Javna rasprava -
Javno savjetovanje o prijedlogu odluke za određivanje stope povrata uloženog kapitala (WACC) za usluge u javnoj komunikacijskoj mreži
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti objavljuje javno savjetovanje o Odluci za određivanje stope povrata uloženog kapitala (WACC) za usluge u javnoj komunikacijskoj mreži
Datum otvaranja javnog savjetovanja: 30. srpanj 2026.
Datum zatvaranja javnog savjetovanja: 21. rujan 2026.
(Registracija i slanje komentara mogući su najkasnije do 16 sati zadnjeg dana javnog savjetovanja.)
Napomena: HAKOM ne preuzima odgovornost za sadržaj ili neprimjerenost sadržaja komentara javnog savjetovanja. Stajališta izražena u komentarima ne odražavaju službena stajališta HAKOM-a i za njih je odgovoran autor. Komentare možete slati i pismenim putem na adresu sjedišta HAKOM-a.
KLASA: UP/I-344-01/26-05/03
URBROJ: 376-05-1-26-02
Zagreb, 30. srpnja 2026.
Na temelju članka 107. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN, br. 76/22, 14/24 i 45/26), radi provođenja regulatorne obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva za usluge u javnoj komunikacijskoj mreži, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 30. srpnja 2026. donijelo
ODLUKU
I. Određuje se stopa povrata uloženog kapitala u iznosu od 5,29% u svrhu provođenja regulatorne obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva za usluge u javnoj komunikacijskoj mreži.
II. Stopa povrata uloženog kapitala iz točke I. izreke ove odluke uvećava se za dodatnu premiju rizika u iznosu od 1,59% za ulaganja u nove mreže koje se temelje na svjetlovodnoj tehnologiji (FTTH/FTTB/FTTDP pristupne mreže).
III. Stope povrata uloženog kapitala iz točaka I. i II. izreke ove odluke primjenjuju se u postupcima donošenja svih relevantnih odluka, na način da će se koristiti u svim novim ili izmijenjenim odlukama u koje je potrebno implementirati stope povrata uloženog kapitala. Trgovačko društvo Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21 je obvezno u regulatornim financijskim izvještajima primjenjivati stope povrata uloženog kapitala iz točke I. i II. izreke ove odluke.
Obrazloženje
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je odlukom od 27. studenog 2025. (KLASA: UP/I-344-01/25-05/03, URBROJ: 376-05-1-25-07) odredila vrijednost stope povrata uloženog kapitala (dalje: WACC-a) za usluge u javnoj komunikacijskoj mreži u iznosu od 5,39%.
Istom odlukom, HAKOM je odredio da se stopa WACC-a uvećava za dodatnu premiju rizika u iznosu od 1,59% za usluge na temelju FTTH/FTTB/FTTDP koncepta.
Vrijednosti WACC-a primjenjuju se u izračunu troškovno usmjerenih cijena usluga operatora koji su proglašeni operatorima sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnim tržištima i kojima je određena regulatorna obveza nadzora cijena, kao i u drugim slučajevima kada su operatori obvezni primjenjivati načelo troškovne usmjerenosti cijena na temelju odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22, 14/24 i 45/26, dalje: ZEK) i/ili odluke HAKOM-a.
HAKOM je po službenoj dužnosti pokrenuo postupak ažuriranja vrijednosti WACC-a za usluge u javnoj komunikacijskoj mreži za buduće razdoblje.
Izračun WACC-a
Radi razlika u metodologiji procjene vrijednosti parametara za izračun WACC-a od strane nacionalnih regulatornih tijela, EK je u studenom 2019. donijela Obavijest o izračunu troška kapitala za postojeću infrastrukturu u kontekstu preispitivanja nacionalnih obavijesti u sektoru elektroničkih komunikacija EU-a[1] (dalje: Obavijest) u kojoj se u odjeljcima 2. do 6. detaljno opisuje metodologija za izračun vrijednosti parametara WACC-a. U odjeljku 3. opisane su specifikacije o zajedničkim pretpostavkama izračuna WACC parametara, dok je u odjeljku 7. navedeno kako je Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (dalje: BEREC) odgovorno za godišnji izračun parametara i njihovu objavu.
