Pripremam raspravu
Javna rasprava - izmjena dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra br. RF-DTV-01/20
Opis rasprave
Datum otvaranja rasprave: 17. srpnja 2020. 15:00
Datum zatvaranja rasprave: 17. kolovoza 2020. 15:00
Uključi prikaz broja:

6.2.5Stupanj vertikalne integracije

6.2.6Nedostatak protutežne kupovne moći

KLASA: UP/I-344-05/20-01/2790

6.3Zaključak o procjeni postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom i ocjena djelotvornosti tržišnog natjecanja

7Prepreke razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja

URBROJ: 376-06-1-20-2

7.1Odbijanje dogovora/uskraćivanje pristupa

Zagreb, 17. srpanj 2020.

7.2Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama nevezanim uz cijene

7.2.1Diskriminirajuće korištenje informacija ili uskraćivanje informacija

7.2.2Taktike odgađanja

7.2.3Neopravdani zahtjevi

7.2.4Neopravdano korištenje informacija o konkurentima

7.2.5Diskriminacija kakvoćom usluge

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 8. i članka 91.a stavka 2. i 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11,133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) te članka 6. i 7. Pravilnika o uvjetima dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra (NN br. 45/12, 50/12, 97/14 i 116/17), u postupku pokrenutom na zahtjev nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra br. RF-DTV-01/20, trgovačkih društava Odašiljači i veze d.o.o., Ulica grada Vukovara 269d, Zagreb, HT Produkcija d.o.o., Ulica grada Vukovara 23, Zagreb i Hrvatski Telekom d.d., Radnička cesta 21, Zagreb, vezano uz izmjenu navedene dozvole, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na sjednici održanoj 17. srpnja 2020. donijelo je sljedeću

7.2.6Uskraćivanje važnih informacija

ODLUKU

7.3Prenošenje značajne tržišne snage na osnovama vezanim uz cijene

7.3.1Diskriminacija na cjenovnoj osnovi

7.3.2Unakrižno subvencioniranje

I. Nositeljima dozvole br. RF-DTV-01/20, HT Produkciji d.o.o., Odašiljačima i vezama d.o.o. i Hrvatskom Telekomu d.d., produljuje se do 31. prosinca 2030. pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluge upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama digitalne televizije za multiplekse MUX C i MUX E.

8Regulatorne obveze operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji

8.1Obveza pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže

8.1.1Obveza pružanja pristupa trećoj strani posebnim dijelovima mreže i/ili opreme na način da pruža pristup veleprodajnim uslugama obuhvaćenim definicijom tržišta

8.1.2Pregovaranje u dobroj vjeri

II. U dozvoli za uporabu radiofrekvencijskog spektra br. RF-DTV-01/20 mijenja se uporaba kanala u digitalnim regijama kako slijedi:

8.1.3Ne ukidanje već odobrenog pristupa

8.1.4Odobrenje otvorenog pristupa tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za međusobno djelovanje usluga ili usluga virtualnih mreža

8.1.5Osiguravanje zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

8.1.6Omogućavanje pristupa sustavima operativne potpore ili sličnim programskim sustavima nužnim za osiguravanje pravednog tržišnog natjecanja u pružanju usluga

8.1.7Zahtjevi koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti, razložnosti i pravodobnosti

8.2Obveza nediskriminacije

8.3Obveza transparentnosti

8.4Obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva

8.5Obveza računovodstvenog razdvajanja

9Popis slika

10Privitci

10.1Privitak 1: Popis operatora

10.2Privitak 2: Tablični prikaz regulatornih obveza

1        Sažeti pregled dokumenta

HAKOM[1] je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ZEK-om[2]. U okviru svojih nadležnosti, HAKOM je zadužen za područje tržišnog natjecanja u elektroničkim komunikacijama te sukladno članku 52. ZEK-a HAKOM provodi postupak analize tržišta.

