Javna rasprava - Odluka o izmjenama i dopunama Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa

KLASA: UP/I-344-01/19-05/04

URBROJ: 376-05-1-19-1

Zagreb, 26. kolovoza 2019.

Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) u postupku izmjene i dopune Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na sjednici održanoj 26. kolovoza 2019. donijelo je

ODLUKU

I. Mijenja se Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa prema tekstu u Privitku 1. koji je sastavni dio ove odluke.

II. Nalaže se Hrvatskom Telekomu d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, u roku od 8 dana od primitka ove odluke objaviti Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, prema tekstu iz Privitka 1. ove odluke.

III. Nalaže se Hrvatskom Telekomu d.d. u B2B (web servis) izvršiti implementaciju sljedećih funkcionalnosti:

-          Implementirati servis putem kojeg operatori korisnici mogu provjeriti dostupnosti B2B servisa

-          Implementirati izvještaj putem kojeg bi operatori korisnici automatski dobivali informacije o grupnim smetnjama

-          Omogućiti operatorima korisnicima da nakon otvaranja smetnje mogu slati dodatne informacije koje mogu biti korisne Hrvatskom Telekomu d.d. u procesu otklona smetnje

-          Implementirati funkcionalnost koja omogućava automatsko izvještavanje operatora korisnika o novoj adresi porta (Option 82)

-          Omogućiti provjeru dostupnosti i za parice koje trenutno nisu aktivne, odnosno na njima je aktivna veleprodajna usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji

-          Postojeći izvještaj „Konfiguracija na DSLAM-u/OLT-u (60)“ proširiti sa sljedećim informacijama:

i. Tehnologija putem koje je usluga realizirana

ii. Propuštena brzina na pojedinom PVC-u

iii. Podaci o definiranom multicast profilu za BSA korisnika

-          Postojeći izvještaj „Provjera informacije o postojećem operatoru i postojećoj veleprodajnoj usluzi (45)“ proširiti s informacijom o infrastrukturi na kojoj je aktivirana veleprodajna usluga

-          Postojeći izvještaj „Provjera ADSL/VDSL/FTTH dostupnosti, brzine na parici i duljine parice (po telefonskom broju/ID-u usluge ili adresi) (32)“ proširiti s izlaznim podacima izvještaja „Provjera informacije o postojećem operatoru i postojećoj veleprodajnoj usluzi (45)“

-          Postojeće izvještaje kod kojih zbog njihove veličine dolazi do poteškoća u povlačenju putem B2B sučelja, HT je obvezan podijeliti u više manjih, na način da se omogući sužavanje pretrage na područje županije odnosno grada/mjesta.

Hrvatski Telekom d.d. je obvezan gore navedene funkcionalnosti implementirati u sljedećim rokovima:

-          u roku od 15 dana – Hrvatski Telekom d.d. je obvezan dostaviti operatorima korisnicima tehničku specifikaciju

-          u roku od 45 dana - početak testiranja B2B servisa prema tehničkoj specifikaciji

-          u roku od 60 dana - početak produkcije.

Svi prethodno navedeni rokovi računaju se od dana objave Standardne ponude.

IV. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke početi primjenjivati Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je 15. travnja 2019. zaprimila dopis operatora Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT), u kojem HT podnosi zahtjev za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa (dalje: Standardna ponuda). HT pokreće postupak s ciljem uvođenja VDSL supervektoring tehnologije i G.fast tehnologije u HT-ovu nepokretnu elektroničku komunikacijsku mrežu.

Vezano za predložene izmjene koje se odnose na uvođenje G.fast tehnologije u HT-ovu nepokretnu elektroničku komunikacijsku mrežu, HT je u travnju 2018. u dogovoru s HAKOM-om pokrenuo veleprodajno-maloprodajni pilot projekt na ograničenom broju krajnjih korisnika radi ispitivanja prihvaćenosti G.fast tehnologije na tržištu, čije trajanje je predviđeno za razdoblje do prilagodbe primjenjivih veleprodajnih standardnih ponuda HT-a radi konačnog komercijalnog uvođenja G.fast tehnologije u mrežu.

Vezano za uvođenje VDSL supervektoring tehnologije, HAKOM je 11. ožujka 2019. održao sastanak s HT-om, na kojem je HT prezentirao prijedlog uvođenja VDSL supervektoring tehnologije na kojeg HAKOM nije imao prigovora.

Izmjene Standardne ponude radi uvođenja VDSL supervektoring tehnologije i G.fast tehnologije u HT-ovu nepokretnu elektroničku komunikacijsku mrežu vrše se s ciljem definiranja tehničkih odnosno procesnih uvjeta pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa kada se ista pruža putem VDSL supervektoring odnosno G.fast tehnologije.

HAKOM ističe kako je uvođenje spomenutih tehnologija od izrazite važnosti, kako bi se korisnicima i operatorima korisnicima omogućilo korištenje većih pristupnih brzina.

Osim izmjena koje se predlažu s ciljem uvođenja VDSL supervektoring tehnologije i G.fast tehnologije, HAKOM u ovoj odluci predlaže i druge izmjene za koje smatra kako će doprinijeti korištenju veleprodajnih usluga koje su definirane Standardnom ponudom. Jedan dio izmjena rezultat je javnog poziva kojeg je HAKOM objavio u svrhu prikupljanja prijedloga svih zainteresiranih strana o potrebnim izmjenama standardnih ponuda HT-a. Javni poziv bio je otvoren od 20. svibnja do 10. lipnja 2019. Tijekom javnog poziva zaprimljeni su prijedlozi operatora A1 Hrvatska d.o.o., (dalje: A1), HT-a, Iskon Internet d.d., Terrakom d.d., OT–Optima Telekom d.d. (dalje: OT) te odvjetničkog društva Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o. koje zastupa Totalnu televiziju d.o.o. Preostale izmjene HAKOM predlaže s ciljem pojašnjenja trenutno definiranih odredbi odnosno s ciljem unaprjeđenja trenutno propisanih procesa. Također, određene odredbe predlažu se radi usklađenja s odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (NN br. 154/11, 149/13, 82/14, 24/15, 42/16, 68/19).

U odnosu na komentare zaprimljene tijekom javnog poziva, HAKOM je uvažio sljedeće komentare.

Temeljem komentara operatora, HAKOM predlaže izmjene B2B sustava. Cilj navedenih izmjena je operatorima korisnicima omogućiti sve informacije koje su im potrebne prije, kao i tijekom korištenja veleprodajnih usluga, s ciljem da im se olakša pružanje usluga krajnjim korisnicima. Dodatno, predlažu se određene izmjene koje imaju za cilj trenutno definirane izvještaje učiniti dostupnijima, odnosno omogućiti efikasnije korištenje na način da operatori putem jednog upita dobiju sve potrebne informacije.

HAKOM je prihvatio prijedlog HT-a da se izmjeni definicija pojma „novi korisnik“ s obzirom da trenutna definicija nije predvidjela situaciju kada krajnji korisnik koristi širokopojasnu uslugu na drugoj vrsti pristupa od one na kojoj traži aktivaciju, a navedena situacija zahtijeva od HT-a da radi izvide na terenu i aktivnosti na isti način kao da je operator korisnik podnio zahtjev za novo uključenje.

HAKOM je prihvatio prijedlog HT-a da se jasnije definira rok u kojem je HT po zaprimanju zahtjeva za pojedinačni širokopojasni pristup obvezan javiti radi li se o novom ili postojećem krajnjem korisniku te je trenutna odredba „odmah po zaprimanju zahtjeva“ izmijenjena na način da ista glasi „u rok od jednog radnog dana od zaprimanja zahtjeva“.

HAKOM je prihvatio prijedlog HT-a prema kojem HT nije dužan nadograđivati mrežu (potrebna izgradnja 100 m ili 300 m pristupne mreže) ukoliko se radi o krajnjem korisniku koji već koristi maloprodajnu ili veleprodajnu uslugu temeljem FTTH rješenja. HAKOM smatra kako gradnja bakrene pristupne mreže na području koje je već pokriveno svjetlovodnom pristupnom mrežom, koju naposljetku korisnik već i koristi, nije opravdano.

Nadalje, HAKOM je prihvatio prijedloge HT-a koji se odnose na unaprjeđenje procedure spajanja krajnjih korisnika putem FTTH infrastrukture. Prihvaćeni su prijedlozi vezano za izgradnju svjetlovodne vertikale u zgradi te se predlažu izmjene koje prepoznaju situaciju da rok za izgradnju vertikale u zgradi može biti znatno produžen zbog vremena koje je potrebno za dobivanje suglasnosti suvlasnika. Dodatno je prihvaćen i prijedlog izmjena koji se odnosi na definiranje procedure uključenja maloprodajnih korisnika u obiteljskim kućama ispred kojih je doveden svjetlovod, ali koje nisu spojene putem svjetlovodne pristupne mreže s obzirom da navedena procedura do sada nije bila definirana. HAKOM je prihvatio i prijedlog HT-a da u slučaju prijelaza s bakra na svjetlovod uz prijenos broja nije potrebno uskladiti prijenos broja i aktivaciju veleprodajne usluge. Naime, upravo zbog velikog broja zahtjeva koji zahtijevaju gradnju vertikale, HT nije u mogućnosti uskladiti aktivaciju veleprodajne usluge i prijenos broja stoga se predlažu izmjene kojima se predviđa da se najprije realizira veleprodajni širokopojasni pristup, a tek po aktivaciji veleprodajnog širokopojasnog pristupa pokretao bi se prijenos broja.

HAKOM je prihvatio prijedlog HT-a da se u slučaju zahtjeva za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na novoj parici za čiju realizaciju postoji tehnička mogućnost isključivo na postojećim kapacitetima pristupne mreže koji su trenutno u kvaru (jedna ili više parica) ili se preko njih ne može pružiti tražena usluga, produlji rok realizacije usluge kako bi HT osposobio paricu na kojoj bi usluga bila realizirana u punom obimu. Prijedlog se djelomično prihvaća budući da sanacija kabela u kvaru zahtjeva dodatno vrijeme i aktivnosti za realizaciju usluge, međutim, nije prihvaćen prijedlog HT-a da se definira rok za sanaciju kabela od 30 dana, nego se predlaže rok od 10 dana koji je u skladu s novim rokom za otklon kvara/smetnje na podzemnim i samonosivim kabelima.

HAKOM je prihvatio prijedlog HT-a za određenim izuzećima od naknade za zakašnjenje u realizaciji zahtjeva. HAKOM smatra opravdanim definirati izuzeće od plaćanja naknade za nepravovremenu realizaciju u slučaju preuranjene aktivacije veleprodajne usluge na novoj parici za novog krajnjeg korisnika odnosno u slučaju kašnjenja deaktivacije veleprodajne usluge, s obzirom da u navedenim slučajevima operatoru korisniku nije učinjena nikakva šteta niti su mu uskraćene tražene usluge.

HAKOM je prihvatio prijedlog HT-a da se u Standardnoj ponudi definira da je po jednom veleprodajnom širokopojasnom pristupu moguće prijaviti samo jednu aktivacijsku smetnju. Ovom izmjenom HAKOM usklađuje tekst Standardne ponude s točkom 1. djelomičnog rješenja HAKOM-a od 19. lipnja 2018. (KLASA: UP/I-344-05/17-12/02; URBROJ: 376-04-18-29).

HAKOM je prihvatio prijedlog A1 i HT-a da se omogući zajednički izlazak na teren radi otklona smetnje već nakon što operator korisnik prvi put prijavi neispravan otklon prijavljenog kvara/smetnje. Trenutno je definirano da se zajednički izlazak na teren dogovora nakon druge prijave neispravnog otklona prijavljenog kvara/smetnje. HAKOM je mišljenja kako i trenutno važeća odredba ne sprečava operatore da dogovore zajednički izlazak na teren i nakon što operator korisnik prvi put prijavi neispravan otklon prijavljenog kvara/smetnje, međutim predložena izmjena navedeno postupanje jasno definira. Nadalje, HAKOM prihvaća prijedlog A1 i HT-a vezano za omogućavanje storniranja prijavljene smetnje na veleprodajnoj usluzi te se predlažu izmjene koje omogućavaju storniranje prijavljene smetnje na veleprodajnoj usluzi do trenutka kad HT tehničar nije započeo s otklonom kvara, točnije do trenutka dodjele zadatka za otklon smetnje tehničaru.

HAKOM je prihvatio prijedlog A1 i OT-a za smanjenjem roka za aktivaciju „fault repair“ profila te prijedlog A1 za smanjenje roka u kojem je HT obvezan dostaviti SELT i DELT mjerenja. Navedenim prijedlozima se operatorima korisnicima omogućava učinkovito otklanjanje kvarova na način da njihovi tehničari ne moraju više puta dolaziti kod krajnjeg korisnika, odnosno kako bi im se omogućio otklon kvara uz kraće zadržavanje kod krajnjeg korisnika. S obzirom da se radi o automatiziranim radnjama HAKOM smatra kako su predloženi rokovi realni.

HAKOM je prihvatio prijedlog A1 u kojem se traže određene izmjene u proceduri preseljenja priključka. HAKOM smatra kako nije opravdano da u slučaju nemogućnosti realizacije preseljenja dolazi do isključenja veleprodajne usluge na postojećoj adresi, bez obzira na to je li operator korisnik stornirao zahtjev za preseljenje priključka. HAKOM smatra kako u tom slučaju veleprodajna usluga treba ostati aktivna te kako ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi HT trebao ugasiti postojeću veleprodajnu uslugu.

Izmjene koje HAKOM predlaže s ciljem unaprjeđenja trenutno definiranih procesa su sljedeće.

HAKOM predlaže skratiti rok za deaktivaciju pojedinačnog širokopojasnog pristupa na jedan radni dan. HAKOM smatra navedeni rok odgovarajućim jer se deaktivacija može izvršiti putem automatiziranog procesa.

HAKOM predlaže izmjene prema kojima se primjena boljih uvjeta otklona kvara/smetnje može ugovoriti samo na određenim područjima te se u slučaju boljih uvjeta otklona kvara predlažu izmjene vezano za razdoblje koje se računa u rok za otklon kvara/smetnje. HAKOM razumije kako HT nije u mogućnosti osigurati bolje uvjete otklona kvara/smetnje na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, međutim, s ciljem zaštite operatora korisnika traži od HT-a da se jasno definiraju područja na kojima HT može osigurati bolje uvjete otklona kvara/smetnje te jasno propisuje način na koji može doći do izmjene predmetnih područja. Dodatno, HAKOM predlaže i određene izmjene vezano za razdoblje koje se računa u rok za otklon kvara/smetnje s obzirom da trenutno važeća odredba od HT-a zahtijeva da kvar/smetnju prijavljenu pred kraj dana mora započeti otklanjati, a u određenim slučajevima i otkloniti tijekom noći, a što nije moguće izvršiti.

Vezano za proceduru otklona kvara HAKOM dodatno predlaže smanjenje roka za otklon kvara/smetnje na podzemnim odnosno samonosivim kabelima na 10 dana. HAKOM smatra kako je smanjenje roka s 30 na 10 dana opravdano s obzirom da razdoblja čekanja koja nisu u odgovornosti HT-a ne ulaze u rok za otklon kvara. HAKOM je mišljenja kako je rok od 10 dana dovoljan za sam otklon kvara.

S ciljem usklađenja s odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, HAKOM predlaže izmjenu prema kojoj je HT obvezan operatoru korisniku nadoknaditi troškove raskida ugovora krajnjeg korisnika ili trošak naknade koju je operator korisnik isplatio krajnjem korisniku temeljem Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti komunikacijskih mreža i usluga, u slučajevima kada je HT, kao davatelj usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, odgovoran za prekoračenje u otklonu kvara krajnjeg korisnika.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. i članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK) odlučio kao u izreci ove odluke.

Sukladno članku 22. stavak 5. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.

Privitak:

-          Privitak 1. - Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa s evidentiranim izmjenama

STANDARDNA PONUDA

HRVATSKOG TELEKOMA d.d.

