnim tržištima iz 2020. zaključeno je da u većini zemalja članica EU ne postoje strukturne prepreke za ulazak na tržište veleprodajnog središnjeg pristupa i to zbog mogućnosti da na to tržište uđu alternativni operatori koji uslugu veleprodajnog središnjeg pristupa mogu ponuditi putem vlastite mreže (svjetlovodne ili kabelske) te mogućnosti da alternativni operatori koriste veleprodajne proizvode s tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa.

Unutar ovog poglavlja prethodno navedeno potrebno je promatrati u kontekstu tržišta usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na konkurentnim područjima. U ovo tržište, kako je HAKOM već naveo u poglavlju 3.4.2.2 ovog dokumenta, ulaze usluge širokopojasnog pristupa koje se pružaju putem svjetlovodne (FTTx) i kabelske (HFC) infrastrukture.

Na tržištu postoje alternativni operatori koji imaju rasprostranjenu kabelsku mrežu. S obzirom da je kabelska mreža nadograđena na Docsis 3.1. standard (velika većina priključaka putem kabelske mreže u RH su Docsis 3.1. priključci) ista se poput svjetlovodnih mreža smatra VHCN mrežom i namijenjena je zadovoljavanju potreba krajnjih korisnika za velikim kapacitetima.

Kako kabelske mreže imaju određena ograničenja nije izgledno da će u budućem razdoblju alternativni operatori nastaviti snažno ulagati u kabelsku mreže ili da će novi operatori koji ulaze na ovo tržište početi postavljati kabelsku mrežu, već je izgledno očekivati da će ulagati i postavljati isključivo svjetlovodne mreže za pružanje usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta. Naime, alternativnim operatorima ekonomski je isplativo graditi svjetlovodne mreže jer su te mreže namijenjene zadovoljavanju potreba krajnjih korisnika za velikim kapacitetima. To se posebno odnosi na urbana područja na kojima postoji velika potražnja te na kojima je dostupna postojeća fizička infrastruktura.

Na kraju drugog tromjesečja na konkurentnim područjima oko 40 posto od ukupnog broja krajnjih korisnika usluga velikog kapaciteta ostvaruje pristup putem svjetlovodne mreže, od čega se više od 37 posto odnosi na pristup putem svjetlovodnih mreža alternativnih operatora. To zajedno s kabelskom mrežom čini gotovo 75 posto VHCN priključaka putem mreža alternativnih mreža.

Ukupna pokrivenost VHCN mrežama na kraju drugog tromjesečja 2022. na konkurentnim područjima je oko 70 posto, pri čemu je svjetlovodnim mrežama HT Grupe pokriveno oko 40 posto korisničkih jedinica, dok je kabelskom mrežom i svjetlovodnom mrežom alternativnih operatora pokriveno oko 62 posto korisničkih jedinica. Svjetlovodna mreža alternativnih operatora pokriva oko 34 posto korisničkih jedinica na konkurentnim područjima, dok je kabelskim mrežama (Docsis 3.1.) pokriveno oko 40 posto korisničkih jedinica. Iz ovih podataka razvidno je da postoje i značajna preklapanja više VHCN infrastruktura na dijelu područja. Preklapanja najčešće postoje između kabelske mreže i svjetlovodne mreže, dok su preklapanja svjetlovodnih mreža znatno rjeđa. Iz navedenih podataka o pokrivanjima alternativnim VHCN infrastrukturama i činjenice da postoje preklapanja vidljivo je da je na konkurentnim područjima alternativnim operatorima isplativo graditi vlastitu VHCN infrastrukturu. Toj isplativosti prema mišljenju HAKOM-a značajno doprinosi i dostupnost HT-ove fizičke infrastrukture (prvenstveno kabelske kanalizacije) po razumnim cijenama.

Slika 23 Broj priključaka i pokrivenost VHCN mrežama na tržištu velikog kapaciteta –konkurentna područja (2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Utilizacija VHCN mreža u konkurentnim područjima je također na niskoj razini, iako je bolja nego u nekonkurentnim područjima – svjetlovodne mreže HT-a je na razini oko 17 posto, svjetlovodne mreže alternativnih operatora je gotovo 12 posto, dok je kabelska mreža alternativnih operatora najbolje utilizirana i iznosi oko 37 posto. Razlozi ipak lošije utilizacije od očekivane u konkurentnim područjima prvenstveno leži u činjenici da se većina svjetlovodnih mreža nedavno izgradila te da se dio svjetlovodnih mreža preklapa s kabelskom mrežom. Razlog bolje utilizacije kabelske mreže je što je njihova uporaba za pružanje usluga širokopojasnog pristupa započela puno ranije od većine novoizgrađenih svjetlovodnih mreža.

