KLASA: UP/I-344-01/18-03/03

URBROJ: 376-11-18-1

Zagreb, 27. rujna 2018.

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 52. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) u postupku analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na sjednici održanoj 27. rujna 2018. donosi

ODLUKU

I. Utvrđuje se da je mjerodavno tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži, podložno prethodnoj regulaciji.

II. Trgovačka društva Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, Tele2 d.o.o., Ulica grada Vukovara 269 d i Vipnet d.o.o., Vrtni put 1, određuju se operatorima sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži.

III. Društvima iz točke II. ove odluke određuju se sljedeće regulatorne obveze: obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, obveza nediskriminacije, obveza transparentnosti i obveza nadzora cijena.

IV. Način, uvjeti i rokovi provođenja regulatornih obveza iz točke III. ove odluke propisani su dokumentom Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti „Tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži“ koji je u cijelosti sastavni dio ove odluke, a trgovačka društva iz točke II. izreke ove odluke obvezna su u potpunosti izvršavati sve određene im regulatorne obveze.

V. Ukidaju se regulatorne obveze određene odlukom o analizi tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži (KLASA: UP/I-344-01/14-03/08, URBROJ: 376-11-15-16 od 30. ožujka 2015.) kao i svim njezinim izmjenama i dopunama.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) pokrenula je, u skladu s člankom 53. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17, dalje: ZEK) postupak utvrđivanja mjerodavnog tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži, budući da su od zadnje analize ovog tržišta prošle tri godine.

U provedbi postupka analize tržišta, HAKOM je sukladno članku 53. stavku 1. ZEK-a u svezi s člankom 52. stavkom 6. ZEK-a osobito vodio računa o primjeni mjerodavne Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji (dalje: Preporuka EK) i mjerodavnim Smjernicama Europske komisije za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage na temelju regulatornog okvira EU-a za elektroničke komunikacijske mreže i usluge. S obzirom da se ovo mjerodavno tržište, prema Preporuci EK, nalazi na popisu tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, HAKOM je, uzevši u obzir stanje na domaćem tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga odlučio kao u točki I. izreke ove odluke.

U postupku određivanja mjerodavnog tržišta, HAKOM je, sukladno članku 54. stavku 3. ZEK-a, odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta. Temeljem provedene analize, HAKOM je zaključio da mjerodavno tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži obuhvaća sljedeće usluge:

1. završavanje glasovnih poziva u mreži operatora Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT),

2. završavanje glasovnih poziva u mreži operatora Tele2 d.o.o. (dalje: Tele2),

3. završavanje glasovnih poziva u mreži operatora Vipnet d.o.o. (dalje: Vipnet),

i to neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo i korištenoj tehnologiji.

Nadalje, HAKOM je odredio da je mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji nacionalni teritorij Republike Hrvatske.

Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je, na temelju određenih mjerila iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, utvrdio operatore iz točke II. izreke ove odluke operatorima sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži.

Nastavno na navedeno, na temelju prepreka razvoju tržišnog natjecanja koje se mogu pojaviti na mjerodavnom tržištu, HAKOM je operatorima iz točke II. izreke ove odluke odredio sljedeće regulatorne obveze:

• obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže (članak 61. ZEK-a);

• obvezu nediskriminacije (članak 59. ZEK-a);

• obvezu transparentnosti uz objavu standardne ponude međupovezivanja (članak 58. ZEK-a);

• obvezu nadzora cijena (članak 62. ZEK-a),

pa je odlučeno kao u točki III. izreke ove odluke.

Trgovačka društva koja su određena operatorima sa značajnom tržišnom snagom obvezna su izvršavati sve regulatorne obveze na način, pod uvjetima i u rokovima kako je to propisano u dokumentu „Tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži“ koji je u cijelosti sastavni dio ove odluke. Slijedom navedenog, HAKOM je odlučio kao u točki IV. izreke ove odluke.