ZA USLUGU VELEPRODAJNOG ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA

U Zagrebu,19. srpnja 2019. godine*

*Napomena: Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa izrađena je temeljem:

Odluke Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, klasa: UP/I-344-01/18-03/04 ur. broj: 376-05-1-19-12 od 19. lipnja 2019. godine s danom primjene od 18. kolovoza 2019. godine,

SADRŽAJ:

1.Opće odredbe

1.1.Predmet, opseg i ograničenja standardne ponude

1.2.Razvoj standardne ponude

1.3.Izmjene standardne ponude

1.4.Načini usklađivanja ugovora proizašlih iz standardne ponude

1.5.Primjena standardne ponude

1.6.Vrijeme stupanja na snagu standardne ponude

1.7.Važenje standardne ponude

1.8.Pojmovi i značenja te popis korištenih kratica

1.9.Zahtjev za započinjanje pregovora o sklapanju ugovora koji osobito mora sadržavati vrijeme odgovora na zahtjeve za korištenje usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

1.10.Kontakt podaci

2.Opis usluga koje su određene opsegom standardne ponude

3.Tehnički uvjeti/arhitektura usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

3.1.Točke pristupa za sve vrste usluga definirane ovom Standardnom ponudom

3.2.Vrste i opis raspoloživih sučelja, te pripadajućih protokola

3.3.Vrste pristupnih vodova

3.4.Pristup do pristupnih točaka

3.5.Standardna razina Internet usluge

3.5.1Uspostava pristupa i prijenosa Internet podataka

3.5.2Autentifikacija

3.5.3Prijenos Internet podataka

3.5.4Uspostava pojedinačnog širokopojasnog pristupa

3.6.Tehnički uvjeti i način spajanja operatora korisnika standardne ponude na mrežnu platformu operatora za pristup mreži za Internet uslugu

3.7.Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju ADSL/VDSL tehnologije na IP razini

3.8.Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju FTTH rješenja na IP razini

3.9.Pristup mreži HT-a na Ethernet razini za Internet uslugu

3.9.1ADSL/VDSL tehnologija

3.9.2FTTH rješenje

3.10.Pristup mreži HT-a na OLT razini za Internet uslugu

3.11.Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za Internet uslugu

3.12.Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu

3.12.1.................................Realizacija posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu

3.12.2........Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu korištenjem ADSL/VDSL pristupa

3.12.3....Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu korištenjem FTTH pristupa (GPON)

3.12.4...................................Pristup mreži HT-a na Ethernet razini za VoIP uslugu

3.12.5.............................................Pristup mreži HT-a na IP razini za VoIP uslugu

3.12.6..........................................Pristup mreži HT-a na OLT razini za VoIP uslugu

3.12.7.....................................Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za VoIP uslugu

3.12.8..........................................................................Karakteristike VoIP usluge

3.12.9...........................................Kapaciteti potrebni na primopredajnim točkama

3.13.Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu

3.13.1.................................Realizacija posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu

3.13.2...................................Pristup mreži HT-a na Ethernet razini za IPTV uslugu

3.13.3..........................................Pristup mreži HT-a na OLT razini za IPTV uslugu

3.13.4.....................................Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za IPTV uslugu

3.13.5..............................................................Karakteristike pristupa IPTV usluzi

3.13.6.................................Kapaciteti potrebni na točkama pristupa HT-ovoj mreži

3.14.Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme

3.14.1.............Realizacija posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme

3.14.2              Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme korištenjem ADSL/VDSL pristupa

3.14.3              Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme korištenjem FTTH pristupa

3.14.4.........Pristup mreži HT-a na OLT razini za uslugu nadzora korisničke opreme

3.14.5....Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za uslugu nadzora korisničke opreme

3.15.Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTC rješenja

3.16.Posebni virtualni kanal za Podatkovnu uslugu

3.16.1.......................Realizacija posebnog virtualnog kanala za Podatkovnu uslugu

3.16.2.....................Pristup HT-ovoj mreži na Ethernet razini za Podatkovnu uslugu

3.16.3...................................................Karakteristike pristupa Podatkovnoj usluzi

3.16.4.................................Kapaciteti potrebni na točkama pristupa HT-ovoj mreži

3.17.Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja

3.17.1              Realizacija Internet usluge na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

3.17.2              Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

3.17.3              Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

3.17.4              Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

3.17.5              Posebni virtualni kanal za Podatkovnu uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

3.18.Izmjene tehničkih parametara

4.Podrobni uvjeti za postupak sklapanja ugovora o korištenju usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

4.1.Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

4.2.Uvjeti za aktivaciju i pružanje usluge

4.3.Razlozi za odbijanje zahtjeva i/ili trajno/privremeno obustavljanje pružanja usluge

4.4.Povlačenje zahtjeva

5.Cijene usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

5.1.Cijene usluge i postupci izračuna naknada za svaki odgovarajući sastavni dio Standardne ponude

5.2.Cjenik pristupnih kapaciteta za pristupne vodove za koje je odgovoran HT.

5.3.Cjenik za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju ADSL/VDSL tehnologije (uključujući i FTTC rješenje)

5.4.Cjenik za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH i FTTB/FTTDP rješenja

5.5.Cjenik dodatnih virtualnih kanala za IPTV i VoIP uslugu putem ADSL/VDSL/FTTH pristupa

5.6.Cjenik uspostave pristupa na DSLAM razini – instalacija novog preklopnika

5.7.Cjenik za uslgu najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme

6.Obračun, naplata i instrumenti osiguranja plaćanja

7.Kakvoća usluga

8.Uvjeti pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

8.1.Vrijeme odgovora na zahtjeve za pružanje usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

8.2.Sporazumi o razini usluge (standardna razina)

8.2.1Naknade za zakašnjenje u realizaciji zahtjeva za pojedinačni ADSL/VDSL/FTTH pristup (ili dodatni virtualni kanal)

8.2.2Naknade za zakašnjenje u realizaciji zahtjeva za pristupni kapacitet

8.2.3Naknade za zakašnjenje u otklanjanju kvarova/smetnji

8.3.Standardni uvjeti ugovora o korištenju usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, uključujući nadoknade zbog neizvršenja ugovornih obveza u vremenu odgovora

8.4.Rad i održavanje

8.5.Utvrđivanje i otklanjanje smetnji te rješavanje veleprodajnih prigovora na brzinu pojedinačnog širokopojasnog pristupa Internetu

8.5.1Postupak

8.5.2Prekidi u mreži

8.5.3Postupak u slučaju planiranog prekida rada mreže

8.6.Prijava i otklon smetnje na usluzi najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme

8.7.Privremena obustava pružanja usluge

8.8.Trajna obustava pružanja usluge

9.Upravljanje, rad i održavanje usluge

10.Odgovornost i naknada štete

10.1.Odgovornost operatora za pristup mreži i operatora korisnika standardne ponude i naknada štete

10.2.Odgovornost i naknada štete prema trećima

11.Povjerljivost informacija i poslovna tajna

12.Postupak migracije operatora korisnika standardne ponude između usluga

12.1.Migracija između usluge veleprodajni širokopojasni pristup i usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i potpetlji

12.2.Migracija između usluge veleprodajni širokopojasni pristup i usluge najma korisničke linije

12.3.Migracija između usluge veleprodajni širokopojasni pristup i usluge predodabira operatora

12.4.Migracija između točaka pristupa usluge veleprodajni širokopojasni pristup

13.Rješavanje sporova

14.Dodaci standardne ponude

1.1.Dodatak 1.

1.2.Dodatak 2.A.1

1.3.Dodatak 2. A2

1.4.Dodatak 2. A3

1.5.Dodatak 2.B

1.6.Dodatak 2.C1

1.7.Dodatak 2.C2

1.8.Dodatak 3.

1.9.Dodatak 4.

1.10.Dodatak 5.A

1.11.Dodatak 5.B

1.12.Dodatak 6.

1.13.Dodatak 7.

1.14.Dodatak 8.

1.15.Dodatak 9

1.16.Dodatak 10.

1.17.Dodatak 11.

1.18.Dodatak 12.

1.19.Dodatak 13.

1.20.Dodatak 14.

1.21.Dodatak 15.

1.           Opće odredbe

1.1.   Predmet, opseg i ograničenja standardne ponude

(1)Hrvatski Telekom d.d., Radnička cesta 21, Zagreb (u daljnjem tekstu: HT), utvrđuje ovu Standardnu ponudu veleprodajnog širokopojasnog pristupa (dalje u tekstu: Standardna ponuda) koju HT nudi operatorima koji se prijavljuju za pružanje usluge davanja pristupa Internetu (u daljnjem tekstu: Operator korisnik), a kojom se uslugom Operatoru korisniku omogućava pružanje usluge maloprodajnog širokopojasnog pristupa njegovim krajnjim korisnicima (u daljnjem tekstu: Krajnji korisnici) pod uvjetom postojanja osnovnog pristupa javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži (u daljnjem tekstu: Osnovni pristup mreži).

(2)Operator korisnik može koristiti veleprodajni širokopojasni pristup temeljen na ADSL/VDSL pristupnoj tehnologiji odnosno FTTH/FTTC/FTTN arhitekturi/topologiji za Krajnje korisnike koji Osnovni pristup mreži ostvaruju putem usluge HT-a ili temeljen na ADSL/VDSL/G.fast pristupnoj tehnologiji odnosno FTTH/FTTC/FTTN/FTTB/FTTDP arhitekturi/topologiji za Krajnje korisnike koji Osnovni pristup mreži ostvaruju putem usluge Operatora korisnika.

(3)Standardna ponuda utvrđena je od strane HT-a sukladno važećim propisima koji uređuju područje elektroničkih komunikacija. Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet i VoIP uslugu temelji se na ADSL/VDSL/G.fast pristupnoj tehnologiji odnosno FTTH/FTTC/FTTN/FTTB/FTTDP arhitekturi/topologiji i IP/Ethernet/OLT/DSLAM mreži u transportnom dijelu, dok se usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za IPTV uslugu temelji na ADSL/VDSL/G.fast pristupnoj tehnologiji odnosno FTTH/FTTC/FTTN/FTTB/FTTDP arhitekturi/topologiji i Ethernet/OLT/DSLAM mreži u transportnom dijelu.

(4)Ova Standardna ponuda sastoji se pored općih odredbi, od tehničkih uvjeta koji se jednako primjenjuju na sve Operatore korisnike, a koji su sadržani u poglavlju 3., cijena veleprodajnog širokopojasnog pristupa u poglavlju 5., informacija o kontakt osobi HT-a u poglavlju 1., detaljnog prikaza postupka utvrđivanja i otklona smetnji u poglavlju 8., te inicijalnih iznosa instrumenta osiguranja plaćanja u poglavlju 6. ove Standardne ponude.

(5)U svrhu aktivacije i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, HT i Operator korisnik sklapaju Ugovor za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa sukladno odredbama ove Standardne ponude, kao i svi njegovi prilozi, čine sastavni dio tog Ugovora. Ugovor za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa može dodatno sadržavati odredbe koje su specifično vezane uz pojedinog Operatora korisnika i te su odredbe predmet komercijalnog sporazuma između HT-a i Operatora korisnika.

(6)Pretplatnički odnos između HT-a i Krajnjih korisnika u pogledu usluge maloprodajnog širokopojasnog pristupa, kao i odnos između Operatora korisnika i njegovih Krajnjih korisnika u pogledu pružanja širokopojasnih usluga nisu predmet ove Standardne ponude, niti će isti na ove odnose imati bilo kakav utjecaj.

(7)Na sve odnose između HT-a i Operatora korisnika u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, koji nisu uređeni ovom Standardnom ponudom i/ili Ugovorom za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa sklopljenim temeljem ove Standardne ponude, na odgovarajući će se način primjenjivati važeći propisi Republike Hrvatske.

(8)S obzirom da ova usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa po svojoj prirodi ne podržava uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji koju pruža HT, Ugovor za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa koji je sklopljen između HT-a i Operatora korisnika će automatski prestati važiti sklapanjem ugovora o korištenju HT-ove usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji između HT-a i Operatora korisnika, i to u dijelu koji se odnosi na onog Krajnjeg korisnika kojem je lokalna petlja izdvojena temeljem ugovora o korištenju HT-ove usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji.

(9)Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa omogućava Operatoru korisniku da uslugu maloprodajnog širokopojasnog pristupa definira kao vlastiti proizvod koji promovira i prodaje u svoje ime i za svoj račun Krajnjem korisniku korištenjem postojeće HT mrežne infrastrukture a ovisno o tehničkim ograničenjima postojeće mrežne infrastrukture HT-a.

(10)Usluga prenosivosti broja dostupna je pod uvjetom korištenja dodatnog virtualnog kanala za VoIP, te će se ista realizirati sukladno važećim propisima o prenosivosti broja, pri čemu je Operator korisnik dužan u zahtjevu za dodatni virtualni kanal za VoIP dostaviti HTu ID agencijske baze putem B2B servisa.

(11)Ova Standardna ponuda odnosi se isključivo na pružanje širokopojasnog pristupa korištenjem ADSL/VDSL/G.fast pristupne tehnologije i FTTN/ FTTC/FTTDP/FTTB/FTTH arhitekture/topologije. Ovisno o razvoju xDSL tehnologija i primjeni FTTx arhitekture/topologije, ova Standardna ponuda bit će primjenjiva i na nove xDSL tehnologije i FTTx arhitekture/topologije pod uvjetom da navedeno bude testirano unutar mreže HT-a, te da ova Standardna ponuda na odgovarajući način bude izmijenjena i obavljena.

(12)Svi dodaci ovoj Standardnoj ponudi tumačit će se u skladu s ovom Standardnom ponudom.

(13)HT će objaviti te učiniti dostupnima ovu Standardnu ponudu te sve izmjene i dopune ovoj Standardnoj ponudi na način određen važećim propisima.

1.2.   Razvoj standardne ponude

(1)               Do stupanja na snagu ove Standardne ponude na snazi je bila Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa od 15. rujna 2015.g. sa svim njenim izmjenama i dopunama.

1.3.   Izmjene standardne ponude

Obrasci definirani u Dodacima ove Standardne ponude predstavljaju ogledne primjerke te su podložni promjenama ovisno o konkretnom slučaju. HT će redovito obavještavati Operatora korisnika Standardne ponude o ažuriranju obrazaca. Važeći obrasci bit će u svako doba dostupni Operatoru korisniku Standardne ponude putem službenih Internet stranica HT-a. Navedena promjena obrazaca ne podliježe postupku izmjena Standardne ponude.

1.4.   Načini usklađivanja ugovora proizašlih iz standardne ponude

(1)               Ugovor za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa vezan je uz i čini sastavni dio ove Standardne ponude.

(2)               U slučaju izmjene i/ili dopune ove Standardne ponude sukladno važećim propisima, na Ugovor za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa automatski će se primjenjivati tako izmijenjena ili dopunjena Standardna ponuda.

1.5.   Primjena standardne ponude

Ova Standardna ponuda primjenjuje se od 18. kolovoza 2019. godine.

1.6.   Vrijeme stupanja na snagu standardne ponude

(1)               Sukladno Odluci Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, klasa UP/I-344-01/18-03/04 ur. broj 376-05-1-19-12, od 19. lipnja 2019. godine, ova Standardna ponuda stupa na snagu 18. kolovoza 2019. godine.

1.7.   Važenje standardne ponude

(1)               Nadležno regulatorno tijelo jedanput godišnje provodi postupak izmjene standardnih ponuda, a iznimno se može provesti i više puta tijekom godine.

(2)               Ukoliko HT/Operator korisnik želi pokrenuti postupak izmjene Standardne ponude, obvezan je o tome obavijestiti nadležno regulatorno tijelo koja će, u slučaju da zahtjev HT/Operatora korisnika smatra opravdanim, pokrenuti postupak izmjene Standardne ponude.

(3)               U slučaju izmjene standardne ponude nadležno regulatorno tijelo određuje obvezu objave novog teksta Standardne ponude u roku koji je određen odlukom kojim se završava postupak izmjene.

1.8.   Pojmovi i značenja te popis korištenih kratica

ADSL/VDSL pristup – dio usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa koji obuhvaća virtualnu liniju na portu DSLAM-a, djelitelj na strani Krajnjeg korisnika i djelitelj na strani HT-a;

G.fast - napredna DSL tehnologija koja se primjenjuje na bakrenoj parici i čiji je puni frekvenciski spektar od 2,2-106MHz ili 2,2-212MHz. koji zbog upotrebe vemenskog multipleksa može biti ravnopravno iskorišten i za silazne i za uzlazne brzine i koja zahtjeva obaveznu primjenu  najnaprednijih metoda otklanjanja preslušavanja između parica;

OLT blok širokopojasnih pristupa – ukupni skup pojedinačnih pristupa na jednom OLTu;

IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju – uređaj koji je dio Ethernet mreže, a predstavlja točku pristupa mreži HT-a na Ethernet razini;

IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju - širokopojasni pristupni čvor na IP razini;

Kolokacija – unajmljeni prostor za smještaj opreme od strane Operatora korisnika;

Krajnji korisnik – fizička ili pravna osoba koja se koristi javnim komunikacijskim uslugama ili ih zahtijeva;

Mrežna platforma HT-a – HTova IP i/ili Ethernet mreža;

Nezavisni čvor - lokacija na kojoj je instalirana aktivna oprema HT-a i na kojoj počinje pristupna mreža. Kada je lokacija nezavisnog čvora povezana putem spojnog bakrenog kabela s lokacijom zavisnog čvora tada je s lokacije nezavisnog čvora omogućeno pružanje pojedinih postojećih usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa i na području pristupne zavisne mreže. Lokacije nezavisnih čvorova nisu međusobno povezane bakrenim kabelima te nije moguće pružanje usluge sa područja pokrivanja jednog nezavisnog pristupnog čvora pristupnom mrežom koju pokriva drugi nezavisni pristupni čvor (FTTN koncept);

Novi Krajnji korisnik – – krajnji korisnik koji u trenutku podnošenja zahtjeva ne koristi uslugu širokopojasnog pristupa ili širokopojasnu uslugu koristi na drugom fizičkom pristupu odnosno tehnologiji ili drugoj veleprodajnoj usluzi, bez obzira ostvaruje li Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a ili putem usluge Operatora korisnika;

Operator korisnik – operator koji se prijavljuje za pružanje usluge davanja pristupa Internetu;

Osnovni pristup mreži - pristup javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji;

Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a - pristup javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge putem POTS/ISDN BRA priključka;

Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika - pristup javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji koji se ostvaruje temeljem ove Standardne ponude;

Postojeći Krajnji korisnik – krajnji korisnik koji u trenutku podnošenja zahtjeva već koristi uslugu širokopojasnog pristupa bez obzira ostvaruje li Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a ili putem usluge Operatora korisnika;

Priključna točka – točka završetka pristupnog voda, odnosno fizičko sučelje na koje se priključuje pristupni vod;

Pristupni kapacitet – kapacitet na točki spajanja ili točki pristupa mreži HT-a na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni i nacionalni pristup) odnosno IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina);

Pristupni vod HT-a - vod između priključne točke na lokaciji Operatora korisnika i IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju odnosno IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju na kojem je omogućen pristup mreži HT-a za koji je odgovoran HT;

Radni dan – svaki dan osim nedjelje i državnih blagdana u Republici Hrvatskoj;

Sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže ENI, External Network Interface) -  točka zaključenja koja određuje granicu između kabliranja vanjske (javne) pristupne mreže i kabliranja elektroničke komunikacijske mreže zgrade/objekta/korisničke jedinice;

Svjetlovodna niti bez prijenosne opreme (dark fiber) – svjetlovodna nit za povezivanje pristupnog čvora mreže nove generacije (NGN čvor) ili novoformiranog FTTN čvora nastalog skraćenjem petlje i lokacije nadređenog čvora pristupne mreže s kojeg je formiran čvor nove generacije ili FTTN čvor nastao skraćenjem petlje. Svjetlovodna nit se može sastojati od jednog do maksimalno tri segmenta, pri čemu je svaki segment na početku i na kraju zaključen konektorima;

Svjetlovodna okosnica zgrade – svjetlovodna instalacija unutar zgrade, od  sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže do stana krajnjeg korisnika;

Točka pristupa – IP uređaj za prijenos podataka na IP ili Ethernet sloju ili DSLAM/OLT HT-a na kojem je omogućen pristup mreži HT-a;

Točka spajanja – Ethernet sučelje i dio fizičke infrastrukture između sučelja i kabelskih uvoda na lokaciji HT, na koje se Operator korisnik spaja svojim vlastitim vodom;

