Javna rasprava - Odluka o izmjenama Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji

KLASA: UP/I-344-01/17-05/02

URBROJ: 376-11-17-02

Zagreb, 5. travnja 2017.

Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14) u postupku izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 5. travnja 2017. donijelo

ODLUKU

I.1.                        

U članku 1.1. Predmet, opseg i ograničenja Standardne ponude iza šestog odlomka dodaje se sljedeći tekst:

„FTTB koncept, kao hibridno rješenje, ne omogućava pružanje usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji/potpetlji niti uslugu kolokacije iz razloga što se u okviru FTTB koncepta koristi samo bakrena kućna instalacija koja nije u vlasništvu HT-a, a ista ne čini dio lokalne petlje/potpetlje HT-a kako su ti pojmovi definirani u ovoj Standardnoj ponudi.

FTTDP koncept, kao hibridno rješenje, ne omogućava pružanje usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji/potpetlji niti uslugu kolokacije iz razloga što se FTTDP pristupni uređaj postavlja na lokaciji bakrenog izvoda (na izvodnom stupu, izvodnom stupiću ili zdencu), odakle se do krajnjeg korisnika koristi samo privodni kabel do objekta (privatne kuće ili manje zgrade).

Međutim, FTTB/FTTDP koncept se ipak navodi u ovoj Standardnoj ponudi iz razloga što isti ima utjecaja na usluge koje se mogu pružati putem izdvojene lokalne petlje/potpetlje HT-a, a vodeći računa o osiguravanju spektralne kompatibilnosti u dijelu bakrene kućne instalacije za FTTB, odnosno razvodnom dijelu mreže za FTTDP.“

I.2.                        

U članku 1.4. Pojmovi i značenja te popis korištenih kratica dodaju se sljedeći pojmovi i odgovarajuća značenja:

„FTTB koncept: Fiber-to-the-Building, koncept svjetlovodne niti do zgrade sa aktivnim (FTTB) čvorom

FTTB čvor: lokacija na kojoj je instalirana aktivna oprema HT-a – najčešće prizemlje zajedničkog dijela stambene zgrade, gdje se nalazi koncentracija bakrenih kućnih instalacija te zgrade. Kućna instalacija je nastavak lokalne petlje za povezivanje pojedinog krajnjeg korisnika, zavisna je u situaciji kada je istovremeno povezana i putem postojećeg primarnog bakrenog kabela s lokacijom drugog čvora.

FTTDP koncept: Fiber-to-the-Distribution-Point, koncept svjetlovodne niti do bakrenog izvoda (distribucijske točke) sa aktivnim FTTDP čvorom

FTTDP čvor: lokacija na kojoj je instalirana aktivna oprema HT-a – najčešće izvodni stup, izvodni stupić ili zdenac, gdje se nalazi koncentracija bakrenih privoda prema privatnim kućama ili manjim zgradama, odnosno lokacija u kojoj počinje razvodni dio mreže. Razvodni dio mreže predstavlja zavisni dio u situaciji kada je istovremeno povezan i putem postojećeg primarnog bakrenog kabela s lokacijom drugog čvora.“

I.3.                        

U članku 4.1.2. Prijenosna tehnologija potrebno je brisati zvjezdicu u četvrtom stupcu tablice u retku naziva H09 te odgovarajući tekst fusnote.             

U članku 4.3.4. Primjena DPBO metode mijenja se sljedeća rečenica:

„Parametri DPBOESCMA, DPBOESCMB, DPBOESCMC i DPBOMUS su identični u svim slučajevima kada se primjenjuje DPBO metoda.“

na način da glasi:

„Parametri DPBOESCMA, DPBOESCMB i DPBOESCMC su identični u svim slučajevima kada se primjenjuje DPBO metoda.“

I.5.                        

Dodaje se novi članak 4.4. Tehnički opis usluge – FttB/FttDP koncept koji glasi:

„FTTB/FTTDP koncept je hibridno rješenje koje podrazumijeva ugradnju DSLAM opreme na poziciji bakrenog izvoda (u zgradi / na izvodnom stupu / izvodnom stupiću /zdencu) do kojeg su postavljene svjetlovodne niti na koje se povezuje ta oprema. Koncept omogućuje da se umjesto izgradnje svjetlovodne instalacije unutar zajedničkih prostora zgrade, odnosno u razvodnoj mreži, ugradnjom DSLAM opreme u završnom dijelu prema krajnjem korisniku koristi bakrena kućna instalacija zgrade za FTTB, odnosno bakreni privod za FTTDP.