BEREC u godišnjem izračunu procjenjuje
i. parametre koji odražavaju opće gospodarske uvjete i
ii. parametre specifične za kompanije unutar skupine usporedivih kompanija.
Kad je riječ o parametrima koji odražavaju opće gospodarske uvjete BEREC procjenjuje nerizičnu kamatnu stopu za svaku državu članicu te jedinstvenu premiju rizika vlasničkog kapitala na razini EU-a.
U pogledu parametara specifičnih za kompanije BEREC je u svom izvješću pripremio popis kompanija koje se mogu uvrstiti u skupinu istovrsnih kompanija te procijenio beta koeficijente vlasničkog kapitala, stupanj zaduženosti, premiju duga i trošak duga za svaku kompaniju s popisa.
Za izračun budućih vrijednosti WACC-a HAKOM je koristio podatke iz BEREC-ovog izvješća za WACC (BoR (26) 72)[2] (dalje u tekstu: Izvješće o parametrima WACC 2026.) objavljenog 2. lipnja 2026.
Vrijednost WACC-a se računa po donjoj formuli:
U nastavku odluke slijede pojašnjenja te korišteni iznosi svih parametara izračuna WACC-a prema gore navedenoj formuli.
a) Trošak duga CD
Trošak duga (eng. Cost of Debt) se može mjeriti izravno, kao kamatna stopa koju kompanija plaća za svoja dugovanja ili neizravno, kao premija na nerizičnu kamatnu stopu.
Premija duga može se procijeniti kao razlika između domaće nerizične kamatne stope i prinosa na dugoročne korporativne obveznice (što je moguće bliže 10-godišnjem roku dospijeća koji se koristi za procjenu nerizične kamatne stope).
Trošak duga se računa na sljedeći način:
Trošak duga (CD) = nerizična stopa (RF) + Premija duga (DP)
Nerizična stopa rF
Uobičajena praksa regulatornih tijela jest izračun nerizične stope (eng. Risk-Free Rate) korištenjem prinosa na 10-godišnje državne obveznice.
HAKOM je za izračun nerizične stope primijenio metodu koja koristi prosjek mjesečnih prinosa na hrvatske državne obveznice s preostalim dospijećem od 10 godina, promatranih tijekom posljednjih pet godina (od travnja 2021. do travnja 2026.). Na temelju toga, izračunata nerizična stopa iznosi 2,78%.
Premija duga (DP)
Premija duga (eng. Debt Premium) je dodatni povrat koji zajmodavci ili investitori zahtijevaju povrh nerizične stope kao kompenzaciju za kreditni rizik. Premija duga može se procijeniti kao razlika između prinosa na korporativne i državne obveznice, računa se na sljedeći način:
Premija duga (DP) = trošak duga (CD) – nerizična stopa (RF)
Za izračun premije duga BEREC procjenjuje prinos na dugoročne korporativne obveznice iznad nerizične stope. Izvor podataka korišten za izračun premije duga je Bloomberg, koji se koristi u financijskom i korporativnom sektoru.
Prema Obavijesti, specifični rizik kompanije (tj. premija duga) izračunat je kao razlika između prinosa na 10-godišnje obveznice svake od usporedivih kompanija i prinosa na 10-godišnje državne obveznice zemlje u kojoj je sjedište kompanije. Nakon toga je izračunata aritmetička sredina vrijednosti ove razlike za svaku kompaniju. Popis usporedivih kompanija nalazi se u Privitku 1 ove odluke.
Premija duga koja će se koristiti u izračunu je 109,5 baznih bodova, odnosno 1,10%.