Veleprodajni širokopojasni pristup – HT veleprodajna usluga širokopojasnog pristupa s tijekom bita, koja se sastoji od pojedinačnog ADSL/VDSL/FTTH pristupa i prijenosnog dijela;

Vlastiti pristupni vod – vod između priključne točke na lokaciji Operatora korisnika i točke spajanja na lokaciji HT-a;

Zavisni čvor – lokacija na kojoj je instalirana aktivna oprema HT-a i na kojoj počinje pristupna zavisna mreža. Lokacija zavisnog čvora je povezana putem spojnog bakrenog kabela s lokacijom nezavisnog čvora (FTTC koncept);

Završna točka mreže (mrežna završna točka) -  sučelje između završetaka kabela koji je u vlasništvu HT-a i kućne elektroničke komunikacijske instalacije koja je u vlasništvu vlasnika zgrade;

ADSL – Asymmetric Digital Subscriber Line, asimetrična digitalne pretplatnička linija, inačice: ADSL, ADSL2, ADSL2+;

ATM – Asynchronous Transfer Mode, asinkroni način prijenosa;

BRAS – Broadband Remote Access Server, poslužitelj za širokopojasni udaljeni pristup;

CHAP – Challenge Handshake Authentification Protocol;

CPE – Customer Premises Equipment, oprema na strani krajnjeg korisnika;

ENI – External Network Interface;

DSLAM – Digital Subscriber Line Access Multiplexer, pristupni multipleksor digitalne pretplatničke linije;

FTTB - Fiber-to-the-Building - koncept svjetlovodne niti do zgrade (u kojem se od FTTB DSLAM-a do krajnjeg korisnika koristi bakrena kućna instalacija);

FTTDP - Fiber-to-the Distribution Point - koncept svjetlovodne niti do bakrenog izvoda (distribucijske točke) s aktivnim FTTDP čvorom;

FTTC – Fiber-to-the-Cabinet  koncept svjetlovodne niti do uličnog kabineta (zavisnog čvora);

FTTH – Fiber-to-the-Home – koncept svjetlovodne niti do stana;

FTTN - Fiber-to-the-Node  koncept svjetlovodne niti do nezavisnog čvora;

GINP – Improved impulse noise protection for DSL transceivers. (physical layer retransmission) ITU-T G.998.4

GPON - Gigabit - capable Passive Optical Network, Gigabitna pasivna svjetlovodna mreža;

HD – High Definition, televizija visoke kakvoće;

HGW/IAD –Home Gateway/ Integrated Access Device, integrirani pristupni uređaj na lokaciji Krajnjeg korisnika;

IP – Internet Protocol, mrežni protokol za prijenos podataka koji koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne komunikacije preko računalne mreže;

IP/MPLS – Internet Protocol / Mulitprotocol Label Switching, Internet protokol /više protokolna komutacija labela;

ISP – Internet Service Provider, pružatelj usluga pristupa Internetu;

IAD – Integrated Access Device, integrirani pristupni uređaj na lokaciji Krajnjeg korisnika;

IPTV – Internet Protocol TeleVision, usluga digitalne televizije koja koristi Internet protokol;

KPI – Key Performance Indicators), glavni pokazatelj učinkovitosti;

MDF – Main Distribution Frame, glavni razdjelnik;

MSAN POTS port - Multi Service Access Node Plain Old Telephone Service, port za uskopojasnu govornu uslugu;

ODF – Optical Distribution Frame, svjetlovodni razdjelnik;

OLT – Optical Line Termination, završna točka svjetlovodne linije;

ONT – Optical Network Terminal, korisnički terminalni uređaj za spajanje na svjetlovodnu mrežu;

PAP - Password Authentication Protocol;

PoP – Point of Presence;

PPP – Point to Point Protocol, protokol od točke do točke;

PPPoE – Point to Point Protocol over Ethernet, protokol od točke do točke preko Etherneta;

PTM-TC - Packet Transfer Mode - Transmission Convergence, paketni prijenosni mod;

QoS – Quality of Sevice, parametri kvalitete usluge;

RADIUS – Remote Authentication Dial In User Srevice;

SD – Standard Definition, televizija normalne kakvoće;

STB – Set Top Box, prijamnik digitalnog televizijskog signala;

SRA – Seamless rate adaptation;

SOS – Save our showtime;

VDSL - Very high speed Digital Subscriber Line, digitalna pretplatnička linija vrlo velike brzine prijenosa, inačice: VDSL VDSL2;

VDSL vektoring -metoda poništavanja preslušavanja na daljem kraju (FEXT) kod korištenja VDSL2 tehnologije;

VDSL super vektoring -  VDSL vektoring na profilu VDSL2 35b (nije ITU standard već HT kratica);

VoD – Video on Demand, video na zahtjev;

VoIP – Voice over Internet Protocol, govorna usluga koja koristi Internet protokol;

VPN – Virtual Private Network, virtualna privatna mreža;

WLR – usluga najma korisničke linije

1.9.   Zahtjev za započinjanje pregovora o sklapanju ugovora koji osobito mora sadržavati vrijeme odgovora na zahtjeve za korištenje usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

(1)U svrhu započinjanja pregovora o usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa Operator korisnik koji želi koristiti HT-ovu uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa dužan je dostaviti na adresu navedenu u poglavlju 1.10. ove Standardne ponude zahtjev za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, zajedno uz sljedeću dokumentaciju:

a)dokaz da je Operator korisnik operator koji se prijavljuje za pružanje usluge davanja pristupa Internetu;

b)izvadak iz registra Trgovačkog suda;

c)popis lokacija na kojima se traži pristup mrežnoj platformi HT-a.

(2)Pregovori o sklapanju ugovora o usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa temeljem ove Standardne ponude započet će kada Operator korisnik dostavi potpuni zahtjev za pregovaranje uključujući svu dokumentaciju navedenu u prethodnom stavku ovog poglavlja. Pružanje usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa iz ove Standardne ponude započet će na način i u roku određenim Ugovorom o usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Dodatne usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa koje nisu navedene u ovoj Standardnoj ponudi predmet su dogovora između Operatora korisnika i HT-a na komercijalnoj osnovi.

(3)HT može odgoditi odnosno odbiti pregovore o usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa u skladu s primjenjivim propisima.

(4)Operatoru korisniku koji na dan stupanja na snagu ove Standardne ponude koristi ADSL transport uslugu HT-a za pružanje usluga koje je ugovorio na temelju javne nabave, omogućava se nastavak korištenja navedene veleprodajne usluge do isteka pojedinog ugovora javne nabave.

1.10.                Kontakt podaci

Svi zahtjevi za informacije u pogledu usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa HT-a podnose se u pisanom obliku na sljedeću kontakt adresu:

Hrvatski Telekom d.d.

Sektor za veleprodaju

Radnička cesta 21

10000 Zagreb

2.           Opis usluga koje su određene opsegom standardne ponude

(1)U okviru postojećih tehničkih i izvedbenih mogućnosti HT-a, usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa sastoji se u pristupnom dijelu mreže od:

a)      širokopojasnog pristupa Krajnjem korisniku preko virtualne linije na pristupnoj točki (port) na DSLAM-u (pristupni multipleksor digitalne pretplatničke linije), odnosno OLT-u u HT mreži, i

b)     upravljanja DSLAM/OLT-om i njegovom odgovarajućom konfiguracijom.

(2)Uvjet za korištenje usluge iz stavka 1 ovog članka je Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a ili putem usluge Operatora korisnika.

(3)U svrhu ostvarivanja širokopojasnog pristupa preko virtualne linije na pristupnoj točki na DSLAM-u (ADSL/VDSL tehnologija) u mreži HT-a u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a, HT nabavlja djelitelj (splitter) za instalaciju na strani Krajnjeg korisnika. U svrhu ostvarivanja širokopojasnog pristupa preko virtualne linije na pristupnoj točki na OLT-u u mreži HT-a u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a, HT nabavlja ONT za instalaciju na strani Krajnjeg korisnika. U svrhu ostvarivanja širokopojasnog pristupa preko virtualne linije na pristupnoj točki na G.fast tehnologiji, HT nabavlja G.fast NT uređaj za instalaciju na strani Krajnjeg korisnika. Operator korisnik je odgovoran za instalaciju i održavanje djelitelja i instalaciju ONT-a i G.fast NT uređaja na strani Krajnjeg korisnika te nabavlja, instalira i održava ostalu potrebnu korisničku opremu (ADSL/VDSL modem/router, osobno računalo, IAD, IP telefon). HT ne garantira za kompatibilnost korisničke opreme koju nabavlja i postavlja Operator korisnik.

(4)Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa dostupna je samo u onim područjima u kojima postoji pokrivenost odgovarajuće DSLAM/OLT opreme u HT mreži.

(5)Brzine veleprodajnog širokopojasnog pristupa mogu biti iste ili različite od HT-ovih, ali ne mogu biti veće od maksimalne brzine koju nudi HT u sklopu svojih maloprodajnih usluga širokopojasnog pristupa.

(6)Za vrijeme pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa temeljem ADSL/VDSL tehnologije, Krajnji korisnik može zadržati svoj pretplatnički odnos s HT-om za uslugu priključenja u javnu komunikacijsku mrežu na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge putem POTS/ISDN BRA priključka.

(7)U svrhu omogućavanja pristupa mreži HT-a od strane Operatora korisnika kao i prijenosa podataka Krajnjeg korisnika između pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju, IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju, odnosno točke spajanja i priključne točke na lokaciji Operatora korisnika, HT pruža sljedeće usluge u okviru postojećih tehničkih i izvedbenih mogućnosti HT-a i njegove mrežne platforme:

a)         uspostava pristupa:

-          za Internet i VoIP usluge, te nadzor korisničke opreme, HT će uspostaviti Operatoru korisniku jedan ili više pristupa HT-ovoj mrežnoj platformi na lokaciji HT-ovog IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina nacionalni ili regionalni pristup), IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili DSLAM/OLT-a (DSLAM/OLT razina), izabranog od strane Operatora korisnika za IPTV i podatkovnu uslugu HT će uspostaviti Operatoru korisniku jedan ili više pristupa HT-ovoj mrežnoj platformi na lokaciji HT-ovog IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili DSLAM/OLT-u (DSLAM/OLT razina), izabranog od strane Operatora korisnika.

IP uređaji za prijenos podataka na IP sloju i IP uređaji za prijenos podataka na Ethernet sloju određeni su u poglavlju 3.Pristup HT-ovoj IP mrežnoj platformi putem IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju, IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju, te pristup putem DSLAM/OLT-a, smatrat će se pristupom mreži u smislu važećih propisa.

b)     prijenos podataka za Internet i VoIP usluge, te nadzor korisničke opreme u slučaju kada Operator korisnik koristi pristupni vod HT-a: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni ili nacionalni pristup) ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) do priključne točke na lokaciji Operatora korisnika i u suprotnom smjeru. U okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, prijenos podataka dostupan je Operatoru korisniku u jednoj od nekoliko različitih pristupnih brzina, za koje su predviđene različite cijene utvrđene važećim cjenikom HT-a. Pristupne brzine ponuđene u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa utvrđene su u poglavlju 3.

c)      prijenos podataka za Internet i VoIP uslugu, te nadzor korisničke opreme u slučaju kada Operator korisnik koristi vlastiti pristupni vod: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a do regionalne ili nacionalne točke spajanja na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju ili do točke spajanja na Ethernet razini na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju koja završava na kabelskom uvodu na strani HT-a, i u suprotnom smjeru. Za dionicu od kabelskih uvoda na strani HT-a do priključne točke na strani Operatora korisnika odgovoran je Operator korisnik.

d)     prijenos podataka za IPTV i podatkovnu uslugu u slučaju kada Operator korisnik koristi pristupni vod HT-a: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju do priključne točke na lokaciji Operatora korisnika i u suprotnom smjeru.

e)      prijenos podataka za IPTV i podatkovnu uslugu u slučaju kada Operator korisnik koristi vlastiti pristupni vod: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a do točke spajanja na Ethernet razini na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju koja završava na kabelskom uvodu na strani HT-a, i u suprotnom smjeru. Za dionicu od kabelskih uvoda na strani HT-a do priključne točke na strani Operatora korisnika odgovoran je Operator korisnik.

(8)Sukladno postojećim tehničkim i operativnim mogućnostima, Mrežna platforma HT-a raspolaže s određenim brojem IP uređaja za prijenos podataka na IP i Ethernet sloju na lokacijama utvrđenim u poglavlju 3. Operatoru korisniku je omogućeno putem usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa nuditi Krajnjim korisnicima pristup svojoj IP platformi, ukoliko se ovi Krajnji korisnici nalaze unutar pristupnog područja pojedinog IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni ili nacionalni pristup ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina).

(9)Internet i VoIP promet Krajnjeg korisnika, te promet nadzora korisničke opreme prenosi se Operatoru korisniku putem usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina, regionalni ili nacionalni pristup) ili na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili na DSLAM/OLT-u (DSLAM/OLT razina). Operator korisnik može preuzeti Internet, VoIP i nadzorni promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju, IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju ili DSLAM/OLT-a na koje Operator korisnik ima točku pristupa. Pri tome Operator korisnik mora izabrati ili regionalni ili nacionalni pristup za svaku točku pristupa ukoliko koristi pristup HT-ovoj mreži na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina, regionalni ili nacionalni pristup), a ukoliko koristi pristup HT-ovoj mreži na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) mora izabrati Ethernet pristup za cijelu regiju.

(10)Promet podatkovne usluge i IPTV promet Krajnjeg korisnika prenosi se Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili DSLAM/OLT-u (DSLAM/OLT razina). Operator korisnik može preuzeti podatkovni i IPTV promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju ili DSLAM/ OLT-a na koje Operator korisnik ima točku pristupa.

(11)Pristupna područja IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju i IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju određena su u poglavlju 3.

 (13)Operator korisnik je obvezan koristiti se uslugom veleprodajnog širokopojasnog pristupa isključivo u svrhu pružanja usluga širokopojasnog pristupa Internetu, VoIP-a, IPTV-a, nadzora korisničke opreme i podatkovne usluge Krajnjim korisnicima, te potvrđuje da istu neće ustupiti, niti bilo koji njezin dio, na korištenje trećim osobama bez prethodne pisane suglasnosti HT-a.

(14)Operatori korisnik može koristiti uslugu najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (dark fibre) za povezivanje lokacije pristupnog FTTC čvora mreže nove generacije (NGN čvor) ili novoformiranog FTTN čvora nastalog skraćenjem petlje u kojem Operator korisnik koristi pristup na DSLAM razini i lokacije nadređenog čvora pristupne mreže s kojeg je formiran čvor nove generacije ili FTTN čvor nastao skraćenjem petlje. Korištenje usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme namijenjeno je isključivo za pružanje usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa krajnjim korisnicima Operatora korisnika i to samo onim krajnjim korisnicima koji su vezani na DSLAM na koji je Operator korisnik ostvario pristup na DSLAM razini putem usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme.

3.           Tehnički uvjeti/arhitektura usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa

(1)Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa omogućuje Operatoru korisniku koji raspolaže vlastitom IP – platformom, povezivanje svojih Krajnjih korisnika putem ADSL/VDSL /G.fast pristupne tehnologije odnosno FTTN/FTTC/FTTDP/FTTB/FTTH arhitekture/topologije i mrežne platforme HT-a. Na taj način je Operatoru korisniku omogućeno pružanje širokopojasnih usluga njegovim Krajnjim korisnicima korištenjem HT-ove infrastrukture te definiranje vlastitih proizvoda kombinacijom pristupa, prometa, korisničke opreme, itd.. U slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a, usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa obuhvaća virtualnu liniju na portu DSLAM/OLT-a i mrežnoj platformi HT-a, a u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika, usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa obuhvaća i lokalnu petlju pored virtualne linije na portu DSLAM/OLT-a i mrežnoj platformi HT-a. Podatkovni promet Krajnjih korisnika odvija se do točke pristupa ili točke spajanja odakle se prosljeđuje do Operatora korisnika. Promet Krajnjih korisnika se prenosi od djelitelja/ONT-a na lokaciji Krajnjeg korisnika preko odgovarajućeg DSLAM/OLT-a, te preko HT-ovog IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju do priključne točke na lokaciji Operatora korisnika ili točke spajanja na lokaciji HT-a, te u suprotnom smjeru.

(2)Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa u pristupnoj HT-ovoj mreži obuhvaća:

1.                  Djelitelj (splitter) / ONT / G.fast NT uređaj na strani Krajnjeg korisnika, (samo u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a)

2.                  Optički djelitelj (splitter) (kod pristupa putem FTTH rješenja)

3.                 Dio razdjelnika (MDF)/(ODF),

4.                  Djelitelj (splitter) na strani HT-a, (samo u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a, a širokopojasni pristup se temelji na ADSL/VDSL tehnologiji)

5.                 Virtualnu liniju na Portu DSLAM/OLT-a,

6.                 lokalnu petlju (samo u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika)

(3)Kao dio usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa nije uključeno:

        osobno računalo,

        ADSL/VDSL modem te pripadajući driveri i software, IAD, IP telefon, STB. Mogu se koristiti samo atestirani modemi, IAD-i koji podržavaju potrebne ADSL/VDSL/FTTH standarde navedene u Ugovoru za veleprodajnu širokopojasnu uslugu HT-a iz Dodatka 9. ove Standardne ponude.

(4)U transportnom dijelu usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu koristi se Ethernet agregacijska mreža za prijenos IP prometa do prvog BRAS IP čvora s kojega se kroz IP/MPLS mrežu otvara L2TP tunel prema LNS IP čvoru Operatora korisnika.

(5)Sve ADSL/VDSL pristupne brzine na korisničkoj petlji između DSLAM-a i CPE modema definirane od strane HT-a su nazivne brzine na ATM odnosno PTM-TC sloju.

(6)Kod ADSL pristupne tehnologije, maksimalna SNR (Signal Noise Ratio) margina za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa linijskih prijenosnih brzina u dolazu do 5Mb/s iznosi 12dB.