FTTB/FTTDP čvor je svjetlovodnom pristupnom mrežom/svjetlovodnim privodnim kabelom spojen, preko GPON čvora/ ili direktno, na agregacijski čvor i mrežu.

Osnovni elementi ovog koncepta su:

-          Glavni razdjelnik na lokaciji nezavisnog čvora

-          Postojeći primarni bakreni kabel između glavnog razdjelnika i izvoda u zgradi / izvodnom stupu /izvodnom stupiću/zdencu

-          Bakreni izvod u zgradi/na izvodnom stupu/ izvodnom stupiću /zdencu kao prespojno mjesto na zavisni dio petlje (na lokaciji zavisnog-FTTB/FTTDP čvora)

-          Zavisna kućna instalacija zgrade/zavisni dio razvodne mreže (privod do kuće/manje zgrade)

Kod ovog koncepta, omogućeno je da se usluge u pristupnoj zavisnoj mreži mogu realizirati s dvije različite lokacije; lokacije nezavisnog čvora i lokacije FTTB/FTTDP - zavisnog čvora.

FTTB/FTTDP čvor opremljen je VDSL 2 – profil 17a pristupnim portovima.

Na lokaciji FTTB/FTTDP čvora nije moguće koristiti uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji/potpetlji ni uslugu kolokacije, s obzirom da bakrena kućna instalacija za FTTB nije dio lokalne petlje/potpetlje u vlasništvu/odgovornosti HT-a, odnosno koristi se samo razvodni dio mreže do privatnih kuća/manjih zgrada za FTTDP. HT ima pravo odbiti sve zahtjeve operatora korisnika za uslugom izdvojenog pristupa lokalnoj petlji/potpetlji i/ili uslugom kolokacije na lokaciji FTTB/FTTDP čvora.

Ne preporuča se postavljanje više od jednog FTTB/FTTDP čvora na istoj lokaciji kako bi se omogućilo naknadno uključenje vektoring funkcionalnosti na FTTB/FTTDP čvoru.“

I.6.                        

U novi članak 4.4. Tehnički opis usluge – FttB/FttDP koncept koji je definiran točkom I.5. ove odluke dodaju se slike iz Privitka 1 ove odluke.

I.7.                        

Dodaje se novi članak 4.4.1. Zadržavanje kvalitete za postojeće usluge koji glasi:

„U cilju zadržavanja kvalitete postojećih usluga krajnjih korisnika na području zavisnog dijela mreže (kućne instalacije zgrade za FTTB, odnosno razvodnog dijela mreže za FTTDP) koje se pružaju sa lokacije nezavisnog FTTN ili zavisnog FTTC čvora putem postojećeg primarnog bakrenog kabela, HT će poduzeti sljedeće korake:

-          Za širokopojasne usluge s lokacije FTTB/FTTDP - zavisnog čvora koristi se isključivo VDSL2 profil 17a dodatno prilagođen DPBO metodom (Downstream Power Back Off) sukladno članku 4.4.2. ove Standardne ponude, kako ne bi imao negativan utjecaj na ADSL2+ i VDSL 2 signal (profil 8b) signal s lokacije nezavisnog čvora ili na VDSL 2 17a signal sa zavisnog FTTC čvora. Operatori korisnici koji instaliraju vlastiti FTTB/FTTDP – zavisni čvor na lokaciji izvoda HT bakrene mreže i za pružanje svojih usluga koriste kućnu instalaciju / razvodni dio mreže koja je povezana s HT primarnom mrežom i na kojima rade usluge HT-a i drugih Operatora korisnika s nezavisnog FTTN čvora i zavisnog FTTC čvora na istom kabelu, također su dužni poštivati pravilo iz prethodne rečenice.

-          Minimalna dozvoljena električna udaljenost (ESEL) izmjerena na f=1MHz  između glavnog razdjelnika FTTN/FTTC i izvoda sa FTTB/FTTDP čvorom u zgradi koji su povezani istim kabelom je 19,1 dB (ekvivalent duljine  kabela  TK 59-50 **x4x0,4 iznosi 800 m). Operatori korisnici koji instaliraju vlastiti FTTB/FTTDP – zavisni čvor na lokaciji izvoda HT bakrene mreže i za pružanje svojih usluga koriste kućnu instalaciju, odnosno razvodni dio mreže koja je povezana s primarnom HT mrežom i po kojoj rade usluge HT-a i drugih Operatora korisnika s nezavisnog FTTN i zavisnog FTTC čvora na istom kabelu, također su dužni poštivati pravilo iz prethodne rečenice.