Na temelju zbroja izračunatih vrijednosti za nerizičnu kamatnu stopu i premiju duga, HAKOM je odredio ukupni trošak duga (CD) u iznosu od 3,88%.
b) Trošak dioničkog kapitala (CE)
Za izračun troška dioničkog kapitala (eng. Cost of Equity), HAKOM je, sukladno Obavijesti, koristio model vrednovanja kapitalne imovine (eng. Capital Asset Pricing Model - CAPM). CAPM je model koji regulatorna tijela najčešće primjenjuju za procjenu troška dioničkog kapitala jer se temelji na jasno definiranoj teorijskoj osnovi i jednostavan je za provedbu. Trošak dioničkog kapitala računa se prema sljedećoj formuli:
CE = rF + βE x (rM – rF)
Nerizična stopa (rF)
Način na koji je HAKOM izračunao nerizičnu stopu je pojašnjen ranije, u dijelu koji se odnosi na trošak duga, te se ovdje koristi ista vrijednost koja iznosi 2,78%.
Beta koeficijent (βE)
Beta koeficijent je mjera rizika rizične imovine u odnosu na tržišni rizik. U teoriji je jedini rizik obuhvaćen Beta koeficijentom sistemski rizik, a to je rizik koji ulagač diversifikacijom portfelja ne može ukloniti. Izračunavanje beta koeficijenta je ključni korak za izračun troška kapitala, jer omogućuje pravilno mjerenje rizika i volatilnosti u odnosu na tržište. Beta koeficijent predstavlja mjeru osjetljivosti prinosa određene dionice na promjene tržišnih prinosa u odnosu na referentni tržišni indeks (npr. S&P 500 ili STOXX Europe 600). Što je viša vrijednost Beta koeficijenta, to je veći sistemski rizik s kojim se suočavaju dioničari operatora.
Beta koeficijent se procjenjuje korištenjem regresijske analize prinosa dionica pojedine kompanije u usporedbi s prinosima tržišnog indeksa. BEREC je procijenio koeficijent beta imovine i odgovarajuću razinu zaduženosti 14 kompanija u peer grupi (skupina usporedivih kompanija). Beta vlasnički kapital, zaduženost i beta imovina procjenjuju se iz sirovih podataka o cijenama dionica dobivenih na tjednoj bazi za svaku kompaniju iz skupine usporedivih kompanija i odgovarajućeg burzovnog indeksa europskih dionica (STOXX Europe 600). Sirovi podaci dobiveni su iz Bloomberg baze podataka.
Vrijednost beta koeficijenta i zaduženosti pojedinih kompanija unutar usporedne skupine izračunate su kao prosjek petogodišnjeg razdoblja (od 1. travnja 2021. do 1. travnja 2026.) na temelju tjednih vrijednosti.
Zaduženost je procijenjena na temelju knjigovodstvene vrijednosti neto duga poduzeća, uključujući vrijednost financijskih najmova. Nezadužena (aktivna) beta, koja odražava situaciju bez korporativne zaduženosti, i zadužena (vlasnička) beta, koja uzima u obzir korporativnu zaduženost, preračunate su prema formuli:
βa = (E/D+E)* βE + (D/D+E)* βd
gdje je:
βa – beta imovine
βd – beta duga
βe – beta kapitala
D – dug poduzeća
E – vlasnički kapital
HAKOM je pri izračunu vrijednosti bete sa i bez zaduženja te stupnja zaduženosti uzeo u obzir prosjeke svih 14 kompanija u peer grupi, pri čemu je izračunata beta bez zaduženja (asset beta) 0,27, beta sa zaduženošću (equity beta) 0,46 i stopa zaduženosti 45,58%. Srednja vrijednost koeficijenta beta duga od 0,1 definirana je u Obavijesti.
Na temelju prosječnih vrijednosti, vrijednost beta koeficijenta od 0,41 određena je prema gornjoj formuli i korištena je u kalkulaciji izračuna vrijednosti WACC-a.
Premija rizika kapitala (ERP)
Poput nerizične stope povrata, premija rizika kapitala (eng. Equity risk premium, dalje: ERP) je parametar koji odražava opću gospodarsku situaciju. ERP predstavlja dodatni povrat koji ulagači očekuju prilikom ulaganja u dionički kapital, u odnosu na ulaganja u nerizičnu imovinu (najčešće državne obveznice). ERP je namijenjen pokrivanju dodatnih rizika kojima su ulagači izloženi prilikom ulaganja u kapital, ključna je komponenta modela CAPM i koristi se za procjenu troška dioničkog kapitala.