(7)Point to Point Protocol over Ethernet (PPPoE)-Client-Software, koji je neophodan za pristup Internetu, nije dio usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

(8)HT u pristupnoj mreži ima pokrenute sigurnosne mehanizme koji sprečavaju zlouporabu mrežnih resursa te pružaju zaštitu davatelja usluga i krajnje korisnike te je iz tog razloga korištenje tih sigurnosnih mehanizama obvezujuće pri realizaciji veleprodajnih širokopojasnih usluga.

(9)Sigurnosni mehanizmi koje se koriste pri spajanju krajnjih korisnika su:

                     DHCP snooping/ Anti IP spoofing – MAC adresa na korisničkom portu povezuje se sa IP adresom dodijeljenom kroz regularni DHCP proces, te se dopušta upstream promet samo za tako dodijeljenu IP adresu. Primjena opcije “DHCP snooping/Anti IP spoofing”, obavezna je za sve usluge realizirane DHCP tipom pristupa.

                     VMAC (Virtual MAC) – služi za sprečavanje MAC spoofinga i frauda kod PPPoE i DHCP servisa. Korisniku se na pristupnom uređaju (DSLAM/OLT) obavlja promjena MAC adrese. Promjenom korisničke MAC adrese onemogućuje se korisniku predstavljanje lažnom MAC adresom te se sprečava direktna komunikacija između korisnika. Funkcija se uključuje na razini uređaja, nije moguća kONTrola na razini porta.

                     PPPoE filter – kod PPPoE definirane komunikacije na nivou virtualne linije, automatski se aktivira PPPoE filter koji ne dopušta prolazak paketa koji nisu PPPoE tipa.

-MAC FF (Forced Forwarding) – ovu funkcionalnost za DHCP bazirane servise podržavaju pojedini DSLAM/OLT uređaji. MAC FF zabranjuje sav korisnički promet koji nije upućen prema MAC adresi gateway uređaja (routera). Realizira se kroz ARP Proxy mehanizam pri čemu pristupni uređaj na korisničke ARP upite odgovara sa MAC adresom gateway uređaja. Na ovaj način omogućena je potpuna L2 izolacija između krajnjih korisnika.

(10)Kod VDSL pristupne tehnologije koristi se PTM-TC transportni protokol.

(11)Kod VDSL pristupne tehnologije za razdvajanje pojedinog servisa između korisničkog modema i DSLAM-a koriste se VLAN oznake kao ekvivalent PVC-u na ADSL-u. Specifikacije pojedinih VLAN oznaka će se komunicirati svakom pojedinom operatoru korisniku po predaji zahtjeva za testiranjem profila (izuzetak je  Internet pristup na IP razini).

3.1.   Točke pristupa za sve vrste usluga definirane ovom Standardnom ponudom

(1)               Prijenos Internet i VoIP prometa, te prometa za nadzor korisničke opreme omogućen je uz pristup mreži HT-a:

-          na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni i nacionalni pristup),

-          na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina),

-          na agregacijskom ili novom preklopniku (DSLAM/OLT razina) ili direktno na OLT-u (OLT razina).

(2)               Prijenos IPTV prometa i prometa podatkovne usluge omogućen je uz pristup mreži HT-a:

-          na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina)

-          na agregacijskom ili novom preklopniku (DSLAM/OLT razina) ili  direktno na OLT-u (OLT razina).

(3)Pristup mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina nacionalni pristup) omogućuje Operatoru korisniku dostup do svih Krajnjih korisnika. Operator korisnik može koristiti nacionalni i/ili regionalni pristup HT-ovoj mreži.

(4)Za prijenos Internet i VoIP podatkovnog prometa, te prometa za nadzor korisničke opreme Operator korisnik može istovremeno koristiti IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni i nacionalni pristup), IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) i DSLAM/OLT-ove (DSLAM/OLT razina),, te ovisno o istome plaćati HT-u cijenu za regionalni, nacionalni, Ethernet, odnosno DSLAM/OLT pristup HT mreži. Operator korisnik je u mogućnosti pristup HT mreži ostvariti spajanjem na jedan, dva, tri ili sva četiri regionalna IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina) ili na IP uređajima za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili na DSLAM/OLT-ove (DSLAM/OLT razina). U slučaju da Operator korisnik nije spojen na sva 4 regionalna IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju, u mogućnosti je koristiti nacionalni pristup HT-ovoj mreži i to na način da naknadu za nacionalni pristup plaća samo za ona pristupna područja u kojima nije spojen na regionalni IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju. U slučaju kad Operator korisnik koristi Ethernet pristup HT-ovoj mreži, mora koristiti Ethernet pristup za cijelu regiju.

(5)U slučaju kad Operator korisnik koristi Ethernet pristup HT-ovoj mreži, na zahtjev Operatora korisnika HT će omogućiti preuzimanje sva tri tipa prometa (VoIP, IPTV i Internet) putem jednog pristupnog sučelja.

(6)Agregacijska mreža je bazirana na IP/MPLS protokolima. U tom smislu L2 transport osigurava se kroz VPLS funkcionalnost dok je L3 funkcionalnost osigurana kroz standardni IP/MPLS L3 VPN.

(7)Pristupne lokacije i pristupna područja za IP razinu - regionalni pristup definirana su kako slijedi:

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Zagreb – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Sjever (sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka, Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka);

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Rijeka – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Zapad (sljedeće županije: Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska);

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Osijek – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Istok (sljedeće županije: Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska);

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Split – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Jug (sljedeće županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska).

(8)Pristupne lokacije za IP razinu - nacionalni pristup:

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Zagreb;

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Rijeka;

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Osijek;

-        IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Split;

(9)Pristupne lokacije za Ethernet razinu (IP uređaji za prijenos podataka na Ethernet sloju):

HT Regija Sjever:

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hub)

HT Regija Istok:

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hub)

HT Regija Jug:

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hub)

HT Regija Zapad:

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hub)

(10)Za prijenos VoIP i IPTV  prometa Operatoru korisniku omogućen je pristup na Ethernet razini putem IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju na način da se za svako pristupno područje unutar određene regije Operator korisnik mora spojiti s odvojenim vodom osim u slučaju kada se Operator korisnik spojio na Ethernet razini na lokaciji glavnih IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hubova) . u pristupnim područjima ZG1 i ZG2 u regiji sjever. U tom slučaju Operator korisnik se za oba pristupna područja u regiji sjever može spojiti s jednim vodom.

3.2.   Vrste i opis raspoloživih sučelja, te pripadajućih protokola

(1)Protokoli

Koriste se sljedeće RFC specifikacije:

-          RFC 1994 (CHAP)

-          RFC 2516 (PPP, PPPoE)

-          RFC 2661 (L2TP)

-          RFC 2865 (RADIUS)

-          RFC 2868 (RADIUS Attributes for Tunneling Protocol Support)

-          RFC 2827 (Abuse of IP-Addresses)

-          RFC 2131 (Dynamic Host Configuration Protocol)

(2)              Fizička sučelja su definirana Standardnom ponudom Hrvatskog telekoma d.d. za iznajmljene elektroničke komunikacijske vodove.

3.3.   Vrste pristupnih vodova

(1)Operator korisnik može koristiti pristupne vodove koje pruža HT. Operator korisnik može pristupiti svakoj pristupnoj točki preko vlastitih pristupnih vodova za koje je odgovoran Operator korisnik pri čemu HT može naplatiti jednokratni trošak uspostave pristupa sukladno važećim standardnim ponudama HT-a.

(2)Pristupni vod koji pruža HT, kao sastavni dio usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, pruža se u skladu s Analizom tržišta zaključnih segmenata iznajmljenih vodova i Analizom tržišta prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova – nekonkurentne lokacije, a kako je to uređeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za iznajmljene elektroničke komunikacijske vodove.

Vlastiti pristupni vod za koji je odgovoran Operator korisnik, odnosno točka spajanja kao sastavni dio usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, određuje se prema pristupnom kapacitetu na točki spajanja a može biti:

-          10 Mbit/s

-          50 Mbit/s

-          100 Mbit/s

-          500 Mbit/s,

-          1 Gbit/s ili

-          10Gbit/s.

Pristupni vod završava na fizičkim sučeljima.

(3)Za pristupne vodove koje pruža HT, Operator korisnik je dužan osigurati sljedeće:

-          potrebne uvjete za instalaciju mrežne opreme na mjestu priključenja na zatraženoj lokaciji Operatora korisnika na kojoj se nalazi točka priključka lokalne mreže na mrežu HT-a (priključna točka) navedena u zahtjevu za uslugom,

-          odgovarajuću atestiranu mrežu od mjesta korisničke terminalne opreme u prostorijama na lokaciji Operatora korisnika, do zaključnih točaka mrežne opreme te

-          odgovarajuće napajanje za mrežnu opremu od 230V, 50 Hz sa zaštitnim uzemljenjem, što treba potvrditi atestom.

U obrnutom slučaju, kada pristupne vodove osigurava Operator korisnik, HT je dužan sa svoje strane osigurati prethodno navedene uvjete, odgovarajuće atestiranu mrežu i odgovarajuće napajanje za mrežnu opremu.

(4)Operator korisnik dobiva od HT-a potrebne opise sučelja na priključenom routeru Operatora korisnika, uključujući routing informacije (npr. IP-adrese, imena HOST-ova, Shared Secrets) za komunikaciju routera Operatora korisnika sa HTovim IP uređajem za prijenos podataka na IP sloju. Instalacija pristupnog voda obavlja se sukladno standardnim HTovim pravilima za instalaciju.

3.4.   Pristup do pristupnih točaka

(1)HT će omogućiti Operatorima korisnicima pristup do pristupnih točaka primjenom slijedećih dostupnih tehničkih rješenja, ovisno o izboru Operatora korisnika:

-zajedničko korištenje kabelske kanalizacije, odnosno omogućiti korištenje do centrale te do vanjskog kabineta Operatora korisnika ili neke druge sabirne točke u skladu s čankom 30. Zakona o elektroničkim komunikacijama (ZEK) i Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (kabelske kanalizacije);

-najam svjetlovodne niti/ svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (eng. Dark fibre);

-pristup na bazi valne duljine (xWDM pristup) preko niti koje HT koristi za svoje potrebe, a u svrhu povezivanja aktivne opreme Operatora korisnika na mrežu.

Radi izbjegavanja dvojbi, HT mora omogućiti navedena tehnička rješenja ovisno o dostupnosti. Ukoliko su istovremeno dostupna sva tri tehnička rješenja, Operator korisnik može odabrati koje rješenje želi koristiti.

U slučaju razumnog zahtjeva Operatora korisnika za pružanja pristupa na bazi valne duljine (xWDM pristup), HT će u roku od 90 dana od zaprimanja razumnog zahtjeva Operatora korisnika, unutar Standardne ponude HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa ugraditi troškovno usmjerene cijene za traženu uslugu koje se odnose na mjesečni najam i sve prateće usluge, koje će HAKOM odrediti u zasebnom postupku na temelju rezultata iz troškovnih modela.

(7)Usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (dark fibre) sastoji se od jedne neosvijetljene svjetlovodne niti, a omogućuje operatoru korisniku povezivanje lokacije pristupnog FTTC čvora mreže nove generacije (NGN čvor) ili novoformiranog FTTN čvora nastalog skraćenjem petlje i lokacije HTovog nadređenog čvora pristupne mreže s kojeg je formiran čvor nove generacije ili FTTN čvor nastao skraćenjem petlje. pri čemu na lokaciji nadređenog čvora, svjetlovodna nit može završiti na:

-uređaju operatora korisnika ili,

-poziciji na optičkom razdjelniku (ODF).

Usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme namijenjena je isključivo za pristup na DSLAM razinu, na FTTC čvoru koji je instaliran u svrhu unapređenja pristupnog dijela mreže u mreže nove generacije (NGN) ili novoformiranog FTTN čvora nastalog skraćenjem petlje, a na koji operator nije do sada bio spojen. U svrhu spajanja na HT-ov DSLAM uplink potrebne su najmanje dvije svjetlovodne niti bez prijenosne opreme.

HT će omogućiti korištenje usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme ukoliko postoji slobodna, ispravna svjetlovodna nit koja nije rezervirana za potrebe HTa, između željenog pristupnog FTTC čvora mreže nove generacije (NGN čvor) ili novoformiranog FTTN čvora nastalog skraćenjem petlje i lokacije nadređenog čvora pristupne mreže s kojeg je formiran čvor nove generacije ili FTTN čvor nastao skraćenjem petlje. Za potrebe HT-a su rezervirane po 4 neiskorištene svjetlovodne niti na svakom optičkom razdjelniku koji se nalazi na cjelokupnoj relaciji svjetlovodne niti bez prijenosne opreme. HT nije dužan graditi, proširivati niti rekonstruirati svjetlovodnu mrežu radi omogućavanja usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme.

Usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme služi isključivo za potrebe korištenja HT-ove usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Usluga najma svjetlovodne nit bez prijenosne  opreme zadovoljava tehničke parametre:

-            svjetlovodne niti zadovoljavaju ITU-T standard G650 i G652.

-            ukupna trasa svjetlovodne niti se sastoji od jednog ili više segmenata (maksimalno 3). Segment puta sastoji se od neprekinute niti koja je s oba kraja zaključena konektorima. Vareni spojevi (fusion splices) na nitima istog svjetlovodnog kabela ne određuju segmente puta.

-            konektori mogu biti tipa: LC/UPC, LC/APC i FC/PC i to na način na način da prespoji između segmenata puta mogu biti ostvareni istom vrstom konektora ili kombinacijama navedenih korištenjem tzv. hibridnih patch kabela s odgovarajućim konektorima i adapterima.

-            Dopuštena su maksimalno 3 segmenata na ukupnoj trasi svjetlovodne niti, koji se nalaze izvan lokacije/objekta polazišta ili ishodišta usluge najma svjetlovodne niti bez aktivne opreme (2 dvostruka konektorska prespoja – prespoji sa patch kabelima).

-            Unutar HT objekta gdje je zaključenje usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme ili pojedinog segmenta ukupne trase, konektorsko prespajanje može biti izvršeno i preko dodatnih segmenata tzv. tampon kabela i pripadajućih svjetlovodnih razdjelnika.

-            Konektorski prespoj između dva segmenta kabela ostvaruje se tzv. dvostrukim prespojem putem patch kabela odgovarajuće duljine gdje se oba kraja patch kabela s konektorima spajaju na konektore odgovarajućeg tipa koji su zajedno sa adapterima instalirani na patch panelu/kazeti svjetlovodnog razdjelnika.

-            Vrijednost prigušenja na pojedinačnom (jednostrukom) prespoju ne smije prelaziti 1 dB na valnim duljinama 1310nm i 1550nm.

-            Fizičkom točkom zaključenja/terminacije HT-ove usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme smatra se zadnji konektor na HT svjetlovodnom razdjelniku; koji je najbliži opremi operatora korisnika na koju se prespajanje vrši ili HT uređaju na kojem se realizira spajanje neosvijetljene svjetlovodne niti.

-            usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme se isporučuje s naznačenom duljinom optičkog puta/niti i ukupnim prigušenjem puta mjerenim između polazišnog i ishodišnog konektora na HT svjetlovodnom razdjelniku.

-            Prosječna vrijednost prigušenja po km trase je maksimalno 0,4 dB za valnu duljinu 1310 nm i maksimalno 0,25 dB 1550 nm. U ovu vrijednost nije uključeno prigušenje konektorskih prespoja koji su ostvareni početnog i krajnjeg konektora.

-            Ukupna maksimalna duljina ukupne trase usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme, iznosi 40 km.

-            Predmet usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme mogu biti niti odnosno segmenti koje su slobodni od sustava prijenosa i nisu nužna rezerva za prijenosne sustave u radu, te nisu već rezervirani odnosno planirani za povezivanje/upotrebu bilo HT uređaja ili potreba drugih operatora.

-            Slobodnim segmentima ne smatraju se nezauzete niti u kabelima na segmentima puta čiji krajevi nisu zaključeni konektorima na svjetlovodnim razdjelnicima (ODF),

-            HT nije obavezan na zahtjev operatora vršiti bilo kakve rekonstrukcije ili proširenja svjetlovodne mreže, u svrhu realizacije usluge najma svjetlovodne niti bez aktivne opreme.

-            HT nije odgovoran za spajanje svjetlovodne niti na prijenosnu opremu operatora korisnika.

3.5.   Standardna razina Internet usluge

Sukladno tehničkim mogućnostima kao i mogućnošću održavanja HT-a i njegove IP mrežne platforme, usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa sastoji se od sljedećih usluga:

           Uspostava pristupa i prijenosa Internet podataka

           AAA Proxy – autentifikacija

           Prijenos podataka

           Uspostave pojedinačnog širokopojasnog pristupa

3.5.1    Uspostava pristupa i prijenosa Internet podataka

(1)HT uspostavlja pristup svojoj IP ili Ethernet mrežnoj platformi ili DSLAM/OLT-u. Ukoliko se koristi pristup IP mrežnoj platformi, omogućuje se prijenos Internet podataka pristupnim brzinama 10 Mbit/s, 12 Mbit/s, 34 Mbit/s, 50 Mbit/s, 100 Mbit/s, 155 Mbit/s, 500 Mbit/s, 1Gbit/s ili 10Gbit/s od Priključne točke na lokaciji Operatora korisnika prema Točkama pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju izabranom od strane Operatora korisnika. Ako se koristi pristup Ethernet mreži, tada se omogućuje prijenos Internet podataka pristupnim brzinama 10Mbit/s, 50Mbit/s, 100Mbit/s, 500Mbit/s, 1Gbit/s ili 10Gbit/s od Priključne točke na lokaciji Operatora korisnika prema Točkama pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju izabranom od strane Operatora korisnika. Ako se koristi OLT pristup, tada se omogućuje prijenos Internet podataka pristupnom brzinom od 1Gbit/s od Priključne točke na lokaciji Operatora korisnika prema Točkama pristupa na OLT-u izabranom od strane Operatora korisnika.