Utjecaj preklapanja je vidljiv iz podatka o prosječnom korištenju VHCN infrastrukture ako je ona dostupna. Naime, više od 37 posto korisničkih jedinica kojima je dostupna VHCN infrastruktura ima aktivnu uslugu.

Slika 24 Utilizacija VHCN mreža na konkurentnim područjima

Izvor: HAKOM

Iz svega prethodno navedenog jasno proizlazi zaključak kako je krajnjim korisnicima usluge širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta moguće ponuditi osim putem HT-ove svjetlovodne mreže, odnosno putem HT-ove FTTH bitstream ponude i putem alternativnih svjetlovodnih i kabelskih mreža.

Drugim riječima, na HT-ovoj bitstream ponudi konkurentski pritisak stvaraju i ponude na svjetlovodnim i kabelskim mrežama alternativnih operatora. Trenutno je zbog veće utilizacije kabelskih mreža, na konkurentnim područjima najizraženiji konkurentski pritisak kabelskih VHCN mreža. Iako trenutno ne postoji komercijalna veleprodajna ponuda za pristup kabelskim mrežama, s obzirom na to da su kabelske mreže nadograđene na Docsis 3.1. standard, u budućnosti je moguće da će alternativni operatori početi pružati uslugu bitstream pristupa i na kabelskim mrežama što će potencijalno stvarati dodatni konkurentski pritisak.

S druge strane, na konkurentnim područjima već postoje komercijalne bitstream ponude alternativnih operatora. Iako, korištenje tih ponuda još nije značajno, potencijalni konkurentski pritisak tih veleprodajnih ponuda, uz maloprodajne usluge koje se pružaju na tim mrežama, će s vremenom biti sve izraženiji.

Iako je broj priključaka koji se ostvaruje putem reguliranih FA-PON i VULA usluga, kao i putem sličnih komercijalnih usluga na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji i na konkurentnim područjima u ovom trenutku jako nizak[42], u budućem razdoblju, s obzirom na karakteristike konkurentnih područja na kojima je isplativo ili graditi vlastite VHCN mreže ili koristiti veleprodajne usluge na tržištu lokalnog pristupa, u budućem razdoblju na koje se odnosi ova analiza može se očekivati pojačano korištenje takvih usluga. To također može vršiti potencijalni pritisak na HT-ovu bitstream uslugu putem svjetlovodne mreže.

Zaključno, uzevši u obzir kako se radi o konkurentnim VHCN područjima, odnosno o područjima u kojima postoji odgovarajuća infrastrukturna konkurencija kao i odgovarajuća potražnja koja će u budućem razdoblju na koje se odnosi ova analiza dodatno rasti, HAKOM je mišljenja da na mjerodavnom tržištu ne postoje velike i trajne zapreke za ulazak na tržište koje su strukturne prirode. Rizik ponovnog pojavljivanja velikih i trajnih strukturnih zapreka koji potencijalno postoji u odsustvu regulacije, može se prevenirati simetričnom regulacijom te regulacijom pristupa fizičkoj infrastrukturi.

Prvo mjerilo: pravne ili regulatorne prepreke ulaska na tržište

a)    potreba za administrativnom odlukom, odnosno dozvolom, kako bi se moglo započeti s komercijalnim radom

Temeljem članka 24. ZEK-a, pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga na području RH je slobodno, uz uvjete utvrđene ZEK-om i propisima donesenima na temelju ZEK-a. Pružanje elektroničkih komunikacijskih mreže i usluga, podložno je općem ovlaštenju koje ne utječe na posebne obveze iz članka 25. stavka 2. ili na pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra i brojevnog prostora. Poduzetnik, koji ostvaruje prava i ima obveze na temelju općeg ovlaštenja mora u roku od najmanje 15 dana unaprijed, obavijestiti HAKOM elektroničkim putem o početku, promjenama i završetku pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga te može započeti s pružanjem mreža i/ili usluga nakon dostave prethodne obavijesti HAKOM-u.

b)    ograničenja i uvjeti povezani uz uporabu radiofrekvencijskog spektra

Navedeni tip prepreke se u većoj mjeri ne odnosi na tržište koje je predmet ovog dokumenta, osim u dijelu razmatranja mogućnosti bi li neki alternativni operator htio ući na tržište korištenjem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži ili tehnologija u mrežama pokretnih komunikacija putem kojih se također eventualno mogu pružati usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta. Po mišljenju HAKOM-a navedeno nije izgledno barem do razvoja 5G mreža odnosno po mišljenju HAKOM-a nije izgledno u razdoblju na koje se odnosi ova analiza.

c)     utjecaji načina na koji je postavljena regulacija na nove operatore koji planiraju ući na tržište

HAKOM smatra kako ne postoje odredbe, u zakonskim ili podzakonskim aktima, koje bi onemogućile operatore da ostvare ulazak na tržište velikog kapaciteta i pružaju tu uslugu krajnjim korisnicima.