EK smatra prikladnim izračunati jedinstvenu ERP vrijednost za cijelu EU koristeći povijesne serije tržišnih premija u državama članicama EU. Prema EK procjena jedinstvene vrijednosti ERP u cijeloj EU u skladu je s empirijskim dokazima da su financijska tržišta EU-a sve više integrirana i stoga imaju konvergentne ERP-ove.
Za izračun jedinstvenog ERP-a, BEREC je koristio podatke Morningstar 2026 (dalje: DMS), koji sadrži podatke o globalnim povratima. DMS-a za razdoblje od 1900. do 2025. za 13 zemalja država članica EU plus Norveška. Za ostalih 14 država članica EU plus Island koje nisu uključene u skup podataka DMS-a (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) BEREC je koristio podatke Bloomberga, i izračunao je vrijednosti prema metodi koju koristi CFA Institut (Chartered Financial Analysts – udruga investicijskih stručnjaka). Cjelokupni proces izračuna konačne vrijednosti premije rizika kapitala detaljnije je opisan u Izvješću o parametrima WACC 2026.[3] (str. 51-73).
U izračunu je HAKOM koristio premiju tržišnog rizika u iznosu od 6,15%.
Na temelju izračunatih vrijednosti za nerizičnu stopu za ulaganja, premije tržišnog rizika i Beta koeficijenta, koristeći ranije spomenuti CAPM model, HAKOM je izračunao trošak dioničkog kapitala (CE) u iznosu od 5,32%.
a) Stopa poreza na dobit (t)
Sukladno Metodologiji, HAKOM je pri izračunu WACC-a koristio zakonsku poreznu stopu u Republici Hrvatskoj u iznosu od 18%.
b) Omjer zaduženosti (G)
Omjer zaduženosti (eng. Gearing) mjeri odnos duga poduzeća podijeljenog s ukupnim dugom poduzeća (VD) i dioničkim kapitalom (VE) i definira se formulom:
G = VD / (VD + VE)
S obzirom da se poduzeće može financirati vlastitim kapitalom i dugom, omjer zaduženosti koristi se kao ponder (težinski faktor) u izračunu WACC-a. Cilj je odrediti optimalnu strukturu kapitala, odnosno koliki bi trebao biti udio duga, a koliki udio vlastitog kapitala u ukupnom financiranju poduzeća.
Kod optimalnog omjera zaduženosti uzeti su u obzir omjeri zaduženosti operatora elektroničkih komunikacija na europskom tržištu, pri čemu se za izračun duga koriste knjigovodstvene vrijednosti, a za izračun dioničkog kapitala tržišne vrijednosti. Prema Metodologiji definiranoj u Obavijesti, omjer zaduženosti se računa na temelju podataka o prosječnoj strukturi kapitala grupe usporedivih kompanija odabranih za razdoblje od 5 godina.
U tu svrhu BEREC je izračunao prosječne tjedne vrijednosti dugoročnog duga i tržišne kapitalizacije za razdoblje od 1. travnja 2021 do 1. travnja 2025. na temelju Bloombergovih podataka. Nakon toga je izračunata vrijednost aritmetičke sredine za svaku kompaniju.
Popis kompanija korištenih u izračunu omjera zaduženosti nalazi se u Privitku 2 ove odluke. Vrijednost omjera zaduženosti korištena u izračunu WACC-a je 45,58%.
Na temelju svih prethodno opisanih parametara te koristeći ranije spomenutu formulu za izračun WACC-a, HAKOM je odredio konačnu vrijednost WACC-a u iznosu od 5,29%.
Slijedom navedenog, određeno je kako se navodi u točkama I. i II. izreke ove odluke.
Izračun WACC-a prikazan je u tablici niže.