(2)Operator korisnik pristupa IP mrežnoj platformi HT-a na određeni IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni ili nacionalni pristup) na čijem pristupnom području želi nuditi širokopojasne Internet usluge Krajnjim korisnicima. Operator korisnik pristupa Ethernet mrežnoj platformi HT-a na određeni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) na čijem pristupnom području želi nuditi širokopojasne Internet usluge Krajnjim korisnicima. U slučaju pristupa Ethernet mrežnoj platformi Operator korisnik mora koristiti Ethernet pristup za cijelu regiju. Operator korisnik pristupa određenom DSLAM/OLT-u na čijem pristupnom području želi nuditi širokopojasne Internet usluge Krajnjim korisnicima.

3.5.2    Autentifikacija

Preduvjet za prijenos podataka u transportnom dijelu usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa je autentifikacija Krajnjeg korisnika. AAA proxy server HT-a provjerava sufiks u korisničkom imenu Krajnjeg korisnika i prosljeđuje ga na autorizaciju AAA serveru Operatora korisnika.

3.5.3    Prijenos Internet podataka

Kada Operator korisnik pristupa IP mrežnoj platformi, prijenos Internet podataka se odvija putem L2TP-tunela. L2TP-tunel se uspostavlja po svakoj Točki pristupa na određenom IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju HT-a do LNS Priključne točke na strani Operatora korisnika. Prijenos Internet podataka Krajnjeg korisnika će se odvijati transparentno do LNS Priključne točke na strani Operatora korisnika kroz spomenuti tunel. Nakon završetka svih sesija koje se odvijaju unutar tunela, dotični tunel se ponovo ruši. Brzina prijenosa podataka dinamički se dijeli na paralelno uspostavljene sesije. Internet podaci će se prenijeti samo u slučaju kada se koriste domene korisničkog imena koje su prihvaćene od strane HT-a.

Kada Operator korisnik pristupa Ethernet mrežnoj platformi ili DSLAM/OLT-u, korisnički promet ne prolazi kroz HTov BRAS i nema uspostave L2TP tunela već PPPoE direktno terminira na BRAS uređaju Operatora korisnika.

3.5.4    Uspostava pojedinačnog širokopojasnog pristupa

(1)HT uspostavlja pojedinačni širokopojasni pristup u skladu s raspoloživim mrežnim kapacitetom i raspoloživosti širokopojasnih prijenosnih sustava.

(2)Brzine prijenosa pojedinačnog veleprodajnog širokopojasnog pristupa su jednake brzinama prijenosa širokopojasnog pristupa koje su dostupne u maloprodajnoj usluzi širokopojasnog pristupa HT-a. Raspoloživost brzina na svjetlovodnoj pristupnoj infrastrukturi podliježe ograničenjima iz poglavlja 12. ove Standardne ponude.

3.6.   Tehnički uvjeti i način spajanja operatora korisnika standardne ponude na mrežnu platformu operatora za pristup mreži za Internet uslugu

(1)U svrhu korištenja uslugom veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge Krajnjim korisnicima, Operator korisnik mora ispuniti sljedeće tehničke preduvjete:

a) Opći preduvjeti

-       Operator korisnik mora svom Krajnjem korisniku staviti na raspolaganje PPPoE-Client-Software;

-       struktura korisničkog imena (prepoznavanje Operatora korisnika i sufiks) koju Operator korisnik dodjeljuje Krajnjem korisniku mora odgovarati dogovorenom pristupnom mrežnom profilu te se mora moći prepoznati pristupnom tehnikom koja je u uporabi. Sufiks mora biti jednoznačno dodijeljen Operatoru korisniku na IP mrežnoj platformi HT-a;

-       za autentifikaciju Krajnjeg korisnika Operator korisnik može koristiti PAP (Password Authentication Protocol) ili CHAP (Challenge Handshake Authentication Protocol) protokole. Dostava korisničkog imena i lozinke na odgovarajući način obaveza su Operatora korisnika.

b) BRAS

Operator korisnik mora posjedovati BRAS (Broadband Remote Access Server) i upravljati vlastitim PPP vezama sukladnim s višestrukim PPPoE specifikacijama (RFC2516). BRAS Operatora korisnika mora podržavati L2TP LNS funkcionalnost, PAP, CHAP (RFC1994) statičko routiranje, RIPv2, OSPFv2, IS-IS ili BGPv4. Uređaj mora biti kompatibilan s IP mrežnom platformom HT-a.

c) AAA - Server

Operator korisnik je sam nadležan za autorizaciju i autentifikaciju Krajnjeg korisnika. Operator korisnik svakom Krajnjem korisniku dodjeljuje IP adresu te za njega važeći korisnički profil (prava pristupa, Idle timeout, maksimalno dozvoljeno vrijeme trajanja veze itd.). Podaci Krajnjeg korisnika nalaze se isključivo u bazi podataka Operatora korisnika. Operator korisnik snosi punu odgovornost za te podatke.

d) Prije aktivacije usluge, zbog ograničavanja smetnji i radi testiranja usluge Operator korisnik mora HT-u unaprijed staviti na raspolaganje primjerak PPPoE-Client-Software-a, kao i omogućiti pristup za svaku korištenu domenu (sufiks). Prilikom procesa aktivacije usluge Operator korisnik mora ispuniti zahtjeve propisanih scenarija primopredajnih testova.

e) Prije aktivacije usluge, zbog ograničavanja smetnji i radi testiranja Operator korisnik mora HT-u unaprijed dostaviti pisanu dokumentaciju o lokaciji i konfiguraciji routera.

3.7.   Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju ADSL/VDSL tehnologije na IP razini

Slika 1. Način realizacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu korištenjem ADSL/VDSL tehnologije na IP razini

HT dodjeljuje virtualni kanal (PVC 0/33) za pristup preko ADSL odnosno VLAN 1203 za pristup Internetu na IP razini preko VDSL pristupne tehnologije. PVC je na DSLAM-u mapiran u VLAN koji se unutar EAE koristi za uslugu pristupa Internetu. Točka razgraničenja na korisničkoj lokaciji između HT-a i Operatora korisnika je CPE djelitelj. HT je odgovoran za nabavu i testiranje CPE djelitelja. Kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a.

VDSL pristupnu tehnologiju je moguće koristiti za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za linijske brzine u dolazu veće od 5 Mbit/s.

MTU do HT BRAS uređaja je 1492 okteta. E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika.

Za realizaciju veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL tehnologije Operator korisnik koristi slijedeće HT kapacitete:

-          CPE djelitelj na strani Krajnjeg korisnika,

-          MDF/djelitelj na HT strani,

-          Sučelje na DSLAM-u,

-          Virtualna linija na DSLAM-u,

-          Korištenje kapaciteta transportne HT mreže,

-          Korištenje BRAS uređaja,

-          Korištenje AAA sustava.

Slijedeći koraci su potrebni za uspostavljanje spoja između Krajnjeg korisnika i Operatora korisnika.

1. Korisnik uključuje PPPoE klijenta (bilo sa vlastitog računala ili sa modema odnosno IAD uređaja),

2. Korištenjem DSLAM sustava i Ethernet agregacije uspostavlja se PPPoE spoj prema BRAS uređaju od HT-a,

3. HTov BRAS otvara spoj prema AAA sustavu i provjerava da li je Operator korisnik prisutan u bazi podataka,

4. AAA sustav odgovara sa parametrima za uspostavljanje L2TP tunela prema BRAS uređaju od Operatora korisnika,

5. HTov BRAS uspostavlja L2TP tunel prema BRAS-u Operatora korisnika uređaju te prosljeđuje korisnikove informacije za uspostavu PPP spoja,

6. BRAS Operatora korisnika dostavlja informacije i parametre potrebne za uspostavu spoja (IP adresa, DNS, itd.) ili odbija spajanje.

Na pojedinim FTTN lokacijama primjenjuje se VDSL vektoring i/ili VDSL super vektoring uz sljedeće uvjete:

•           HT može primijeniti VDSL vektoring i/ili VDSL super vektoring na sve nove i postojeće nezavisne čvorove (FTTN) u mreži HT-a na kojima u trenutku najave uvođenja VDSL vektoringa i/ili VDSL super vektoring na taj FTTN čvor, sukladno poglavlju 3.18. ove Standardne ponude, nema zatečene kolocirane pristupne opreme operatora i čiji je kapacitet (broj HH u obuhvatu) takav da ne postoji potreba za instalacijom više od jednog DSLAM uređaja koji ima vektoring i/ili VDSL super vektoring funkcionalnost i koji je ujedno jedini VDSL2 DSLAM uređaj na toj lokaciji

•           uz najavu primjene VDSL vektoringa i/ili VDSL super vektoring na pojedinoj lokaciji sukladno poglavlju 3.18. (Izmjena tehničkih parametara), pri čemu se na toj lokaciji instalira VDSL2 17a, VDSL 35b i ADSL2+ tehnologija, na način da se vektoring metoda primjenjuje istovremeno na sve VDSL2 17a i VDSL 35b linije, 

•           operatori korisnici koji koriste uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa uz primjenu VDSL vektoringa i/ili VDSL super vektoring dužni su koristiti VDSL vektoring modem odnosno VDSL super vektoring modem na lokaciji Krajnjeg korisnika, sukladno popisu vektoring modema iz Priloga 2 Dodatka 8 ove Standardne ponude,

•           niti u jednom trenutku u istom primarnom kabelu ne smiju egzistirati VDSL2 linije čiji izvor signala dolazi s više od jednog pristupnog uređaja (DSLAM-a) s istog čvora.

3.8.   Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju FTTH rješenja na IP razini

Slika 2. Način realizacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju FTTH  rješenja na IP razini

Pristupna mreža HT-a realizirana je temeljem FTTH rješenja korištenjem GPON tehnologije na način da se do lokacije Krajnjeg korisnika dolazi svjetlovodnom niti.

Točka razgraničenja između HT-a i Operatora korisnika je Ethernet sučelje na ONT uređaju. ONT uređaj je  pod nadzorom HT-a. Točka na kojoj počinje odgovornost Operatora korisnika na korisničkoj lokaciji je Ethernet sučelje na IAD uređaju. Ethernet sučelje na ONT uređaju je "tagirano", odnosno koristi se IEEE 802.1Q protokol za označavanje VLAN-ova. Oprema spojena na Ethernet port -a mora podržavati isti protokol. HT će Operatoru korisniku dostaviti VLAN koji se koristi za Internet pristup. Svjetlovodnu instalaciju u stanu krajnjeg korisnika, ovisno o izboru Operatora korisnika, osigurava HT ili sam Operator korisnik.

MTU do HT BRAS uređaja je 1492 okteta. E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme drugog operatora.

Za realizaciju usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH rješenja HT osigurava Operatoru korisniku slijedeće elemente:

-       ONT uređaj,

-       Optički djelitelj (splitter),

-       Sučelje na OLT-u,

-       Virtualna linija na OLT-u,

-       Korištenje kapaciteta transportne HT mreže,

-       Korištenje BRAS uređaja,

-       Korištenje AAA sustava.

Operator korisnik ima mogućnost realizacije svoje usluge prema Krajnjem korisniku na slijedeći način:

-       HGW (Home gateway) – Operator korisnik spaja svoju opremu (HGW) na Ethernet port na ONT uređaju. HGW ima instaliran PPP klijent i uspostavlja spoj prema BRAS-u,

-       Operator korisnik, zavisno od tehničkih mogućnosti HGW uređaja, može Krajnjem korisniku ponuditi dodatne funkcije kao što su LAN mreža, routing, wireless pristup, firewall, spremanje podataka, itd.

Kod realizacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH rješenja, kreiranje L2TP tunela ostvaruje se dinamički korištenjem AAA sustava (RADIUS). To omogućuje da se parametri pojedinog Operatora korisnika konfiguriraju samo na jednom mjestu (a ne na svakom BRAS uređaju).

Slijedeći koraci su potrebni za uspostavljanje spoja između Krajnjeg korisnika i Operatora korisnika:

1. Korisnik uključuje PPPoE klijenta (bilo sa vlastitog računala ili sa HGW uređaja),

2. Korištenjem GPON sustava i Ethernet agregacije uspostavlja se PPPoE spoj prema BRAS uređaju od HT-a,

3. HTov BRAS otvara spoj prema AAA sustavu i provjerava da li je Operator korisnik prisutan u bazi podataka,

4. AAA sustav odgovara sa parametrima za uspostavljanje L2TP tunela prema BRAS uređaju od Operatora korisnika,

5. HTov BRAS uspostavlja L2TP tunel prema BRAS-u Operatora korisnika uređaju te prosljeđuje korisnikove informacije za uspostavu PPP spoja,

6. BRAS Operatora korisnika dostavlja informacije i parametre potrebne za uspostavu spoja (IP adresa, DNS, itd.) ili odbija spajanje,

7. HT spaja Krajnje korisnike u VLAN koji se koristi za uslugu pristupa Internetu.

9. Pristup mreži HT-a na Ethernet razini za Internet uslugu
   1. ADSL/VDSL tehnologija

HT dodjeljuje virtualni kanal (PVC 0/33) za pristup preko ADSL odnosno odgovarajući VLAN za pristup Internetu preko VDSL pristupne tehnologije na Ethernet razini. VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila. Pristupne točke nalaze se unutar svake Ethernet domene gdje se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge. Slike 3. i 4. prikazuju koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge s pristupom na Ethernet razini.

Slika 3. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje Internet usluge na Ethernet razini u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a.

Slika 4. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje Internet usluge na Ethernet razini u slučaju kada Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet domene). Realizacija na Ethernet razini podrazumijeva da korisnički promet ne prolazi kroz HT-ov BRAS i nema uspostave L2TP tunela već PPPoE direktno terminira na BRAS uređaj Operatora korisnika.

3.9.2    FTTH rješenje

Pristupna mreža HT-a realizirana je temeljem FTTH rješenja korištenjem GPON tehnologije na način da se do lokacije Krajnjeg korisnika dolazi svjetlovodnom niti.

Točka razgraničenja između HT-a i Operatora korisnika je Ethernet sučelje na ONT uređaju. ONT uređaj je  pod nadzorom HT-a, uz izuzetak dijela svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade), koja nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a. Točka na kojoj počinje odgovornost Operatora korisnika na korisničkoj lokaciji je Ethernet sučelje na IAD/HGW uređaju. Ethernet sučelje na ONT uređaju je "tagirano", odnosno koristi se IEEE 802.1Q protokol za označavanje VLAN-ova.

HT će Operatoru korisniku dostaviti VLAN koji se koristi za Internet pristup, preporuka je da VLAN bude različit od onog koji se koristi kod ADSL/VDSL tehnologije, jer odvajanje VLANova za različite tehnologije olakšava otklon smetnje. Ukoliko Operator korisnik smatra da mu ne odgovara korištenje različitog VLANa, ne mora koristiti različiti VLAN od onog koji se koristi kod ADSL/VDSL tehnologije.

Pristupne točke nalaze se unutar svake Ethernet domene gdje se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge. Slika 5. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge s pristupom na Ethernet razini temeljem FTTH rješenja.

Slika 5. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje Internet usluge na Ethernet razini kod pristupa preko FTTH rješenja

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet domene). Realizacija na Ethernet razini podrazumijeva da korisnički promet ne prolazi kroz HT-ov BRAS i nema uspostave L2TP tunela već PPPoE direktno terminira na BRAS uređaj Operatora korisnika.

3.10.                Pristup mreži HT-a na OLT razini za Internet uslugu

Pristupne točke nalaze se na OLT-ovima na kojima se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge. Slika 6. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH rješenja za pružanje Internet usluge s pristupom na OLT razini.

Slika 6. Način realizacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju FTTH  rješenja na OLT razini

Kod pristupa na OLT razini, Operator korisnik se spaja na jedan od OLT uplinkova. Kod OLT platformi s ograničenim brojem uplink sučelja stoga je potrebno ugraditi dodatnu uplink karticu na mjesto pristupne (access) kartice.

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na OLT-u, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja koje pokriva OLT na koji se Operator korisnik spojio. Realizacija na OLT razini podrazumijeva da korisnički promet ne prolazi kroz HT-ov BRAS i nema uspostave L2TP tunela već PPPoE direktno terminira na BRAS uređaj Operatora korisnika.

Na točki spajanja nije moguće ograničiti brzinu pojedine usluge (Internet, VoIP, IPTV) koja se ostvaruju putem te točke spajanja. Jedino ograničenje je fizička brzina sučelja od 1Gbit/s.

Dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade) nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a.

3.11.                Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za Internet uslugu

Zbog nedostatka uplink portova na DSLAM opremi rješenje za omogućavanje pristupa HT mreži na DSLAM razini je spajanje operatora na prvi agregacijski preklopnik ili na novi preklopnik na koji će se spojiti DSLAM na kojem se želi pružiti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Svakom Operatoru korisniku će se dodijeliti poseban VLAN. Isti VLAN će se koristiti lokalno i na drugim preklopnicima.

Slike 7. i 8. prikazuju koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge s pristupom na DSLAM razini.

Slika 7. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje Internet usluge na DSLAM razini u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a

Slika 8. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje Internet usluge na DSLAM razini u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika

U slučaju kada se podatkovni Internet promet krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na DSLAM razini, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji su spojeni na DSLAM-ove na kojima se ostvaruje pristup.

Realizacija na DSLAM razini podrazumijeva da korisnički promet ne prolazi kroz HT BRAS infrastrukturu (dakle nema uspostave L2TP tunela) već se PPPoE direktno terminira na BRAS uređaju drugog operatora. Posljedica toga je da HT nema uvid u volumen prometa po pojedinom korisniku ili korisničkom paketu.

Slika 9. Način realizacije Veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje Internet usluge na DSLAM razini

HT dodjeljuje virtualni kanal (PVC 0/33) za pristup Internetu preko ADSL pristupne tehnologije. PVC je na DSLAM-u mapiran u VLAN koji se koristi za transport prometa do Operatora korisnika. Za pristup preko VDSL tehnologije dodjeljuje se odgovarajući VLAN za pristup Internetu na DSLAM razini. VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila.

Ostali parametri usluge (PPPoE pristup, broj MAC adresa itd. ostaju kao i za pristup na IP razini).

Točka razgraničenja na korisničkoj lokaciji između HT-a i Operatora korisnika je CPE djelitelj. HT je odgovoran za nabavu i testiranje CPE djelitelja. Kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a.

MTU do BRAS uređaja drugog operatora je 1492 okteta. E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika.