Regulatorne obveze, određene odlukom o analizi tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži (KLASA: UP/I-344-01/14-03/08, URBROJ: 376-11-15-16 od 30. ožujka 2015.) te odlukom o izmjeni analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži (KLASA: UP/I-344-01/14-03/08, URBROJ: 376-11-17-20 od 23. studenoga 2017.) se ukidaju, pa je slijedom toga odlučeno kao u točki V. izreke ove odluke.

Sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, HAKOM će zatražiti mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o načinu na koji je HAKOM odredio mjerodavno tržište i utvrdio operatore sa značajnom tržišnom snagom.

Sukladno članku 22. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.

TRŽIŠTE VELEPRODAJNOG ZAVRŠAVANJA GLASOVNIH POZIVA U VLASTITOJ MOBILNOJ MREŽI   Prijedlog za javnu raspravu	2018
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

Sadržaj

Članak 9.

2Uvod

Dodatak 3 mijenja se i glasi:

2.1Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

„PREDLOŽAK ZA IZVJEŠĆIVANJE SIGURNOSNIH INCIDENATA

2.2Zakon o elektroničkim komunikacijama

2.3Odnos prema drugim zakonima

2.4Osvrt na odluku o analizi tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži i s njom povezane odluke

2.5Kronološki slijed aktivnosti

3Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

4Određivanje granica mjerodavnog tržišta

4.1Karakteristike tržišta pokretne javne komunikacijske mreže u Republici Hrvatskoj

4.2Mjerodavno tržište u dimenziji usluga

4.2.1Zamjenjivost na strani potražnje – maloprodajna razina

4.2.2Zamjenjivost na strani ponude i potražnje - veleprodajna razina

4.2.3Zaključak o mjerodavnom tržištu u dimenziji usluga

4.3Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji

5Procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom

5.1Cilj i predmet analize mjerodavnog tržišta

5.2Analiza podataka na tržištu veleprodajnog završavanja poziva u vlastitoj mobilnoj mreži

5.2.1Tržišni udjeli operatora na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži

5.2.2Nedostatak protutežne kupovne moći

5.3Zaključak o procjeni postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i ocjena djelotvornosti tržišnog natjecanja

6Prepreke razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja

6.1Odbijanje dogovora /uskraćivanje međupovezivanja

6.2Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama nevezanim uz cijene

6.3Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama vezanim uz cijene

6.4Neravnopravni položaj hrvatskih operatora pokretnih mreža u odnosu na operatore izvan EEA zemalja

7Regulatorne obveze operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži

7.1Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže

7.2Obveza nediskriminacije

7.3Obveza transparentnosti

7.4Obveza nadzora cijena

7.5Ostale regulatorne obveze koje bi HAKOM, na temelju ZEK-a, mogao propisati na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži

8Prilozi

8.1Prilog 1– Pregled regulatornih obveza

Prilog 2– mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja

8.2Prilog 3 – Komentari na dokument analize

9Popis slika

1        Sažeti pregled dokumenta

HAKOM[1] je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ZEK-om[2]. U okviru svojih nadležnosti, HAKOM je zadužen za područje tržišnog natjecanja u elektroničkim komunikacijama te sukladno članku 52. ZEK-a HAKOM provodi postupak analize tržišta.

U provedbi postupka analize tržišta, HAKOM najprije utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex-ante) regulaciji u skladu sa člankom 53. ZEK-a. Potom, u skladu sa člankom 54. ZEK-a, određuje mjerodavna tržišta i procjenjuje postojanje jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, u svrhu ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Na temelju rezultata provedene analize bit će određene, izmijenjene, zadržane ili ukinute regulatorne obveze navedene u člancima od 58. do 65. ZEK-a.

HAKOM je u provedbi predmetnog postupka analize tržišta, koji je propisan člankom 52. ZEK-a, osobito vodio računa o primjeni Preporuke (2014/710/EU) od 9. listopada 2014. o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji[3] (dalje: Preporuka) i o mjerodavnim Smjernicama za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage[4].