-          U iznimnim situacijama kada se dogodi da je FTTB/FTTDP čvor postavljen na udaljenosti manjoj od 19,1 dB (ekvivalent duljine  kabela  TK 59-50 **x4x0,4 iznosi 800 m) od postojećeg čvora, tada operator treba osigurati spektralnu kompatibilnost i primijeniti zaštitu i za VDSl2 17a profila.

-          Ukoliko se krajnjem korisniku pružaju usluge putem izdvojenog pristupa lokalnoj petlji sa nezavisnog čvora FTTN ili putem izdvojenog pristupa lokalnoj potpetlji sa zavisnog FTTC čvora, tom krajnjem korisniku nije moguće istovremeno pružati usluge i putem zavisnog FTTB/FTTDP čvora, tj. jednom korisniku se usluga smije pružati isključivo sa jednog od navedenih čvorova.

-          Produljenja lokalne petlje nema kod primjene ovog koncepta.

-          Kapacitet postojećeg kabela između glavnog razdjelnika FTTN/FTTC čvora i izvoda na lokaciji FTTB/FTTDP čvora, ostaje nepromijenjen.“

I.8.                        

Dodaje se novi članak 4.4.2. Primjena DPBO metode koji glasi:

„Svrha DPBO (Downstream power back-off) metode je smanjiti izlaznu snagu signala koju odašilje DSLAM smješten na lokaciji FTTB/FTTDP čvora, na očekivanu razinu ADSL2+, odnosno VDSL2 signala koji odašilje DSLAM s udaljene lokacije FTTN/FTTC čvora u kućnu instalaciju zgrade, odnosno razvodni dio mreže.

DPBO metoda definirana je u ITU-T preporuci G.997.1, a zajednički konfiguracijski parametri opisani su u niže navedenoj tablici.

Parametri DPBOESCMA, DPBOESCMB i DPBOESCMC su identični u svim slučajevima kada se primjenjuje DPBO metoda.“

I.9.                        

Dodaje se novi članak 4.4.2.1. DPBO metoda za električnu udaljenost između glavnog razdjelnika i izvoda na lokaciji FTTB/FTTDP čvora veću od 19.1 i manju od 31 dB koji glasi:

„Kada je električna udaljenost (ESEL) izmjerena na f=1MHz između glavnog razdjelnika i izvoda na lokaciji FTTB/FTTDP čvora veća od 19,1 dB (ekvivalent duljine kabela TK 59-50 **x4x0,4 iznosi 800 m), i manja od 31dB (ekvivalent duljine  kabela  TK 59-50 **x4x0,4 iznosi 1.300 m) putem DPBO metode štiti se ADSL2+ i VDSL2 (profil 8b) frekvencijsko područje.

Frekvencijsko područje u kojem se koristi DPBO metoda je od 254 kHz (59. Ton) do 8500 kHz (1971. Ton).

Parametri koji se koriste u ovom slučaju su slijedeći:

Ekvivalentne udaljenosti na primarnom kabelu između glavnog razdjelnika i izvoda na lokaciji FTTB/FTTDP izračunate su prema prosječnim vrijednostima slabljenja kabela u HT mreži, a ispravna vrijednost DPBOESEL parametra se određuje prema stvarnoj vrijednosti slabljenja na navedenoj dionici kabela izmjerenoj na f=1MHz.

HT će svim operatorima koji planiraju postaviti vlastiti FTTB/FTTDP čvor na nekoj lokaciji gdje HT nema svoj FTTB/FTTDP čvor dostaviti vrijednost DPBOESEL parametra koja vrijedi za navedenu lokaciju.“

I.10.                  

Dodaje se novi članak 4.4.2.2. DPBO metoda za električnu udaljenost između glavnog razdjelnika i izvoda na lokaciji FTTB/FTTDP čvora veću ili jednaku 31 dB koji glasi:

„Kada je električna udaljenost (ESEL) izmjerena na f=1MHz između glavnog razdjelnika i izvoda na lokaciji FTTB/FTTDP čvora veća ili jednaka 31 dB (ekvivalent duljine  kabela  TK 59-50 **x4x0,4 iznosi 1.300 m) putem DPBO metode štiti se ADSL2+ i VDSL2 (8b) frekvencijsko područje uvijek sa ESEL-om postavljenim na 310 dB bez obzira kolika je preko 1.300m ekvivalentna udaljenost FTTB/FTTDP čvora od postojećeg. Ostali parametri DPBO-a su kao u poglavlju 4.4.2.1.