Za realizaciju veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL tehnologije Operator korisnik koristi sljedeće HT kapacitete:

-CPE djelitelj na strani krajnjeg korisnika

-MDF/djelitelj na HT strani

-Sučelje na DSLAM-u

-Virtualna linija na DSLAM-u

-Korištenje dijela kapaciteta transportne HT mreže (DSLAM uplink i Ethernet preklopnik)

Sljedeći koraci su potrebni za uspostavljanje spoja između krajnjeg korisnika i Operatora korisnika:

1.Korisnik uključuje PPPoE klijent (bilo sa vlastitog računala ili sa modema odnosno IAD uređaja),

2.Korištenjem DSLAM sustava te njegovog Ethernet preklopnika uspostavlja se PPPoE spoj prema BRAS uređaju drugog operatora,

3.BRAS Operatora korisnika dostavlja informacije i parametre potrebne za uspostavu spoja (IP adresa, DNS, itd.) ili odbija spajanje.

3.12.                Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu

Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu omogućuje operatorima pružanje govorne usluge zasnovane na IP tehnologiji korištenjem HT mreže. Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu može se zakupiti kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa ili samostalno kao jedina usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Slike 10. i 11. prikazuju koncept pružanja dodatnog virtualnog kanala za VoIP uslugu u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Slika 10. Koncept posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a

Slika 11. Koncept posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika

Na pojedinim FTTN lokacijama nema instaliranih MSAN POTS portova, te je na njima moguće koristiti isključivo veleprodajni širokopojasni pristup kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika (naked BSA)

3.12.1             Realizacija posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu na korisničkoj lokaciji:

• Ograničenja brzine prijenosa u oba smjera su 256 kbit/s, 384 kbit/s, 512 kbit/s i 574 kbit/s za ADSL, VDSL i FTTH 1024 kbit/s za VDSL tehnologiju, odnosno 1536 kbit/sza FTTH,

• VoIP promet je označen s najvećim korištenim prioritetom na Ethernet razini unutar HT mreže (dot1p=5),

• Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje onoliko MAC adresa koliko dozvoljava instalirana oprema po pojedinoj liniji (minimalno dvije) za VoIP uslugu,

• Na pristupnoj opremi (DSLAM/OLT) kreira se virtualna linija za svakog korisnika,

• Promet od svih krajnjih korisnika jednog operatora nalazi se u istom VLAN-u,

• HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela.

2.          Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu korištenjem ADSL/VDSL pristupa

Implementacija Posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog PVC-a ili VLAN-a) između modema (pod nadzorom operatora) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a). Kod ADSL pristupa koristi se vrijednost PVC-a (0/50) za sve operatore (uključujući i HT) budući da se isti PVC može mapirati na različite VLAN-ove na istom DSLAM-u. Za VDSL pristupe se VLAN oznake dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila.

Slika 12. Realizacija posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu preko ADSL/VDSL pristupa (kod VDSL pristupa između modema i DSLAM-a koristi se odgovarajući VLAN)

Karakteristike posebnog virtualnog kanala za VoIP:

• Ograničenja brzine prijenosa u oba smjera su 256 kbit/s, 384 kbit/s, 512kbit/s i 574kbit/s za ADSL i VDSL tehnologije odnosno 1024kbit/s samo za VDSL tehnologiju,

• Za QoS koristi se CBR na ATM sloju za ADSL, odnosno QoS klasa i pripadajući queue sa dot1p=5 oznakom na Ethernet sloju za VDSL

• Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u VoIP VLAN operatora i označen sa prioritetom dot1p=5.

Operator mora osigurati VoIP opremu (IP telefon, modem ili IAD uređaj) za svoje korisnike. HT je obavezan pružiti tehničke uvjete koje mora zadovoljavati ADSL/VDSL sučelje prema DSLAM-u.

3.12.3             Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu korištenjem FTTH pristupa (GPON)

Slika 13. Realizacija posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu preko FTTH pristupa (GPON)

Kod realizacije posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu korištenjem FTTH rješenja u pristupnoj mreži i GPON rješenja, Operator korisnik na korisničkoj lokaciji spaja svoju opremu na Ethernet sučelje na ONT uređaju. ONT uređaj je pod nadzorom i upravljanjem HT-a te predstavlja točku razgraničenja. Operator se spaja na "tagirani" Ethernet port na kojemu su definirana dva VLAN-a (Internet i VoIP) korištenjem IEEE 802.1Q standarda. Kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a, uz izuzetak kućne svjetlovodne instalacije koja je u vlasništvu HT-a. Dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade), nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a.

Karakteristike VoIP VLAN-a:

-          Ograničenja brzine prijenosa u oba smjera su 256 kbit/s, 384 kbit/s, 512 kbit/s, odnosno 1536 kbit/s,

-          Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u VoIP VLAN Operatora korisnika označen sa prioritetom dot1p=5.

3.12.4             Pristup mreži HT-a na Ethernet razini za VoIP uslugu

Pristupne točke nalaze se unutar svake Ethernet domene gdje se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge. Slike 14. i 15. prikazuju koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge s pristupom na Ethernet razini.

Slika 14. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje VoIP usluge na Ethernet razini u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a

Slika 15. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje VoIP usluge na Ethernet razini u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika

3.12.5             Pristup mreži HT-a na IP razini za VoIP uslugu

Pristupne točke nalaze se unutar svake Regije gdje se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge. Ako se radi o pristupu na regionalnoj razini korisnički promet nakon DSLAM-a i Ethernet agregacije prolazi preko regionalnih PE usmjerivača (routera). Kod nacionalnog pristupa korisnički promet iz ostalih Regija dodatno prolazi preko IP/MPLS jezgrene mreže. Općenito kod spajanja na IP razini vrijedi slijedeće:

• PE usmjerivači imaju vezu prema svakoj od Ethernet domena u Regiji,

• Za svaku Ethernet domenu definira se posebna podmreža (subnet) koja se terminira na PE usmjerivaču unutar posebnog VPN-a,

• PE usmjerivači vrše „DHCP Relay“ funkcionalnost (prosljeđuju DHCP zahtjeve prema DHCP poslužiteljima u mreži operatora),

• Na točki pristupa se koristi statičko ili dinamičko usmjeravanje prometa prema operatoru.

Slika 16. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje VoIP usluge na IP razini u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a

Slika 17. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje VoIP usluge na IP razini u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika

3.12.6             Pristup mreži HT-a na OLT razini za VoIP uslugu

Pristupne točke nalaze se na OLT-ovima na kojima se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge. Slika 18. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge s pristupom na OLT razini.

Slika 18. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje VoIP usluge preko FTTH pristupa (GPON) na OLT razini

Iznimno od navedenog na slici 18, dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade), nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a.

3.12.7             Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za VoIP uslugu

Pristupne točke nalaze se na agregacijskim preklopnicima na koje su spojeni DSLAM-ovi na kojima se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge ili na novom preklopniku na koji će se spojiti DSLAM na kojem se želi pružiti VoIP usluga. Slika 19. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge s pristupom na DSLAM razini.

Slika 19. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje VoIP usluge preko ADSL/VDSL pristupa na DSLAM razini

3.12.8             Karakteristike VoIP usluge

Osnovne karakteristike za realizaciju usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge:

• Točka spajanja na Ethernet agregaciju definira se zavisno od potrebe Operatora korisnika i tehničkih mogućnosti (raspoloživih sučelja) HT-a,

• Fizička sučelja na točki spajanja su standardna Ethernet sučelja,

• Za svakog Operatora korisnika uspostavlja se zasebna točka pristupa za primopredaju prometa,

• Za pojedinog Operatora korisnika na zahtjev se uspostavlja zasebna točka pristupa za primopredaju prometa za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa,

• Sučelje prema Operatoru korisniku na točki pristupa za primopredaju prometa je "taggirano", odnosno Ethernet okviri nose informaciju o VLAN-u prema 802.1Q standardu. Unutar dodanog "taga" nalaze se i prenose i informacije o prioritetu pojedinog Ethernet okvira (dot1p),

• HT i Operator korisnik dogovaraju koji će se VLAN-u koristiti za realizaciju usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje VoIP usluge. HT je obavezan ponuditi samo VLAN-ove koji se još ne koriste unutar HT Ethernet mreže,

• Brzina prijenosa za VoIP uslugu na točki spajanja bit će ograničena u oba smjera (odlazni i dolazni) od strane HT-a na dogovoreni iznos,

• Za svaku VoIP uslugu za pojedinog Operatora korisnika definiran je zasebni VLAN,

• Operator korisnik je dužan osigurati sve preduvjete za pružanje usluge što uključuje uspostavu PPP spoja ili DHCP dodjelu adresa. HT mreža služi isključivo kao L2 transport do mreže Operatora korisnika,

• MTU je 1500 okteta (ako se radi o DHCP baziranoj usluzi). E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika,

• Za svakog krajnjeg korisnika potrebno je kreirati zasebnu virtualnu liniju (PVC ili VLAN) na pristupnoj opremi (DSLAM/OLT),

• Za svaku virtualnu liniju koja se mapira u VLAN s definiranim prioritetom (dot1p=5) dozvoljeno je korištenje onoliko MAC adresa koliko dozvoljava instalirana oprema po pojedinoj liniji (minimalno dvije),

• Točka razgraničenja na korisničkoj lokaciji je CPE djelitelj (splitter) za ADSL/VDSL pristupnu tehnologiju, odnosno ONT uređaj za FTTH rješenje u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a, odnosno Završna točka mreže u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika, uz napomenu da kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a, uz izuzetak kućne svjetlovodne instalacije koja je u vlasništvu HT-a. Međutim, dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade) nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a. To ostaje identično kao i za Internet uslugu bez koje VoIP usluga ne može biti realizirana. Pružanje VoIP usluge na korisničkoj lokaciji se obavlja preko iste točke koja služi za pružanje Internet pristupa,

• Operator korisnik je odgovoran za instalaciju CPE djelitelja (splittera) / ONT uređaja (osigurava HT u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a), modema, IAD, IP telefona ili bilo koje druge opreme namijenjene za korisničku lokaciju.

9.          Kapaciteti potrebni na primopredajnim točkama

Na svakoj primopredajnoj točki potrebno je odrediti prijenosnu brzinu koja je potrebna za realizaciju VoIP usluge. Za realizaciju VoIP usluge koristi se koeficijent koncentracije 1:5. Ukupna zakupljena brzina (BW) minimalno mora biti jednaka zbroju svih pristupnih brzina VoIP korisnika (bw) pojedinog Operatora korisnika podijeljena s koeficijentom koncentracije

BW = bw /5

Iznimno Operator korisnik za realizaciju VoIP usluge, zbog troškovne i tehničke opravdanosti, može koristiti veći omjer koncentracije na primopredajnim točkama, ukoliko isti izričito pisanim putem prihvati moguće odstupanje u kvaliteti usluge koja se jamči temeljem ove Standardne ponude.

3.13.                Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu

Posebni kanal za IPTV uslugu omogućava Operatoru korisniku prijenos digitalnog televizijskog signala krajnjim korisnicima putem IP mreže korištenjem HT infrastrukture. Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu može se zakupiti kao samostalna usluga putem predmetne standardne ponude ili kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa. IPTV usluga uključuje prijenos digitalnog televizijskog signala od točke pristupa u HT-ovu mrežu do lokacije krajnjeg korisnika. Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu može se zakupiti kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu ili kao samostalni virtualni kanal.

Slika 20. Koncept posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a

Slika 21. Koncept posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika

3.13.1             Realizacija posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu na korisničkoj lokaciji:

• Live TV promet je označen sa najvećim korištenim prioritetom (dot1p=5) u smjeru korisnika,

• VoD promet je označen sa prioritetom dot1p=2 u smjeru korisnika,

• Ukupni upstream promet je označen sa prioritetom dot1p=2,

• Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje jedne ili dvije MAC adrese po STB-u, odnosno 4 MAC adrese za 40Mb/s  IPTV virtualni kanal, koji je dostupan samo putem FTTH rješenja,

• Na pristupnoj opremi (DSLAM/OLT) kreira se virtualna linija za svakog krajnjeg korisnika,

• Promet od svih krajnjih korisnika jednog Operatora korisnika nalazi se u istom VLAN-u,

• HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela,

• Realizacija veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH rješenja s virtualnim kanalom za IPTV za Krajnje korisnike koji su spojeni preko GPON OLT-a moguća je pod uvjetom da Operator korisnik koristi multicast grupe koje nisu već korištene (od strane HT-a ili drugih operatora korisnika) zbog ograničenja GPON platforme koja ne dozvoljava kreiranje istih multicast grupa u različitim VLAN-ovima. Kako ne bi došlo do kolizije multicast IP adresa različitih operatora HT određuje multicast adresni plan za Operatora korisnika.,

• Ako Operator korisnik planira koristiti isti VLAN za virtualni kanal za IPTV i preko ADSL/VDSL i FTTH rješenja, tada mora tražiti odobrenje multicast adresnog plana već kod realizacije virtualnog kanala za IPTV preko ADSL/VDSL pristupne tehnologije. Za pristupne DSLAM/OLT uređaje koji rade u IGMP Proxy načinu rada Operator korisnik mora HTu dostaviti statičke IP adrese koje će uređaje koristiti isključivo za slanje IGMP Report/Leave poruka prema IGMP Querier routeru na IPTV VLAN-u. Ovo nije potrebno ako IGMP Querier router prihvaća IGMP Report/Leave poruke od IP adrese 0.0.0.0 (defaultna IP adresa za IGMP Proxy funkcionalnost). Za svaki DSLAM/OLT uređaj na koji su spojeni Krajnji korisnici Operatora korisnika potrebna je jedna statička IP adresa iz subneta koji koriste STB uređaji. Podržana IGMP verzija na DSLAM/OLT uređajima je IGMP v2.

Implementacija posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog PVC-a odnosno VLAN-a) između modema (pod nadzorom Operatora korisnika) i DSLAM/OLT-a (pod nadzorom HT-a) te osiguranje dodane propusnosti do krajnjeg korisnika, ovisno o zakupljenoj brzini virtualnog kanala za IPTV, a nevezano za zakupljeni ADSL/VDSL pristup do krajnjeg korisnika. Kod ADSL pristupa za IPTV uslugu se koristi PVC (0/40) odnosno odgovarajući VLAN kod VDSL pristupa. VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila. Pri realizaciji usluge korištenjem FTTH rješenja (GPON), između HT-a i opreme Operatora korisnika, definira se posebni VLAN za prijenos IPTV signala Operatora korisnika. Operator korisnik se spaja na Ethernet sučelje na ONT uređaju. Ethernet sučelje je "tagirano" prema 802.1Q standardu. ONT uređaj je pod nadzorom i upravljanjem HT-a te predstavlja točku razgraničenja uz napomenu da kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a, uz izuzetak kućne svjetlovodne instalacije koja je u vlasništvu HT-a. Međutim, iznimno od upravo navedenog kao i od navedenog na slikama 22 i 23 niže, dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade) nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a.

Slika 22. Realizacija posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu preko ADSL/VDSL pristupa (kod VDSL pristupa između modema i DSLAM-a koristi se odgovarajući VLAN)

Slika 23. Realizacija posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu preko FTTH pristupa (GPON)

Karakteristike posebnog virtualnog kanala za IPTV (PVC ili VLAN):

• Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u IPTV VLAN Operatora korisnika i označen sa dot1p=2,

• Kod ADSL pristupa IPTV PVC koristi VBR-nrt klasu,

• Promet u odlaznom smjeru (up stream) je uvijek limitiran na 512 kbit/s,

• Promet u dolaznom smjeru (down stream) je limitiran na slijedeće vrijednosti:

◦ 4Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 10.2Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 2Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 3Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 6Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 8Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 12 Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 20 Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala (dostupno je samo putem VDSL tehnologije)

◦ 40Mb/s mogućnosti istovremenog prijenosa više HD kanala (dostupno je samo putem FTTH rješenja)

Operator korisnik mora osigurati IPTV opremu (modem i STB) za svoje krajnje korisnike. HT je obavezan dati specifikaciju tehničkih uvjeta koje mora zadovoljavati korisnička oprema prema DSLAM-u, odnosno ONT-u.

3.13.2             Pristup mreži HT-a na Ethernet razini za IPTV uslugu

IPTV promet može se transportirati multicastom (streaming video kanala prema svim krajnjim korisnicima – Live TV) ili unicastom (streaming na zahtjev korisnika – VoD).

IPTV usluga realizira se na Ethernet razini. Točke primopredaje nalaze se unutar svake Ethernet domene gdje se želi ostvariti IPTV usluga. Slike 24. i 25. prikazuju koncept IPTV usluge s pristupom na Ethernet razini.

Slika 24. IPTV usluga na Ethernet razini putem ADSL/VDSL tehnologije u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a

Slika 25. IPTV usluga na Ethernet razini putem ADSL/VDSL tehnologije u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika

IPTV promet zahtijeva velike brzine prijenosa s dodatnim QoS zahtjevima. Live TV multicast se stoga prenosi kao promet sa najvećim prioritetom (dot1p=5) dok se prioritet dot1p=2 koristi za VoD promet.

Live TV i VoD su spojeni preko iste točke na glavnom (hub) IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju unutar Ethernet domene (i koriste isti VLAN). Od točke spajanja do korisničke lokacije koristi se IGMP protokol za Live TV dio usluge

3.13.3             Pristup mreži HT-a na OLT razini za IPTV uslugu

Pristupne točke nalaze se na OLT-ovima na kojima se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje IPTV usluge. Slika 26. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje IPTV usluge s pristupom na OLT razini.

Slika 26. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje IPTV usluge preko FTTH pristupa (GPON) na OLT razini

3.13.4             Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za IPTV uslugu

Pristupne točke nalaze se na agregacijskim preklopnicima na koje su spojeni DSLAM-ovi na kojima se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje IPTV usluge ili na novom preklopniku na koji će se spojiti DSLAM na kojem se želi pružiti IPTV usluga. Slika 27. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje IPTV usluge s pristupom na DSLAM razini.