Trošak duga = RF + DP
Nerizična stopa (RF)
2,78%
Premija na specifični rizik kompanije (DP)
1,10%
Trošak duga (CD)
3,88%
Trošak dioničkog kapitala = RF + β*ERP
Nerizična stopa (RF)
2,78%
Beta (β)
0,41
Premija rizika (ERP)
6,15%
Trošak dioničkog kapitala (CE)
5,32%
Ostali parametri
Stopa poreza (t)
18%
Omjer zaduženosti (G)
45,58%
WACC
Nominalni WACC prije oporezivanja
5,29%
Ad II. - Dodatna premija rizika
Prema Preporuci Europske komisije od 6. veljače 2024. o regulatornom promicanju gigabitne povezivosti: "Ako na određenom tržištu postoje obveze nadzora cijena proizvoda za veleprodajni pristup VHC mreži, dopušteni regulirani povrat trebao bi na odgovarajući način odražavati trošak postavljanja mreže i rizik koji je operator sa značajnom tržišnom snagom preuzeo u trenutku ulaganja." HAKOM je odlučio omogućiti veću premiju rizika za pristupne mreže na temelju FTTH (eng. Fiber to the home)/FTTB (eng. Fiber to the building)/FTTDP (eng. Fiber to the Distribution Point) pristupa, radi davanja daljnjeg poticaja za ulaganje u navedene pristupne mreže. Dosadašnja premija rizika bila je definirana u iznosu od 1,59%. Navedena premija rizika ne primjenjuje se na postojeću imovinu koja s razvojem pristupnih mreža nove generacije neće biti zamijenjena novom imovinom, kao što je, na primjer, postojeća kabelska kanalizacija, dok se uvećana premija rizika primjenjuje u slučaju izgradnje nove kabelske kanalizacije.
HAKOM je i u ovoj odluci, kao i u prethodnim odlukama o WACC-u, dodatnu premiju rizika odredio korištenjem metode usporedivih vrijednosti (benchmark) na temelju dostupnih podataka u drugim zemljama članicama EU, koristeći vrijednosti koje je prikupio iz baze podataka Cullen International[4]. Dodatnu premiju rizika za VHCN mrežu koristi 5 država članica EU. Popis država koje koriste dodatnu premiju rizika za VHCN mrežu nalazi se u Privitku 5 ove odluke.
Slijedom navedenog, HAKOM je odredio da dodatna premija rizika za usluge putem FTTH/FTTB/FTTDP pristupne mreže za naredno razdoblje iznosi 1,59%.
Ad III. - Primjena WACC-a
U skladu s Obavijesti, HAKOM će provoditi ažuriranje WACC-a godišnje, a isti će se primijeniti u postupku donošenja svih relevantnih odluka u koje je potrebno implementirati WACC, na način da će se ažurirani WACC koristiti u svim novim ili izmijenjenim odlukama o cijenama.
HAKOM je u točki III. izreke odlučio da će se navedene vrijednosti WACC-a iz točaka I. i II. izreke, primjenjivati u regulatornim financijskim izvještajima HT-a počevši od godišnjih financijskih izvještaja za 2026. godinu.
Sukladno članku 30. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javno savjetovanje u razdoblju 30. srpnja 2026. do 21. rujna 2026.
Slijedom svega navedenog, HAKOM je na temelju članka 16. stavka 1. točke 4. i članka 107. stavka 3. ZEK-a odlučio kao u izreci ove odluke.
ZAMJENIK PREDSJEDNIKA VIJEĆA
mr.sc. Mislav Hebel
Privitak 1 - Popis usporedivih kompanija korištenih u izračunu parametara
(premija duga, trošak duga, nerizična kamatna stopa)
Kompanija
Premija duga
(basis point)
Nerizična kamatna stopa (RFR) - domaća
Trošak duga
Deutsche Telekom AG
122
179
301
DIGI Communication N.V.
197
639
836
Elisa Oyj
68
227
295
Koninklijke KPN N.V.
104
202
306
NOS
-
250
250
Orange S.A.
52
239
291
Proximus S.A.
56
236
292
Tele2 AB
139
192
331
Telecom Italia
197
325
522
Telefónica S.A.
52
263
315
Telecom Austria AG
-
228
228
Telenor
106
321
427
Telia Company AB
110
192
302
Vodafone Group plc
111
337
448
Vagana sredina
105
Aritmetička sredina
109,5
Privitak 2 - Popis usporedivih kompanija korištenih u izračunu parametara
(Beta koeficijenta i omjera zaduženosti)
Kompanija
Equity Beta (beta sa zaduženjem)
Asset beta (beta bez zaduženja)
Omjer zaduženosti
Deutsche Telekom AG
0.58
0.32
54.08%
DIGI Communications N.V.