Navedeno ujedno predstavlja obaveznu inicijalnu zaštitu koju je obavezno primijeniti na svakom FTTB/FTTDP čvoru bez obzira je li isti u trenutku instalacije potpuno izvan dosega frekvencijskog spektra sa prethodnog čvora na istom kabelu čije se parice propagiraju do FTTB/FTTDP čvora.

Operator koji je već instalirao FTTB/FTTDP čvor sa gore navedenom primjenom inicijalne DPBO zaštite, istu nije dužan naknadno korigirati, ukoliko se na HT mreži naknadno planira i instalira bliži FTTN/FTTC čvor od zatečenog ili objavljenog u trenutku instalacije FTTB/FTTDP čvora.

HT će svim operatorima koji planiraju postaviti vlastiti FTTB/FTTDP čvor na nekoj lokaciji gdje HT nema svoj FTTB/FTTDP čvor dostaviti vrijednost DPBOESEL parametra koja vrijedi za navedenu lokaciju.

Navedena pravila u poglavlju 4.4.2. vrijede za sve operatore i FTTB/FTTDP čvorove čiji se portovi spajaju na kućne instalacije odnosno razvodni dio mreže, koji su povezani sa primarnom HT bakrenom mrežom.“

I.11.                

U članku 10.1. Fizička kolokacija u poglavlju Tehnički uvjeti kolokacije vezani uz kolokacijski prostor drugi odlomak se mijenja na način da sada glasi:

„Za instalacije vezane uz izmjeničnu struju (AC), HT ostvaruje jednako neprekidno napajanje (UPS) za Operatora korisnika Standardne ponude kao što se koristi za rad opreme HT-a na toj lokaciji. Ukoliko HT-ov objekt posjeduje stacionarni diesel elektroagregat (SDEA) i na njemu postoji slobodni kapacitet, Operatoru korisniku Standardne ponude će biti omogućeno korištenje SDEA po cijeni koja je navedena u članku 13.3.4. Standardne ponude. Navedena cijena za korištenje SDEA je iskazana po kW snage električnog priključka tj. snage instalirane ispravljačke opreme od strane Operatora korisnika za svaku pojedinu kolokaciju, te se ista obračunava i naplaćuje Operatoru korisniku na mjesečnoj osnovi, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.“

I.12.                

U članku 13.3.4. Napajanje električnom energijom iza postojećeg teksta dodaje se tekst koji glasi:

„Cijena korištenja stacionarnih diesel elektroagregata (SDEA) za 1 kW snage ispravljačke opreme instalirane od strane Operatora korisnika iznosi 98,26 kn mjesečno po svakom kolokacijskom prostoru, te se ista obračunava i naplaćuje Operatoru korisniku na mjesečnoj osnovi, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.“

I.13.                

U članku 27.16. Proces realizacije i priključenja završne točke mreže na točku raspodjele (izvod pristupne mreže) u sedmom odlomku mijenja se zadnja rečenica:

„U svakom slučaju trošak izrade tehničkog rješenja je trošak Operatora korisnika Standardne ponude.“

na način da sad glasi:

„U slučaju odustajanja od zahtjeva trošak izrade tehničkog rješenja snosi Operator korisnik Standardne ponude.“

I.14.                

U članku 27.16. Proces realizacije i priključenja završne točke mreže na točku raspodjele (izvod pristupne mreže) mijenja se sljedeći tekst:

„Trošak izrade tehničkog rješenja je trošak Operatora korisnika Standardne ponude. Troškove radova na realizaciji priključka snosi Operator korisnik Standardne ponude (uključujući i možebitne dodatne troškove proizašle iz rješavanja imovinsko-pravnih odnosa).