Slika 27. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje IPTV usluge preko ADSL/VDSL pristupa na DSLAM razini

3.13.5             Karakteristike pristupa IPTV usluzi

Osnovne karakteristike za realizaciju IPTV usluge:

• Točka spajanja na Ethernet agregaciju definira se zavisno od potrebe Operatora korisnika i tehničkih mogućnosti (raspoloživih sučelja) HT-a,

• Fizička sučelja na točki spajanja su standardna Ethernet sučelja,

• Za svakog Operatora korisnika uspostavlja se zasebna točka pristupa za primopredaju prometa,

• IPTV pristup mreži HT-a koristi više prometnih klasa te točka pristupa HT-ovoj mreži mora biti odvojena u odnosu na ostale usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa pojedinog Operatora korisnika,

• Sučelje prema Operatoru korisniku na točki pristupa za primopredaju prometa je "tagirano", odnosno Ethernet okviri nose informaciju o VLAN-u prema 802.1Q standardu. Unutar dodanog "taga" nalaze se i prenose i informacije o prioritetu pojedinog Ethernet okvira (dot1p),

• HT i Operator korisnik dogovaraju koji će VLAN koristiti za realizaciju IPTV usluge. HT je obavezan ponuditi samo VLAN-ove koji se još ne koriste unutar HT Ethernet mreže,

• Brzina prijenosa za IPTV uslugu na točki spajanja bit će ograničena u oba smjera (odlazni i dolazni) od strane HT-a na dogovoreni iznos,

• Za svaku IPTV uslugu pojedinog Operatora korisnika definiran je zasebni VLAN,

• Kako ne bi došlo do kolizije multicast IP adresa različitih operatora HT određuje multicast adresni plan za Operatora korisnika,

• Operator korisnik je dužan osigurati sve preduvjete za pružanje usluge što uključuje uspostavu PPP spoja ili DHCP dodjelu adresa. HT mreža služi isključivo kao L2 transport do mreže Operatora korisnika,

• MTU je 1500 okteta (ako se radi o DHCP baziranoj usluzi). E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika,

• Za svakog krajnjeg korisnika potrebno je kreirati zasebnu virtualnu liniju (PVC ili VLAN) na pristupnoj opremi (DSLAM/OLT),

• Točka razgraničenja na korisničkoj lokaciji je CPE djelitelj (splitter) za ADSL/VDSL pristupnu tehnologiju, odnosno ONT uređaj za FTTH rješenje (GPON) u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a, odnosno Završna točka mreže u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika. Pružanje IPTV usluge na lokaciji krajnjeg korisnika se obavlja preko iste točke koja služi za pružanje Internet usluge uz napomenu da kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a, uz izuzetak kućne svjetlovodne instalacije koja je u vlasništvu HT-a. Međutim, dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade) nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a.

• Operator korisnik je odgovoran za instalaciju CPE djelitelja (splittera) i ONT uređaja (osigurava HT u slučaju kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a), modema, IAD-a, STB-a ili bilo koje druge opreme namijenjen za korisničku lokaciju,

6.          Kapaciteti potrebni na točkama pristupa HT-ovoj mreži

Na svakoj pristupnoj točki potrebno je odrediti prijenosnu brzinu koja je potrebna za realizaciju IPTV usluge. Za dio IPTV usluge koji se prenosi putem multicasta (Live TV), ukupna zakupljena brzina (BW) ovisi o broju (NHD, NSD) i širini pojasa SD (bwSD) i HD (bwHD) kanala.

Napomena: multicast promet koristi multicast funkcionalnost Ethernet mreže pri čemu switch radi replikaciju ulaznog prometa prema izlaznim portovima korištenjem IGMP snooping funkcije. Ovisno o broju i rasporedu prijamnih točaka troši se bandwidth mrežnih linkova Ethernet agregacije i u slučaju da svi korisnici gledaju isti kanal (dakle potrošnja na točki pristupa minimalna).

BW = bwSD * NSD + bwHD * NHD

Za dio IPTV usluge koji se transportira unicastom (VoD) minimalna brzina prijenosa računa se u ovisnosti o broju Bitstream IPTV korisnika (N), širine pojasa za SD (bwSD) i HD (bwHD) kanale te koeficijentom koncentracije za SD (5) i HD (10) kanale. Ukupna zakupljena brzina mora biti jednaka:

BW =

Iznimno, Operator korisnik za realizaciju IPTV usluge (bilo putem multicast-a ili unicast-a), zbog troškovne i tehničke opravdanosti, može koristiti manju zakupljenu brzinu na točkama pristupa HT-ovoj mreži, ukoliko isti izričito pisanim putem prihvati moguće odstupanje u kvaliteti usluge koja se jamči temeljem ove Standardne ponude.

3.14.                Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme omogućuje Operatoru korisniku udaljeni nadzor i upravljanje korisničkom opremom. Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme ne može se zakupiti samostalno već samo kao dodatak uz Internet, VoIP ili IPTV uslugu, te se kao takav može zakupiti zasebno za pojedinačni veleprodajni širokopojasni pristup. Cijena aktivacije i korištenja posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme definirana je u poglavlju 5. ove Standardne ponude.

Sučelje prema Operatoru korisniku na točki pristupa za primopredaju prometa je "taggirano", odnosno Ethernet okviri nose informaciju o VLAN-u prema 802.1Q standardu. Unutar dodanog "taga" nalaze se i prenose informacije o prioritetu pojedinog Ethernet okvira (dot1p).

Točka primopredaje se može realizirati na DSLAM/OLT, Ethernet odnosno IP razini ovisno o tome uz koju se uslugu odnosno usluge pruža posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme. Kod pristupa na OLT razini, Operator korisnik se spaja na jedan od OLT uplinkova, a kod pristupa na DSLAM razini Operator korisnik se spaja na agregacijski preklopnik usluge ili na novi preklopnik na koji će se spojiti DSLAM na kojem se želi pružiti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Kod spajanja na Ethernet razini HT mreža služi kao L2 transport do mreže Operatora korisnika.  Kod spajanja na IP razini PE usmjerivači obavljaju funkcije L3  terminacije te DHCP relay-a. U pojedinim slučajevima (ovisno o tehničkim ograničenjima opreme) potrebna je realizacija posebnog sučelja za primopredaju.

Operator korisnik je dužan osigurati sve preduvjete za pružanje usluge što uključuje uspostavu PPP spoja ili DHCP dodjelu adresa.

Točka razgraničenja na korisničkoj lokaciji je CPE djelitelj (splitter) za DSL pristupnu tehnologiju. Pružanje posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme na korisničkoj lokaciji se obavlja preko iste točke koja služi za pružanje ostalih usluga na dotičnom veleprodajnom širokopojasnom pristupu.

3.14.1             Realizacija posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme  na korisničkoj lokaciji:

• Brzina prijenosa iznosi 256 kbit/s u oba smjera,

• Promet je označen s najmanjim korištenim prioritetom na Ethernet razini unutar HT mreže (dot1p=0),

• Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje najmanje dvije, a najviše četiri MAC adrese,

• Na pristupnoj opremi (DSLAM) kreira se virtualna linija za svakog krajnjeg korisnika,

• Promet od svih krajnjih korisnika jednog operatora korisnika nalazi se u istom VLAN-u,

• HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela.

2.          Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme korištenjem ADSL/VDSL pristupa

Implementacija posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog PVC-a odnosno VLAN-a) između modema (pod nadzorom operatora korisnika) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a). Za ADSL pristup koristi se vrijednost PVC-a (0/55) za sve Operatore korisnike budući da se isti PVC može mapirati na različite VLAN-ove na istom DSLAM-u te prometna klasa  UBR tipa na ATM nivou. Kod VDSL pristupa koristi se klasa koja odgovara QoS oznaci dot1p=0, a VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila.

3.14.3             Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme korištenjem FTTH pristupa

Kod realizacije posebnog virtualnog kanala za uslugu nadzora korisničke opreme korištenjem FTTH arhitekture/topologije u pristupnoj mreži i GPON rješenja, Operator korisnik na korisničkoj lokaciji spaja svoju opremu na Ethernet sučelje na ONT uređaju. ONT uređaj je pod nadzorom i upravljanjem HT-a te predstavlja točku razgraničenja. Operator se spaja na "tagirani" Ethernet port na kojemu su definirana minimalno dva VLAN-a (npr. za Internet i Nadzor korisničke opreme) korištenjem IEEE 802.1Q standarda. Kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a, uz izuzetak kućne svjetlovodne instalacije koja je u vlasništvu HT-a. Međutim, dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade) nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a.

Karakteristike  VLAN-a za nadzor korisničke opreme:

• Ograničenje brzine prijenosa od 256 kbit/s u oba smjera,

• Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u nadzorni VLAN Operatora korisnika označen sa prioritetom dot1p=0.

3.14.4             Pristup mreži HT-a na OLT razini za uslugu nadzora korisničke opreme

Pristupne točke nalaze se na OLT-ovima na kojima se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Slika 28. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje usluge nadzora korisničke opreme sa pristupom na OLT razini.

Slika 28. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje usluge nadzora korisničke opreme preko FTTH pristupa (GPON) na OLT razini

Kod pristupa na OLT razini, Operator korisnik se spaja na jedan od OLT uplinkova. Kod OLT platformi s ograničenim brojem uplink sučelja potrebno je ugraditi dodatnu uplink karticu na mjesto pristupne (access) kartice. Kod spajanja na OLT razini moguće je prihvatiti samo nadzorni promet korisnika koji su spojeni na OLT na kojem je uspostavljen pristup HT-ovoj mreži.

Iznimno od navedenog na slici 28. gore, dio svjetlovodne niti od sučelja vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) do stana Krajnjeg korisnika (svjetlovodna okosnica zgrade), nije u domeni odgovornosti HT-a u slučaju kada taj dio infrastrukture nije u vlasništvu HT-a.

3.14.5             Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za uslugu nadzora korisničke opreme

Pristupne točke nalaze se na agregacijskim preklopnicima na koje su spojeni DSLAM-ovi na kojima se želi ostvariti usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje usluge nadzora korisničke opreme usluge ili na novom preklopniku na koji će se spojiti DSLAM na kojem se želi pružiti usluga nadzora korisničke opreme. Slika 29. prikazuje koncept usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za pružanje usluge nadzora korisničke opreme s pristupom na DSLAM razini.

Slika 29. Veleprodajni širokopojasni pristup za pružanje usluge nadzora korisničke opreme preko ADSL/VDSL pristupa na DSLAM razini

3.15.                Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTC rješenja

Pristupna zavisna mreža HT-a realizirana je temeljem FTTC rješenja, odnosno zavisnog čvora, korištenjem VDSL tehnologije.

FTTC koncept podrazumijeva postavljanje DSLAM uređaj u posebni ulični kabinet kako bi se skratila pretplatnička petlja. Zbog kraće duljine parice i u svrhu postizanja većih pristupnih brzina koristi se samo VDSL tehnologija (VDSL2 profil 17a).

Na DSLAM uređaju se koriste širokopojasni portovi za terminaciju širokopojasnih usluga dok se za pružanje POTS usluge koristi MSAN port na istom uređaju.

Na pojedinim FTTC lokacijama primjenjuje se VDSL vektoring i/ili VDSL super vektoring uz slijedeće uvjete:

•               Dozvoljena je primjena samo VDSL2 tehnologije u profilu 17a i 35b pri čemu se vektoring metoda primjenjuje istovremeno na sve linije,

•               Operatori korisnici koji koriste uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa uz primjenu VDSL vektoringa i/ili VDSL super vektoring dužni su koristiti VDSL vektoring modem i/ili VDSL super vektoring modem na lokaciji Krajnjeg korisnika, sukladno popisu vektoring modema iz Priloga 2 Dodatka 8 ove Standardne ponude

•               HT može primijeniti VDSL vektoring i/ili VDSL super vektoring na svim novim i postojećim zavisnim čvorovima (FTTC) uz najavu primjene VDSL vektoringa i/ili VDSL super vektoring operatorima korisnicima sukladno poglavlju 3.18. (Izmjena tehničkih parametara),

•               Niti u jednom trenutku u istom primarnom kabelu ne smiju egzistirati VDSL2 linije čiji izvor signala dolazi s više od jednog pristupnog uređaja (DSLAM-a) s istog čvora.

Slika 30. Način realizacije FTTC koncepta u pristupnoj mreži

Na pojedinim FTTC lokacijama nema instaliranih MSAN POTS portova, te je na njima moguće koristiti isključivo veleprodajni širokopojasni pristup kada krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika (naked BSA).

Slika 31. Način realizacije FTTC koncepta u pristupnoj mreži kada na lokaciji nema instaliranih MSAN POTS portova

Realizacija Internet usluge na IP razini, Ethernet razini i DSLAM razini

Opisano u poglavljima 3.6., 3.8. i 3.10. vrijede postavke navedene za VDSL pristupnu tehnologiju.

Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu

Opisano u poglavlju 3.11. vrijede postavke navedene za VDSL pristupnu tehnologiju.

Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu

Opisano u poglavlju 3.12. vrijede postavke navedene za VDSL pristupnu tehnologiju

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme

Opisano u poglavlju 3.13. vrijede postavke navedene za VDSL pristupnu tehnologiju

Posebni virtulani kana za Podatkovnu uslugu

Opisano u poglavlju 3.15. vrijede postavke navedene za VDSL pristupnu tehnologiju

3.16.                Posebni virtualni kanal za Podatkovnu uslugu

Posebni kanal omogućava operatorima prijenos cjelokupnog prometa od korisničke opreme putem IP mreže korištenjem HT infrastrukture. Posebni virtualni kanal može se zakupiti kao samostalna usluga putem predmetne standardne ponude ili kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa namijenjenog Internet usluzi.

Slika 32. Koncept posebnog virtualnog kanala za Podatkovnu uslugu

3.16.1                      Realizacija posebnog virtualnog kanala za Podatkovnu uslugu

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala na korisničkoj lokaciji:

• Ukupni upstream promet je označen sa prioritetom dot1p=2

• Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje jedne ili dvije MAC adrese

• Na pristupnoj opremi (DSLAM/OLT) kreira se virtualna linija za svakog krajnjeg korisnika

• Promet od svih krajnjih korisnika jednog Operatora korisnika nalazi se u istom VLAN-u

• HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela.

Implementacija posebnog virtualnog kanala zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog PVC-a) između modema (pod nadzorom Operatora korisnika) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a). Kod ADSL pristupa koristi se PVC (0/70).

Slika 33. Realizacija posebnog virtualnog kanala za Podatkovnu uslugu preko ADSL pristupa

Karakteristike posebnog virtualnog kanala (PVC ili VLAN):

• Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u VLAN Operatora korisnika i označen sa dot1p=2

• Kod ADSL pristupa PVC koristi VBR-nrt klasu

• Promet u odlaznom smjeru (up stream) je uvijek limitiran na 704 kbit/s (PCR), odnosno 576 kbit/s (SCR)

• Promet u dolaznom smjeru (down stream) je limitiran na jednu od sljedećih vrijednosti:

◦ 4 Mbit/s

◦ 10 Mbit/s

Operator korisnik mora osigurati opremu za svoje Krajnje korisnike. HT je obavezan dati specifikaciju tehničkih uvjeta koje mora zadovoljavati korisnička oprema prema DSLAM-u.

3.16.2                      Pristup HT-ovoj mreži na Ethernet razini za Podatkovnu uslugu

Točke primopredaje nalaze se unutar svake Ethernet domene gdje se želi ostvariti usluga. Slika 34. prikazuje koncept usluge s pristupom na Ethernet razini.

Slika 34. Podatkovna usluga na Ethernet razini putem ADSL tehnologije

Promet zahtijeva velike brzine prijenosa sa sljedećim QoS zahtjevom – dot1p=2.

3.16.3                      Karakteristike pristupa Podatkovnoj usluzi

Osnovne karakteristike za realizaciju usluge:

• Točka spajanja na Ethernet agregaciju definira se zavisno od potrebe Operatora korisnika i tehničkih mogućnosti (raspoloživih sučelja) HT-a.

• Fizička sučelja na točki spajanja su standardna Ethernet sučelja.

• Za svakog Operatora korisnika uspostavlja se zasebna točka pristupa za primopredaju prometa.

• Točka pristupa HT-ovoj mreži  mora biti odvojena u odnosu na ostale usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa pojedinog Operatora korisnika.

• Sučelje prema Operatoru korisniku na točki pristupa za primopredaju prometa je "tagirano", odnosno Ethernet okviri nose informaciju o VLAN-u prema 802.1Q standardu. Unutar dodanog "taga" nalaze se i prenose i informacije o prioritetu pojedinog Ethernet okvira (dot1p).

• HT i Operator korisnik dogovaraju koji će VLAN koristiti za realizaciju usluge. HT je obavezan ponuditi samo VLAN-ove koji se još ne koriste unutar HT Ethernet mreže.

• Brzina prijenosa za uslugu na točki spajanja bit će ograničena u oba smjera (odlazni i dolazni) od strane HT-a na dogovoreni iznos.

• Za svaku uslugu pojedinog Operatora korisnika definiran je zasebni VLAN.

• Operator korisnik je dužan osigurati sve preduvjete za pružanje usluge što uključuje uspostavu PPP spoja ili DHCP dodjelu adresa. HT mreža služi isključivo kao L2 transport do mreže Operatora korisnika.

• MTU je 1500 okteta (ako se radi o DHCP baziranoj usluzi). E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika.

• Za svakog krajnjeg korisnika potrebno je kreirati zasebnu virtualnu liniju (PVC) na pristupnoj opremi (DSLAM).

• Točka razgraničenja na korisničkoj lokaciji je CPE djelitelj (splitter) za ADSL pristupnu tehnologiju. Pružanje usluge na lokaciji krajnjeg korisnika se obavlja preko iste točke koja služi za pružanje Internet usluge uz napomenu da kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a.

• Operator korisnik je odgovoran za instalaciju CPE djelitelja (splittera) (osigurava HT), modema, IAD-a, ili bilo koje druge opreme namijenjen za korisničku lokaciju.