Svaki operator može putem vlastite pristupne svjetlovodne infrastrukture pružati uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta pri čemu ne postoji nikakva regulatorna zapreka ulasku na predmetno tržište.

5.6.1.1 Zaključak o prvom mjerilu

Na temelju činjenica iznesenih u prvom mjerilu, HAKOM zaključuje kako na tržištu velikog kapaciteta – konkurentna područja nisu prisutne visoke i trajne strukturne prepreke za ulazak na tržište, te ne postoje niti prepreke pravne i regulatorne prirode. Nastavno na navedeno, HAKOM smatra kako na ovom tržištu prvo mjerilo nije zadovoljeno.

5.6.2    Drugo mjerilo: struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg razdoblja, uzimajući u obzir stanje tržišnog natjecanja koje se temelji na infrastrukturi i druge čimbenike tržišnog natjecanja, osim prepreka ulasku na tržište

Na temelju prvog mjerila HAKOM je zaključio kako je operatorima ekonomski isplativo ulagati u gradnju vlastitih VHCN mreža s ciljem pružanja krajnjim korisnicima usluga širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta te da ne postoje velike i trajne zapreke za ulazak na tržište. Iz toga proizlazi da je na konkurentnim područjima uz HT-ovu VHCN infrastrukturu, čak i većem broju korisnika dostupna i VHCN infrastruktura alternativnih operatora.

Slika 25 Broj priključaka prema načinu pristupa na tržištu velikog kapaciteta –konkurentna područja (2021. – 2022/Q2)

Izvor: HAKOM

Slika 25 prikazuje kretanje broja i načina ostvarivanja VHCN priključaka na konkurentnim područjima u zadnjih godinu dana. Iako HAKOM-u nisu u prikladnom obliku dostupni podaci iz ranijih razdoblja o kretanju broja VHCN priključaka na konkurentnim područjima, može se zaključiti da je trend zadnjih godinu dana nastavak trenda od ranije, odnosno da raste ukupan broj VHCN priključaka, pri čemu se smanjuje udio priključaka putem kabelske VHCN mreže, a povećava udio priključaka putem svjetlovodnih mreža. Također je vidljivo da je udio priključaka HT Grupe značajno niži od udjela alternativnih operatora. Nadalje, kod analize prvog mjerila je pokazano da je pokrivenost VHCN mrežama alternativnih operatora  veća od pokrivenosti HT Grupe. To znači da alternativni operatori uslugu velikog kapaciteta putem vlastite infrastrukture mogu ponuditi većem broju krajnjih korisnika, bilo vlastitih bilo putem veleprodajnih usluga. Osim toga, vrlo niska utilizacija svjetlovodne mreže alternativnih operatora, a čije preklapanje s drugim infrastrukturama nije značajno nudi još veći potencijal za porast broj priključaka u odnosu na postojeći. Da bi povećali utilizaciju svoje mreže, alternativni operatori će biti motivirani omogućiti veleprodajni pristup svojim mrežama što će dovesti do još većeg konkurentskog pritiska na HT-ove veleprodajne usluge. 

Slika 26 Udjeli VHCN priključaka prema načinu pristupa - konkurentna područja

Izvor: HAKOM

Na kraju drugog tromjesečja 2022., a što je vidljivo na gornjem dijagramu (Slika 26) od ukupnog broja priključaka na konkurentnim područjima 5,69 posto se realiziralo putem HT-ove usluge bitstream pristupa putem svjetlovodne mreže, a samo 0,29 posto putem HT-ove FA-PON usluge. Na kraju 2018. taj omjer je bio gotovo isti kao i danas. Razlog tomu je što su se u proteklom razdoblju alternativni operatori više usmjerili na gradnju vlastitih VHCN mreža i usmjerenost na sve veću utilizaciju tih izgrađenih mreža. S obzirom na veliki udio priključaka ostvarenih putem vlastite mreže, veliku pokrivenost alternativnim VHCN mrežama te na nisku utilizaciju alternativnih svjetlovodnih mreža, HAKOM očekuje da će se u budućem razdoblju intenzivnije početi koristiti i HT-ove veleprodajne usluge, ali i veleprodajne usluge alternativnih operatora, kako na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa tako i na tržištu lokalnog pristupa (temeljem kojih se onda mogu pružati bitstream usluge).