U provedbi postupka analize tržišta, HAKOM najprije utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex-ante) regulaciji u skladu s člankom 53. ZEK-a. Potom, u skladu s člankom 54. ZEK-a, određuje mjerodavna tržišta i procjenjuje postojanje jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, u svrhu ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. Na temelju rezultata provedene analize bit će određene, izmijenjene, zadržane ili ukinute regulatorne obveze navedene u člancima od 58. do 65. ZEK-a.

HAKOM je u provedbi postupka analize tržišta osobito vodio računa o primjeni mjerodavne Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji[3] (dalje: Preporuka o mjerodavnim tržištima) i o mjerodavnim Smjernicama za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage[4].

Uzimajući u obzir da je predmetno mjerodavno tržište prepoznato unutar Preporuke o mjerodavnim tržištima, nije bilo potrebe za provođenjem postupka iz članka 53. stavka 2. ZEK-a (Test tri mjerila) kako bi se utvrdilo je li predmetno tržište podložno prethodnoj regulaciji.

U procesu određivanja mjerodavnog tržišta, HAKOM je odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju mjerodavnog tržišta te na temelju rezultata provedene analize zaključio da mjerodavno tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji obuhvaća sljedeće usluge:

-uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa

-uslugu dijela veleprodajnog visokokvalitetnog pristupnog proizvoda

-uslugu visokokvalitetnog pristupa koju operatori pružaju za vlastite potrebe,

u dijelu koji se odnosi na zaključni segment neovisno o tome radi li se o uslugama visokokvalitetnog pristupa realiziranim putem Ethernet prijenosne tehnologije, xWDM tehnologije ili o tradicionalnim digitalnim vodovima, i to bez obzira na prijenosni kapacitet i prijenosni medij pri čemu se krajnje (tj. priključne) točke nalaze unutar područja RH.

Također, HAKOM je odredio da je mjerodavno tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, u zemljopisnoj dimenziji, nacionalni teritorij Republike Hrvatske (dalje: RH).

Nakon što je odredio mjerodavno tržište, HAKOM je na temelju mjerila za procjenu operatora sa značajnom tržišnom snagom iz članka 55. stavka 3. ZEK-a, odredio Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) operatorom sa značajnom tržišnom snagom na ovom mjerodavnom tržištu.

Slijedom svega, HAKOM je, na temelju prepreka koje se mogu pojaviti na veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji, odredio HT-u sljedeće regulatorne obveze:

-obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže,

-obvezu nediskriminacije,

-obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude,

-obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i

-obvezu računovodstvenog razdvajanja.

Tablični prikaz regulatornih obveza prikazan je u Privitku 1. ovog dokumenta.

Digitalna regija

Kanal u mreži za multipleks MUX C

Kanal u mreži za multipleks MUX E

D1

38[1]

56 [3]/ 21[4]/ 23 [1]

D2

38[1] / 28[2]

26[3]/ 23

D3

28[2]

53[3]/ 48[2]

D4

28[2]

53[3]/ 48[2]

D5

57[3]/ 29

39[4]/ 34

D6

36

34

D7

21[3]/ 35

45

D8

23[3]/ 34

41

D9

22[3]/ 28[4]/ 29

45

2        Uvod

NAPOMENE:

2.1    Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

[1]U istoj SFN mreži pokriva se digitalna regija D1 i istočni dio digitalne regije D2

Europska komisija je u ožujku 2002. usvojila četiri direktive koje predstavljaju Regulatorni okvir iz 2002. na području elektroničkih mreža i komunikacijskih usluga, a peta direktiva, koja također predstavlja Regulatorni okvir, usvojena je u listopadu 2002. Direktive su sljedeće:

[2]U istoj SFN mreži pokrivaju se digitalne regije D4, D3, i zapadni dio digitalne regije D2

[3]Kanal se može koristiti do trenutka gašenja MUX A, MUX B i MUX D u pojedinoj regiji

• Direktiva 2002/19/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međusobnom povezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme („Direktiva o pristupu“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

[4]Kanal se može koristiti privremeno do obavijesti HAKOM-a. Nakon obavijesti HAKOM-a potrebno je prijeći na konačni kanal unutar 90 dana.