Nakon realizacije završne točke mreže na točku raspodjele (izvod pristupne mreže), za uslugu izdvajanja lokalne petlje plaćaju se naknade utvrđene u članku 13. Standardne ponude (cijene za aktivaciju, deaktivaciju, povlačenje zahtjeva, mjesečna naknada za izdvojenu lokalnu petlju itd.).“

na način da sada glasi:

„U slučaju kada izradu tehničkog rješenja i realizaciju radova vrši HT, Operator korisnik plaća 50% ukupnih troškova (koji uključuju i možebitne dodatne troškove proizašle iz rješavanja imovinsko-pravnih odnosa), dok preostalih 50% troškova snosi HT. Operator korisnik će svoj dio troškova nadoknaditi tako što će biti oslobođen plaćanja naknada koje su utvrđene u članku 13. Standardne ponude (cijene za aktivaciju, deaktivaciju, povlačenje zahtjeva, mjesečna naknada za izdvojenu lokalnu petlju itd.) sve dok ne nadoknadi svoj dio troška izgradnje mreže u potpunosti. U slučaju kada Operator korisnik uslijed raskida ugovora s krajnjim korisnikom nije nadoknadio sve troškove, HT nije dužan Operatoru korisniku nadoknaditi preostali iznos troškova.“

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je 19. prosinca 2016. zaprimila dopis operatora Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT), u kojem isti podnosi zahtjev za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (dalje: Standardna ponuda). HT postupak pokreće s ciljem uvođenja FTTB/FTTDP tehnologije u mrežu HT-a.

Na osnovu zaprimljenog zahtjeva, HAKOM je održao sastanak s HT-om radi pojašnjenja predloženih izmjena. Po provedenoj analizi predloženih izmijene HAKOM je donio konačan prijedlog izmjena Standardne ponude.

Prijedlozi izmjena Standardne ponude s ciljem uvođenja FTTB/FTTDP tehnologije u mrežu HT-a temelje se na korištenju VDSL2 tehnologije uz maksimalno poštivanje spektralne kompatibilnosti u mreži. Prije samog uvođenja FTTB/FTTDP tehnologije u mrežu HT-a, HT je pokrenuo pilot projekt na ograničenom broju korisnika radi ispitivanja FTTB/FTTDP tehnologije na tržištu. Predloženim izmjenama stvaraju se uvjeti za investicije u FTTB/FTTDP tehnološko rješenje te se potiču investicije u NGA infrastrukturu.

Stoga su predložene izmjene Standardne ponude u točkama od I.1. do I.10. izreke ove odluke.

Nadalje, nastavno na odluku HAKOM-a od 14. rujna 2016. (KLASA: UP/I-344-01/16-05/07, URBROJ: 376-11-16-8) u kojoj je HAKOM naveo kako će komentare vezano za prijedlog promjene iznosa mjesečne najamnine po m2 za fizički unutarnji kolokacijski prostor uz promjene načina izračuna navedene cijene te prijedlog uvođenja naplate stacionarnih dizel električnih agregata (dalje: SDEA) od strane operatora korisnika razmotriti u odvojenom postupku, HT 6. veljače 2017. podnosi još jedan zahtjev za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude.

Na osnovu zaprimljenog zahtjeva, HAKOM je održao sastanak na kojem je HT detaljnije prezentirao svoje prijedloge te popratne izračune. Na temelju zaprimljenog prijedloga te održanog sastanka HAKOM je djelomično prihvatio prijedlog HT-a.

HAKOM nije prihvatio prijedlog u dijelu koji se odnosi na promjene iznosa mjesečne najamnine po m2 za fizički unutarnji kolokacijski prostor uz primjenu načela troškovne usmjerenosti s obzirom da smatra kako predloženi uzorak na osnovu kojeg su određene nove cijene nije reprezentativan te postoji veliki broj lokacija na kojima postoji kolokacija, a koje nisu uzete u obzir što dovodi u pitanje ispravnost predloženog izračuna. HT je naknadno dostavio i izmijenjeni prijedlog izračuna koji obuhvaća više lokacija, međutim ni taj izračun nije bio zadovoljavajući. HAKOM je mišljenja kako na temelju dostavljenih podataka nije opravdano pokrenuti postupak izmjene cijene najma prostora te smatra kako do daljnjega na snazi trebaju ostati trenutno važeće cijene.

Vezano za uvođenje naplate SDEA, HAKOM je razmotrio HT-ov prijedlog da se definira iznos cijene za korištenje SDEA u okviru Standardne ponude te smatra kako je isti opravdan s obzirom da je trenutno važećom standardnom ponudom definirano kako u slučaju kada HT-ove objekt posjeduje SDEA i na njemu postoji slobodni kapacitet, operatoru korisniku mora biti omogućeno korištenje SDEA, a naknada za korištenje biti će mu pravedno i transparentno dostavljena.