Uzimajući u obzir da je predmetno mjerodavno tržište prepoznato unutar mjerodavne Preporuke Europske komisije, nije bilo potrebe za provođenjem postupka iz članka 53. stavka 2. ZEK-a (Test tri mjerila) kako bi utvrdio je li ono podložno prethodnoj regulaciji.

U procesu određivanja mjerodavnog tržišta, HAKOM je odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju te na temelju rezultata provedene analize odredio tri mjerodavna tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži i to kako slijedi:

4. veleprodajno završavanje glasovnih poziva u mreži operatora HT,

5. veleprodajno završavanje glasovnih poziva u mreži operatora Tele2,

6. veleprodajno završavanje glasovnih poziva u mreži operatora Vipnet[5],

i to neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo i korištenoj tehnologiji.

Također, HAKOM je odredio da je, u zemljopisnoj dimenziji, mjerodavno veleprodajno tržište za uslugu završavanja glasovnih poziva u određenu pokretnu javnu komunikacijsku mrežu, nacionalni teritorij Republike Hrvatske.

Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je na temelju mjerila za procjenu operatora sa značajnom tržišnom snagom iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, odredio tri operatora u pokretnim mrežama kao operatore sa značajnom tržišnom snagom:

1.Operator HT određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži;

2.Operator Tele2 određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži;

3.Operator Vipnet određuje se operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži.

Slijedom svega, HAKOM je, na temelju prepreka koje se mogu pojaviti na ovom mjerodavnom tržištu i na pripadajućem maloprodajnom tržištu na koje operator sa značajnom tržišnom snagom može prenijeti svoju značajnu tržišnu snagu, odredio HT-u, Tele2 i Vipnet-u regulatorne obveze kako slijedi:

▪ obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže;

▪ obvezu nediskriminacije;

▪ obvezu transparentnosti uz objavu standardne ponude međupovezivanja;

▪ obvezu nadzora cijena.

Tablični prikaz regulatornih obveza prikazan je u Privitku 1 ovog dokumenta.

2        Uvod

2.1    Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

Europska komisija je u ožujku 2002. usvojila četiri direktive koje predstavljaju Regulatorni okvir iz 2002. na području elektroničkih mreža i komunikacijskih usluga, a peta direktiva, koja također predstavlja Regulatorni okvir, usvojena je u listopadu 2002. Direktive su sljedeće:

• Direktiva 2002/19/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međusobnom povezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme („Direktiva o pristupu“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenju na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga („Direktiva o ovlaštenju“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/21/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge („Okvirna direktiva“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/22/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika vezanim uz elektroničke komunikacijske mreže i usluge („Direktiva o univerzalnoj usluzi“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/58/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u elektroničkom komunikacijskom sektoru („Direktiva o privatnosti u elektroničkim komunikacijama“), izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

Namjera direktiva Europske komisije jest promicanje harmonizacije u području elektroničkih komunikacija u svim članicama EU. Europska komisija je 2009. usvojila i uredbu 1211/2009 o osnivanju posebnog tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije i njegovog Ureda (BEREC) koja je neposredno primjenjiva u državama članicama.

Na temelju prvog odlomka članka 15. Okvirne direktive (Direktiva 2002/21/EC), Europska komisija je usvojila Preporuku (2014/710/EU) od 9. listopada 2014. o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji[6] (dalje: Preporuka) čime je zamijenjena Preporuka (2007/879/EC) od 17. prosinca 2007. o mjerodavnim tržištima na području elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji[7].

U provedbi postupka analize tržišta, HAKOM je primijenio i Preporuku o regulaciji cijena završavanja poziva[8].