4.                    Kapaciteti potrebni na točkama pristupa HT-ovoj mreži

Na svakoj pristupnoj točki potrebno je odrediti prijenosnu brzinu koja je potrebna za realizaciju usluge. Za realizaciju usluge koristi se koeficijent koncentracije 1:5. Ukupna zakupljena brzina (BW) minimalno mora biti jednaka zbroju svih pristupnih brzina korisnika (bw) pojedinog Operatora korisnika podijeljena s koeficijentom koncentracije

BW = bw /5

Iznimno Operator korisnik za realizaciju usluge, zbog troškovne i tehničke opravdanosti, može koristiti veći omjer koncentracije na primopredajnim točkama, ukoliko isti izričito pisanim putem prihvati moguće odstupanje u kvaliteti usluge koja se jamči temeljem ove Standardne ponude.

3.17.                Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja

Slika 35. Način realizacije FTTB koncepta sa VDSL17a tehnologijom u pristupnoj mreži

Slika 35a. Način realizacije FTTB koncepta sa G.fast tehnologijom u pristupnoj mreži

Slika 36. Način realizacije FTTDP koncepta sa VDSL17a tehnologijom u pristupnoj mreži

Slika 36a. Način realizacije FTTDP koncepta sa G.fast tehnologijom u pristupnoj mreži

Pristupna mreža HT-a temeljem FTTB/FTTDP rješenja korištenjem VDSL 17a i G.fast tehnologije može biti realizirana na dva načina:

a)      da se do FTTB/FTTDP DSLAM-a dolazi svjetlovodnom pristupnom mrežom pri čemu je uplink FTTB/FTTDP DSLAM-a vezan na GPON port ili,

b)     da se do FTTB/FTTDP DSLAM-a dolazi svjetlovodnim privodom pri čemu je uplink FTTB/FTTDP DSLAM-a vezan na Ethernet preklopnik.

Od FTTB/FTTDP DSLAM-a do lokacije Krajnjeg korisnika dolazi se kućnom bakrenom instalacijom za FTTB, odnosno razvodnim dijelom mreže za FTTDP. VDSL 17a i G.fast pristupnu tehnologiju na FTTB/FTTDP rješenju je moguće koristiti za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za linijske brzine u dolazu jednake i veće od 50 Mbit/s.

Točka razgraničenja između HT-a i Operatora korisnika za FTTB koncept je port na FTTB DSLAM-u koji se nalazi u izvodnom ormariću u zgradi, a koji je pod nadzorom HT-a, a za FTTDP koncept je točka razgraničenja priključna kutija na obiteljskoj kući ili manjoj zgradi, dok kućna instalacija te IAD uređaj nisu pod nazorom HT-a.

Specifično za G.fast pristupnu tehnologiju, G.fast linija je terminirana na G.fast NT uređaju koji funkcionira u tzv. bridge modu. Operator korisnik na korisničkoj lokaciji spaja svoju opremu na Ethernet sučelje na G.fast NT uređaju. G.fast NT uređaj je pod nadzorom i upravljanjem HT-a. Operator se spaja na "tagirani" Ethernet port na kojemu je definiran po jedan VLAN za svaki virtualni kanal koji se koristi, korištenjem IEEE 802.1Q standarda. Korisničke usluge se konfiguriraju na standardnom HGW, uređaju istog tipa i konfiguracije kao i kod spajanja u  kombinaciji sa ONT uređajem koji se koristi u FTTH pristupu Kućna instalacija nije u domeni odgovornosti HT-a.

U slučaju da HT zaprimi zahtjev HAKOM-a za modifikacijom frekvencijskog spektra od 2,2-106MHz ili 2,2-212MHz koji koristi G.fast tehnologija, zbog uklanjanja smetnje u prijemu nekog drugog signala unutar istog frekvencijskog opsega, a čiji se prijemnik nalazi u neposrednoj blizini instalacije koju koristi G.fast tehnologija, HT će poduzeti sve potrebne mjere kako bi uklonio uzrok smetnje. Modifikacija G.fast frekvencijskog spektra će rezultirati promjenom G.fast profila, odnosno promjenom paketa usluga, smanjenjem brzine Internet pristupa ili privremenim isključenjem veleprodajnog širokopojasnog pristupa Operatora korisnika. Operator korisnik je suglasan i pristaje da je HT ovlašten na zahtjev HAKOM-a poduzeti sve potrebne mjere za modifikacijom frekvenciskog spektra uključujući i mjere iz prethodne rečenice, bez odgode i bez slanja prethodne obavijesti Operatoru korisniku ali uz naknadnu obavijest u roku od 24 h računajući od poduzimanja mjere.

Pojedino FTTB/FTTDP tehničko rješenje realizirat će se na način da se osigura povratno napajanje HT-ovog DSLAM uređaja putem korisničke parice distributivnog dijela HT bakrene mreže s obračunskog mjernog mjesta krajnjeg korisnika za električnu energiju, u kojem slučaju je na lokaciji krajnjeg korisnika osim VDSL modema ili HGW i G.fast NT-a u slučaju G.fast-a potrebno instalirati i napajačku kutiju - PSE (Power-Sourcing-Equipment) s adapterom za mrežni priključak (220VAC) (dalje u tekstu: Povratno napajanje).

3.17.1                      Realizacija Internet usluge na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

Prema korisničkom VDSL modemu, HT dodjeljuje VLAN 1203 za pristup Internetu preko VDSL pristupne tehnologije na IP razini, ili drugi VLAN koji se dogovori sa Operatorom korisnikom,  koji se na DSLAM-u mapira u VLAN koji se unutar HT EAE koristi za uslugu pristupa Internetu.

Za korištenje Internet usluge na FTTB/FTTDP rješenju Operator korisnik može koristiti pristup na IP razini ili Ethernet razini.

Za realizaciju veleprodajnog širokopojasnog pristupa na IP razini putem FTTB/FTTDP rješenja s VDSL 17.a tehnologijom Operator korisnik koristi slijedeće HT kapacitete:

-          Sučelje na FTTB/FTTDP DSLAM-u,

-          Razvodni dio mreža za FTTDP,

-          Virtualna linija na FTTB/FTTDP DSLAM-u,

-          Korištenje kapaciteta transportne HT mreže,

-          Korištenje BRAS uređaja,

-          Korištenje AAA sustava.

Kod realizacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja na IP razini, kreiranje L2TP tunela ostvaruje se dinamički korištenjem AAA sustava (RADIUS). To omogućuje da se parametri pojedinog Operatora korisnika konfiguriraju samo na jednom mjestu (a ne na svakom BRAS uređaju).

Sljedeći koraci su potrebni za uspostavljanje spoja između Krajnjeg korisnika i Operatora korisnika:

1. Korisnik uključuje PPPoE klijenta (bilo s vlastitog računala ili s modema odnosno IAD uređaja),

2. Korištenjem DSLAM sustava i Ethernet agregacije uspostavlja se PPPoE spoj prema BRAS uređaju od HT-a,

3. HTov BRAS otvara spoj prema AAA sustavu i provjerava da li je Operator korisnik prisutan u bazi podataka,

4. AAA sustav odgovara sa parametrima za uspostavljanje L2TP tunela prema BRAS uređaju od Operatora korisnika,

5. HT-ov BRAS uspostavlja L2TP tunel prema BRAS uređaju Operatora korisnika uređaju te prosljeđuje korisnikove informacije za uspostavu PPP spoja.

BRAS Operatora korisnika dostavlja informacije i parametre potrebne za uspostavu spoja (IP adresa, DNS, itd.) ili odbija spajanje.

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na Ethernet razini, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja Ethernet domene. Realizacija na Ethernet razini podrazumijeva da korisnički promet ne prolazi kroz HT-ov BRAS i nema uspostave L2TP tunela već PPPoE direktno terminira na BRAS uređaj Operatora korisnika.

MTU do HT BRAS uređaja je 1492 okteta. E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika.

HT spaja Krajnje korisnike u VLAN koji se koristi za uslugu pristupa Internetu.

U varijanti kad je uplink FTTB/FTTDP DSLAM-a vezan na GPON port, HT sustavno prati promet na GPON portu kako ne bi došlo do zagušenja na način da se ograničava maksimalni broj aktivnih širokopojasnih pristupa na način kako to vrijedi i za FTTH rješenje.

3.17.2                      Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu omogućuje operatorima pružanje govorne usluge zasnovane na IP tehnologiji korištenjem HT mreže. Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu može se zakupiti kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Implementacija Posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog VLAN-a) između modema (pod nadzorom operatora) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a). Za VDSL pristupe se VLAN oznake dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila.

Karakteristike posebnog virtualnog kanala za VoIP:

-          Ograničenja brzine prijenosa u oba smjera su 256 kbit/s, 384 kbit/s, 512 kbit/s i 1536 kbit/,

-          VoIP promet je označen s najvećim korištenim prioritetom na Ethernet razini unutar HT mreže (dot1p=5),

-          Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje onoliko MAC adresa koliko dozvoljava instalirana oprema po pojedinoj liniji (minimalno dvije) za VoIP uslugu,

-          Na pristupnoj opremi (DSLAM) kreira se virtualna linija za svakog korisnika,

-          Promet od svih krajnjih korisnika jednog operatora nalazi se u istom VLAN-u,

-          HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela.

-          Za QoS koristi se QoS klasa i pripadajući queue sa dot1p=5 oznakom na Ethernet sloju za VDSL

-          Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u VoIP VLAN operatora i označen sa prioritetom dot1p=5.

Operator mora osigurati VoIP opremu (IP telefon, modem ili IAD uređaj) za svoje korisnike.

Za korištenje VoIP usluge na FTTB/FTTDP rješenju Operator korisnik može koristiti pristup na IP razini ili Ethernet razini.

3.17.3                      Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

Posebni kanal za IPTV uslugu omogućava Operatoru korisniku prijenos digitalnog televizijskog signala krajnjim korisnicima putem IP mreže korištenjem HT infrastrukture. Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu može se zakupiti kao samostalna usluga putem predmetne standardne ponude ili kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa. IPTV usluga uključuje prijenos digitalnog televizijskog signala od točke pristupa u HT-ovu mrežu do lokacije krajnjeg korisnika. Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu može se zakupiti kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu ili kao samostalni virtualni kanal.

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu na korisničkoj lokaciji:

-          Live TV promet je označen sa najvećim korištenim prioritetom (dot1p=5) u smjeru korisnika,

-          VoD promet je označen sa prioritetom dot1p=2 u smjeru korisnika,

-          Ukupni upstream promet je označen sa prioritetom dot1p=2,

-          Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje jedne ili dvije MAC adrese po STB-u,

-          Na pristupnoj opremi (DSLAM) kreira se virtualna linija za svakog krajnjeg korisnika,

-          Promet od svih krajnjih korisnika jednog Operatora korisnika nalazi se u istom VLAN-u,

-          HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela,

-          Ako Operator korisnik planira koristiti isti VLAN za virtualni kanal za IPTV i preko ADSL/VDSL i FTTH rješenja, tada mora tražiti odobrenje multicast adresnog plana već kod realizacije virtualnog kanala za IPTV preko ADSL/VDSL pristupne tehnologije. Za pristupne DSLAM/OLT uređaje koji rade u IGMP Proxy načinu rada Operator korisnik mora HTu dostaviti statičke IP adrese koje će uređaje koristiti isključivo za slanje IGMP Report/Leave poruka prema IGMP Querier routeru na IPTV VLAN-u. Ovo nije potrebno ako IGMP Querier router prihvaća IGMP Report/Leave poruke od IP adrese 0.0.0.0 (defaultna IP adresa za IGMP Proxy funkcionalnost). Za svaki DSLAM/OLT uređaj na koji su spojeni Krajnji korisnici Operatora korisnika potrebna je jedna statička IP adresa iz subneta koji koriste STB uređaji. Podržana IGMP verzija na DSLAM/OLT uređajima je IGMP v2.

Implementacija posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog VLAN-a) između modema (pod nadzorom Operatora korisnika) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a) te osiguranje dodatne propusnosti do krajnjeg korisnika, ovisno o zakupljenoj brzini virtualnog kanala za IPTV, a nevezano za zakupljeni VDSL pristup do krajnjeg korisnika.

VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila. Pri realizaciji usluge korištenjem FTTB/FTTDP rješenja, između HT-a i opreme Operatora korisnika, definira se posebni VLAN za prijenos IPTV signala Operatora korisnika.

Karakteristike posebnog virtualnog kanala za IPTV:

• Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u IPTV VLAN Operatora korisnika i označen sa dot1p=2,

• Promet u odlaznom smjeru (up stream) je uvijek limitiran na 512 kbit/s,

• Promet u dolaznom smjeru (down stream) je limitiran na slijedeće vrijednosti:

◦ 2Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 3Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 4Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 6Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 8Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 10.2Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 12 Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 20Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,,

◦ 30Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala.

Operator korisnik mora osigurati IPTV opremu (modem i STB) za svoje krajnje korisnike.

Za korištenje IPTV usluge na FTTB/FTTDP rješenju Operator korisnik može koristiti pristup na Ethernet razini.

3.17.4                      Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme omogućuje Operatoru korisniku udaljeni nadzor i upravljanje korisničkom opremom. Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme ne može se zakupiti samostalno već samo kao dodatak uz Internet, VoIP ili IPTV uslugu, te se kao takav može zakupiti zasebno za pojedinačni veleprodajni širokopojasni pristup.

Sučelje prema Operatoru korisniku na točki pristupa za primopredaju prometa je "taggirano", odnosno Ethernet okviri nose informaciju o VLAN-u prema 802.1Q standardu. Unutar dodanog "taga" nalaze se i prenose informacije o prioritetu pojedinog Ethernet okvira (dot1p).

Točka primopredaje se može realizirati na Ethernet odnosno IP razini ovisno o tome uz koju se uslugu odnosno usluge pruža posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme. Kod spajanja na Ethernet razini HT mreža služi kao L2 transport do mreže Operatora korisnika. Kod spajanja na IP razini PE usmjerivači obavljaju funkcije L3 terminacije te DHCP relay-a. U pojedinim slučajevima (ovisno o tehničkim ograničenjima opreme) potrebna je realizacija posebnog sučelja za primopredaju.

Operator korisnik je dužan osigurati sve preduvjete za pružanje usluge što uključuje uspostavu PPP spoja ili DHCP dodjelu adresa.

Pružanje posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme na korisničkoj lokaciji se obavlja preko iste točke koja služi za pružanje ostalih usluga na dotičnom veleprodajnom širokopojasnom pristupu.

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme na korisničkoj lokaciji:

• Brzina prijenosa iznosi 256 kbit/s u oba smjera,

• Promet je označen s najmanjim korištenim prioritetom na Ethernet razini unutar HT mreže (dot1p=0),

• Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje najmanje dvije, a najviše četiri MAC adrese,

• Na pristupnoj opremi (DSLAM) kreira se virtualna linija za svakog krajnjeg korisnika,

• Promet od svih krajnjih korisnika jednog operatora korisnika nalazi se u istom VLAN-u,

• HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela.

Implementacija posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog VLAN-a) između modema (pod nadzorom operatora korisnika) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a). Kod VDSL pristupa koristi se klasa koja odgovara QoS oznaci dot1p=0, a VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila.

3.17.5                      Posebni virtualni kanal za Podatkovnu uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

Opisano u poglavlju 3.15. vrijede postavke navedene za VDSL pristupnu tehnologiju za pristup na Ethernet razini.

3.17.6                      Realizacija Internet usluge na G.fast tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja

Prema korisničkom HGW uređaju,  HT dodjeljuje VLAN  koji se dogovori sa Operatorom korisnikom za pristup Internetu preko G.fast pristupne tehnologije. Taj korisnički VLAN  se na DSLAM-u mapira u VLAN koji se unutar HT EAE mreže koristi za uslugu pristupa Internetu.

Za korištenje Internet usluge na FTTB/FTTDP rješenju Operator korisnik može koristiti pristup na IP razini ili Ethernet razini.

Za realizaciju veleprodajnog širokopojasnog pristupa na IP razini putem FTTB/FTTDP rješenja s G.fast tehnologijom Operator korisnik koristi slijedeće HT kapacitete:

-          G.fast korisnički port na G.fast DSLAM-u,

-          Ethernet sučelje na G.fast NT uređaju

-          Razvodni dio mreža za FTTDP,

-          Virtualna linija na FTTB/FTTDP DSLAM-u,

-          Korištenje kapaciteta transportne HT mreže,

-          Korištenje BRAS uređaja,

-          Korištenje AAA sustava.

Kod realizacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja na IP razini, kreiranje L2TP tunela ostvaruje se dinamički korištenjem AAA sustava (RADIUS). To omogućuje da se parametri pojedinog Operatora korisnika konfiguriraju samo na jednom mjestu (a ne na svakom BRAS uređaju).

Sljedeći koraci su potrebni za uspostavljanje spoja između Krajnjeg korisnika i Operatora korisnika:

1. Korisnik uključuje PPPoE klijenta (bilo s vlastitog računala ili HGW uređaja),

2. Korištenjem DSLAM sustava i Ethernet agregacije uspostavlja se PPPoE spoj prema BRAS uređaju od HT-a,

3. HT-ov BRAS otvara spoj prema AAA sustavu i provjerava da li je Operator korisnik prisutan u bazi podataka,

4. AAA sustav odgovara sa parametrima za uspostavljanje L2TP tunela prema BRAS uređaju od Operatora korisnika,

5. HT-ov BRAS uspostavlja L2TP tunel prema BRAS uređaju Operatora korisnika uređaju te prosljeđuje korisnikove informacije za uspostavu PPP spoja.

BRAS Operatora korisnika dostavlja informacije i parametre potrebne za uspostavu spoja (IP adresa, DNS, itd.) ili odbija spajanje.

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na Ethernet razini, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja Ethernet domene. Realizacija na Ethernet razini podrazumijeva da korisnički promet ne prolazi kroz HT-ov BRAS i nema uspostave L2TP tunela već PPPoE direktno terminira na BRAS uređaj Operatora korisnika.

MTU do HT BRAS uređaja je 1492 okteta. E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika.

HT spaja Krajnje korisnike u VLAN koji se koristi za uslugu pristupa Internetu.

U varijanti kad je uplink FTTB/FTTDP DSLAM-a vezan na GPON port, HT sustavno prati promet na GPON portu kako ne bi došlo do zagušenja na način da se ograničava maksimalni broj aktivnih širokopojasnih pristupa na način kako to vrijedi i za FTTH rješenje.

3.17.7                      Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu na G.fast tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja