Pripremam raspravu
Javna rasprava - Prijedlogu Odluke o određivanju cijena veleprodajnih usluga na tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (M3b)
Opis rasprave
Datum otvaranja rasprave: 22. listopada 2020. 15:00
Datum zatvaranja rasprave: 23. studenog 2020. 18:00
Uključi prikaz broja:

• ODF-ove u prijenosnoj mreži – dimenzioniranje ODF-ova u prijenosnoj mreži se vrši za tri tipa veza: CWDM ili DWDM Metro veze, DWDM regionalne veze i DWDM glavne veze.

• Mikrovalne veze – primjenjuje se isti pristup kao i kod dimenzioniranja IP/MPLS lokacija

KLASA: UP/I-344-01/21-05/01

URBROJ: 376-05-1-21-03

• Drugu IP opremu – dimenzioniraju se “IP-switch uređaj”, “PE-router uređaji” i “VPN koncentratori” u smislu broja komada opreme, a broj se računa kao ukupni IP promet u mreži podijeljen s prosječnim kapacitetom svakog od tipova navedenih uređaja.

Zagreb, 25. veljače 2021.

Koraci dimenzioniranja i korišteni algoritmi opisani su također u priručniku iz Privitka 8.2.

Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) u postupku izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON), Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 25. veljače 2021. donijelo

ODLUKU

4.5.3    Dimenzioniranje jezgrene mreže (nije ovisno o geotipu)

I. Trgovačkom društvu Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, određuju se izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:

I.1.

Modul za dimenzioniranje jezgrene mreže odgovoran je za dimenzioniranje opreme u jezgrenoj mreži. Troškovni model uzima u obzir da je mreža modeliranog operatora NGN mreža, koja omogućuje pružanje svih maloprodajnih i veleprodajnih usluga koje trenutno pružaju operatori. Međutim, važno je istaknuti da platforme za pružanje govornih usluga, s obzirom da troškovi govornih usluga nisu predmet Troškovnog modela, nisu modelirane. Dakle, modelirani su sljedeći elementi jezgrene mreže:

Izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže.

I.2.

• HSS (eng. Home Subscriber Server) – odgovoran je za čuvanje različitih podataka o pretplatnicima, uključujući podatke za autentifikaciju i detalje usluga na koje su pretplaćeni. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu pretplatnika:

Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

II. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka ove odluke objaviti na svojim Internetskim stranicama Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke te s uklonjenim svim odredbama koje su protivne ugrađenim izmjenama.

• BRAS (eng. Broadband Remote Access Server) - odgovoran je za agregiranje sesija korisnika od pristupne mreže na Internet. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu broja korisnika širokopojasnog pristupa koji su spojeni istovremeno:

III. U ostalim dijelovima Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) ostaje nepromijenjena.

IV. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke početi primjenjivati Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) pokrenula je postupak izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) (dalje: Standardna ponuda), a temeljem članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK) koji je ovlašćuje da jednom ili iznimno više puta godišnje, po službenoj dužnosti provede postupak izmjene standardnih ponuda, radi ispunjenja ciljeva iz članka 5. ZEK-a.

• RADIUS (eng. Remote Autentification Dial-In User Service) – omogućuje daljinsku autentifikaciju i autorizaciju usluga kako bi se upravljalo korištenjem mrežnih resursa koje koriste korisnici. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu korisnika širokopojasnog pristupa koji su istovremeno spojeni:

Standardnu ponudu objavio je Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT), temeljem obveze transparentnosti iz pripadajuće Analize tržišta i Odluke Vijeća HAKOM-a od 19. lipnja 2019. (dalje: Analiza i Odluka).

Standardnom ponudom opisuje se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg HT omogućuje ovlaštenom Operatoru (dalje: Operatoru korisniku) koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge. Istom je određeno na koji način je Operatoru korisniku omogućena usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s time da trenutna procedura za pružanje usluga na temelju pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogućuje samo pružanje usluga vlastitim krajnjim korisnicima, a ne i drugim Operatorima korisnicima.

Postupak izmjene Standardne ponude pokrenut je nakon što je povodom upita jednog Operatora korisnika utvrđeno da je u Standardnoj ponudi zabranjena preprodaja za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Naime, HAKOM je analizom Standarde ponude utvrdio kako ista zapravo definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. Dakle, navedeno ograničenje u Standardnoj ponudi protivi se ciljevima i regulatornim načelima, obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.

• DNS (eng. Domain Name System) – odgovoran je za pretvaranje naziva domena u numeričke IP adrese. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu broja korisnika širokopojasnog pristupa spojenih istovremeno:

Nadalje, HAKOM je utvrdio kako navedene ograničavajuće odredbe u Standardnoj ponudi nisu ni na koji način direktno propisane ni definirane Analizom i Odlukom kao niti postojećim hrvatskim i/ili EU regulatornim okvirom. U tom smislu HAKOM je kontaktirao i Nacionalna regulatorna tijela drugih zemalja s upitom, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge te je iz pristiglih odgovora vidljivo kako u drugim zemljama ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.

Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. ZEK-a, te kraj činjenice da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM smatra kako je potrebno izmijeniti Standardnu ponudu na način da se izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Stoga je odlučeno kao u točki I.1. izreke ove odluke.

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• VoD poslužitelj (eng. Video On-demand Server) – omogućuje prilagođeni video sadržaj prema zahtjevima korisnika. Modelirana je jedna jedinica VoD poslužitelja pod uvjetom da broj jezgrenih veza nije nula.

Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije. HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude i kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Stoga je odlučeno kao u točki I.2. izreke ove odluke.

• IPTV platforma: odgovorna za obradu, modulaciju i kodiranje TV signala prije njegovog prijenosa. Modelirana je jedna IPTV platforma pod uvjetom da broj IPTV veza nije nula.

Konačno, pripadajućim dokumentom „Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) 2021.“ detaljno su pojašnjeni razlozi zbog koji je HAKOM pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude. S obzirom da je dokument sastavni dio ove odluke, radi izbjegavanja ponavljanja HAKOM se poziva i na obrazloženje dato u navedenom dokumentu.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. i članka 58. stavka 3. ZEK-a odlučio kao u izreci ove odluke.

Sukladno članku 22. stavak 5. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.

4.6    Modul za izračun CapEx i OpEx troškova

Ovaj modul Troškovnog modela izračunava troškove (CapEx i OpEx) povezane sa potrebnim mrežnim resursima kako ih je dimenzionirao modul za dimenzioniranje. Ti troškovi se dobivaju u tri koraka.

Korak 1 - Određivanje jediničnih troškova resursa i trendova troškova

Za definiranje jediničnih troškova resursa koji se razmatraju u Troškovnom modelu, potrebna su dva ulazna podatka: Jedinični troškovi (podijeljeni na CapEx i OpEx i odnose se na prošlo razdoblje) i trendovi troškova (koji daju očekivane cijene, odnosno troškova resursa u budućnosti). Na osnovu jediničnih troškova u proteklom razdoblju i trendova troškova, Troškovni model računa troškove resursa u budućem razdoblju.

Ovdje je potrebno napomenuti, da je u Troškovnom modelu implementiran mehanizam koji omogućuje smanjenje OpEx troškova za imovinu bakrene mreže u budućem razdoblju. Naime, logično je za pretpostaviti da , budući da se očekuje migracija korisnika s bakrene mreže na svjetlovodnu mrežu, da referentni operator neće ulagati jednake napore za održavanje i rad bakrene mreže. U troškovnom modelu je pretpostavljeno da će se operativni troškovi u tom smislu smanjivati u skladu s padom potražnje za uslugama na bakrenoj mreži.

Korak 2 – Izračun nabavke resursa

 

 

 

 

 

 

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Tonko Obuljen

 

U drugom koraku se za svaku godinu provodi izračun CapEx troškova koji su potrebni kako bi se nabavili novi mrežni resursi. Nove nabavke se mogu provoditi iz dva razloga, postavljanje nove mreže ili zamjena opreme.

Postavljanje nove mreže se vrši iz razloga određenih dodatnim zahtjevima mreže da zadovolji potražnju. S druge strane, zamjena opreme se vrši jednom kada opremi istekne korisni vijek upotrebe i kada je ta oprema i dalje potrebna zbog mrežnih zahtjeva.

Korak 3 – Izračun godišnjeg CapEx-a i OpEx-a

Kada su jedinični troškovi i nove nabave za svaki resurs i godinu određeni, u trećem koraku se računaju troškovi.

Kada se izračuna CapEx, a prije njegove raspodjele na godine (anualizacije), rade se dvije prilagodbe:

• Uklanjaju se ulaganja pokrivena sredstvima iz ONP programa.

Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)

 

Prijedlog za javnu raspravu

 

 

2021.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

 

Sadržaj

• Uzimanje u obzir potpuno amortizirane imovine (kako je opisano u poglavlju 4.3.7)

1.Sažeti pregled dokumenta

2.Kronološki slijed aktivnosti

4.7    Modul za amortizaciju

Modul za amortizaciju koristi dvije metode amortizacije za distribuciju troškova CapEX-a po godinama. Troškovni model, kao što je već ranije spomenuto, podržava rad s dvije metode amortizacije:

3.Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže

• Metoda kosih anuiteta

3.1.Ograničenja u Standardnoj ponudi

• Ekonomska amortizacija

Odabrana metoda može imati bitan utjecaj na rezultate Troškovnog modela.

3.1.1.Ograničenje preprodaje FA-PON usluge

Metoda kosih anuiteta

3.1.2.Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika

4.Dosadašnje korištenje FA-PON usluge

Metoda kosih anuiteta (eng. Tilted Annuities) prilagođava profil nadoknade troškova na način da uzima u obzir fluktuacije u cijenama imovine. Na primjer, u slučaju kada cijena imovine pada, novi operator koji tek ulazi na tržište bi mogao imati veliku prednost u odnosu na postojeće operatore zbog toga jer će imati koristi od nižih cijena i stoga nižih troškova amortizacije. Primjenom pristupa metode kosih anuiteta, kada cijene padaju, veći udio troška imovine se nadoknađuje u početnom periodu tako da bi svim sudionicima na tržištu bio priznat isti trošak, ne uzimajući u obzir vrijeme kada su ušli na tržište.

5.Iskustva zemalja članica IRG-a

U slučaju odabira metode kosih anuiteta, u Troškovnom modelu se primjenjuje donja formula:

6.Analiza opcija za rješavanje problema u vezi ograničenja iz Standardne ponude

gdje su:

6.1.Ciljevi HAKOM-a

6.2.Raspoložive opcije i analiza njihovih učinaka

• GRC (Bruto trošak zamjene, eng. Gross Replacement Cost) - GRC dodijeljen imovini

6.2.1.Analiza učinaka opcije 1

6.2.1.1.Učinak na krajnje korisnike

• di –  anualizirani trošak u godini i (unutar korisnog vijeka upotrebe)

6.2.1.2.Učinak na operatore

• WACC ( eng. Weighted Average Cost of Capital)- ponderirani prosječni trošak kapitala

6.2.1.3.Učinak na tržišno natjecanje

• Price trend – stopa izmjene cijena imovine

6.2.2.Analiza učinaka opcije 2

6.2.2.1.Učinak na krajnje korisnike

• UL (eng. Useful life) – korisni vijek upotrebe imovine

6.2.2.2.Učinak na operatore

6.2.2.3.Učinak na tržišno natjecanje

Glavna prednost metode kosih anuiteta je da ona točno odražava operativne i financijske realnosti operatora, uz istovremeno prepoznavanje koristi koje može imati novi operator koji tek ulazi na tržište kroz trend promjene cijena imovine. Dodatno, kod primjene metode kosih anuiteta se izbjegava utjecaj prognoza prometa na sadašnje rezultate i omogućava ravnotežu između ekonomske točnosti i jednostavnosti implementacije. Kod primjene ove metode, na jedinični trošak u određenoj godini ne utječu promjene u trendovima potražnje u sljedećim godinama. Međutim, na trošak utječu trendovi iz prošlosti do te godine.

6.3.Odabir opcije

7.Popis slika

Glavna razlika u odnosu na metodu ekonomske amortizacije, koja je druga opcija za primjenu u Troškovnom modelu, je da u slučaju novoizgrađene mreže (npr. svjetlovodne FTTH mreže), metoda kosih anuiteta daje značajno visoke jedinične troškove u prvih nekoliko godina. To je zbog toga jer se najveći dio ulaganja u gradnju nove mreže odvija tijekom početnog perioda, dok je za prihvaćanje ( pa tako i za take up ) nove mreže potrebno neko dulje vrijeme.

Uzimajući u obzir gore navedeni nedostatak, važno je znati da postoji alternativna mogućnost da se veleprodajne cijene u slučaju odabira ove metode amortizacije odrede na temelju prosječnog jediničnog troška uzimajući u obzir dulje razdoblje, primjerice deset godina. Drugim riječima, cijena u određenoj godini X se ne bi odredila na temelju troška koji Troškovni modela računa za tu godinu X, nego na temelju prosjeka jediničnih godišnjih troškova u periodu od X+10 godina.

1. Sažeti pregled dokumenta

Tablica 5 prikazuje glavne prednosti i nedostatke metode kosih anuiteta.

Standardnom ponudom za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (engl. Fiber Access Passive Optical Network – FA - PON) (dalje: Standardna ponuda) opisuju se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT) omogućuje ovlaštenom Operatoru koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge (u daljnjem tekstu pod zajedničkim nazivom: Operator korisnik).

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je pokrenula postupak izmjene Standardne ponude HT-a za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:

Prednosti

Nedostaci

  • Točno odražava operativne i financijske realnosti operatora
  • na rezultate ne utječu prognoze trenda buduće potražnje
  • lagana je za implementaciju

 

  • Amortizacijski profil je umjetno povećan za prvih nekoliko godina dok je take up nizak. Međutim, da bi se smanjio taj efekt, određivanje veleprodajnih cijena se može temeljiti na prosječnom trošku u duljem  razdoblju

• Operatoru korisniku koji sklapa Ugovor za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogući daljnja preprodaja usluge;

• Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a.

Tablica 5 - Prednosti i nedostaci metode kosih anuiteta (Izvor: Axon)

Trenutno važeća Standardna ponuda definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. S obzirom da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM je pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude.

Ekonomska amortizacija

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a. S obzirom da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije, HAKOM je mišljenja kako je potrebno omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kroz izmjene Standardne ponude.

Ekonomska amortizacija radi na način da prilagođava nadoknadu vrijednosti imovine ekonomskoj vrijednosti koju ona stvara. Posebice, ekonomska amortizacija prilagođava godišnje vrijednosti ulaganja pomoću proizvodnog faktora, koji se definira izvedbom koja se izvlači iz imovine. Na primjer, ako se očekuje da će se imovina u budućnosti više iscrpljivati (npr. zbog povećanog korištenja), primjena metode ekonomske amortizacije rezultira u višim godišnjim vrijednostima u budućnosti nego u sadašnjosti. (i relativno konstantne jedinične troškove).

Pri tom se primjenjuje sljedeća formula:

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude kako je to određeno u izreci odluke. Prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na brisanje ili izmjenu svih članaka kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Također, prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

gdje

2. Kronološki slijed aktivnosti

•  predstavlja godišnji trošak

HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi. Naime, sukladno članku 1.1. stavku 3. Standardne ponude definirano je da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika.

• je proizvodni factor imovine u godini t

Slijedom navedenog, a u svrhu pokretanja postupka izmjene Standardne ponude te kako bi se uredili uvjeti, načini pristupa i zajedničkog korištenja pasivne pristupne svjetlovodne mreže na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, HAKOM je 5. studenog 2020. zatražio očitovanje HT-a.

•  je referentna cijena imovine u godini t

HT je 17. studenoga 2020. dostavio HAKOM-u očitovanje na pokretanje postupka izmjene Standardne ponude. HT u očitovanju ističe kako nisu ispunjeni regulatorni uvjeti za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude na način kao HAKOM navodi u svojem dopisu slijedom čega predlaže da se predmetni postupak obustavi.

•  predstavlja trošak kapitala

Isto tako, HAKOM je za predmetni slučaj odlučio istražiti iskustva drugih zemalja, odnosno Nacionalnih regulatornih tijela i to država članica Nezavisne regulatorne grupe (dalje: IRG). Stoga je HAKOM 26. studenog 2020. objavio upitnik na IRG platformi s ciljem prikupljanja informacija, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge.