Izračun predložene cijene po kW snage na agregatskom postrojenju temelji se na zakupljenoj snazi na agregatu koju mogu povući instalirani uređaji za neprekidno napajanje (ispravljački uređaji) operatora korisnika uslijed nestanka električne energije. Mjesečni trošak za korištenje SDEA za 1 kW snage instalirane ispravljačke opreme od strane operatora korisnika po svakom pojedinačnom kolokacijskom prostoru određen je temeljem metode tekućih računa (Current cost accounting – CCA). Trošak spremnosti dostatnog kapaciteta SDEA temelji se na investicijskim i operativnim troškovima te prosječnom radu agregata od 2 sata mjesečno po kolokaciji. Navedeni prosječni rad agregata od 2 sata mjesečno, a na kojem se temelji izračun troška, odnosi se na razdoblje nestanka električne energije te razdoblja testnih paljenja SDEA u sklopu redovnog održavanja.

Izračun predložene cijene po kW snage rađen je na način da su u obzir uzeti samo SDEA koji se nalaze na lokacijama na kojima operatori korisnici imaju kolokaciju. Određena je prosječna nabavna cijena agregata koji ima vijek trajanja od 15 godina te nabavna cijena baterija koje imaju vijek trajanja od 5 godina. Izračunata vrijednost amortizacije imovine podijeljena je s prosječnom raspoloživom snagom koja predstavlja 75% prosječne snaga agregata u kW te je određena investicijska vrijednost po kW. Dodatno je određena prosječna površina koja je potrebna za smještanje agregata te je dobivena vrijednost pomnožena s prosječnim troškom mjesečnog najma za m2 fizičkog kolokacijskog prostora iz Standardne ponude. Operativni troškovi su određeni na način da je izračunata prosječna cijena održavanja agregata za period od 5 godina. Na taj trošak se dodaje 25% troška za preventivno održavanje, trošak probnog paljenja agregata i kontrole baterija te trošak čišćenja spremnika i ozračnika koji se vrši svakih 5 godina. Na kraju je uzet u obzir i trošak goriva koji se računa na temelju potrošnje goriva za 1kW struje uz uvećanje za 6,75% s obzirom na trošak maziva i filtera.

Pri izračunu je uzet u obzir i WACC u vrijednosti od 8,73%. S obzirom da se izmjene i dopune ove Standardne ponude primjenjuju automatski na postojeće ugovore o izdvojenom pristupu lokalnoj petlji, a sukladno članku 1.3. ove Standardne ponude, HT je ovlašten započeti obračun i naplatu navedene cijene Operatorima korisnicima koji su spojeni na SDEA računajući od datuma objave Standardne ponude HT-a koja sadrži gore navedenu cijenu za korištenje SDEA.

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude u točkama I.11. i I.12. izreke ove odluke.

Pored izmjena koje u svojim zahtjevima traži HT, HAKOM u ovoj odluci predlaže dodatnu izmjenu koja se tiče izmjene procesa realizacije i priključenja završne točke mreže na točku raspodjele.

HAKOM smatra kako su trenutno važeće odredbe kojima se definira mogućnost nadogradnje mreže ukoliko je krajnji korisnik udaljen od najbliže slobodne parice više od 100 metara zračne udaljenosti (maksimalno unutar kruga od 300 metara zračne udaljenosti od objekta koji treba priključiti) ili se radi o zračnoj udaljenosti manjoj od 100 m, za koju je potrebno poduzeti određene građevinske radove te ishođenje potrebnih dozvola/suglasnosti, diskriminirajuće u odnosu na operatore korisnike.

Naime, operatori korisnici, u slučaju kada žele spojiti krajnjeg korisnika koji zahtjeva nadogradnju mreže na prethodno navedeni način, snose sve troškove izgradnje HT-ove mreže (izuzev troška materijala kojeg je dužan osigurati HT) bez obzira što ista postaje vlasništvo HT-a. Nadalje, operator korisnik i dalje po realizaciji završne toče mreže na točku raspodjele plaća naknade za korištenje tražene veleprodajne usluge. Navedeno u praksi dovodi do situacije da operatori korisnici u velikoj većini slučajeva odustaju od realizacije takvih priključaka i krajnji korisnici ostaju bez mogućnosti izbora.

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude u točkama I.13. i I.14. izreke ove odluke.