2.2    Zakon o elektroničkim komunikacijama

Sve prethodno navedene direktive implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo kroz ZEK kojim se između ostaloga propisuju uvjeti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. HAKOM primjenom odredaba ZEK-a osigurava uvjete za djelotvorno tržišno natjecanje, odnosno omogućava jednake uvjete za sve operatore koji djeluju na tržištima elektroničkih komunikacija. ZEK propisuje postupak analize tržišta na način kako slijedi:

Utvrđivanje mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj regulaciji u skladu je s člankom 53. ZEK-a uz primjenu važeće Preporuke o mjerodavnim tržištima. Važeća preporuka sadrži četiri tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, pa je HAKOM u mogućnosti, bez dokazivanja da su istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila), prethodno regulirati samo ta četiri tržišta. Međutim, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta koja su specifična za područje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj podložna prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode;

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira;

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanja nedostataka na tržištu.

U nastavku se provodi postupak koji se sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom mjerodavnom tržištu. U svrhu određivanja mjerodavnog tržišta, prema članku 54. ZEK-a, HAKOM utvrđuje dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju tržišta, vodeći osobito računa o mjerodavnim Smjernicama za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage te o mjerodavnoj pravnoj stečevini EU iz područja tržišnog natjecanja.

Po određivanju mjerodavnog tržišta u objema navedenim dimenzijama, HAKOM, u suradnji s AZTN-om, sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, ocjenjuje djelotvornost tržišnog natjecanja na tom tržištu. U slučaju nedostatka djelotvornog tržišnog natjecanja, HAKOM, sukladno članku 55. ZEK-a, procjenjuje postoji li na tom mjerodavnom tržištu operator/operatori sa značajnom tržišnom snagom te ukoliko da HAKOM donosi odluku kojom svakom operatoru sa značajnom tržišnom snagom određuje najmanje jednu regulatornu obvezu iz članaka 58. do 65. ZEK-a.

Odluku u navedenom postupku, HAKOM je prethodno obvezan notificirati Europskoj komisiji.

Zaključno, predmetno tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži navedeno je u mjerodavnoj Preporuci[9] stoga je HAKOM u mogućnosti isto prethodno regulirati, a samim time i utvrditi bez dokazivanja da su istodobno zadovoljena tri mjerila navedena u članku 53. stavku 2. ZEK-a.

2.3    Odnos prema drugim zakonima

Sukladno članku 6. stavku 4. ZEK-a, HAKOM, između ostalih, osobito surađuje s AZTN-om. AZTN je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja[10] za što odgovara Hrvatskom saboru.

Zakonska je mogućnost HAKOM-a u postupku analize tržišta, a sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, zatražiti mišljenje AZTN-a na prijedlog odluke o određivanju mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom. U okviru suradnje s AZTN-om, HAKOM od AZTN-a traži mišljenje ili predlaže pokretanje postupka pred AZTN-om u svim slučajevima sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja.

2.4    Osvrt na odluku o analizi tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži i s njom povezane odluke

U ožujku 2015. HAKOM je donio odluku u postupku analize tržišta[11] te u skladu s navedenim odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta završavanja glasovnih poziva u određenu pokretnu javnu komunikacijsku mrežu. Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je, na temelju mjerila potrebnih za procjenu operatora sa značajnom tržišnom snagom iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, odredio HT, Vipnet i Tele2 operatorima sa značajnom tržišnom snagom te istima odredio regulatorne obveze na temelju utvrđenih nedostataka na tržištu. Prethodno navedeno je detaljno obrazloženo u dokumentu „Tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži“.

Navedenom analizom HAKOM je uveo segmentiranu regulatornu obvezu nadzora cijena terminacije ovisno o A broju, i to na način da se obveza nadzora cijena primjenjuje samo za uslugu završavanja poziva započetih s A brojeva koji pripadaju nekom od nacionalnih ili EEA operatora, neovisno o mreži u kojoj je poziv započeo[12]. Istovremeno, cijene terminacije za uslugu završavanja poziva započetih s A brojeva koji pripadaju nekom od operatora izvan EEA područja, neovisno o mreži u kojoj je poziv započeo, određuju se na komercijalnoj osnovi.