•  predstavlja godišnje ulaganje, izračunato kao količina imovine naručena u godini j pomnožena s njenom jediničnom cijenom u toj godini. Ovoj brojci se pridodaje OpEx koji nastaje zbog rada i održavanja imovine kroz njen životni vijek.

HAKOM je do 4. prosinca 2020. zaprimio 17 odgovora država članica o načinu regulacije i provedbe regulacije sličnih tržišnih situacija. Analizom i uvidom u iskustva drugih Nacionalnih regulatornih tijela, HAKOM zaključuje kako u drugim zemljama nije onemogućena preprodaja, odnosno ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.

•  predstavlja zadnju godinu u kojoj se imovina koristi.

Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK), HAKOM je odlučio pokrenuti postupak izmjene standardne ponude kako bi se iz standardne ponude uklonile prethodno spomenute sporne odredbe te s tim povezana ograničenja.

Kao što se može zaključiti iz gore navedenog, u slučaju odabira metode ekonomske amortizacije, OpEx se ne tretira odvojeno.

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

Glavna prednost metode ekonomske amortizacije je stabilnost jediničnih troškova, koja se postiže prilagođavanjem amortizacijskog profila potražnji (prošloj i budućoj tj. prognoziranoj) za uslugama. Naime, u slučaju metode ekonomske amortizacije, kao što je prethodno navedeno, troškovi amortizacije rastu kako raste potražnja i obrnuto. Međutim, da bi metoda ekonomske amortizacije bila primjenjiva moraju biti zadovoljena dva uvjeta:

Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije.

1. Prognoze potražnje su razumno predvidljive

2. Jedinična cijena usluge je razumno stabilna

Slijedom navedenog, HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Gore navedeni uvjeti su općenito zadovoljeni za zrela tržišta nepokretnog pristupa, međutim to nije slučaj za nepokretne mreže koje se tek grade ili koje se gase.

3. Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže

Na tržištu Republike Hrvatske, kao što je opisano u poglavlju 3 i ilustrirano na dijagramu na donjoj slici (Slika 28), vidljivo je da korisnici u Republici Hrvatskoj, usluge temeljene na xDSL tehnologiji postupno zamjenjuju uslugama putem svjetlovodne mreže. Također je vidljivo da ta zamjena, odnosno prihvaćanje usluga temeljenih na svjetlovodnoj tehnologiji u Republici Hrvatskoj je na samom početku, što se može tumačiti i činjenicom da su značajnija ulaganja u pokrivanje svjetlovodnom infrastrukturom počela zadnjih nekoliko godina. Stoga su budući trendovi teško predvidljivi i ponajviše ovise o HT-ovom postavljanju svjetlovodnih mreža.

Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a prikazana je na donjoj slici (Slika 1). Svjetlovodna pristupna mreža HT-a sastoji se od svjetlovodne spojne pristupne i svjetlovodne distribucijske mreže (SDM).

Slika 1 - Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a (izvor: Standardna ponuda)

Slika 28 - Korisnici po pristupnoj tehnologiji u Republici Hrvatskoj (Izvor: HAKOM)

Što se tiče jediničnih cijena usluga, u slučaju nepokretnih pristupnih mreža, HAKOM je mišljenja da su cijene usluga pristupa su u prošlosti bile razumno stabilne.

HAKOM je odlukom o analizi tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (dalje: tržište M3a) od 19. lipnja 2019. (KLASA: UP/I-344-01/18-03/05, URBROJ: 376-05-1-19-11; dalje: Analiza tržišta) između ostalih, odredio HT-u i obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, nediskriminacije te transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude.

Kao što je već rečeno, metoda ekonomske amortizacije daje stabilne jedinične troškove kroz godine (trend promjene troška prati trend promjene cijene imovine), međutim, čak i male promjene u rastu potražnje mogu imati veliki utjecaj na jedinične troškove usluga. Također, veliki utjecaj na jedinične troškove usluga ima i trend promjene potražnje kroz vrijeme, čak i ako se u na kraju razdoblja dostigne ista razina potražnje.

Dodatno, da bi rezultati kod primjene metode ekonomske amortizacije bili točni, Troškovni model mora uključiti vremensko razdoblje koje je jednako najduljem korisnom vijeku upotrebe imovine (40-50 godina) što ima sljedeće nedostatke:

• nepredvidljivost tržišta elektroničkih komunikacija može uzrokovati veliku nesigurnost koja je povezana s određivanjem potražnje u tako dugačkom vremenskom razdoblju.

Kao dio obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, HAKOM je u skladu s člankom 61. stavkom 3. alinejom 1. ZEK-a, odredio HT-u obvezu da drugim operatorima, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja, pruža pristup pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži (PON FTTH) u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže (engl. fibre access – FA) za sve svjetlovodne distribucijske mreže građene (postavljane) nakon stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN br. 108/10).

• tako dugačko vremensko razdoblje povećava vrijeme koje je potrebno Troškovnom modelu za izračun.

Pored prethodno navedene obveze pristupa koja proizlazi iz Analize tržišta, potrebno je naglasiti da obveza pružanja pristupa pasivnoj svjetlovodnoj pristupnoj mreži u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže proizlazi i iz odredbi Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN br. 36/16: dalje: Pravilnik EKI), tj. u slučaju iz članka 22. stavka 3. navedenog pravilnika (U slučaju kada je operator zgrade ujedno i operator svjetlovodne distribucijske mreže, smatra se da je sabirna točka distribucijski čvor). Takvoj obvezi podliježe svaki operator zgrade (pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za održavanje i upravljanje svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem prava vlasništva, ugovora s vlasnicima ili upraviteljem zgrade), neovisno o utvrđenom SMP statusu.

Prednosti

Nedostaci

  • Točnije odražava promjene u vrijednosti imovine.
  • Stabilniji rezultati u slučajevima gradnje novih mreža s ograničenim take up-om
  • Izračun tržišne vrijednosti imovine nije jednostavan.
  • Visoka ovisnost o procjeni trendova potražnje.
  • Izračun je teže  implementirati u Troškovnom modelu

Tablica 6 - Prednosti i nedostaci metode ekonomske amortizacije (Izvor: Axon)

HT je sukladno određenoj obvezi transparentnosti objavio Standardnu ponudu za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, kojom je Operatoru korisniku Standardne ponude omogućeno pružanje usluge pristupa nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži krajnjim korisnicima putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a koja je izgrađena u skladu s Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (NN br. 57/14; dalje: Pravilnik o SDM-u) i pripadajućih svjetlovodnih okosnica zgrade u slučaju više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a, odnosno samo putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a u slučaju kada HT nije vlasnik svjetlovodne okosnice zgrade već sa suvlasnicima zgrade i/ili operatorom zgrade ima sklopljen ugovor o pravu korištenja svjetlovodnih okosnica u zgradi. Sukladno odredbama Standardne ponude, HT pruža uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže samo za krajnje korisnike koji su spojeni na elektroničku komunikacijsku mrežu HT-a putem svjetlovodne distribucijske mreže ili krajnje korisnike na čijim je lokacijama dostupna postojeća svjetlovodna distribucijska mreža i pripadajuća svjetlovodna okosnica zgrade (u slučaju više stambenih zgrada) u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a ili HT ima ugovoreno pravo korištenja svjetlovodnih okosnica koje nisu vlasništvo HT-a.

3.1.                Ograničenja u Standardnoj ponudi

4.7.1    Odabir metode amortizacije

HAKOM je identificirao ograničenja u Standardnoj ponudi koja prema mišljenju HAKOM-a mogu predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj distribucijskoj mreži, odnosno mogu predstavljati potencijalno sprječavanje ispunjavanja ciljeva i regulatornih načela obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.

Kao što je već rečeno, odabir metode amortizacije koji će se primijeniti može značajno utjecati na rezultate Troškovnog modela, odnosno na jedinične troškove veleprodajnih usluga po godinama. Zbog toga je važno odabrati metodu amortizacije koja će najviše doprinijeti ostvarenju ciljeva HAKOM-a kod postupka određivanja veleprodajnih cijena.

3.1.1.                  Ograničenje preprodaje FA-PON usluge

HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi.

Dijagrami na donjim slikama, ( Slika 29, Slika 30, Slika 31, Slika 32,Slika 33) prikazuju jedinične veleprodajne troškove koji su relevantni za određivanje cijena najvažnijih veleprodajnih usluga na tržišta M3b, koje izračunava Troškovni model na temelju definiranih ulaznih podataka i usvojenih metodoloških načela a, a ovisno o primijenjenoj metodi amortizacije.

HAKOM je, analizirajući upit i Standardnu ponudu utvrdio da je sukladno odredbama objavljene Standardne ponude (članak 1.1. stavak 3.), usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati. Također, postoji još niz drugih odredbi Standardne ponude kojima se namjena usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže na isti način ograničava na isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati.

Slika 29 - Jedinični trošak veleprodajnog pristupa bakrenoj mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

3.1.2.                  Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika

Slika 30 - Jedinični trošak veleprodajnih usluga pristupa FTTH mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Također, daljnjom analizom Standardne ponude uočeno je dodatno ograničenje koje bi moglo predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj pristupnoj mreži HT-a. Naime, sukladno članku 1.1. stavak 4. Standardne ponude „pružanje usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, ograničeno je na izgrađenu, ispravnu i neprekinutu pasivnu pristupnu svjetlovodnu mrežu kojom je povezan distribucijski čvor HT-a i krajnja priključna točka u glavnom razvodnom ormaru uključujući i niti iz svjetlovodne okosnice zgrade koje završavaju konektorom ispred stana (kod više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica u vlasništvu HT-a) ili priključnoj kutiji u slučaju obiteljskih kuća.“. Iz toga proizlazi da u uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže nije uključena svjetlovodna instalacija unutar prostora krajnjeg korisnika kada je ista u vlasništvu HT-a. Slično ograničenje se može uočiti i kroz druge odredbe Standardne ponude.

Takvo ograničenje može predstavljati značajnu prepreku u situacijama kada u prostoru krajnjeg korisnika postoji već postavljena svjetlovodna instalacija koja je u vlasništvu HT-a. Naime, krajnji korisnici u svom prostoru nerado pristaju na intervencije i radove, poput postavljanja svjetlovodne instalacije. To je naročito izraženo u situacijama kada su ti radovi relativno nedavno izvedeni. Stoga, takvi korisnici često ne žele pristati na ponovno izvođenje istih radova te u takvim slučajevima često odustaju od promjene operatora ako je takva promjena uvjetovana radovima u njihovom prostoru.

Slika 32 - Jedinični trošak OLT porta ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Pri tom je važno napomenuti, da Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa omogućava najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kada je ista u vlasništvu HT-a. Iako se radi o različitim veleprodajnim uslugama, s obzirom da je riječ o istoj mreži, ne postoji niti jedan opravdan razlog za različit regulatorni tretman svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika.

Slika 33 - Jedinični trošak veleprodajnog prijenosnog kapaciteta kod usluge bitstream pristupa ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Iz tih dijagrama su uočljive značajke jedne i druge metode amortizacije kako je i opisano u prethodnom poglavlju. Dakle, metoda ekonomske amortizacije daje relativno ravnu krivulju jediničnih troškova kroz godine, dok primjena metode kosih anuiteta za nove tj. svjetlovodne mreže za prve godine rezultira značajno većim jediničnim veleprodajnim troškovima.

4. Dosadašnje korištenje FA-PON usluge

Prema podacima s kojima HAKOM raspolaže, od objave prve verzije Standardne ponude i objavljivanja uvjeta korištenja te usluge, usluga se uopće ne koristi od strane operatora korisnika. Isto tako, očekivano, s obzirom na takvu razinu korištenja, nisu pokrenuti regulatorni sporovi vezano uz korištenje predmetne usluge.

U savjetovanju oko Troškovnog modela, operatorima su predočeni gornji rezultati Troškovnog modela uz primjenu obje metode amortizacije, te je zatraženo očitovanje operatora o tome kakvu metodu, s obzirom na iste, smatraju prikladnom za primjenu. HT se nije izjasnio o metodi amortizacije. S druge strane, svi alternativni operatori su se izjasnili da preferiraju primjenu metode ekonomske amortizacije prilikom izračuna troškova i određivanja cijena reguliranih veleprodajnih usluga, pri tom ističući samo prednosti metode ekonomske amortizacije koje smo opisali, a zanemarujući njezine nedostatke.

HAKOM je analizirao sve prednosti i nedostatke obje metode, kao i utjecaj tih opcija na rezultate Troškovnog modela te posredno i na regulatorne ciljeve HAKOM-a. Jasno je da bi za slučaj kada bi potražnja za uslugama bila stabilna i ne bi se mijenjala brzo, metoda kosih anuiteta bila prikladan odabir.

Međutim, s obzirom na to da se očekuje povećanje potražnje za uslugama na novim tj. svjetlovodnim pristupnim mrežama te sukladno tome pad potražnje na bakrenim mrežama, te da metoda ekonomske amortizacije daje najbolju vezu između troškova i potražnje, HAKOM je mišljenja da je metoda ekonomske amortizacije najprikladniji izbor za primjenu u Troškovnom modelu.

HAKOM takvu situaciju s nekorištenjem predmetne usluge objašnjava relativno niskom potražnjom za uslugama koje se pružaju putem svjetlovodnih mreža, ali i činjenicom da s obzirom na relativnu nisku pokrivenost svjetlovodnim mrežama, operatori radije postavljaju vlastite svjetlovodne mreže nego što koriste veleprodajne usluge HT-a ili drugih operatora. Takav trend postavljanja vlastitih svjetlovodnih pristupnih mreža izražen je zadnjih nekoliko godina i vidljiv iz dijagrama s donje slike na kojoj je prikazan broj korisničkih jedinica koje prema objavljenim namjerama postavljanja SDM-ova[1], svjetlovodnom mrežom namjeravaju pokriti različiti operatori koji ulažu u vlastite svjetlovodne pristupne mreže. Iz dijagrama je jasno vidljiv trend da sve više operatora postavlja vlastite svjetlovodne distribucijske mreže. Pri tom je važno napomenuti da se područja obuhvata tih SDM-ova u pravilu međusobno ne preklapaju. Stoga HAKOM smatra da bi se operatori koji trenutno postavljaju vlastite svjetlovodne pristupne mreže te su fokusirani na utilizaciju tih svojih mreža u budućem razdoblju mogli okrenuti i korištenju veleprodajnih usluga drugih operatora u područjima u kojima nemaju izgrađenu vlastitu svjetlovodnu pristupnu mrežu, a u kojima je multipliciranje mreža fizički nepraktično i/ili ekonomski neisplativo. U tom smislu je potrebno napomenuti da postoje i operatori koji postavljaju svjetlovodne pristupne mreže putem kojih namjeravaju pružati isključivo veleprodajne usluge. Takvi operatori se suočavaju sa situacijom da im je u određenim manjim područjima na kojima je neki drugi operator postavio svjetlovodnu pristupnu mrežu, potrebno iznajmiti niti svjetlovodne distribucijske mreže drugog operatora kako bi mogli pružati veleprodajnu uslugu na jedinstvenom zaokruženom većem području.

Također, na stranu odabira ekonomske amortizacije pretežu njezine prednosti poput stabilnosti cijena kroz godine što je u skladu s ciljem osiguranja regulatorne predvidljivosti. S druge strane, visoki troškovi svjetlovodne mreže koji se dobivaju u prvim godinama u slučaju odabira metode kosih anuiteta i posljedično više veleprodajne cijene pristupa svjetlovodnim mrežama ne doprinose ciljevima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, posebice uzimajući u obzir trenutno stanje s niskom utilizacijom postojećih svjetlovodnih mreža. Više veleprodajne cijene bi tu utilizaciju dodatno usporile.

Slika 2: Broj korisničkih jedinica koje operatori planiraju pokriti SDM-om po godinama planiranog početka postavljanja SDM-a (Izvor: HAKOM)

Sukladno navedenom HAKOM je odlučio da će se za određivanje cijena reguliranih veleprodajnih usluga primijeniti rezultati Troškovnog modela uz primjenu metode ekonomske amortizacije.