• Direktiva 2002/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenju na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga („Direktiva o ovlaštenju“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/21/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge („Okvirna direktiva“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/140/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

III. Nositeljima dozvole iz točke I. ove odluke bit će izdana nova dozvola usklađena s izmijenjenim uvjetima iz točke I. i II. ove odluke.

Obrazloženje

• Direktiva 2002/22/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika vezanim uz elektroničke komunikacijske mreže i usluge („Direktiva o univerzalnoj usluzi“); izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

• Direktiva 2002/58/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u elektroničkom komunikacijskom sektoru („Direktiva o privatnosti u elektroničkim komunikacijama“), izmijenjena i dopunjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009.

Namjera direktiva Europske komisije jest promicanje harmonizacije u području elektroničkih komunikacija u svim članicama EU. Europska komisija je 2009. usvojila i uredbu 1211/2009 o osnivanju posebnog tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije i njegovog Ureda (BEREC) koja je neposredno primjenjiva u državama članicama.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) zaprimila je 1. srpnja 2020. zahtjev nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra br. RF-DTV-01/20, trgovačkih društava Odašiljači i veze d.o.o., HT Produkcija d.o.o. i Hrvatski Telekom d.d. (dalje: nositelji dozvole), za produljenjem prava uporabe radiofrekvencijskog spektra iz navedene dozvole za narednih 10 godina, a najmanje do 31. prosinca 2030., do kada je Nacionalnim planom djelovanja za uporabu frekvencijskog pojasa 470-790 MHz (dalje: Nacionalni plan djelovanja) i mjerodavnoj legislativi osigurana raspoloživost frekvencijskog pojasa 470-694 MHz za zemaljsko pružanje radiodifuzijskih usluga televizije. Također, traže i promjenu odašiljačkih kanala određenih dozvolom te radi ekonomičnosti postupka predlažu istodobno s postupkom produljenja dozvole provesti postupak izmjene kanala u dozvoli.

11. prosinca 2018. usvojena je Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog Parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (dalje: Zakonik). Zakonik je dio Programa za primjerenost propisa (REFIT) kojim su obuhvaćene četiri direktive, i to direktive 2002/19/EZ, 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ, i Uredbu (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1). Svaka od tih direktiva sadržava mjere koje su primjenjive na pružatelje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s regulatornom poviješću sektora u kojem su poduzetnici bili vertikalno integrirani, tj. njihove djelatnosti obuhvaćale su pružanje i mreža i usluga. Preispitivanje pruža priliku da se preinakom četiriju direktiva pojednostavni postojeća struktura radi jačanja njezine usklađenosti i dostupnosti, vezano za cilj Programa za primjerenost propisa. Njime se nudi i mogućnost prilagodbe strukture novim tržišnim okolnostima, u kojima pružanje komunikacijskih usluga više nije nužno povezano s pružanjem mreže. Zakonik će biti prenesen u novi Zakon o elektroničkim komunikacijama, a sve do tada, na snazi su gore spomenute direktive.

Na temelju prvog odlomka članka 15. Okvirne direktive (Direktiva 2002/21/EC), Europska komisija je usvojila Preporuku o mjerodavnim tržištima čime je zamijenjena Preporuka (2007/879/EC) od 17. prosinca 2007. o mjerodavnim tržištima na području elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj regulaciji[5].

2.2    Zakon o elektroničkim komunikacijama

Sve prethodno navedene direktive implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo kroz ZEK kojim se, između ostalog, propisuju uvjeti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. HAKOM primjenom odredaba ZEK-a osigurava uvjete za djelotvorno tržišno natjecanje, odnosno omogućava jednake uvjete za sve operatore koji djeluju na tržištima elektroničkih komunikacija. ZEK propisuje postupak analize tržišta na način kako slijedi.

Utvrđivanje mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj regulaciji u skladu je s člankom 53. ZEK-a uz primjenu važeće Preporuke o mjerodavnim tržištima. Važeća preporuka sadrži četiri tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, pa je HAKOM u mogućnosti, bez dokazivanja da su istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila), prethodno regulirati samo ta četiri tržišta. Međutim, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta koja su specifična za područje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj podložna prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode;

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira;

Nositelji dozvole pojašnjavaju kako zahtjev podnose temeljem članka 91.a stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK ), članka 7. st. 1. Pravilnika o uvjetima dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra (dalje: Pravilnik) te točke II. odluke Vijeća HAKOM-a od 27. veljače 2019., radi poslovnog interesa svih nositelja dozvole i nastavka pružanja usluge upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama digitalne televizije.

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanja nedostataka na tržištu.

U nastavku se provodi postupak koji se sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom mjerodavnom tržištu. U svrhu određivanja mjerodavnog tržišta, prema članku 54. ZEK-a, HAKOM utvrđuje dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju tržišta, vodeći osobito računa o mjerodavnim Smjernicama za analizu tržišta i ocjenu značajne tržišne snage te o mjerodavnoj pravnoj stečevini EU iz područja tržišnog natjecanja.

U odnosu na zahtjev za produljenje dozvole, nositelji dozvole navode kako je produljenje dozvole nužno radi pravovremenog planiranja investicija u prijamničku (korisničku), odašiljačku, procesnu i headend opremu, planiranja marketinških aktivnosti, planiranja produženja ili ugovaranja višegodišnjih ugovora s vlasnicima sadržaja te planiranja strategije razvoja usluga koje se pružaju putem dozvole. Pri tome smatraju kako je produljenje dozvole potrebno provesti dovoljno prije početka prelaska na digitalno odašiljanje isključivo u DVB-T2/HEVC sustavu, koje je u tijeku, a koje izravno utječe na potrebu zamjene korisničke opreme nužne za korisnike Evo tv usluge i time je odlučno za poslovnu sigurnost nositelja dozvole i transparentnost za krajnje korisnike Evo tv usluge.

Po određivanju mjerodavnog tržišta u objema navedenim dimenzijama, HAKOM, u suradnji s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN), sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, ocjenjuje djelotvornost tržišnog natjecanja na tom tržištu. U slučaju nedostatka djelotvornog tržišnog natjecanja, HAKOM, sukladno članku 55. ZEK-a, procjenjuje postoji li na tom mjerodavnom tržištu operator/operatori sa značajnom tržišnom snagom te ukoliko da HAKOM donosi odluku kojom svakom operatoru sa značajnom tržišnom snagom određuje najmanje jednu regulatornu obvezu iz članaka 58. do 65. ZEK-a.

Odluku u navedenom postupku, HAKOM je prethodno obvezan notificirati Europskoj komisiji.

2.3    Odnos prema drugim zakonima

Sukladno članku 6. stavku 4. ZEK-a, HAKOM, između ostalih, osobito surađuje s AZTN-om. AZTN je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja[6] za što odgovara Hrvatskom saboru.

U odnosu na traženu promjenu odašiljačkih kanala određenih navedenom dozvolom, nositelji dozvole navode kako je promjena potrebna radi pravovremene provedbe aktivnosti i ciljeva određenih Nacionalnim planom djelovanja. Smatraju kako bi bilo opravdano odašiljačke kanale Evo tv mreža promijeniti istovremeno s prelaskom s DVB-T na DVB-T2 odašiljanja, radi smanjenja troškova i utjecaja na krajnje korisnike Evo tv usluge vezano uz prilagodbu antena odnosno zajedničkih antenskih sustava na zgradama (dalje: ZAS). Usklađenom promjenom kanala koji se koriste za Evo tv uslugu s promjenom kanala iz ostalih multipleksa koji se koriste za odašiljanje digitalne zemaljske televizije za slobodan prijam programa u javnosti, smanjio bi se broj potrebnih izmjena kanala i prilagodbi ZAS-ova, kao i s time povezani troškovi. U zahtjevu predlažu privremene kanale koji bi se koristili do izdavanja dozvola za preostale raspoložive multiplekse iz Nacionalnog plana djelovanja te konačne kanale koji bi bili korišteni nakon toga. U odnosu na predložene privremene kanale, ističu kako je riječ o kanalima koji imaju povoljnije parametre i većina ih je sada u uporabi u mrežama digitalne televizije te se posljedično očekuje manji utjecaj smetnji koje dolaze iz Italije i uzrokuju probleme u prijmu televizijskih kanala u priobalnom dijelu Hrvatske. Također nalaze se u većini zajedničkih antenskih sustava, čime se omogućuje veća dostupnost signala kod gledatelja.