0.53
0.27
60.72%
Elisa Oyj
0.34
0.31
13.51%
Koninklijke KPN N.V.
0.20
0.17
32.18%
NOS
0.34
0.24
42.13%
Orange S.A.
0.21
0.15
56.46%
Proximus S.A.
0.43
0.25
53.88%
Tele2 AB
0.33
0.27
24.56%
Telecom Italia
1.14
0.40
71.15%
Telefónica S.A.
0.63
0.30
62.02%
Telecom Austria AG
0.48
0.37
28.66%
Telenor
0.31
0.24
34.04%
Telia Company AB
0.27
0.20
40.39%
Vodafone Group plc
0.66
0.30
64.40%
Ponderirani prosjek
0,46
0,27
45,58%
Privitak 3 - Ekonomski čimbenici zemlje i nerizične stope
Država
Kreditni rejting
Aritmetička sredina
Austrija
AA1
2.28
Belgija
AA3
2.36
Bugarska
BAA1
2.86
Hrvatska
A3
2.78
Cipar
A3
2.81
Češka
AA3
3.94
Danska
AAA
1.90
Estonija
A1
2.79
Finska
AA1
2.27
Francuska
AA3
2.39
Njemačka
AAA
1.79
Grčka
BAA3
3.16
Mađarska
BAA2
6.53
Irska
AA3
2.22
Italija
BAA2
3.25
Latvija
A3
2.73
Litva
A2
2.02
Luksemburg
AAA
2.18
Malta
A2
2.85
Nizozemska
AAA
2.02
Poljska
A2
5.16
Portugal
A3
2.50
Rumunjska
BAA3
6.39
Slovačka
A3
2.69
Slovenija
A2
2.48
Španjolska
A3
2.63
Švedska
AAA
1.92
Island
A1
6.05
Norveška
AAA
3.21
Država
Geometrijska sredina %
Aritmetička sredina %
Austrija
3.60%
21.50%
Belgija
2.60%
4.70%
Bugarska
4.50%
4.90%
Hrvatska
4.80%
4.90%
Cipar
20.30%
21.20%
Češka
5.20%
5.50%
Danska
3.70%
5.40%
Estonija
6.40%
7.00%
Finska
5.70%
9.30%
Francuska
3.60%
5.90%
Njemačka
5.40%
8.60%
Grčka[5]
-3.50%
2.90%
Mađarska
4.90%
5.60%
Irska
3.30%
5.30%
Italija
3.50%
6.80%
Latvija
9.20%
9.90%
Litva
5.30%
5.80%
Luksemburg[6]
Malta[7]
Nizozemska
3.80%
6.00%
Poljska
3.20%
3.80%
Portugal
5.40%
9.40%
Rumunjska
9.50%
10.10%
Slovačka
4.30%
4.60%
Slovenija
5.80%
6.30%
Španjolska
2.70%
4.40%
Švedska
3.60%
5.80%
EU-ERP
4,80%
6,15%
Norveška
3.00%
5.80%
Island
5.70%
7.00%
EU/EEA-ERP
4.79%
6.13%
Privitak 4 - Premija rizika po državama (ERP)
Privitak 5 – Popis zemalja članica EU koje koriste dodatnu premiju rizika za VHCN mrežu
Država
Premija za VHCN mrežu
Belgija
1.59%
Češka
1.73%
Italija[8]
0,77%
Njemačka
2,48%
Slovenija
1,59%
Median
1,59%
[1] Commission Notice on the calculation of the cost of capital
[2] Berec WACC parameters report 2026
[3] Berec WACC parameters report 2026
[4] https://www.cullen-international.com
[5] Negativna premija povezana je s činjenicom da je za vremensku seriju (od 1993.) tržište grčkih obveznica pružalo veće prinose od odgovarajućeg tržišta dionica zbog financijske krize državnih obveznica
[6] Nedostupni podaci
[7] Nedostupni podaci
[8] Izračun se temelji na podacima korištenim u okviru Odluke AGCOM n.114/24/CONS