5. Iskustva zemalja članica IRG-a

4.8    Alokacija troškova uslugama

U ovom poglavlju kratko je opisana metodologija izračuna inkrementalnih i zajedničkih troškova resursa koja je primijenjena u Troškovnom modelu i kako su ti troškovi alocirani uslugama, kako bi se dobili troškovi usluga u skladu s LRIC+ troškovnim standardom.

S obzirom da HAKOM do sada nije uočio ograničenje vezano za daljnju preprodaju usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, odnosno da je usluga Standardnom ponudom bila isključivo namijenjena u maloprodaji za krajnjeg korisnika, HAKOM je odlučio ispitati iskustva drugih nacionalnih regulatora. U tom smislu, HAKOM je izradio upitnik sastavljen od dva pitanja[2] kako bi saznao postoje li slične situacije u drugim zemljama članicama i na koji način su regulirane. Upitnik je poslan na zemlje članice IRG-a te je zaprimljen odgovor od 17 zemalja članica.

4.8.1    Izračun inkrementalnih i zajedničkih troškova

Na temelju zaprimljenih odgovora i njihovom analizom, vidljivo je kako većina država članica nema posebno regulirane uvjete u slučaju preprodaje veleprodajnih usluga te su mišljenja da isto ne treba biti ograničeno s namjerom da se potiče pravedno tržišno natjecanje. Daljnja preprodaja veleprodajnih usluga je onemogućena u samo jednoj državi članici, dok u osam država članica postoji situacija u kojoj alternativni operatori pružaju veleprodajne usluge trećim strana putem infrastrukture SMP operatora. Raspon odgovora je vidljiv u dijagramu na slici 3.

Inkrementalni trošak pridružen svakom inkrementu je smanjenje troškova koje Troškovni model računa zbog prestanka pružanja usluge koja je uključena u taj inkrement. Taj trošak je matematički izražen kao razlika između troškova kod ukupne potražnje i troškova koji se dobiju kad je razina potražnje za uslugama koje su uključene u taj inkrement jednaka nuli, ostavljajući sve drugo nepromijenjeno.

Za izračun inkrementalnih troškova, inkrementi se definiraju kao skupine usluga. Stoga usluge moraju biti dodijeljene inkrementima.

Slika 3: Analiza odgovora iz IRG upitnika (izvor: HAKOM)

Zajednički troškovi po resursu dobivaju se kao razlika između ukupne troškovne osnovice koja se dobiva primjenom standarda Potpuno alociranih troškova (eng. Fully Allocated Costs, FAC) (uzimajući u obzir svu potražnju) i inkrementalnog troška.

6. Analiza opcija za rješavanje problema u vezi ograničenja iz Standardne ponude

4.8.2    Dodjela troškova resursa uslugama

U ovom poglavlju dan je prikaz različitih raspoloživih opcija koje su identificirane za uklanjanje ograničenja u Standardnoj ponudi koja su opisana u poglavlju 3.2. Prvi korak je definiranje ciljeva HAKOM-a, zatim se identificiraju raspoložive opcije. U sljedećem koraku se analizira potencijalni učinak identificiranih opcija na različite dionike u odnosu na definirane ciljeve te se na kraju odabire opcija koja najbolje doprinosi zadovoljenju definiranih ciljeva HAKOM-a.

Inkrementalni troškovi se dodjeljuju uslugama korištenje tzv. faktora rutiranja (eng. Routing Factors). Tom metodom se troškovi raspodjeljuju proizvodima na osnovu korištenja svake pojedine opreme. Faktor rutiranja je mjera koliko puta se resurs koristi za pružanje određene usluge. Nakon što su godišnji troškovi po svakom resursu izračunati, raspodjeljuju se po uslugama. Prvo se raspodjeljuju inkrementalni troškovi, a nakon toga zajednički troškovi, koji se dodjeljuju metodom učinkovitog kapaciteta (eng. Effective Capacity). Ta metoda dodjeljuje zajedničke troškove također preko faktora rutiranja, kao što se dodjeljuju i inkrementalni troškovi. Na kraju, kada su mrežni troškovi alocirani, opći i administrativni troškovi (G&A) i specifični veleprodajni troškovi se alociraju svim uslugama prema zasebnom dodatku povrh troškova usluga.

6.1.                Ciljevi HAKOM-a

Tri su glavna HAKOM-ova cilja propisana u članku 5. stavak 3., 4. i 5. ZEK-a:

4.9    Rezultati troškovnog modela

• promicanje učinkovitosti

• promicanje održivog tržišnog natjecanja

U ovom poglavlju dan je kratki pregled glavnih rezultata Troškovnog modela za nepokretne mreže, u vidu količina potrebnih mrežnih elemenata koje Troškovni model daje kao rezultat modeliranja i dimenzioniranja, troškovne osnovice te troškova usluga.

• osiguravanje najvećih koristi za korisnike

4.9.1    Rezultirajući mrežni elementi

Dakle sve odluke koje donosi HAKOM moraju biti usmjerene ispunjenju navedenih ciljeva, pa tako i odluka u vezi identificiranih ograničenja u Standardnoj ponudi. Pri tom je, sukladno odredbi iz članka 5. stavku 2. ZEK-a, u obavljanju regulatornih poslova obvezan poduzimati sve primjerene mjere, primjenjujući načela objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, kako bi ostvarila regulatorna načela i ciljeve.

6.2.                Raspoložive opcije i analiza njihovih učinaka

Prije donošenja regulatorne odluke potrebno je utvrditi koje su opcije odnosno mogućnosti za rješavanje uočenog problema na tržištu na raspolaganju.

Opcija 1

Prva opcija koja se u svakoj situaciji mora razmotriti je opcija bez intervencije odnosno ne donošenje regulatorne mjere. Dakle, Opcija 1 je opcija kod koje HAKOM ne intervenira, odnosno u ovom slučaju to znači da ne određuje nikakve promjene u Standardnoj ponudi.

Opcija 2

Opcija 2 koju je HAKOM identificirao je donošenje odluke kojom se određuju izmjene Standardne ponude kojima će se ukloniti ograničenja opisana u poglavlju 3.2., odnosno omogućiti korištenje usluge FA-PON i operatorima koji nisu maloprodajni operatori i najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kada je ona u vlasništvu HT-a na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

6.2.1.                  Analiza učinaka opcije 1

Opcija 1 je tzv. opcija bez intervencije, tj. opcija zadržavanja postojećeg stanja. Ako bi HAKOM odabrao tu opciju to znači da se ništa ne bi mijenjalo, odnosno da bi postojeća Standardna ponuda ostala na snazi sa svim identificiranim ograničenjima koja su opisana u poglavljima 3.2.1 i 3.2.2.

6.2.1.1.                    Učinak na krajnje korisnike

U odnosu na krajnje korisnike zadržavanje postojećeg stanja bi prema mišljenju HAKOM-a moglo imati sljedeće negativne učinke:

• potencijalno smanjenu mogućnost izbora operatora usluge

• potencijalno viša cijena usluge zbog većih troškova kao posljedica nepotrebnog multipliciranja instalacija

• narušavanje izgleda njihovih zgrada/stanova/poslovnih prostora uslijed multipliciranja instalacija i s time povezanih radova

• povećanje potencijalnih sporova s operatorima.

S druge strane, postoje i potencijalni pozitivni učinci koje je također potrebno spomenuti:

• potencijalno veća konkurencija u dijelu infrastrukture u zgradi.

HAKOM naglašava da se identificirani potencijalni pozitivni učinak može očekivati samo u određenim gusto naseljenim područjima sa zgradama koje su prilagođene postavljanju novih mreža (u kojima postoji infrastruktura koja se može ponovno upotrijebiti za postavljanje mreža bez potrebe za dodatnim radovima), međutim taj pozitivni učinak nije uvjetovan ne uklanjanjem ograničenja iz Standardne ponude, budući da, ako bi se omogućilo korištenje FA-PON usluge za daljnju preprodaju i korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, to ne bi spriječilo operatore da postavljaju vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu i instalacije tamo gdje je to ekonomski isplativo i gdje nema drugih prepreka.

S druge strane, ako bi ograničenja u Standardnoj ponudi ostala na snazi, identificirani negativni učinci bi se izgledno dogodili. Naime, ukoliko se ne bi omogućilo korištenje FA-PON usluge operatorima koji nude samo veleprodajne usluge te na taj način vrše preprodaju FA-PON usluge, to bi zasigurno nekim korisnicima smanjilo mogućnost odabira operatora usluge. To se primjerice može dogoditi u situacijama kada veleprodajni operator koji nije HT gradi vlastitu svjetlovodnu mrežu na nekom širem području gdje ne postoji već izgrađena svjetlovodna pristupna mreža, a u nekim lokalnim manjim područjima namjerava koristiti već postojeću svjetlovodnu distribucijsku mrežu drugih operatora radi izbjegavanja multipliciranja i smanjivanja troškova. Ako bi se onemogućilo takvim operatorima korištenje FA-PON usluge, za pokrivanje tih manjih područja vlastitom veleprodajnom uslugom bi bili prisiljeni postavljati vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu, što je često ekonomski neisplativo, a i tehnički neprikladno te bi iz tih razloga u pravilu takva područja ostala nepokrivena veleprodajnom uslugom tog operatora, a samim time bi se smanjila mogućnost izbora maloprodajnih operatora za krajnje korisnike.

Onemogućavanjem korištenja FA-PON usluge za potrebe pružanja veleprodajne usluge bi se izravno povećao trošak maloprodajne usluge zbog nužnosti multipliciranja svjetlovodnih distribucijskih mreža što je zbog ionako niske trenutne utilizacije u većini područja neisplativo i troškovno neučinkovito. S druge strane, ako se korištenje FA-PON usluge ograničava samo za pružanje maloprodajne usluge te time smanjuje mogućnost utilizacije mreže, povećavaju se jedinični troškovi i na već postojećoj mreži, što posredno povećava i maloprodajnu cijenu krajnjim korisnicima.

Ostali negativni učinci u odnosu na krajnje korisnike koji su gore navedeni, a tiču se narušavanja izgleda njihovih nekretnina zbog multipliciranja radova uslijed postavljanja vlastitih svjetlovodnih distribucijskih mreža i instalacija, posljedica su činjenice da većina više stambenih zgrada nema izgrađenu fizičku infrastrukturu koja je prikladna za postavljanje svjetlovodnih instalacija te koja bi omogućavala da više operatora bez potrebe za građevinskim radovima postavlja vlastite mreže unutar više stambenih zgrada. Nadalje, zbog toga se mogu očekivati i sporovi između (su)vlasnika u više stambenim zgradama s operatorima, koji su identificirani kao dodatni negativni učinak na krajnje korisnike.

6.2.1.2.                    Učinak na operatore

Zadržavanje postojećeg stanja, odnosno identificiranih ograničenja u Standardnoj ponudi na alternativne operatore ima sljedeće negativne učinke:

• maloprodajni operatori imaju manju mogućnost izbora veleprodajnih usluga, budući da se smanjuje (s obzirom na ograničenje dostupnosti) mogućnost odabira eventualno povoljnijih veleprodajnih ponuda na istom području.

Mrežni element

Jedinica

Vrijednost za 2020

Vrijednost za 2025

Pristupna mreža

 

Kabeli bakrene pristupne mreže

Km

Kabeli svjetlovodne pristupne mreže

Km

Rovovi

Km

DP-ovi (Bakar + Svjetlovod)

# DP-ova

DN-ovi

# DN-ova

MDF-ovi

# MDFova

ODF-ovi

# ODF-ova

Prijenosna mreža

 

DWDM Regionalni centri

# centara

IP Spoke uređaji

# uređaja

Jezgrena mreža

 

BRAS

# platformi

DNS

# platformi

RADIUS

# platformi

• veleprodajni operatori, zbog ograničenja u korištenju FA-PON usluge na samo maloprodajne operatore, imaju manju dostupnost svoje veleprodajne usluge, povećavaju im se troškovi zbog potrebe za multipliciranjem dijela mreže, a samim tim se smanjuje njihova konkurentnost. Sličan negativan učinak ima i onemogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

Tablica 7 - Sažetak mrežnih elemenata referentnog operatora za nepokretnu mrežu (Izvor: Troškovni model)

• HT-u se, s druge strane, uslijed zadržavanja postojećih ograničenja u Standardnoj ponudi, potencijalno smanjuje utilizacija novoizgrađene mreže što izravno povećava jedinične troškove i smanjuje povrat ulaganja.

Tablica 7 sažeto prikazuje glavne elemente nepokretne mreže referentnog operatora koji su rezultat postupka dimenzioniranja u Troškovnom modelu koji je opisan u prethodnim poglavljima i koji su potrebni da bi se zadovoljilo pokrivanje, potražnja itd.

Zadržavanje postojećeg stanja, potencijalno može imati pozitivan učinak samo na HT, budući da se ograničenjem unutar Standardne ponude potencijalno povećava udio njegovih maloprodajnih korisnika na mreži, kao i broj korisnika kojima se maloprodajna usluga isporučuje putem veleprodajne usluge HT-a, što je situacija koja je HT-u povoljnija jer ima veći prihod uz jednaku utilizaciju mreže.

6.2.1.3.                    Učinak na tržišno natjecanje

4.9.2    Troškovna osnovica referentnog operatora

Slika 34 prikazuje troškovnu osnovicu referentnog operatora koju kao rezultat daje Troškovni model, koji je zasnovan na metodologiji i ulaznim podacima koji su prethodno opisani.

Opcija 1, odnosno opcija zadržavanja postojećih ograničenja u Standardnoj ponudi donosi samo negativne učinke na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnoj tako i na veleprodajnoj razini. Naime, ograničenjem korištenja FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge izravno se sprječava ulazak veleprodajnih operatora na dio mreže koji se smatra „uskim grlom“ (engl. bottleneck) te time ograničava tržišno natjecanje na veleprodajnom tržištu M3b. Naime, opće poznata je činjenica da je segment svjetlovodne distribucijske mreže prepoznat kao završni segment mreže koji je u većini slučajeva nije moguće replicirati bilo iz razloga ekonomske neučinkovitosti, bilo iz razloga tehničke nemogućnosti ili neprikladnosti. Stoga regulatorni okvir EU-a omogućuje uvođenje simetričnih obveza pristupa na taj dio mreže, što je napravljeno i u Republici Hrvatskoj kroz odredbe Pravilnika EKI.

Dakle, ograničenje pristupa nitima svjetlovodne distribucijske mreže samo za pružanje maloprodajne usluge, kao i neomogućavanje korištenja svjetlovodnih instalacija u prostoru krajnjeg korisnika koje su u vlasništvu HT-a, ima negativan utjecaj na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnom tako i na veleprodajnom tržištu.

Slika 34 - Troškovna osnovica[24] referentnog operatora za nepokretnu mrežu (Izvor: Troškovni model)

S druge strane, HAKOM ne može identificirati pozitivne učinke koje bi Opcija 1 mogla imati na tržišno natjecanje.

4.9.3    Rezultirajući troškovi veleprodajnih usluga

6.2.2.                  Analiza učinaka opcije 2

U ovom poglavlju dan je pregled usluga definiranih u Troškovnom modelu i njihovih rezultirajućih jediničnih troškova koji su dobiveni primjenom metode ekonomske amortizacije i na temelju kojih se određuju cijene reguliranih veleprodajnih usluga na tržištu M3b.

Opcija 2 predstavlja opciju uklanjanja uočenih ograničenja u Standardnoj ponudi, na način da donese odluku kojom se HT-u nalažu izmjene Standardne ponude i u kojoj bi se točno specificiralo koje odredbe i na koji način se moraju izmijeniti. Ovdje je bitno naglasiti da bi krajnji rezultat opcije 2 trebao biti izmijenjena Standardna ponuda koja omogućuje korištenje FA-PON usluge i operatorima korisnicima koji nisu isključivo maloprodajni operatori te da im je na odgovarajući način omogućena preprodaja FA PON usluge. Također, opcija 2 kao krajnji rezultat podrazumijeva omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika.