Iz svega prethodno navedenog proizlazi kako HT-ova usluga bitstream pristupa na svjetlovodnoj mreži nije (niti će to u budućnosti postati) najvažniji veleprodajni proizvod na tržištu velikog kapaciteta na konkurentnim VHCN područjima. Drugim riječima, na tržištu velikog kapaciteta - konkurentna područja trenutno najveći pružatelj FTTH bitstream usluge je HT koji vrlo vjerojatno neće zadržati visoki tržišni udio iz razloga što postoje konkurentne VHCN mreže kojima će također biti omogućen pristup.

Zaključno, uzevši u obzir kako s radi o konkurentnim VHCN područjima, odnosno o područjima u kojima postoji u dovoljnoj mjeri infrastrukturna konkurencija, i bez prethodne regulacije osigurali bi se uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja. Drugim riječima, može se zaključiti da alternativni operatori u odsustvu regulacije imaju pristup krajnjim korisnicima koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta.

5.6.2.1 Zaključak o drugom mjerilu

Na temelju iznesenih činjenica proizlazi da drugo mjerilo nije zadovoljeno. HAKOM je mišljenja kako za razdoblje na koje se odnosi ova analiza struktura tržišta teži djelotvornom tržišnom natjecanju te da za daljnji razvoj tržišnog natjecanja HT-ova veleprodajna usluga bitstream (FTTH) pristupa nije od presudne važnosti.

Naime, u slučaju deregulacije ovog tržišta, odnosno ukidanja obveze pružanja usluge FTTH bitstream pristupa po reguliranim (troškovno usmjerenim) uvjetima, HT u budućem razdoblju ne bi bio u mogućnosti preuzeti većinu korisnika koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa velikog kapaciteta na tim konkurentnim VHCN područjima. HAKOM svoj zaključak temelji na činjenici da je na konkurentnim područjima prisutna infrastrukturna konkurencija te da su operatorima dostupne veleprodajne usluge i putem alternativnih VHCN mreža, kao i alternativne bitstream koje se mogu pružati na temelju korištenja veleprodajnih usluga na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa na fiksnoj lokaciji. Uz to, s obzirom da niti jedan operator (ni HT, niti alternativni) ne može ostvariti 100 posto pokrivenosti korisničkih jedinica vlastitom VHCN mrežom na cijelom području, postojanje simetričnih obveza pristupa sukladno članku 93. stavak 5. ZEK-a će dodatno doprinijeti djelotvornom tržišnom natjecanju.

5.6.3    Treće mjerilo: primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

S obzirom da prva dva mjerila nisu zadovoljena, evidentno je da prethodna regulacija ovog mjerodavnog tržišta na konkurentnim VHCN područjima u budućem razdoblju, odnosno razdoblju na koje se odnosi ova analiza tržišta nije potrebna. Naime, na tržištu se ne očekuje da će se dogoditi situacije u kojima je pravovremena intervencija neophodna kako bi se spriječile ozbiljne ili nepopravljive štete koje mogu biti nanesene konkurenciji od strane operatora sa značajnom tržišnom snagom.

Slijedom navedenog, HAKOM je mišljenja kako u slučaju znatnijeg podizanja cijene usluge bitstream (FTTH) pristupa zbog dovoljne zamjenjivosti FA-PON i VULA usluge, kao regulirane usluge na Tržištu 1 iz Preporuke, ex post regulacija koju provodi AZTN može dovoljno brzo djelovati, odnosno u mogućnosti je pravovremeno otkloniti probleme koji se mogu pojaviti na tržištu.

5.6.3.1 Zaključak o trećem mjerilu

HAKOM zaključuje kako za mjerodavno tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja treće mjerilo nije zadovoljeno budući da propisi o zaštiti tržišnog natjecanja, odnosno naknadna regulacija, mogu na odgovarajući način ukloniti moguće nedostatke na tržištu.

5.6.4    Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište velikog kapaciteta na konkurentnim VHCN područjima podložno prethodnoj regulaciji

Na temelju provedene analize tri mjerila iz članka 100. stavka 2. ZEK-a, HAKOM je zaključio kako mjerodavno tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja nije podložno prethodnoj regulaciji.

U skladu s navedenim, HAKOM neće nastaviti postupak analize tržišta za ovo mjerodavno tržište koja uključuje procjenu postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom, utvrđivanje svih postojećih i potencijalnih prepreka razvoju djelotvornom tržišnom natjecanju kao i određivanja razumnih i opravdanih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom.

6        Procjena postojanja operatora sa značajnom  tržišnom snagom

6.1    Cilj i predmet analize tržišta