Zakonska je mogućnost HAKOM-a u postupku analize tržišta, a sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, zatražiti mišljenje AZTN-a na prijedlog odluke o određivanju mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom. U okviru suradnje s AZTN-om, HAKOM od AZTN-a zahtijeva mišljenje ili predlaže pokretanje postupka pred AZTN-om u svim slučajevima sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja.

Analizom svih relevantnih činjenica, HAKOM je zahtjev nositelja dozvole ocijenio osnovanim.

2.4    Osvrt na prethodno važeću odluku o analizi tržišta visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji i s njom povezane odluke

Nositeljima dozvole je odlukom (KLASA: UP/I-344-05/11-03/01 URBROJ: 376-13/MG-11-10 (IS)) od 26. listopada 2011. i odlukom (KLASA: UP/I-344-05/20-01/901, URBROJ: 376-06-1-20-2) od 26. ožujka 2020. odobrena uporaba radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskom području UHF 470-862 MHz, za dvije elektroničke komunikacijske mreže digitalne televizije MUX C i MUX E, do 26. listopada 2021.

Dozvolom RF-DTV-01/20 nositeljima dozvole propisani su uvjeti uporabe dodijeljenog radiofrekvencijskog spektra, imajući u vidu uvjete propisane Natječajnom dokumentacijom za dodjelu navedenog dijela radiofrekvencijskog spektra i Zajedničkom ponudom na natječaj nositelja dozvole.

Nositelji ponude u predmetnom dijelu radiofrekvencijskog spektra pružaju uslugu odašiljanja programskih sadržaja (TV programa) i dodatnih usluga, u sklopu Evo tv usluge.

U srpnju 2015., HAKOM je donio odluku u postupku analize tržišta visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji[7] kojom je odredio HT operatorom sa značajnom tržišnom snagom i odredio mu regulatorne obveze na temelju utvrđenih nedostataka na tržištu. Prethodno spomenuto je detaljno obrazloženo u dokumentu „Analiza tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji“[8].

Iz dostavljenog zahtjeva za produljenje i izmjenu dozvole utvrđeno je kako su nositelji dozvole zainteresirani za nastavak korištenja navedenog radiofrekvencijskog spektra i pružanje Evo tv usluge za dodatnih 10 godina, čime također postupaju sukladno obvezi propisanoj točkom II. b. odluke Vijeća HAKOM-a od 27. veljače 2019.

Nadalje, s obzirom da se tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova, prema Preporuci Europske komisije ne nalazi na popisu tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, HAKOM je radi utvrđivanja je li navedeno tržište podložno prethodnoj regulaciji, proveo postupak Testa tri mjerila. Nastavljajući se na provedeni Test tri mjerila, HAKOM je u srpnju 2015. donio konačnu odluku i utvrdio da tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova čine samo veleprodajni segmenti iznajmljenih vodova na relacijama između gradova/naselja za koje je utvrđeno da postoji dovoljna razina tržišnog natjecanja te da tržište nije podložno prethodnoj regulaciji.

Riječ je o obvezi podnošenja zahtjeva za produljenje dozvole, koja mjera je HT-u, kako jednom od nositelja dozvole, određena u okviru postupka ocjene koncentracije koja nastaje stjecanjem 100% udjela u temeljnom kapitalu društva HP Produkcija d.o.o. (temeljem rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu br. Tt-19/11962-2 od 01.04.2019. društvo HP Produkcija d.o.o. izmijenilo je tvrtku u HT produkcija d.o.o.) od strane društva Hrvatski Telekom d.d.