4.9.3.1 Veleprodajni pristup bakrenoj mreži

6.2.2.1.                    Učinak na krajnje korisnike

Što se tiče veleprodajnih usluga pristupa putem bakrene mreže u Troškovnom modelu su definirane sljedeće veleprodajne usluge:

S obzirom da opcija 2 podrazumijeva uklanjanje ograničenja unutar Standardne ponude, a čija zadržavanja bi imala negativne učinke na krajnje korisnike koji su identificirani kod analize učinka opcije 1, opcija 2 bi uklonila te negativne učinke. Dakle, Opcija 2 na krajnje korisnike bi imala sljedeće pozitivne učinke:

• potencijalno veća mogućnost izbora operatora usluge

• Access.Copper.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access – usluga uključuje pružanje bakrene parice (duljine do 2300 m) do krajnjeg korisnika. Jedinični trošak uključuje trošak bakrene pristupne mreže, od zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik sve do pristupnog čvora (sve do MDF-a, uključujući trošak MDF-a i isključujući trošak MSAN-a/DSLAM-a).

Access.FTTC.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access: - usluga uključuje pružanje bakrene parice krajnjem korisniku od FTTC kabineta. Jedinični trošak uključuje trošak bakrene pristupne mreže, od zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik sve do pristupnog čvora (sve do MDF-a, uključujući trošak MDF-a i isključujući trošak MSAN-a/DSLAM-a).

• potencijalno niža cijena usluge jer se izbjegavaju veći troškovi kao posljedica nepotrebnog multipliciranja instalacija

Rezultate Troškovnog modela za gore opisane prikazuje Tablica 8.

• izbjegavanje multipliciranja instalacija i s time povezanih radova, što narušava izgled nekretnina krajnjih korisnika

• izbjegavanje potencijalnih sporova s operatorima.

S druge strane, kao što su identificirani i potencijalni pozitivni učinci kod opcije 1, postoji i potencijalni negativni učinak opcije 2 na krajnje korisnike:

• potencijalno smanjena konkurencija u dijelu infrastrukture u zgradi

HAKOM naglašava da se identificirani potencijalni negativni učinak može očekivati samo u određenim gusto naseljenim područjima sa zgradama koje su prilagođene postavljanju novih mreža (u kojima postoji infrastruktura koja se može ponovno upotrijebiti za postavljanje mreža bez potrebe za dodatnim radovima), međutim taj negativni učinak nije uvjetovan omogućavanjem korištenja FA-PON usluge za daljnju preprodaju i korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika , jer to ne sprječava operatore da postavljaju vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu i instalacije tamo gdje je to ekonomski isplativo i gdje nema drugih prepreka.

6.2.2.2.                    Učinak na operatore

Opcija 2, koja predstavlja opciju suprotnu opciji zadržavanja postojećeg stanja, uklanja i njezine negativne učinke koji su identificirani u poglavlju 6.2.1.2. Drugim riječima možemo kod opcije 2 pretpostaviti sljedeće pozitivne učinke:

• maloprodajni operatori imaju potencijalno veći izbor veleprodajnih usluga, budući da se povećava mogućnost odabira eventualno povoljnijih veleprodajnih ponuda na istom području uslijed omogućavanja korištenja FA-PON usluge operatorima koji nude samo veleprodajne usluge. Na sličan način pozitivan učinak ima i omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• veleprodajni operatori, s druge strane nakon otklanjanja ograničenja u korištenju FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge, imaju veću dostupnost svoje veleprodajne usluge, što im smanjuje troškove zbog ne postojanja potrebe za multipliciranjem dijela mreže. Sličan dodatan pozitivan učinak, uz slično obrazloženje ima i omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• HT-u se potencijalno povećava utilizacija novoizgrađene mreže što izravno smanjuje jedinične troškove i povećava brzinu povrata ulaganja.

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

Access.Copper.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access

HRK / Mjesečno / Liniji

51,77

51,49

50,94

49,72

49,10

47,91

46,97

Access.FTTC.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access

HRK / Mjesečno / Liniji

52,32

52,26

52,01

51,34

51,09

50,42

49,94

HT također, uslijed odabira opcije 2, može potencijalno iskusiti i negativne učinke, budući da se primjenom opcije 2 i omogućavanjem korištenja FA-PON usluge i operatorima koji nisu maloprodajni te korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a unutar standardne ponude, uslijed povećanja konkurentnosti ostalih operatora potencijalno smanjuje njegovih maloprodajnih korisnika na mreži, kao i broj korisnika kojima se maloprodajna usluga isporučuje putem veleprodajne usluge HT-a. Isto tako provedba same odluke, koja uključuje izmjenu Standardne ponude i prilagodbu internih sustava i procesa može prouzrokovati određene troškove HT-u.

Tablica 8 - Rezultati Troškovnog modela za veleprodajne usluge pristupa bakrenoj mreži  (Izvor: Troškovni model)

6.2.2.3.                    Učinak na tržišno natjecanje

Tablica 9 sadrži rezultate, odnosno jedinične troškove za veleprodajne usluge pristupa svjetlovodnoj mreži koje su definirane u Troškovnom modelu kako slijedi:

• Access.FTTH.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access – usluga predstavlja pružanje svjetlovodne FTTH linije krajnjem korisniku. Jedinični trošak se sastoji od troška svjetlovodne pristupne mreže od prostora krajnjeg korisnika (uključujući ONT, kućnu instalaciju i instalaciju unutar zgrade) sve do pristupnog čvora (do ODF-a, uključujući trošak ODF-a, ali isključujući trošak OLT-a).

• Access.FTTB.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access – Usluga predstavlja pružanje FTTB linije krajnjem korisniku. Jedinični trošak se sastoji od troška svjetlovodne pristupne mreže zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik sve do pristupnog čvora (do ODF-a, uključujući trošak ODF-a, ali isključujući trošak OLT-a).

Opcija 2, za razliku opcije 1, potencijalno donosi samo pozitivne učinke na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnoj tako i na veleprodajnoj razini. Naime, uklanjanjem ograničenja korištenja FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge izravno se omogućava ulazak veleprodajnih operatora na dio mreže koji se smatra „uskim grlom“ (engl. bottleneck) te time potiče tržišno natjecanje na veleprodajnom tržištu M3b. Segment svjetlovodne distribucijske mreže, koji predstavlja završni segment svjetlovodne pristupne mreže u većini slučajeva nije moguće replicirati bilo iz razloga ekonomske neučinkovitosti, bilo iz razloga tehničke nemogućnosti ili neprikladnosti. Iz istih razloga regulatorni okvir EU-a omogućuje uvođenje i simetričnih obveza pristupa na tom dijelu mreže, koje su uvedene i u Republici Hrvatskoj kroz odredbe Pravilnika EKI.

Dakle, bilo kakvo ograničavanje pristupa u tom dijelu svjetlovodne pristupne mreže ima izravan negativan utjecaj na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnom tako i na veleprodajnom tržištu, a uklanjanje takvih ograničenja, s druge strane ima izravan pozitivan učinak na tržišno natjecanje.

S druge strane, negativni učinci koje bi primjena opcije 2 mogla imati na tržišno natjecanje, ne mogu se identificirati.

• Access.FTTDP.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access - Usluga predstavlja pružanje FTTDP linije krajnjem korisniku. Jedinični trošak se sastoji od troška svjetlovodne pristupne mreže od DP-a sve do pristupnog čvora (do ODF-a, uključujući trošak ODF-a, ali isključujući trošak OLT-a).

6.3.                Odabir opcije

S obzirom da su u analizama učinaka identificiranih opcija u prethodnim poglavljima, u slučaju opcije 2 utvrđeni pretežito pozitivni učinci na različite dionike i na tržišno natjecanje, a kod opcije 1 samo negativni učinci, može se zaključiti da opcija 2 bolje doprinosi ostvarenju ciljeva iz poglavlja 6.1.

Nastavno na navedeno, HAKOM zaključuje da je opcija 2 najbolji odabir za rješavanje problema ograničenja u Standardnoj ponudi koja su opisana u poglavlju 3.2 ovoga dokumenta.

Zaključno, HAKOM je odredio HT-u izmjenu Standardne ponude na način da omogući korištenje FA-PON usluge i operatorima koji nisu maloprodajni te daljnju preprodaju usluge FA PON te da omogući najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

7. Popis slika

Slika 1 - Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a (izvor: Standardna ponuda)

Slika 2: Broj korisničkih jedinica koje operatori planiraju pokriti SDM-om po godinama planiranog početka postavljanja SDM-a (Izvor: HAKOM)

Slika 3: Analiza odgovora iz IRG upitnika (izvor: HAKOM)

[1] Objava namjere postavljanja SDM-a obveza je svakog investitora koji na određenom području namjerava postavljati SDM, koja proizlazi iz Pravilnika o SDM-u. Sve objave namjere postavljanja SDM-a dostupne su na GIS Interaktivnom portalu HAKOM-a ( http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/SvjetlovodnaMreza).

[2] 1. Postoje li alternativni operatori u vašoj zemlji koji pružaju veleprodajne usluge (npr. bistream) trećim stranama/drugim operatorima putem infrastrukture SMP operatora korištenjem regulirane usluge (npr. LLU putem bakra, LLU putem optike itd.)? 2. Ima li ova situacija poseban regulatorni tretman u vašoj zemlji? Ako je odgovor da, molimo navedite nam detalje iz Analize tržišta i/ili standardne ponude

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

Access.FTTH.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access

HRK / Mjesečno / Liniji

71,30

72,26

73,26

74,58

75,65

76,65

77,60

Access.FTTB.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access

HRK / Mjesečno / Liniji

62,36

63,38

64,44

65,79

66,91

67,98

69,01

Access.FTTDP.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access

HRK / Mjesečno / Liniji

55,86

57,07

58,37

60,00

61,35

62,72

64,13

Tablica 9 -Rezultati Troškovnog modela za veleprodajne usluge pristupa svjetlovodnoj mreži  (Izvor: Troškovni model)

4.9.3.2 Veleprodajne širokopojasne usluge

Veleprodajne širokopojasne usluge definirane u Troškovnom modelu su usluge koje uključuju troškove pružanja veleprodajnih širokopojasnih usluga. Dijele se na usluge po liniji (korisniku) i na usluge po Mbit/s (po korištenom kapacitetu).Da bi se dobio trošak pružanja širokopojasnih usluga krajnjem korisniku te dvije vrste usluga je potrebno kombinirati.

Usluge po liniji

To su usluge koje uključuju korištenje, odnosno trošak DSLAM-a/MSAN-a (u slučaju bakrene mreže) ili OLT-a (u slučaju svjetlovodne mreže).

• Broadband.Copper - ADSL.Wholesale.Broadband. veleprodajna usluga koja prikuplja trošak MSAN-a/DSLAM-a i pripadajuće ADSL kartice/porta koji je pridružen krajnjem korisniku.

• Broadband.Copper - VDSL.Wholesale.Broadband. veleprodajna usluga koja prikuplja trošak MSAN-a/DSLAM-a i pripadajuće DSL kartice/porta koji je pridružen krajnjem korisniku.

• Broadband.Fibre.Wholesale.Broadband.- veleprodajna usluga koja prikuplja trošak OLT-a i pripadajuće OLT kartice/porta koji je pridružen krajnjem korisniku.

Jedinične troškove gore opisanih usluga koji su rezultat Troškovnog modela, uz primjenu ekonomske metode amortizacije, prikazuje Tablica 10.

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

Broadband.Copper - ADSL.Wholesale.Broadband

HRK / Mjesečno / Liniji

14,45

14,44

14,44

14,48

14,49

14,46

14,44

Broadband.Copper - VDSL.Wholesale.Broadband

HRK / Mjesečno / Liniji

16,16

16,14

16,13

16,17

16,17

16,14

16,10

Broadband.Fibre.Wholesale.Broadband

HRK / Mjesečno / Liniji

5,48

5,52

5,56

5,62

5,67

5,70

5,73

Tablica 10 - Jedinični troškovi veleprodajnih širokopojasnih usluga po liniji (Izvor: Troškovni model)

Usluge po Mbit/s

To su veleprodajne usluge koje uključuju korištenje i troškove prijenosne opreme i opreme jezgrene mreže koja je neophodna za prijenos prometa.

• Broadband.Fibre/Copper.Wholesale services.- usluge koje uključuju troškove povezane s prijenosom širokopojasnog prometa krajnjeg korisnika operatora korisnika od pristupnog čvora (MSAN/DSLAM/OLT isključujući troškove MSAN-a/DSLAM-a/OLT-a) do točke gdje se vrši primopredaja prometa s operatorom korisnikom. U tom smislu, u Troškovnom modelu postoji pet različitih usluga, ovisno o tome gdje se vrši primopredaja prometa:

       Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - DSLAM/OLT level.Broadband[25] (veleprodajna usluga na DSLAM/OLT razini)

       Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - Ethernet level.Broadband (veleprodajna usluga na Ethernet razini (HUB, glavni Ethernet preklopnik))

       Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - Ethernet level at Ethernet switch.Broadband (veleprodajna usluga na Ethernet razini (Ethernet preklopnik niže razine)

       Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - IP level - Regional.Broadband (veleprodajna usluga na IP razini (regionalni pristup)

       Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - IP level - National.Broadband (veleprodajna usluga na IP razini (nacionalni pristup)

Rezultirajući jedinični troškovi su dani u donjoj tablici (Tablica 11). Jedinični troškovi su iskazani u Mbit/s, međutim, za potrebe određivanja cijena troškovi će se razdvojiti na troškove koji ne ovise o korištenom prijenosnom kapacitetu i na troškove koji ovise, te će se dio troškova koje generiraju elementi prijenosne mreže neovisni o korištenom prijenosnom kapacitetu iskazati u HRK/korisniku.

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - DSLAM/OLT level.Broadband

HRK / Mjesečno / Mbit/s

-

-

-

-

-

-

-

Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - Ethernet level at Ethernet switch.Broadband

HRK / Mjesečno / Mbit/s

9,56

9,58

9,60

8,14

8,18

8,20

8,23

Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - Ethernet level.Broadband

HRK / Mjesečno / Mbit/s

13,01

13,02

13,04

11,58

11,62

11,63

11,64

Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - IP level - Regional.Broadband

HRK / Mjesečno / Mbit/s

16,87

16,87

16,88

15,43

15,46

15,46

15,47

Broadband.Fibre/Copper.Wholesale - IP level - National.Broadband

HRK / Mjesečno / Mbit/s

27,22

27,20

27,19

25,75

25,77

25,74

25,71

Tablica 11 - Jedinični troškovi veleprodajnih širokopojasnih usluga po Mbit/s (Izvor: Troškovni model)

4.9.3.3 Ostale veleprodajne usluge

Jedinični troškovi ostalih veleprodajnih usluga koje su definirane u Troškovnom modelu, a na osnovu kojih se određuju veleprodajne cijene ekvivalentnih usluga koje su regulirane na tržištu M3b prikazani su u donjoj tablici (Tablica 12).

To su veleprodajne usluge koje uključuju troškove prijenosa virtualnih posebnih IPTV kanala (SD, SD/HD), VoIP virtualnih kanala i virtualnih kanala za nadzor korisničke opreme na različitim razinama primopredaje prometa.

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

Virtual Channel per user.SD IPTV.Wholesale.Virtual Channel per user

HRK / Mjesečno / korisnik

0,88

0,88

0,88

0,84

0,84

0,83

0,83

Virtual Channel per user.SD/HD IPTV.Wholesale.Virtual Channel per user

HRK / Mjesečno / korisnik

2,63

2,63

2,63

2,51

2,51

2,50

2,50

Virtual Channel.VoIP - Ethernet level at Ethernet switch.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,16

0,16

0,16

0,14

0,14

0,14

0,14

Virtual Channel.VoIP - Ethernet level.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,22

0,22

0,22

0,20

0,20

0,20

0,20

Virtual Channel.VoIP - Ethernet level at Ethernet switch.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,16

0,16

0,16

0,14

0,14

0,14

0,14

Virtual Channel.VoIP - IP level - Regional.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,29

0,29

0,29

0,26

0,26

0,26

0,26

Virtual Channel.VoIP - IP level - National.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,47

0,47

0,47

0,45

0,45

0,45

0,45

Virtual Channel.Controlling user equipment - Ethernet level at Ethernet switch.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,23

0,23

0,23

0,19

0,19

0,19

0,19

Virtual Channel.Controlling user equipment - Ethernet level.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,32

0,32

0,32

0,28

0,28

0,28

0,28

Virtual Channel.Controlling user equipment - Regional.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,40

0,40

0,40

0,37

0,37

0,37

0,37

Virtual Channel.Controlling user equipment - National.Wholesale.Virtual Channel

HRK / Mjesečno / Kanal

0,67

0,67

0,67

0,63

0,63

0,63

0,63

Tablica 12 - Jedinični troškovi ostalih veleprodajnih usluga (Izvor: Troškovni model)

4.9.4    Dodatne usluge na tržištu M3b

Troškovni model ima posebni modul koji omogućuje izračun jediničnog troška usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (eng. dark fibre). Naime, s obzirom da je HAKOM Analizom tržišta M3a odredio obvezu pružanja navedene usluge u svrhu omogućavanja pristupa operatorima korisnicima do pristupnih točaka, odnosno povezivanja pristupnih točaka i mreže operatora korisnika te budući da i cijena te usluge mora biti troškovno usmjerena, HAKOM je od Axona zatražio da se u Troškovnom modelu omogući i izračun troška te usluge.