U rujnu 2016. HAKOM je donio odluku[13] kojom su propisane nove cijene veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u mobilnoj mreži operatora HT, Vipnet i Tele2. Navedene cijene su izračunate na temelju bottom-up troškovnog modela uz primjenu pure LRIC pristupa, i to u iznosu od 4,70 lipa/minuta. Cijene se primjenjuju od 1. srpnja 2017., a ostaju na snazi do donošenja nove odluke o cijenama.

U studenom 2017. HAKOM je donio odluku[14] o izmjeni Analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži kojom je operatorima sa značajnom tržišnom snagom na ovom mjerodavnom tržištu propisao obvezu omogućavanja IP međupovezivanja od 1. siječnja 2018. Detaljni uvjeti IP međupovezivanja s pokretnim mrežama u Republici Hrvatskoj propisani su odlukom[15] iz veljače 2018. i pripadajućim Dokumentom o uvjetima IP međupovezivanja.

Nakon implementacije segmentirane regulatorne obveze nadzora cijena terminacije ovisno o A broju, nacionalni operatori su cijene završavanja poziva s A brojeva izvan EEA područja odredili na razini koja je značajno veća od cijene reguliranih poziva, kako bi iste uskladili s cijenama koje plaćaju za terminaciju poziva na brojeve izvan EEA područja. U takvim okolnostima, operatori su u povećanoj mjeri zabilježili ponašanja za koja tvrde da su prijevarna[16], a s ciljem izbjegavanja plaćanja veće cijene terminacije od regulirane. Pred HAKOM-om su pokrenuta dva spora vezano uz uočeno prijevarno ponašanje, od kojih je samo jedan uključivao operatora pokretne mreže. Naime, HAKOM je u svibnju 2018. donio rješenje[17] kojim se kao neosnovan odbija zahtjev Terrakoma[18] protiv Tele2 vezano uz obračun interkonekcijskog prometa za indirektnu međunarodnu terminaciju za razdoblje od svibnja 2017. do rujna 2017. U navedenom zahtjevu Terrakom je smatrao kako je Tele2 sporni promet pogrešno obračunavao prema cijenama za promet sa brojeva izvan EEA područja pri čemu navodi da je iz CDR zapisa dostavljenih od strane Tele2 i vlastite evidencije poziva razvidno kako je riječ o pozivima s EU brojeva. Analizom svih relevantnih činjenica u predmetnom postupku, HAKOM je utvrdio da je zahtjev Terrakoma neosnovan iz niza razloga koji su opisani predmetnim rješenjem. Ovdje se, ilustracije radi, navodi samo jedan od tih razloga, a to su dostavljeni rezultati ankete koju je Tele2 proveo nad svojim korisnicima kojima su upućivani pozivi sa spornih A brojeva. Iz navedenih rezultata proizlazi da pojedini pozivi nisu upućivani iz Slovenije, pri čemu su se neki korisnici očitovali da je riječ o pozivima iz zemalja izvan EEA područja, kao primjerice država iz Afrike, Srbije i Koreje.

2.5    Kronološki slijed aktivnosti

Sukladno članku 52. stavku 2. ZEK-a, HAKOM najmanje svake tri godine od dovršetka prethodne provedbe postupka iz članka 52. stavka 1. ZEK-a započinje postupak analize predmetnog mjerodavnog tržišta. Ovo je četvrti krug Analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži. Prethodna tri kruga mjerodavne analize provedena su 2009., 2013. i 2015.

S obzirom da je od trenutka donošenja odluke o završenom postupku analize tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži prošlo razdoblje od tri godine, HAKOM je 26. travnja 2018. od operatora pokretne mreže zatražio dostavu dodatnih podataka potrebnih za provođenje postupaka analize tržišta, uz postojeće podatke koji su prikupljeni u okviru tromjesečnih upitnika. Predmetni podaci odnose se na razdoblje od drugog polugodišta 2014. do drugog polugodišta 2017. te su zatraženi na šestomjesečnoj razini.