Svrha navedene mjere je osigurati nastavak pružanja predmetnog tipa usluge, tj. usluge naplatne televizije za narednih 10 godina, kako bi se osiguralo postojanje na tržištu dodatne tehnologije preko koje se pruža usluga naplatne televizije. Stoga, HAKOM smatra opravdanim dopustiti produljenje predmetne dozvole do 31. prosinca 2030., što je također u skladu s mjerama iz Nacionalnog plana djelovanja, kojim je predviđena raspoloživost frekvencijskog pojasa 470-694 MHz za zemaljsko pružanje radiodifuzijskih usluga televizije.

Naime, u postupku određivanja granica tržišta visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji i tržišta prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova, HAKOM je zaključio da na određenim relacijama kod povezivanja čvorova/mrežnih elemenata vlastite mreže operatori pretežito koriste vlastitu infrastrukturu ili iznajmljuju vodove od nekog drugog operatora koji nije HT ili njegovo povezano društvo. Stoga je uzimajući u obzir kriterije da u gradu postoje čvorovi barem dva operatora koja nisu HT ili povezano društvo HT-a i da su za povezivanje čvorova vlastite mreže između tih gradova operatori uspostavili vlastite vodove ili mogu koristiti vodove operatora koji nije HT ili povezano društvo HT-a, HAKOM odredio gradove/relacije koji predstavljaju granice zaključnog i prijenosnog segmenta, odnosno granicu veleprodajnog tržišta prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova i tržišta visokokvalitetnog pristupa na fiksnoj lokaciji.

U odnosu na zahtjev za izmjenom odašiljačkih kanala, HAKOM je usvojio prijedlog nositelja dozvole i u istom postupku ocjenjivao osnovanost zahtjeva za produljenje i izmjenu uvjeta uporabe radiofrekvencijskog spektra, obzirom su oba uvjetovana izmjenama u uporabi tzv. UHF frekvencijskog pojasa, odnosno frekvencijskog pojasa 470-790 MHz.

Konačno, HAKOM je zaključio da tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova obuhvaća iznajmljene vodove koji služe za povezivanje čvorova jezgrene i agregacijske mreže na relacijama između gradova navedenih u Privitku 2 dokumenta „Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova“ dok se pod zaključnim segmentima iznajmljenih vodova smatraju svi ostali dijelovi iznajmljenih vodova koji završavaju kod krajnjeg korisnika te vodovi između čvorova jezgrene mreže i agregacijske mreže koji se ne nalaze u navedenim gradovima.

Naime, riječ je o frekvencijskom pojasu u kojem se jedan dio pojasa 694-790 MHz (tzv. druga digitalna dividenda)¸, sukladno Odluci (EU) 2017/899 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji, prenamjenjuje za zemaljske sustave koji mogu pružati bežične širokopojasne usluge elektroničkih komunikacija, dok se drugi dio pojasa 470-694 MHz nastavlja koristiti za zemaljsko pružanje radiodifuzijskih usluga i daljnji razvoj digitalne zemaljske televizije te za uporabu od strane bežičnog audio PMSE-a.

Sukladno Nacionalnom planu djelovanja, cilj je omogućiti raspoloživost frekvencijskog pojasa 470-694 MHz za sustav digitalne zemaljske televizije barem do 2030. godine, što će se postići prelaskom odašiljanja digitalnog televizijskog signala na tehnološki napredniji DVB-T2 sustav odašiljanja, uz uporabu naprednijeg standarda kodiranja H.265/HEVC.

Europska komisija je u svojim primjedbama u vezi tako utvrđene granice mjerodavnih tržišta istakla da bi pri utvrđivanju mjerodavnih tržišta za veleprodajne prijenosne segmente iznajmljenih vodova bilo prikladnije utvrditi dva odvojena tržišta u zemljopisnom smislu (konkurentne i nekonkurentne relacije) uz primjenu istih kriterija pod kojima su prijenosni segmenti na nekonkurentnim relacijama uključeni u tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa. Međutim, Europska komisija je također istakla kako smatra kako bi u tom slučaju regulatorni ishod bio isti, odnosno svi vodovi koji su regulirani/deregulirani bi i u tom slučaju bili regulirani/deregulirani te je uputila HAKOM da o navedenim primjedbama vodi računa u sljedećem postupku utvrđivanja mjerodavnog tržišta.