Za izračun troška usluge Dark fibre u Troškovni model su pored ulaznih podataka koji su opisani u poglavlju 4.3, uneseni dodatni ulazni podaci:

• prosječan broj niti u svjetlovodnom kabelu

• prosječan postotak korištenih niti u svjetlovodnim kabelima

• dodatak za specifične veleprodajne troškove.

Na temelju tih i ostalih ulaznih podataka u modelu, primjenom algoritama koji su detaljno opisani u priručniku iz Privitka 8.2, izračunati su jedinični troškovi usluge Dark fibre u pristupnoj mreži i u prijenosnoj mreži HT-a (Tablica 13).

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

Dark Fibre – prijenosna mreža

HRK/nit/m/mjesečno

0,07

0,07

0,07

0,07

0,07

0,07

0,08

Dark Fibre – pristupna mreža

HRK/nit/m/mjesečno

0,11

0,12

0,12

0,13

0,13

0,14

0,15

Tablica 13 - Jedinični troškovi usluge Dark fibre (Izvor: Troškovni model)

5        Određivanje veleprodajnih cijena na tržištu M3b

HAKOM je zadnjom analizom tržišta M3b HT-u odredio, između ostalih regulatornih obveza, i regulatornu obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva. Regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva, između ostalog, uključuje i obvezu troškovne usmjerenosti cijena. Tri su glavna HAKOM-ova cilja kod uvođenja mjere troškovno-usmjerenog određivanja cijena:

• promicanje učinkovitosti

• promicanje održivog tržišnog natjecanja

• osiguravanje najvećih koristi za korisnike.

Dakle, uzimajući u obzir navedene ciljeve, HAKOM želi osigurati da svi načini povrata troškova i metodologije određivanja cijena, koje su određene operatorima budu usmjerene na promicanje djelotvornosti i održivog tržišnog natjecanja te na ostvarenje najvećih koristi za krajnje korisnike.

Trenutne veleprodajne cijene na tržištu M3b određene su temeljem rezultata starog troškovnog modela koji je ažuriran 2016. Međutim, kao što je u prethodnim poglavljima već objašnjeno, zbog velikih promjena u mreži HT-a bilo je potrebno izraditi novi Troškovni model, kako bi se odredile nove veleprodajne cijene na tržištu M3b koje bolje odražavaju realnosti HT-ove nepokretne mreže.

U prethodnom poglavlju opisan je Troškovni model, metodološka načela primijenjena u njegovoj izradi te njegovi rezultati u smislu resursa u nepokretnoj mreži, ukupnih troškova nepokretne mreže te jediničnih troškova veleprodajnih usluga. U ovom poglavlju opisan je HAKOM-ov pristup u određivanju cijena reguliranih veleprodajnih usluga na tržištu M3b na temelju rezultata Troškovnog modela. Veleprodajne usluge na tržištu M3b čije se cijene određuju u ovom postupku su:

1. Usluga bitstream pristupa (BSA i NBSA) koja se pruža putem bakrene pristupne mreže (temelji se na ADSL/VDSL pristupnoj tehnologiji, a MSAN/DSLAM se nalazi na staroj CO (eng. CO, Central Office) lokaciji ili na lokaciji FTTN čvora)

2. Usluga bitstream pristupa (BSA i NBSA) koja se pruža putem bakrene pristupne mreže (temelji se na VDSL pristupnoj tehnologiji, a MSAN/DSLAM nalazi na FTTC lokaciji)

3. Usluga bitstream pristupa (BSA) koja se pruža putem svjetlovodne pristupne mreže (FTTH, FTTB i FTTDP rješenja)

4. Usluga virtualnih posebnih kanala za VoIP i IPTV uslugu te virtualnih kanala za nadzor korisničke opreme

5. Usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (eng. Dark fibre) za povezivanje mreže operatora korisnika i pristupnog čvora na kojem se koristi usluga bitstream pristupa

Gore navedene veleprodajne usluge se, ovisno o lokaciji pristupa i pristupnoj mreži na kojoj se temelje mogu pružati na sljedećim točkama:

• DSLAM/OLT razina,

• Ethernet razina (na glavnom Ethernet preklopniku (HUB)[26] ili na Ethernet preklopniku niže razine ),

• IP razina (regionalna ili nacionalna).

Usluge bitstream pristupa uključuju korištenje pristupne mreže (bakrene ili svjetlovodne) uključujući i troškove širokopojasnog porta na DSLAM-u/OLT-u te ovisno o točci pristupa i kapacitet prijenosne, odnosno jezgrene mreže HT-a. Sukladno tome cijene tih veleprodajnih usluga moraju se temeljiti na troškovima pristupnih mreža te korištenih kapaciteta prijenosne, odnosno jezgrene mreže HT-a. U tom smislu, HAKOM će ovisno o odabranoj strukturi cijena usluga bistream pristupa odrediti cijene veleprodajnih usluga na način da se nadoknade troškovi pristupne mreže (posebne cijene za svaku pristupnu mrežu) te troškovi korištenih kapaciteta prijenosne, odnosno jezgrene mreže, koji su neovisni o samoj pristupnoj mreži.

5.1    Struktura cijena veleprodajnih usluga na tržištu M3b

Prije samog postupka određivanja cijena veleprodajnih usluga potrebno je odrediti njihovu strukturu. Trenutne cijene usluga bitstream pristupa, kao što je već spomenuto u poglavlju 2.1, neovisno o pristupnoj tehnologiji, imaju sljedeću strukturu, odnosno sastoje se od dva dijela:

• nepromjenjivog dijela, tj. naknade po korisniku (koji uključuje troškove pristupne mreže, trošak širokopojasnog porta na DSLAM/OLT uređaju te BRAS uređaja u slučaju pristupa na IP razini) koji se izražava u HRK/mjesečno/po korisniku (priključku ili liniji)

• promjenjivog dijela, odnosno naknade za korištenje kapaciteta[27] (koji uključuje troškove prijenosne mreže, odnosno korištenja kapaciteta u prijenosnoj mreži) i koji se izražava u HRK/Mbit/s.

Kod usluga bitstream pristupa temeljenih na bakrenoj pristupnoj mreži nepromjenjivi dio ovisi o pristupnoj brzini te su određene različite mjesečne naknade po korisniku za brzine do 30 Mbit/s i za brzine od 30 Mbit/s i više.

Naknada za brzine do 30 Mbit/s određena je zbrajanjem mjesečne naknade za uslugu potpunog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (LLU usluga) umanjenoj za specifične veleprodajne troškove vezane za pružanje isključivo LLU usluge, troška porta na DSLAM-u te BRAS uređaja (u slučaju pristupa na IP razini). Pri tom je potrebno napomenuti da mjesečna naknada za LLU uslugu ne uključuje troškove bakrene pristupne mreže na cijelom području Republike Hrvatske nego je ta naknada određena na način da 97,5% naknade čini trošak bakrene pristupne mreže u području pokrivanja MDF-ova na kojima se koristi LLU usluga te s 2,5% troška bakrene mreže u području pokrivanja ostalih MDF-ova.

S druge strane, nepromjenjivi dio naknade po korisniku za brzine od 30 Mbit/s i više, određen je zbrajanjem mjesečne naknade za svjetlovodnu petlju na područjima na kojima postoji vjerojatnost izgradnje svjetlovodne mreže, a koja je umanjena za dodatnu premiju rizika, i troška DSLAM porta te BRAS uređaja (u slučaju pristupa na IP razini).

Korišteni kapacitet (koji se mjeri na točki preuzimanja prometa) na osnovu kojeg se izračunava promjenjivi dio cijene usluge bitstream pristupa, mjeri se i obračunava na sljedeći način.

• Za vrijeme pružanja usluge tijekom obračunskog razdoblja mjeri se prosječno korišteni kapacitet u pet (5) minutnim intervalima, zasebno za odlazni i dolazni promet, te se zbraja za sve korištene linkove ukoliko je isporuka prometa na više fizičkih linkova, uključujući redundantne linkove.

• Na kraju svakog mjeseca odbacuje se 5% najvećih zbirno izmjerenih prosječnih vrijednosti (uzoraka) svih linkova mjerenih iz jednog zbirnog prikaza, nakon čega se sljedeća najveća prosječna vrijednost (uzorak), zaokružena na cijeli broj, izražena u Mbit/s, uzima kao stvarno korišteni kapacitet u obračunskom razdoblju.

Na samom početku postupka određivanja veleprodajnih cijena, HAKOM je porukom elektroničke pošte od 4. rujna 2020. uputio poziv svim operatorima koji su do tada aktivno sudjelovali u aktivnostima vezanim uz projekt da dostave svoje mišljenje o strukturi veleprodajnih cijena na tržištima M3a, M3b i M4 & exM14. Pozivom je od operatora zatraženo da se izjasne je li postojeću strukturu veleprodajnih cijena potrebno mijenjati te ako smatraju da je potrebno, da svoj stav detaljno obrazlože i predlože drugačiju strukturu cijena.

Operatori su se u značajnom broju odazvali tom pozivu i dostavili su svoje komentare na postojeću strukturu cijena veleprodajnih usluga na tržištu M3b te svoje prijedloge promjene te strukture cijena. Odgovore na poziv su dostavili A1, HT, Optima, Tele 2, Terrakom i Total TV.

Alternativni operatori su u svojim odgovorima na poziv uglavnom ukazali na problem s promjenjivim dijelom cijene usluge bistream pristupa, koji ovisi isključivo o navikama krajnjih korisnika te je iznos koji operator na kraju plaća dosta nepredvidiv, posebice u kontekstu trenda stalnog povećanja korištenog kapaciteta uslijed sve većeg prijenosa video sadržaja uslijed korištenja OTT usluga (eng. Over The Top, OTT) poput YouTube-a, Netflixa, Facebook-a itd, odnosno igranja online video igara. U tom smislu su uglavnom predlagali smanjenje udjela promjenjivog dijela cijene u ukupnoj veleprodajnoj cijeni, a neki su predlagali i potpuno ukidanje promjenjivog dijela naknade, tj. da se i trošak prijenosne mreže izražava kao trošak po korisniku, a ne po Mbit/s.

Nadalje, pojedini operatori su predložili ukidanje različitih naknada po korisniku za brzine do 30 Mbit/s i brzine od 30 Mbit/s i više kod usluga bitstream pristupa koje se pružaju putem bakrene pristupne mreže. Potreba ukidanja različitih cijena se obrazlaže time da „kod određivanja maloprodajnih cijena usluga nije moguće predvidjeti koliki će postotak korisnika biti spojeni na brzine manje, veće i/ili jednake 30 Mbps. Naime, prema navodima operatora, “operator korisnik bi u postojećem modelu također trebao predviđati postotak korisnika koji će kroz trajanje ugovorne obaveze zatražiti povećanje brzine na 30 Mbps ili više. Kako bi operator korisnik bio konkurentan s cijenama na tržištu morao bi "pogoditi" predviđeni postotak korisnika koji će biti spojeni na brzine manje, veće i/ili jednake 30.

S druge strane, pojedini operatori su izričito zatražili zadržavanje različitih veleprodajnih cijena za usluge bistream pristupa putem bakrene pristupne mreže za brzine do 30 Mbit/s i brzine od 30 Mbit/s i više.

Također, alternativni operatori u svojim odgovorima ističu kako su postojeće cijene previsoke te kako ih je potrebno sniziti.

HT u svom odgovoru na poziv predlaže uvođenje različitih cijena nepromjenjivog dijela mjesečne naknade koja se naplaćuje po korisniku ovisno o brzini i za uslugu bitstream pristupa koja se pruža putem svjetlovodne pristupne mreže te uvođenje dodatnih kategorija brzina za usluge bitstream pristupa koje se pružaju putem bakrene pristupne mreže (pored kategorija do 30 Mbit/s i 30 Mbit/s i više).

Dodatno, HT predlaže uvođenje paketa usluga bitstream pristupa (koje se pružaju i putem bakrene i putem svjetlovodne pristupne mreže). Prema HT-ovom prijedlogu, “operatorima korisnicima bi se trebalo omogućiti u Standardnoj ponudi, uz logiku naplate usluga koja se sastoji od nepromjenjive naknade po krajnjem korisniku i naplate korištenja kapaciteta (po Mbit/s), ograničena ponuda BSA paketa za koje se operatoru  naplaćuje jedna mjesečna naknada. BSA paketi bi sadržavali pristup unaprijed definiranih brzina, uključenu količinu Internet prometa, te opcionalno jednu vrstu virtualnih kanala za VoIP ili IPTV“. HT smatra da ovaj njihov prijedlog odgovara na potrebe alternativnih operatora „koji traže predvidivost troškova po priključku tijekom cijelog životnog ciklusa svojih maloprodajnih korisnika, a posljedično bi se aktivacijom paketa dio rizika rasta prometa po priključku (nepredvidivosti u trošku) podijelio između HT-a i operatora, što bi na kraju cijena i ponuda NBSA paketa pokrivala“.

Osim gornjih prijedloga vezano uz strukturu cijena veleprodajnih usluga na tržištu M3b, HT također predlaže promjenu izračuna cijena najma kolokacije, međutim, s obzirom da određivanje cijene najma kolokacije nije dio projekta određivanja cijena veleprodajnih usluga na tržištu M3b te da se cijene kolokacije određuju u zasebnom postupku, HAKOM se nije detaljnije bavio analizom tog prijedloga kao dio ovoga postupka.

Uzevši u obzir postojeću strukturu cijena te gore sažete prijedloge operatora, HAKOM je razmatrao sljedeće opcije u vezi definiranja strukture cijena usluga bitstream pristupa:

• Opcija 1 – u potpunosti zadržati postojeću strukturu cijena.

• Opcija 2 – cijena usluge bitstream pristupa ima postojeću strukturu cijena tj. cijena se sastoji od nepromjenjivog dijela (po korisniku) i promjenjivog dijela (po Mbit/s), međutim udio promjenjivog dijela se smanjuje na način da svi troškovi prijenosne i jezgrene mreže HT-a, a koji nisu izravno povezani s povećanjem korištenog kapaciteta (primjerice troškovi rovova, cijevi, zgrada u prijenosnoj odnosno jezgrenoj mreži HT-a) se dodjeljuju nepromjenjivom dijelu troškova, dok su u promjenjivi dio cijene uključeni samo troškovi izravno povezani s povećanjem kapaciteta u mreži (primjerice mrežna oprema, odnosno sučelja). Kod ove opcije nepromjenjivi dio cijene ne ovisi o brzini, odnosno definira se jedinstveni nepromjenjivi dio bez obzira na brzinu pristupa.

• Opcija 3 – cijena usluge bitstream pristupa se sastoji samo od nepromjenjivog dijela (po korisniku). Ova opcija uključuje i gore opisani prijedlog HT-a omogućavanja paketa usluga bitstream pristupa.

• Opcija 4 – Različite visine nepromjenjivog dijela cijene usluge bitstream pristupa koje ovise o brzini. Ova opcija predstavlja u stvari HT-ov prijedlog uvođenja različitih cijena nepromijenjivog dijela cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem svjetlovodne mreže ovisno o brzinama te uvođenje dodatnih novih kategorija cijena ovisno o brzini i za usluge bitstream pristupa koje se pružaju putem bakrene mreže.