HAKOM je 27. rujna 2018. donio prijedlog odluke za javnu raspravu čiji je sastavni dio ovaj dokument, kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s predloženim mjerama. Odgovori na komentare operatora bit će sastavni dio ovog dokumenta nakon provedene javne rasprave.

Isto tako, sukladno članku 54. stavku 5. ZEK‐a, HAKOM je zatražio mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o načinu na koji je HAKOM odredio mjerodavno tržište i utvrdio operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu, a koje će biti dostupno nakon provedene javne rasprave.

3        Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

Temeljem članka 53. stavka 1. ZEK-a, HAKOM utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji, a vodeći računa o mjerodavnoj Preporuci Europske komisije iz članka 52. stavka 6. ZEK-a.

Isto tako, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz Preporuke Europske komisije, podložna prethodnoj regulaciji, ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila.

Sukladno članku 53. stavku 1. ZEK-a, HAKOM je utvrdio mjerodavno tržište:

•veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži.

Navedeno tržište je dio važeće Preporuke, što znači da je Europska komisija zaključila da su na mjerodavnom tržištu istodobno zadovoljena gore navedena tri mjerila, te na taj način utvrdila da je mjerodavno tržište podložno prethodnoj regulaciji.

4        Određivanje granica mjerodavnog tržišta

Pri određivanju mjerodavnog tržišta, odnosno dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije, polazi se od utvrđivanja zamjenjivosti na strani ponude i zamjenjivosti na strani potražnje. Pomoću zamjenjivosti na strani potražnje utvrđuju se usluge koje korisnici smatraju zamjenskim uslugama. Zamjenska usluga je svaka usluga koja s obzirom na svoja svojstva, cijenu, namjenu i navike korisnika može zamijeniti drugu uslugu i na taj način zadovoljiti istorodnu potrebu korisnika. S druge strane, zamjenjivost na strani ponude ukazuje na spremnost operatora da odmah, odnosno, u kratkom roku ponudi istovjetnu uslugu, bez izlaganja značajnim dodatnim troškovima.

Za razliku od potencijalne konkurencije, kod zamjenjivosti na strani ponude aktivni operator u kratkom roku reagira na povećanje cijene. Potencijalni konkurenti trebaju više vremena kako bi počeli nuditi istovjetnu uslugu na tržištu. Nadalje, u slučaju postojanja zamjenjivosti na strani ponude već aktivni operatori se ne izlažu dodatnim troškovima, a ulazak potencijalnih konkurenata podrazumijeva značajne nenadoknadive troškove (eng. sunk cost).

Nadalje, isto mjerodavno tržište čine sve usluge koje su međusobno zamjenjive, bilo na strani potražnje ili na strani ponude.

4.1    Karakteristike tržišta pokretne javne komunikacijske mreže u Republici Hrvatskoj

Na tržištu pokretne javne komunikacijske mreže u Republici Hrvatskoj, na maloprodajnoj i veleprodajnoj razini, djeluju tri operatora pokretnih mreža (MNO):

• HT, Tele2 i Vipnet.

Sva tri operatora koja posluju na tržištu potpisala su ugovor o međupovezivanju čime je omogućeno direktno povezivanje njihovih korisnika. Također, navedeni operatori imaju potpisane ugovore o međupovezivanju i s operatorima nepokretne javne komunikacijske mreže. Na tržištu nema mobilnih virtualnih operatora (MVNO). Operatori pokretne mreže na tržištu pružaju i usluge putem drugog branda[19] (npr. bonbon, Tomato).

Sva tri operatora na tržištu imaju mogućnost pružati svoje usluge putem 2G, 3G i 4G[20] tehnologije. HT i Vipnet već su počeli pružati uslugu VoLTE (eng. Voice over LTE) koja omogućuje ostvarivanje glasovnih poziva preko 4G (LTE) mreže. Između 2G, 3G i 4G tehnologije omogućena je interoperabilnost, što znači da korisnici mogu međusobno razgovarati bez obzira imaju li mobilne uređaje koji podržavaju iste tehnologije. Populacijska pokrivenost LTE tehnologijom je na kraju 2017. bila preko 90 posto.