U multipleksima MUX C i MUX E primjenjuje se DVB-T2 sustav odašiljanja sa standardom kodiranja MPEG-4 (H.264/AVC) te je, imajuću u vidu produljenje dozvole za rad navedenih multipleksa do 31. prosinca 2030., izvjesna promjena standarda kodiranja na H.265/HEVC i posljedično promjena korisničke opreme za korisnike Evo tv usluge.

Nastavno na gore navedeno, HAKOM će u ovoj analizi kod utvrđivanja mjerodavnih tržišta uzeti u obzir primjedbe Europske komisije zaprimljene u prethodnom postupku analize mjerodavnih tržišta.

Prelazak na DVB-T2 sustav odašiljanja sa standardom kodiranja H.265/HEVC trenutno je u tijeku u dijelu radiofrekvencijskog spektra koji se koristi u multipleksima MUX A, MUX B, MUX D i L-ZA. Imajući u vidu spomenutu prenamjenu druge digitalne dividende, programski sadržaj iz navedenih multipleksa kasnije će biti korišten u multipleksima M1, M2, L1 te L-ZA, pri čemu je prelazak na DVB-T2 sustav odašiljanja sa H.265/HEVC standardom kodiranja u tom dijelu spektra potrebno osigurati do 31. prosinca 2020.

Nadalje, u rujnu 2016. HAKOM je donio odluku kojom se određuju cijene za uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa na temelju ažuriranog BU-LRAIC+ modela[9]. Isto tako, odlukom iz listopada 2019. HAKOM je ažurirao vrijednosti stope povrata uloženog kapitala (WACC) za usluge u nepokretnoj i pokretnoj mreži za buduće razdoblje svrhu provođenja regulatorne obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva. Kako bi se osigurala stabilnost cijena i regulatorna predvidivost, HAKOM je odlučio da će se nove vrijednosti WACC-a primjenjivati od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022. Slijedom provedenog postupka, sve cijene reguliranih veleprodajnih usluga usklađene su s novim vrijednostima WACC-a od 1. siječnja 2020.

Nacionalnim planom djelovanja predviđene su, osim multipleksa M1, M2 i L1, dodatne mreže s nacionalnim pokrivanjem za buduće potrebe televizijskih usluga i to M3 (sadržaj iz MUX C), M4 (sadržaj iz MUX E), M5 (FTA i/ili PAY TV; buduće potrebe) i M6 (FTA i/ili PAY TV; buduće potrebe).

2.5    Kronološki slijed aktivnosti

S obzirom da je od trenutka donošenja konačne odluke u postupku analize tržišta veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji prošlo razdoblje od tri godine, HAKOM je u studenom 2018. od operatora koji su u okviru tromjesečnih upitnika HAKOM-a i/ili sustava e-Operator dostavili da su u predmetnom razdoblju pružali uslugu najma mreže i/ili vodova zatražio dostavu podataka potrebnih za provođenje postupaka analize tržišta.

Kako multipleksi M5 i M6 trenutno nisu dodijeljeni, to je HAKOM ocijenio osnovanim usvojiti prijedlog nositelja dozvole za omogućavanjem privremenog korištenja odašiljačkih kanala iz navedenih multipleksa. Naime, u velikom dijelu riječ je o kanalima koji su sada u uporabi u mrežama zemaljske digitalne televizije te se stoga omogućavanjem njihove privremene uporabe, do dodjele multipleksa M5 i M6, nositeljima dozvole smanjuje broj potrebnih izmjena kanala i prilagodbi ZAS-ova jer je riječ o kanalima koji se trenutno nalaze u većini ZAS-ova. Time se s jedne strane nositeljima dozvole smanjuju troškovi koje bi imali vezano uz primjenu kanala, i posljedično ukupni troškovi povezani s produljenjem dozvole i prelaskom na novi standard kodiranja, te s druge strane krajnjim korisnicima smanjuju troškovi za prilagodbu ZAS-ova kao i osigurava manji broj smetnji u prijmu televizijskih kanala, osobito u priobalnom dijelu Hrvatske, a time i veća dostupnost signala.