Opcija 1

Ako bi se odabrala Opcija 1 to znači da bi se cijene usluga bitstream pristupa sastojale od nepromjenjivog dijela (po korisniku) koji uključuje troškove pristupne mreže i troškove širokopojasnog porta na DSLAM-u/OLT-u te troškove korištenog kapaciteta prijenosne odnosno jezgrene mreže (u Mbit/s). Također, za usluge bitstream pristupa koje se pružaju putem bakrene pristupne mreže postoje dvije kategorije cijena ovisno o brzini pristupa (do 30 Mbit/s i 30 Mbit/s i više). Kategorizacija cijena nepromjenjivog dijela po brzinama je uvedena kako bi se poticala ulaganja u NGA mreže te nadoknadio trošak koji proizlazi i tih ulaganja (skraćenje lokalne bakrene petlje).

Takva struktura cijena s promjenjivim dijelom (naknada za korišteni kapacitet) omogućuje povrat troškova koji ovisi o korištenom kapacitetu prijenosne odnosno jezgrene mreže, što je pozitivno, budući da je jasno da količina potrebnih mrežnih resursa u tim dijelovima mreže izravno ovisi o korištenom kapacitetu odnosno o prenesenom prometu, kao što je opisano u poglavljima 4.5.2 i 4.5.3, te da je taj povećani trošak uslijed povećanog kapaciteta potrebno nadoknaditi. Međutim, važno je napomenuti da u promjenjivi dio cijene kako je sada definiran ulaze i troškovi poput troškova fizičke infrastrukture u prijenosnom, odnosno jezgrenom dijelu mreže koji nisu izravno ovisni o korištenom kapacitetu po Mbit/s. Naime, jasno je da će s porastom korištenog kapaciteta u mreži HT morati povećati potrebne mrežne resurse te na taj način imati povećane troškove, međutim to ne znači da će povećavati trošak fizičke infrastrukture, nego samo aktivne mrežne opreme. Na taj način, ako se s povećanjem korištenog kapaciteta u mreži, a što je stalni trend koji će u budućnosti biti sve izraženiji, povećava i trošak fizičke infrastrukture a ne samo aktivne mrežne opreme, dolazi do situacije prekomjernog povrata troškova, što nije u skladu s ciljevima koji su navedeni u prvom odjeljku poglavlja 5. Također, svi operatori su, kako je prethodno opisano, iskazali su potrebu što veće predvidivosti cijena, odnosno što manjeg udjela promjenjivog dijela cijene ili čak potpunog uklanjanja iz strukture cijena.

Opcija 2

Opcija 2 je opcija zadržavanja postojeće strukture cijena, ali bez razlikovanja cijene nepromjenjivog dijela cijene usluge bitstream pristupa po brzini te uz prebacivanje svih troškova koji su trenutno uključeni u promjenjivi dio naknade (koja ovisi o korištenom kapacitetu) u nepromjenjivi dio cijene koji se naplaćuje po korisniku. Na taj način se zadržava dobra strana postojeće strukture cijena, a to je da se nadoknađuju svi troškovi koji ovise o korištenom kapacitetu prijenosne, odnosno jezgrene mreže. Također, s druge strane se rizik prekomjernog povrata troškova uslijed povećanja korištenog kapaciteta svodi na najmanju moguću mjeru. Nadalje, operatori korisnici imaju veću predvidivost veleprodajnih troškova, budući da se udio promjenjivog dijela cijene na taj način smanjuje.

Osim toga definiranje jedinstvene naknade po korisniku, koja ne ovisi o pristupnoj brzini omogućuje fleksibilnost alternativnim operatorima kod definiranja njihovih maloprodajnih usluga, što ima pozitivan utjecaj na tržišno natjecanje.

Slijedom navedenog, HAKOM je mišljenja da bi odabir ove opcije pridonio ispunjavanju svih ciljeva povezanih s određivanjem cijena usluga bitstream pristupa.

Opcija 3

Pod Opcijom 3 HAKOM podrazumijeva sve strukture cijena usluge bitstream pristupa koje ne bi uključivale promjenjivi dio kojim se nadoknađuju troškovi korištenih kapaciteta prijenosne, odnosno jezgrene mreže.

Opcija 3 omogućuje potpunu predvidivost veleprodajnih troškova operatora korisnika, budući da plaća unaprijed poznati iznos po korisniku, i to je glavna prednost ove opcije.

Međutim, kod Opcije 3 postoje rizici povezani s prekomjernim povratom troškova ili nedovoljnim povratom troškova, što ovisi isključivo o navikama krajnjih korisnika. Potrebno je naglasiti da i prekomjerni i nedovoljni povrat troškova predstavlja nedovoljnu učinkovitost bilo HT-a bilo operatora korisnika, što može dovesti do negativnih utjecaja na tržišno natjecanje kao i na krajnje korisnike. Naime, sve neučinkovitosti bilo tržišnog natjecanja bilo HT-a se na kraju mogu negativno odraziti na krajnja korisnike, bilo kroz više cijene ili nižu razinu kvalitete usluga. Nastavno na navedeno, HAKOM je mišljenja da Opcija 3 ne zadovoljava ciljeve navedene u prvom odjeljku poglavlja 5.

Opcija 4

Kad bi se mjesečne cijene usluge bitstream pristupa definirale na način da nepromjenjivi dio cijene mjesečne naknade koji se naplaćuje po brzini, kako HT predlaže, omogućilo bi se da na maloprodajnom tržištu operatori mogu više naplatiti veće brzine pristupa. Nadalje, kao još jednu prednost ove opcije HT navodi poticanje ulaganja u maksimalne moguće brzine, što omogućava koncept formiranja cijena prema pristupnim brzinama. Naime, prema HT-u, razdvajanjem cijena prema brzinama pristupa potiču se daljnja ulaganja u svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu i time potiče ubrzani razvoj VHC mreža (eng. Very High Capacity Network).

Osim toga, dalje u svom prijedlogu navodi HT, veće brzine u pristupnom djelu mreže imaju drugačiju dinamiku potražnje te su usmjerene na drugačije korisničke skupine koje su spremne i na veći trošak usluge. U tom smislu, HT smatra da se zadržavanjem trenutnog koncepta cijena za usluge koji u dijelu usluga bitstream pristupa temeljenih na svjetlovodnoj tehnologiji ne ovisi o brzini pristupa remeti tržišna dinamika u dijelu pružanja većih brzina jer iz tog koncepta proizlazi kako ulaganje u veće pristupne brzine ne jamči veću mogućnost zarade, što posebno investitorima u FTTH mreže može dati pogrešan „build-or-buy“ signal a time i usporiti ulaganja u optiku. Stoga HT smatra da razliku u tržišnoj vrijednosti različitih pristupnih brzina na bakru i optici treba odraziti na strukturu veleprodajne NBSA cijene, a sve s ciljem odašiljanja ispravnih tržišnih signala i poticanja daljnjih ulaganja u pristup.

S druge strane, HT u svom prijedlogu, pored prednosti koje po njima ima ova opcija, nije naveo niti jednu njezinu negativnu stranu. Međutim, u analizi svih raspoloživih opcija HAKOM je dužan sagledati i potencijalne negativne efekte koje bi te opcije mogle imati na ciljeve određivanja troškovno usmjerenih cijena, a koji su definirani na početku poglavlja 5. Opcija 4, dakle, pored svojih prednosti ima i nedostatke. Prvi nedostatak koji prema mišljenju HAKOM-a ima ta opcija je da ne omogućuje fleksibilnost alternativnim operatorima kod definiranja njihovih maloprodajnih usluga. Naime, u slučaju odabira ove opcije morale bi se unaprijed odrediti specifične nominalne brzine, što između ostalog ograničava fleksibilnost alternativnim operatorima. Drugi bitan nedostatak ove opcije je kompleksnost njezine primjene. Naime, za implementaciju ove opcije je potrebno definirati metodologiju te je potrebno imati na raspolaganju i potrebne podatke. Što se potrebnih podataka tiče, za uvođenje različitih cijena po brzini potrebno je imati ili podatke o maloprodajnim cijenama za različite brzine ili podatke o širokopojasnoj potrošnji (korišteni kapacitetu) po brzini. Nažalost, operatori, pa ni HT, podatak o korištenom kapacitetu po brzini nisu dostavili tijekom postupka prikupljanja podataka, dok kad govorimo o maloprodajnim cijenama na svjetlovodnoj infrastrukturi trenutno nije dostupno puno različitih opcija u maloprodaji.

Nastavno na navedeno, HAKOM zaključuje da Opcija 4, prvenstveno zbog neomogućavanja fleksibilnosti alternativnim operatorima kod definiranja njihovih maloprodajnih usluga ima negativan utjecaj na tržišno natjecanje. S druge strane, iste pozitivne strane koje HT u svom prijedlogu navodi se omogućuju već samom činjenicom da će nepromjenjivi dio cijene usluga bitstream pristupa koje se pružaju putem naprednijih tehnologija koje omogućuje više brzine (kao i više razine drugih parametara kvalitete) biti ionako viši što će biti poticajno za ulaganja u takve tehnologije. S obzirom na navedeno i uzimajući u obzir kompleksnost primjene, HAKOM Opciju 4 ne smatra prikladnom za primjenu kod određivanja promjenjivog dijela cijene usluga bitstream pristupa.

Nastavno na analizu četiri raspoložive identificirane opcije, HAKOM je mišljenja da struktura cijena kako je definira Opcija 2 (Tablica 14) najbolje doprinosi ciljevima HAKOM-a kod određivanja troškovno usmjerenih cijena usluga bitstream pristupa. U nastavku, HAKOM opisuje postupak određivanja cijena usluga bitstream pristupa uz strukturu cijena iz odabrane Opcije 2.

Dio cijene

Nepromjenjivi dio

Promjenjivi dio

Naknada za korištenje pristupne mreže

Naknada za korištenje širokopojasnog porta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Promjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Jedinica

HRK/ mjesečno/ korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Tablica 14 - Struktura cijena usluge bitstream pristupa uz odabir Opcije 2

5.2    Razdoblje primjene cijena veleprodajnih usluga na tržištu M3b

Osim razmatranja različitih opcija strukture cijena HAKOM smatra da je potrebno razmotriti i različite opcije povezane s načinom određivanja cijene usluge bitstream pristupa, u smislu hoće li se odrediti jedinstvena cijena koja će vrijediti za određeno razdoblje ili će se za svaku godinu unutar određenog razdoblja odrediti posebna cijena. HAKOM je identificirao tri različite opcije:

• Opcija 1 – Cijena usluge se određuje na temelju rezultata Troškovnog modela kao prosjek troška usluge za godine 2021., 2022. i 2023. Tako određena cijena vrijedi tri godine.

• Opcija 2 – Cijena usluge se određuje na temelju rezultata Troškovnog modela kao prosjek troška usluge za godine 2021., 2022., 2023., 2024. i 2025. Tako određena cijena vrijedi pet godina.

• Opcija 3 – Cijena usluge se određuje na način da se na temelju Troškovnog modela određuje cijena za svaku godinu. Tako određene cijene vrijede iduće tri godine kada se obvezno provodi ažuriranje cijena.

Ne razrađujući detaljno prednosti i nedostatke gornjih opcija, HAKOM, zbog jednostavnosti primjene daje prednost Opciji 1. Naime, sve tri opcije osiguravaju regulatornu predvidljivost, budući da su unaprijed određene. Glavni nedostatak Opcije 2, zbog koje HAKOM daje prednost odabiru Opcije 1 predstavlja ipak možda predugačko razdoblje njezinog važenja. S druge strane Opcija 3, koja najtočnije održava stvarni trošak usluge kroz godine, zbog kompleksnije primjene gubi prednost u odnosu na Opciju 1. Naime, ta opcija pretpostavlja određene radnje koje HT i ostali operatori trebaju poduzimati (poput izmjene Standardne ponude, izmjena maloprodajnih cijena i cjenika itd.), što bi stvaralo nerazmjerno visoke troškove primjene te opcije u odnosu na koristi.

Slijedom navedenog, dalje u dokumentu cijene svih usluga će sukladno Opciji 1 biti određene na temelju rezultata Troškovnog modela kao prosjek troška usluge za godine 2021., 2022. i 2023. te će vrijediti tri godine od stupanja na snagu.

5.3    Određivanje naknada za korištenje pristupne mreže i širokopojasnog porta

U ovom poglavlju ćemo opisati kako je određen nepromjenjivi dio cijene usluge bitstream pristupa koji je specifičan za svaku pristupnu mrežu (naknada za korištenje pristupne mreže od krajnjeg korisnika do širokopojasnog porta i naknada za korištenje širokopojasnog porta), dok će se nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta definirati zasebno, budući da je ta naknada neovisna o pristupnoj mreži putem koje se usluga bitstream pristupa pruža. Naknade za korištenje pristupne mreže i širokopojasnog porta su dio nepromjenjivog dijela cijene usluge bitstream pristupa sukladno definiranoj strukturi cijena kako je opisano u poglavlju 5.1. Navedene naknade će se definirati kao prosjek troškova tih usluga za godine 2021., 2022. i 2023. te će vrijediti tri godine od stupanja na snagu, kao što je definirano u prethodnom poglavlju.

5.3.1    Određivanje naknade za korištenje bakrene pristupne mreže

Određivanje nepromjenjivog dijela cijene koji treba nadoknaditi troškove pristupne bakrene mreže, odnosno naknade za korištenje bakrene pristupne mreže od zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik do DSLAM-a (ne uključujući DSLAM), ovisi o različitim pretpostavkama, odnosno troškovima koji se pri tom uzimaju u obzir, a što ovisi o regulatornim ciljevima, nacionalnim specifičnostima te stanjem i trendovima na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. U tom smislu HAKOM je razmatrao sljedeće dvije opcije:

• Opcija 1 – zadržavanje postojećeg pristupa kod određivanja troška pristupne bakrene mreže koji se uzima u obzir kod određivanja nepromjenjivog dijela cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene mreže.

• Opcija 2 – Određuje se jedinstvena cijena LLU usluge i naknade za korištenje bakrene pristupne mreže kao dio cijene usluge bitstream pristupa putem bakrene pristupne mreže kada se DSLAM nalazi na staroj CO lokaciji ili FTTN lokaciji. Zasebno se određuje naknada za korištenje bakrene pristupne mreže kada se DSLAM nalazi na FTTC lokaciji i dio je zasebno određene cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene mreže za slučaj kada se DSLAM nalazi na FTTC lokaciji.

Trošak LLU usluge se računa na način da se uzimaju u obzir troškovi bakrenih parica duljine do 2300 m, tj. koje omogućavaju silaznu brzinu (brzinu u smjeru prema korisniku, eng. download) od barem 8 Mbit/s, u područjima pokrivanja MDF-ova na kojima se koristi LLU usluga.

Trošak bakrene pristupne mreže koji se uzima u obzir kod određivanja naknade za korištenje bakrene pristupne mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene mreže za slučaj kada je DSLAM smješten na staroj CO lokaciji ili FTTN lokaciji određuje se na način da se uzme ponderirani prosječni trošak (eng. weighted average) bakrene pristupne mreže u područjima pokrivanja MDF-ova na kojima se koristi LLU usluga i bakrene pristupne mreže u područjima pokrivanja MDF-ova na kojima se ne koristi LLU usluga uz sljedeće uvjete:

◦ u obzir se uzima trošak bakrenih parica duljine do 2300 m koje omogućuju prijenosne brzine u silaznom smjeru barem od 8 Mbit/s

◦ težinski faktori (ponderi) jednaki su postotku bitstream linija u području pokrivanja MDF-ova na kojima se koristi LLU usluga, odnosno u području pokrivanja MDF-ova na kojima se ne koristi LLU usluga

Na temelju tako dobivenih troškova, određuje se jedinstvena veleprodajna cijena LLU usluge i naknade za korištenje bakrene pristupne mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa putem bakrene mreže u slučaju kada se DSLAM nalazi na staroj CO ili FTTN lokaciji i to kao ponderirani prosjek ta dva troška gdje su težinski faktori (ponderi) jednaki postotcima LLU, odnosno bitstream veleprodajnih linija u ukupnom broj veleprodajnih linija (bitstream pristup+LLU).

Naknada za korištenje bakrene pristupne mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene pristupne mreže za slučaj kada se DSLAM uređaj nalazi na FTTC lokaciji jednaka je trošku odgovarajuće usluge iz Troškovnog modela.