U Republici Hrvatskoj, kao i u većini zemalja, gustoća korisnika[21] je iznad 100 posto, odnosno broj priključaka (SIM kartica) u pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži je veći od broja stanovnika. Smanjenje broja korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži, prikazano na slici 1, uglavnom je posljedica pojave tarifnih paketa povoljnijih za krajnje korisnike, odnosno pojave tarifnih paketa koji ne rade razliku u cijeni između poziva unutar mreže i poziva prema drugim mrežama. Stoga se korisnici odlučuju samo za jednog operatora.

Slika 1 Gustoća korisnika telefonskih usluga u javnoj pokretnoj komunikacijskoj mreži

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a

Nadalje, korisnici sve više daju prednost telefonskoj usluzi u javnoj pokretnoj mreži s pretplatničkim odnosom (postpaid) u odnosu na telefonsku uslugu u javnoj pokretnoj mreži bez ugovornog odnosa (prepaid). Tako je na kraju 2017. broj korisnika s pretplatničkim odnosom (50,41 posto) premašio broj korisnika bez pretplatničkog odnosa (49,59 posto).

Smanjenje broja prepaid korisnika u skladu je s trendovima na tržištu, a posljedica je tržišne utakmice koja se očituje u ponudi atraktivnih postpaid paketa. Naime, u usporedbi s prepaid ponudama, operatori u postpaid paketima nude povoljnije cijene poziva, ali i dodatne pogodnosti (npr. neograničeni internet promet ili kupnja mobilnog uređaja po povoljnijim cijenama u odnosu na prepaid).

Slika 2 Odnos korisnika s pretplatničkim odnosom (eng. postpaid) i korisnika bez pretplatničkog odnosa (eng. prepaid)

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a

Tržišna utakmica vidljiva je i kroz pokazatelj velike migracije korisnika između operatora tj. u broju prenesenih brojeva. Korisnicima je uslugom prenosivosti broja omogućeno da u vrlo kratkom vremenu (3 radna dana) uz zadržavanje korisničkog broja mogu promijeniti operatora te odabrati onog koji najviše odgovara njihovim potrebama. U promatranom razdoblju na polugodišnjoj razini između operatora migrira prosječno oko 86 tisuća korisnika.

Udjeli operatora prema ukupnom broju korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži su u promatranom razdoblju stabilni (slika 3.).

Slika 3 Udjel operatora prema ukupnom broju korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a

4.2    Mjerodavno tržište u dimenziji usluga

Članak 10.

Dodatak 4 i 5 se brišu.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. siječnja 2017.

S obzirom da potražnja za uslugom na veleprodajnoj razini proizlazi za potražnjom na maloprodajnoj razini, pri određivanju dimenzije usluga mjerodavnog tržišta veleprodajnog završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži, potrebno je utvrditi postoje li zamjenske usluge maloprodajnoj usluzi koja se nudi na temelju veleprodajne usluge završavanja glasovnih poziva u vlastitoj mobilnoj mreži. Stoga su, na maloprodajnoj razini, pozivi upućeni na brojeve u pokretnoj mreži nacionalnih operatora polazišna usluga u odnosu na koju se razmatraju zamjenske usluge koje bi mogle predstavljati indirektno cjenovno ograničenje na veleprodajnu uslugu.

Poziv upućen prema pokretnoj mreži može biti upućen iz iste pokretne mreže ili iz drugih pokretnih i nepokretnih mreža nekog od nacionalnih ili međunarodnih operatora. Slijedom navedenog, tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva čine svi pozivi koji su završili u mreži operatora pokretnih mreža, neovisno jesu li pozivi započeti u mreži nacionalnog ili međunarodnog operatora pokretne ili nepokretne mreže. Stoga, tržište veleprodajnog završavanja glasovnih poziva treba uključivati sve pozive neovisno o elektroničkoj komunikacijskoj mreži u kojoj je poziv započeo.