U tu svrhu HAKOM je izradio upitnik koji sadrži potrebne podatke za provođenje postupaka iz članka 53. stavka 2. ZEK‐a i članka 54. ZEK‐a. Podatci traženi u navedenom upitniku odnose se na razdoblje od prvog polugodišta 2014. do drugog polugodišta 2018. (podatci su zatraženi na šestomjesečnoj razini). Popis operatora od kojih su zatraženi podatci nalazi se u poglavlju 10.1. ovog dokumenta. Iako neki od operatora nisu dostavili tražene podatke, HAKOM smatra da podatci koji nedostaju nisu materijalno značajni te ne utječu na zaključke iznesene u dokumentu.

Isto tako, HAKOM je usvojio prijedlog konačnih kanala, odnosno kanala koji će se koristiti nakon izdavanja dozvola za multiplekse M5 i M6.

Nastavno na provedenu analizu i uočene određene nelogičnosti u dostavljenim podatcima, HAKOM je u svibnju 2019. zatražio nadopunu istih. Konkretno, od operatora je zatražen popis i opisi (tehničke karakteristike, blok sheme, način korištenja, namjenu i sl.) onih maloprodajnih proizvoda koji zadovoljavaju karakteristike proizvoda visokokvalitetnog pristupa. Kako bi HAKOM mogao utvrditi zastupljenost pojedinih maloprodajnih usluga visokokvalitetnog pristupa ovisno o tehničkoj realizaciji istih, od operatora koji su dostavili tražene opise dodatno su zatražene i količine veleprodajnih pristupnih proizvoda.

Riječ je o privremenim i konačnim kanalima iz točke II. izreke.

Dodatno, u cilju što kvalitetnijeg provođenja predmetnog postupka, a naslanjajući se na komentare HT-a zaprimljene u ovom postupku i zaključke s održanih sastanaka, od HT-a je u listopadu 2019. zatražena nadopuna podataka, odnosno sheme povezivanja i opisi svih veleprodajnih proizvoda koji nisu obuhvaćeni važećom standardnom ponudom za iznajmljene vodove, a za koje je zaključeno da imaju karakteristike visokokvalitetnog pristupa.

S tim u vezi, HAKOM je 10. veljače 2020. donio prijedlog odluke čiji je sastavni dio ovaj dokument. Kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s predloženim mjerama HAKOM će provesti javnu raspravu predviđenu člankom 22. ZEK-a.

Isto tako, sukladno članku 54. stavku 5. ZEK‐a, HAKOM je zatražio mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o načinu na koji je HAKOM odredio mjerodavno tržište i utvrdio operatora sa značajnom tržišnom snagom na tržištu. Navedeno mišljenje bit će dostupno nakon provedene javne rasprave.

mijene privremene kanale s konačnim kanalima. Navedeni rok ocijenjen je opravdanim za  poslove vezano uz operativno organiziranje i promjenu kanala od strane nositelja dozvole te za provedu natječajnog postupka za izdavanje dozvola za M5 i M6 od strane HAKOM-a.

3        Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

Stoga je temeljem članka 91.a ZEK-a i članka 6. i 7. Pravilnika odlučeno kao u izreci. Pri tome će se, sukladno izmjenama roka važenja dozvole i kanala odašiljanja, uskladiti i drugi relevantni uvjeti uporabe određeni u dozvoli.

Temeljem članka 53. stavka 1. ZEK-a, HAKOM utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji vodeći računa o Preporuci o mjerodavnim tržištima.

Sukladno članku 91.a. stavku 3. ZEK-a, o prijedlogu odluke potrebno je provesti postupak javne rasprave.

  • Odaberite sekciju kako biste vidjeli amandmane i komentare.