Opcija 1

Trenutno postoje određene dvije kategorije nepromjenjivog dijela cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene pristupne mreže, ovisno o brzini pristupa. S obzirom da je dio naknade za korištenje širokopojasnog porta jednak za obje kategorije brzina, razlika u visini naknade proizlazi iz razlike u naknadi za korištenje bakrene petlje. Pri tom je za brzine do 30 Mbit/s ta naknada određena na način da je jednaka naknadi za uslugu potpunog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (LLU) umanjena za specifične veleprodajne troškove vezane za pružanje isključivo LLU usluge. Pri tom je potrebno istaknuti da se LLU naknada izračunala na način da su 97,5% dijela naknade proizlazi iz troškova bakrene petlje na područjima pokrivanja MDF-ova gdje se koristi LLU usluga, dok samo 2,5% dijela naknade proizlazi iz troškova bakrenih petlji s ostalih područja.

Naknada za brzine 30 Mbit/s i više je određena na način da je jednaka naknadi za svjetlovodnu petlju na područjima na kojima postoji vjerojatnost izgradnje svjetlovodne mreže, a koja je umanjena za dodatnu premiju rizika. Kao što je već u prethodnom poglavlju kod analize opcija u vezi strukture cijena rečeno, naknadom za brzine iznad 30 Mbit/s i više se htjelo poticati ulaganja u NGA mreže, odnosno u skraćivanje bakrene petlje, kako bi se omogućile NGA brzine pristupa.

Naknade za obje kategorije brzina na način kako su trenutno određene ne odražavaju u potpunosti stvarni trošak, budući da se kod određivanja naknade za brzine do 30 Mbit/s ne uzimaju u obzir troškovi svih područja na kojima se mogu pružati usluge bistream pristupa, a s druge strane naknada za brzine 30 Mbit/s ili više se određuje na temelju naknade za svjetlovodnu petlju, iako se naknada određuje za usluge bitstream pristupa koje se pružaju putem bakrene mreže, koja u slučajevima kada je petlja dovoljno kratka omogućuje brzine iznad 30 Mbit/s bez ikakvih dodatnih ulaganja.

Slijedom navedenog, HAKOM ne smatra Opciju 1 prikladnom za određivanje cijena usluga bitstream pristupa u ovom postupku, s obzirom da ista ne osigurava da su tako određene cijene u potpunosti troškovno usmjerene, radi čega je HAKOM i pristupio izradi novog Troškovnog modela.

Opcija 2

Opcija 2 predstavlja opciju određivanja naknade za korištenje bakrene pristupne mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene pristupne mreže i to posebno za slučaj kada se DSLAM nalazi na staroj CO lokaciji ili FTTN lokaciji, a posebno za slučaj FTTC rješenja kada se DSLAM nalazi u novom FTTC čvoru.

Pri tom se uzima u obzir trošak bakrene pristupne mreže na svim područjima na kojima se može pružati usluga bitstream pristupa, međutim ne uzimajući u obzir troškove bakrenih parica koje ne omogućuju pristupne brzine od barem 8 Mbit/s u silazu (eng. download, tj. u smjeru prema korisniku), što odgovara duljini parice od 2300 m[28]. HAKOM smatra da je troškove bakrenih parica koje ne omogućuju istovremeno pružanje usluge pristupa internetu i IPTV usluge SD/HD kvalitete potrebno isključiti iz izračuna troška pristupne bakrene mreže na temelju kojeg se određuje nepromjenjivi dio naknade za korištenje pristupne mreže u strukturi cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene pristupne mreže. Mišljenje HAKOM-a temelji se na trendovima da se širokopojasne usluge u Republici Hrvatskoj u velikoj mjeri pružaju kao paketi usluga koji se u najvećoj mjeri sastoje od usluge pristupa internetu i usluge IPTV-a. Nadalje, U Republici Hrvatskoj je usluga pristupa internetu brzine u silazu od 4 Mbit/s određena kao univerzalna usluga, a za pružanje IPTV usluge SD/HD kvalitete (eng. Standard Definition) je potrebna pojasna širina od barem 4 Mbit/s[29]. Iz toga proizlazi da je za istovremeno pružanje usluge pristupa internetu od barem 4 Mbit/s te IPTV usluge SD/HD kvalitete potrebna bakrena parica čija je duljina 2300 m ili kraća.

Nakon izračuna troškova bakrenih pristupnih petlji (uzimajući u obzir petlje duljine do 2300 m) iznos naknade za pristup bakrenoj mreži kao dijela cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene mreže (za slučaj kada se DSLAM nalazi na staroj CO ili FTTN lokaciji) određuje se na način da se uzme ponderirani prosječni trošak (eng. weighted average) bakrene pristupne mreže u područjima pokrivanja MDF-ova na kojima se koristi LLU usluga i bakrene pristupne mreže u područjima pokrivanja MDF-ova na kojima se ne koristi LLU usluga. Težinski faktori (ponderi) jednaki su postotku veleprodajnih linija (zbrojeno LLU i bitstream) koje pripadaju pojedinom tipu MDF-ova.

Isti kriterij duljine, uz isto obrazloženje se koristi za izračun jediničnog troška LLU usluge, ali uzimajući u obzir troškove bakrenih parica samo u područjima pokrivanja MDF-ova na kojima se koristi LLU usluga.

Konačno, određuje se jedinstvena naknada za LLU uslugu i za korištenje bakrene pristupne mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa putem bakrene mreže kada se DSLAM nalazi na staroj CO ili FTTN lokaciji kao ponderirani prosjek tako dobivenog troška i troška LLU usluge.

Opcija 2 podrazumijeva izračun jedinstvene cijene LLU usluge, odnosno naknade za korištenje bakrene mreže kao dijela cijene usluge bistream pristupa, koja se računa kao prosječni ponderirani trošak LLU usluge i troška korištenja bakrene pristupne mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa, kako je prethodno opisano. Pri tom su težinski faktori (ponderi) jednaki udjelu LLU, odnosno usluga bitstream pristupa u veleprodajnim uslugama (LLU + bitstream pristup) putem kojih se pruža usluga širokopojasnog pristupa krajnjim korisnicima. Jedinstvena cijena za LLU uslugu i naknadu za korištenje bakrene mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa je opravdana budući da obje usluge koriste iste mrežne elemente te se na taj način izjednačavaju troškovi pružanja usluga širokopojasnog pristupa na cijelom području Republike Hrvatske. Naime, ako bi imali različite cijene za LLU uslugu i naknade za korištenje bakrene pristupne mreže kao dijela cijene usluge bitstream pristupa, a s obzirom da razlika u jediničnim troškovima tih usluga proizlazi prvenstveno iz demografskih razlika (manja gustoća naseljenosti), troškovi pružanja maloprodajnih usluga korisnicima koji žive u takvim područjima bi bili veći, što bi u konačnici imalo negativan utjecaj na tržišno natjecanje i razvoj širokopojasnog pristupa u tim područjima.

Nadalje, Opcija 2 omogućuje određivanje troškovno usmjerene naknade za korištenje bakrene pristupne mreže koja je dio cijene usluge bitstream pristupa koja se pruža putem bakrene pristupne mreže, budući da uzima u obzir troškove bakrenih parica koje su prikladne za pružanje širokopojasnih usluga barem minimalne razine kvalitete na svim MDF-ovima. Na taj način se potiče tržišno natjecanje i učinkovitost, uz istovremeno osiguranje povrata troškova pristupne mreže koja se stvarno koristi. Također, diferencijacija cijena između usluge bitstream pristupa koja se pruža putem DSLAM uređaja koji se nalaze na starim CO lokacijama i FTTN čvorovima i usluga bitstream pristupa koje se pružaju putem DSLAM-ova koji se nalaze u FTTC čvorovima je poticajna za daljnja ulaganja u skraćivanja bakrene petlje i omogućavanje barem NGA brzina pristupa.

Slijedom navedenog, s obzirom da, prema mišljenju HAKOM-a, primjena Opcije 2 kod određivanja naknade za korištenje bakrene pristupne mreže najbolje odražava realnosti HT-ove bakrene pristupne mreže i trendove na tržištu širokopojasnog pristupa te na taj način ima pozitivan doprinos ostvarenju ciljeva HAKOM-a kod određivanja cijena usluga bitstream pristupa, HAKOM odabire Opciju 2 za određivanje naknade za korištenje bakrene pristupne mreže. Izračunate naknade za korištenje bakrene pristupne mreže primjenom Opcije 2 dane su u donjoj tablici.

Naknada za korištenje bakrene pristupne mreže

Jedinica

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

DSLAM na CO/FTTN lokaciji

HRK / mjesečno / korisnik

41,66

41,87

41,94

41,82

DSLAM na FTTC lokaciji

52,55

52,49

52,24

52,19

Tablica 15 – Naknade za korištenje bakrene pristupne mreže kod primjene Opcije 2

5.3.2    Određivanje naknade za korištenje širokopojasnog porta na DSLAM-u

Naknada za korištenje širokopojasnog porta na DSLAM-u u slučaju kada je DSLAM smješten na staroj CO lokaciji ili na lokaciji FTTN čvora jednaka je ponderiranom prosječnom trošku jediničnih troškova Broadband.Copper – ADSL.Wholesale.Broadband i Broadband.Copper – VDSL.Wholesale.Broadband usluga koje su definirane i čiji jedinični troškovi su dani u poglavlju 4.9.3.2. U slučaju kada se DSLAM nalazi na lokaciji FTTC čvora, naknada za korištenje širokopojasnog porta na DSLAM-u jednaka je jedničnom trošku Broadband.Copper- VDSL.Wholesale.Broadband usluge koja je definirana i čiji rezultati su dani u poglavlju 4.9.3.2.

Tako izračunate naknade dane su u donjoj tablici.

Naknada za korištenja širokopojasnog porta na DSLAM-u

Jedinica

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

DSLAM na CO/FTTN lokaciji

HRK / mjesečno / korisnik

15,81

15,94

15,93

15,89

DSLAM na FTTC lokaciji

16,16

16,14

16,13

16,15

Tablica 16 – Naknade za korištenje širokopojasnog porta na DSLAM-u

5.3.3    Određivanje naknade za korištenje svjetlovodne pristupne mreže

Naknada za korištenje svjetlovodne mreže obuhvaća troškove svjetlovodne pristupne mreže od krajnjeg korisnika do OLT-a (ne uključujući OLT). S obzirom na različite arhitekture koje postoje u HT-ovoj svjetlovodnoj pristupnoj mreži u smislu do koje točke u mreži doseže svjetlovodna nit, HAKOM je u ovom postupku odredio tri različite naknade za korištenje svjetlovodne pristupne mreže:

• naknada za korištenje svjetlovodne pristupne mreže za slučaj FTTH rješenja (kada se na cijelom putu između OLT-a i opreme u vlasništvu HT-a koja se nalazi u prostoru krajnjeg korisnika signal prenosi svjetlovodnom niti). U slučaju FTTH rješenja određuju se dvije naknade ovisno o tome je li u naknadu uključeno korištenje svjetlovodne instalacije unutar višestambene zgrade, koja je u pravilu u vlasništvu HT-a, ali ne mora biti. Također, određuju se naknade za korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika te ONT-a, koje se plaćaju ovisno o tome jesu li ti resursi dio usluge bitstream pristupa, odnosno koristi li ih operator korisnik od HT-a ili ih osigurava sam.

• naknada za korištenje svjetlovodne pristupne mreže za slučaj FTTB rješenja (svjetlovodna nit se proteže od OLT-a do DSLAM-a koji se nalazi u prostoru zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik, a signal se od DSLAM-a do krajnjeg korisnika prenosi putem VDSL odnosno G.fast tehnologije). Određuje se i naknada za najam G.Fast NT uređaja.

• naknada za korištenje svjetlovodne pristupne mreže za slučaj FTTDP rješenja (svjetlovodna nit se proteže od OLT-a do DSLAM-a koji se nalazi u DP-u na koji je spojen krajnji korisnik putem bakrene parice, a signal se od DSLAM-a do krajnjeg korisnika prenosi putem VDSL odnosno G.fast tehnologije). Određuje se i naknada za najam G.Fast NT uređaja.

Naknade su određene temeljem jediničnih troškova odgovarajućih usluga iz Troškovnog modela i dane su u tablici niže.

Naknada za korištenje svjetlovodne pristupne mreže

Jedinica

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

FTTH sa svjetlovodnom instalacijom unutar zgrade

HRK / mjesečno / korisnik

66,57

67,54

68,55

67,82

FTTH bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

HRK / mjesečno / korisnik

60,22

61,25

62,32

61,54

FTTH naknada za korištenje instalacije u stanu krajnjeg korisnika

HRK / mjesečno / korisnik

3,11

3,10

3,09

3,10

FTTB

HRK / mjesečno / korisnik

62,35

63,38

64,43

63,39

FTTDP

HRK / mjesečno / korisnik

55,86

57,07

58,37

57,10

Naknada za najam ONT-a/G.Fast NT-a

HRK / mjesečno / korisnik

1,62

1,61

1,61

1,61

Tablica 17 – Naknade za korištenje svjetlovodne pristupne mreže za FTTH, FTTB i FTTDP rješenja

5.3.4    Određivanje naknade za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u

Naknada za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u određena je na temelju rezultata Troškovnog modela, odnosno jediničnih troškova Broadband.Fibre.Wholesale.Broadband usluge kako je definirano u poglavlju 4.9.3.2. Ta naknada je jednaka za FTTH, FTTB i FTTDP rješenje.

Naknada za korištenja širokopojasnog porta na OLT-u

Jedinica

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

FTTH

HRK / mjesečno / korisnik

5,48

5,52

5,56

5,53

FTTB

FTTDP

Tablica 18 – Naknada za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u

5.4    Određivanje promjenjivog i nepromjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne, odnosno jezgrene mreže određen je na način da se kod izračuna tih troškova u obzir uzimaju samo troškovi elemenata prijenosne/jezgrene mreže koji nisu ovisni o promjeni kapaciteta u mreži. Promjenjivi dio naknade se određuje na način da se od ukupnog troška za korištenje kapaciteta oduzme tako izračunati nepromjenjivi dio troška. Jedinični trošak nepromjenjivog dijela troška za korištenje kapaciteta se iskazuje po korisniku, dok se promjenjivi dio iskazuje u Mbit/s.

Pri određivanju nepromjenjivog i promjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta ključni izazov je odrediti koji su elementi prijenosne/jezgrene mreže čiji troškovi ne ovise izravno o promjeni kapaciteta. U tom smislu su razmatrane različite opcije:

• Opcija 1 – za izračun nepromjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta uzimaju se u obzir troškovi rovova i svjetlovodnih kabela u prijenosnoj/jezgrenoj mreži. Rezultati primjene opcije 1 dani su u donjoj tablici.

Razina pristupa

Promjenjivi dio

Nepromjenjivi dio

Jedinica

Opcija 1

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

Ethernet razina
(pristup na Ethernet preklopniku)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

2,48

2,99

3,61

3,05

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

6,71

6,71

6,71

6,71

Ethernet razina (pristup na glavnom Ethernet preklopniku (HUB))

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

2,82

3,40

4,10

3,47

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

9,76

9,76

9,75

9,76

IP razina
(regionalni pristup)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

3,19

3,83

4,61

3,91

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

13,19

13,19

13,18

13,19

IP razina
(nacionalni pristup)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

4,23

5,06

6,07

5,17

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

22,34

22,33

22,32

22,33

Tablica 19 - Naknada za korištenje kapaciteta- Opcija 1

• Opcija 2 – za izračun nepromjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta uzimaju se u obzir troškovi rovova, svjetlovodnih kabela i lokacija u kojima se nalazi aktivna mrežna oprema (eng. site). Opcija 2 daje rezultate koje prikazuje Tablica 20.

• Opcija 3- za izračun nepromjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta uzimaju se u obzir troškovi rovova, svjetlovodnih kabela, lokacija u kojima se nalazi aktivna mrežna oprema i dodatno, trošak aktivne opreme uz pretpostavku da nema potražnje (na taj način Troškovni model odabire minimalnu konfiguraciju potrebne aktivne opreme). Tablica 21 prikazuje naknade za korištenje kapaciteta u slučaju primjene Opcije 3.

Razina pristupa

Promjenjivi dio

Nepromjenjivi dio

Jedinica

Opcija 2

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

Ethernet razina
(pristup na Ethernet preklopniku)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

4,30

5,18

6,24

5,29

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

4,61

4,60

4,60

4,60

Ethernet razina (pristup na glavnom Ethernet preklopniku (HUB))

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

5,13

6,17

7,43

6,30

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

7,10

7,09

7,08

7,09

IP razina
(regionalni pristup)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

6,31

7,59

9,13

7,78

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

9,59

9,58

9,56

9,57

IP razina
(nacionalni pristup)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

8,81

10,57

12,70

10,79

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

17,07

17,04

17,00

17,03

Tablica 20 - Naknada za korištenje kapaciteta- Opcija 2

Razina pristupa

Promjenjivi dio

Nepromjenjivi dio

Jedinica

Opcija 3

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

Ethernet razina
(pristup na Ethernet preklopniku)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

5,11

6,15

7,40

6,28

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

3,68

3,67

3,67

3,67

Ethernet razina (pristup na glavnom Ethernet preklopniku (HUB))

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

6,09

7,33

8,81

7,48

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

5,99

5,98

5,97

5,98

IP razina
(regionalni pristup)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

7,43

8,92

10,73

9,11

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

8,31

8,29

8,28

8,29

IP razina
(nacionalni pristup)

Nepromjenjivi dio

HRK/mjesečno/korisnik

10,39

12,46

14,96

12,71

Promjenjivi dio

HRK/mjesečno/Mbit/s

15,25

15,23

15,20

15,22

Tablica 21 - Naknada za korištenje kapaciteta - Opcija 3

S obzirom da je rezultat primjene Opcije 3 najniži jedinični trošak promjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta, uvažavajući i prijedloge operatora koji su istaknuli da bi udio promjenjivog dijela naknade usluga bitstream pristupa koji ovisi o navikama krajnjih korisnika trebao biti što manji ili da se u potpunosti ukine, HAKOM je odabrao Opciju 3 te je sukladno tome odredio promjenjivi i nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta.

5.5    Cijene usluga bitstream pristupa

Nastavno na prethodna poglavlja u kojima su nakon odabira razmatranih opcija određene pojedine naknade koje su dio strukture cijene usluge bitstream pristupa, HAKOM u tablicama niže određuje mjesečne naknade za usluge bitstream pristupa za pojedinačni pristup. Tako određene cijene usluga bitstream pristupa vrijede na cijelom teritoriju Republike Hrvatske tri godine od dana stupanja na snagu.

USLUGA

Nepromjenjivi dio

Promjenjivi dio

Naknada za korištenje pristupne mreže*

Naknada za korištenje širokopojasnog porta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Promjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

HRK/ mjesečno/ korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na DSLAM razini

41,82

15,89

-

-

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

41,82

15,89

6,28

3,67

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

41,82

15,89

7,48

5,98

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na

IP razini (regionalni pristup)

41,82

15,89

9,11

8,29

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na

IP razini (nacionalni pristup)

41,82

15,89

12,71

15,22

Tablica 22 – Cijene usluga bitstream pristupa putem bakrene pristupne mreže - DSLAM smješten na staroj CO lokaciji ili FTTN lokaciji

* Naknada za korištenje pristupne mreže se naplaćuje kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge operatora korisnika (naked bitstream pristup-NBSA), odnosno ne naplaćuje se u slučaju kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge HT-a (BSA pristup).

USLUGA

Nepromjenjivi dio

Promjenjivi dio

Naknada za korištenje pristupne mreže*

Naknada za korištenje širokopojasnog porta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Promjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

HRK/ mjesečno/ korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na DSLAM razini

52,19

16,14

-

-

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

52,19

16,14

6,28

3,67

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

52,19

16,14

7,48

5,98

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

52,19

16,14

9,11

8,29

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

52,19

16,14

12,71

15,22

Tablica 23 - Cijene usluga bitstream pristupa putem bakrene pristupne mreže - DSLAM smješten na FTTC lokaciji

* Naknada za korištenje pristupne mreže se naplaćuje kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge operatora korisnika (naked bitstream pristup-NBSA), odnosno ne naplaćuje se u slučaju kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge HT-a (BSA pristup).

USLUGA

Nepromjenjivi dio

Promjenjivi dio

Naknada za korištenje pristupne mreže

Naknada za korištenje širokopojasnog porta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Promjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

HRK/ mjesečno/ korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini

67,82

5,53

-

-

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

67,82

5,53

6,28

3,67

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

67,82

5,53

7,48

5,98

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

67,82

5,53

9,11

8,29

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

67,82

5,53

12,71

15,22

Korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika

3,10 HRK/mjesečno

Najam ONT-a

1,61HRK/mjesečno

Tablica 24 - Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTH mreže (sa svjetlovodnom instalacijom unutar zgrade)

USLUGA

Nepromjenjivi dio

Promjenjivi dio

Naknada za korištenje pristupne mreže

Naknada za korištenje širokopojasnog porta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Promjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

HRK/ mjesečno/ korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini

61,54

5,53

-

-

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

61,54

5,53

6,28

3,67

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

61,54

5,53

7,48

5,98

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

61,54

5,53

9,11

8,29

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

61,54

5,53

12,71

15,22

Tablica 25- Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTH mreže (bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade)

USLUGA

Nepromjenjivi dio

Promjenjivi dio

Naknada za korištenje pristupne mreže

Naknada za korištenje širokopojasnog porta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Promjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

HRK/ mjesečno/ korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini

63,39

5,53

-

-

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

63,39

5,53

6,28

3,67

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

63,39

5,53

7,48

5,98

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

63,39

5,53

9,11

8,29

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

63,39

5,53

12,71

15,22

Tablica 26 - Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTB mreže

USLUGA

Nepromjenjivi dio

Promjenjivi dio

Naknada za korištenje pristupne mreže

Naknada za korištenje širokopojasnog porta

Nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

Promjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta

HRK/ mjesečno/ korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini

57,10

5,53

-

-

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

57,10

5,53

6,28

3,67

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

57,10

5,53

7,48

5,98

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

57,10

5,53

9,11

8,29

Bitstream pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

57,10

5,53

12,71

15,22

Tablica 27 - Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTDP mreže

5.6    Popusti na cijene usluga bitstream pristupa koje se pružaju putem svjetlovodne pristupne mreže

Kao što je već navedeno u poglavlju 2.1, trenutno se nepromjenjiva naknada po korisniku razlikuje za pojedinačni pristup i za ugovorene blokove pristupa. Blok pristupa je definiran relativno u odnosu na broj dostupnih FTTH korisnika na području pojedinog OLT-a, s obzirom da se povećanjem utilizacije mreže na pojedinom OLT području smanjuje rizik investitora. Popust na cijenu za pojedinačni pristup primjenjuje se ovisno o bloku pristupa. Najveći popust primjenjuje se u slučaju kada operator zakupi blok od 3% pristupa od ukupnog broja dostupnih FTTH korisnika na području pojedinog OLT-a na način da se naknada po korisniku umanjuje za iznos premije rizika primijenjen na imovinu NGA mreže.

HAKOM je i u ovom postupku zadržao isti način određivanja popusta za bitstream usluge koje se pružaju putem svjetlovodne pristupne mreže.

Dakle, usluga bitstream pristupa koja se pruža putem svjetlovodne pristupne mreže (FTTH, FTTB i FTTDP rješenja) dostupna je pojedinačno i pod uvjetom ugovaranja OLT blokova širokopojasnih pristupa i to OLT blokova od 1% pristupa, 2% pristupa ili 3% pristupa. Operator korisnik u slučaju ugovaranja OLT blokova ostvaruje pravo na popust na naknade za korištenje niti svjetlovodne pristupne mreže i OLT porta u odnosu na cijenu pojedinačnog pristupa iz gornjih tablica (Tablica 24, Tablica 25, Tablica 26 i Tablica 27). Visina popusta ovisi o količini pristupa u OLT bloku (najviši popust se ostvaruje za OLT blok sa 3% pristupa, a najniži popust se ostvaruje zakupom OLT bloka od 1% pristupa).

Popusti u slučaju zakupa OLT blokova određenog postotka pristupa su opravdani s obzirom da operator korisnik zakupom OLT blokova povećava utilizaciju mreže na pojedinom OLT području i time smanjuje rizik investitora.

Stoga je visina popusta određena na način da se za zakup OLT bloka od 3% pristupa od ukupnog broja dostupnih korisnika na području pojedinog OLT-a ostvaruje najviši popust te je cijena pristupa po korisniku u tom OLT bloku jednaka trošku korištenja pristupne mreže i OLT porta umanjena za iznos premije rizika koja je primijenjena na NGA imovinu povezanu s pružanjem usluge. Na osnovu popusta za OLT blok od 3% pristupa su određeni popusti za OLT blokove od 2% i 1% pristupa na način da se ti popusti linearno smanjuju.

USLUGA

Jedinica

Trošak uz uračunatu premiju rizika

Trošak bez uračunate premije rizika

Trošak korištenja svjetlovodne mreže– FTTH sa svjetlovodnom instalacijom u zgradi

HRK/mjesečno/korisnik

67,82

58,13

Trošak korištenja svjetlovodne mreže– FTTH bez svjetlovodne instalacije u zgradi

HRK/mjesečno/korisnik

61,54

53,00

Trošak korištenja svjetlovodne mreže– FTTB

HRK/mjesečno/korisnik

63,39

55,23

Trošak korištenja svjetlovodne mreže– FTTDP

HRK/mjesečno/korisnik

57,10

50,33

Trošak korištenja OLT porta

HRK/mjesečno/korisnik

5,53

4,94

Tablica 28 – Jedinični troškovi[30] korištenja svjetlovodne pristupne mreže i OLT porta s i bez uračunate premije rizika (Izvor: Troškovni model)

USLUGA

Jedinica

Pojedinačni pristup

OLT blok od 1% pristupa

OLT blok od 2% pristupa

OLT blok od 3% pristupa

Naknada za korištenje svjetlovodne mreže – FTTH sa svjetlovodnom instalacijom u zgradi

HRK/mjesečno/korisnik

67,82

64,59

61,36

58,13

Naknada za korištenje svjetlovodne mreže– FTTH bez svjetlovodne instalacije u zgradi

HRK/mjesečno/korisnik

61,54

58,69

55,85

53,00

Naknada za korištenje svjetlovodne mreže – FTTB

HRK/mjesečno/korisnik

63,39

60,67

57,95

55,23

Naknada za korištenje svjetlovodne mreže – FTTDP

HRK/mjesečno/korisnik

57,10

54,85

52,59

50,33

Naknada za korištenje OLT porta

HRK/mjesečno/korisnik

5,53

5,33

5,14

4,94

Tablica 29 - Naknade za korištenje svjetlovodne mreže i OLT porta (prosjek 2021-2023) (Izvor: Troškovni model)

Nastavno na naknade određene u prethodnom poglavlju te popuste određene u ovom poglavlju, donjim tablicama (Tablica 30, Tablica 31, Tablica 32, Tablica 33) određene su cijene usluga bitstream pristupa koje se pružaju putem svjetlovodne pristupne mreže za pojedinačni pristup i za zakupljene blokove pristupa.

USLUGA

Nepromjenjivi dio[*]

Promjenjivi dio

Pojedinačni pristup

OLT blok od 1% pristupa

OLT blok od 2% pristupa

OLT blok od 3% pristupa

Naknada za korištenje kapaciteta

HRK/mjesečno/korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini

73,35

69,92

66,50

63,07

-

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

79,63

76,20

72,78

69,35

3,67

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

80,83

77,40

73,98

70,55

5,98

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

82,46

79,03

75,61

72,18

8,29

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

86,06

82,63

79,21

75,78

15,22

Korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika

3,10 HRK/mjesečno

Najam ONT-a

1,61HRK/mjesečno

Tablica 30 - Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTH mreže – sa svjetlovodnom instalacijom unutar zgrade

USLUGA

Nepromjenjivi dio[*]

Promjenjivi dio

Pojedinačni pristup

OLT blok od 1% pristupa

OLT blok od 2% pristupa

OLT blok od 3% pristupa

Naknada za korištenje kapaciteta

HRK/mjesečno/korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini – bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

67,07

64,03

60,98

57,94

-

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku) - bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

73,35

70,31

67,26

64,22

3,67

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB)) - bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

74,55

71,51

68,46

65,42

5,98

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup) - bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

76,18

73,14

70,09

67,05

8,29

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup) - bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

79,78

76,74

73,69

70,65

15,22

Korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika

3,10 HRK/mjesečno

Najam ONT-a

1,61HRK/mjesečno

Tablica 31 - Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTH mreže - bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

USLUGA

Nepromjenjivi dio[*]

Promjenjivi dio

Pojedinačni pristup

OLT blok od 1% pristupa

OLT blok od 2% pristupa

OLT blok od 3% pristupa

Naknada za korištenje kapaciteta

HRK/mjesečno/korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini

68,92

66,01

63,09

60,17

-

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

75,20

72,29

69,37

66,45

3,67

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

76,40

73,49

70,57

67,65

5,98

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

78,03

75,12

72,20

69,28

8,29

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

81,63

78,72

75,80

72,88

15,22

Najam G.Fast uređaja

1,61HRK/mjesečno

Tablica 32- Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTB mreže

USLUGA

Nepromjenjivi dio[*]

Promjenjivi dio

Pojedinačni pristup

OLT blok od 1% pristupa

OLT blok od 2% pristupa

OLT blok od 3% pristupa

Naknada za korištenje kapaciteta

HRK/mjesečno/korisnik

HRK/mjesečno/Mbit/s

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na OLT razini

62,63

60,18

57,72

55,27

-

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na Ethernet preklopniku)

68,91

66,46

64,00

61,55

3,67

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))

70,11

67,66

65,20

62,75

5,98

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (regionalni pristup)

71,74

69,29

66,83

64,38

8,29

Veleprodajni širokopojasni pristup za uslugu pristupa Internetu na IP razini (nacionalni pristup)

75,34

72,89

70,43

67,98

15,22

Najam G.Fast NT uređaja

1,61HRK/mjesečno

Tablica 33 - Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTDP mreže

5.7    Određivanje cijena posebnih virtualnih kanala

Cijene veleprodajnih usluga pružanja posebnih virtualnih kanala za VoIP uslugu, IPTV uslugu te za nadzor korisničke opreme određene su na osnovu rezultata Troškovnog modela, odnosno jediničnih troškova odgovarajućih usluga iz poglavlja 4.9.3.3. Također, kao i za usluge bitstream pristupa cijene su određene kao prosječni trošak tih usluga u 2021., 2022. i 2023. te vrijede tri godine od dana stupanja na snagu na cijelom području Republike Hrvatske.

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

Prosjek 2021-2023

Posebni virtualni kanal VoIP - Ethernet razina (Ethernet preklopnik)

HRK/mjesečno/korisnik

0,16

0,16

0,16

0,16

Posebni virtualni kanal VoIP - Ethernet razina (HUB)

HRK/mjesečno/korisnik

0,22

0,22

0,22

0,22

Posebni virtualni kanal VoIP - IP razina (Regionalni pristup)

HRK/mjesečno/korisnik

0,29

0,29

0,29

0,29

Posebni virtualni kanal VoIP - IP razina (Nacionalni pristup)

HRK/mjesečno/korisnik

0,47

0,47

0,47

0,47

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme - Ethernet razina (Ethernet preklopnik)

HRK/mjesečno/korisnik

0,23

0,23

0,23

0,23

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme- Ethernet razina (HUB)

HRK/mjesečno/korisnik

0,32

0,32

0,32

0,32

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme –IP razina razina (regionalni pristup)

HRK/mjesečno/korisnik

0,41

0,41

0,41

0,41

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme –IP razina razina (nacionalni pristup)

HRK/mjesečno/korisnik

0,67

0,67

0,67

0,67

Posebni virtualni kanal za IPTV SD

HRK/mjesečno/korisnik

0,88

0,88

0,88

0,88

Posebni virtualni kanal za IPTV SD/HD

HRK/mjesečno/korisnik

2,63

2,63

2,63

2,63

Tablica 34 - Cijene usluga posebnih virtualnih kanala[31]

5.8    Cijena usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme

HT je sukladno odredbama iz Analize tržišta M3b, obvezan između ostalog, pružiti uslugu najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (eng. dark fibre) u svrhu omogućavanja pristupa operatorima korisnicima do pristupnih točaka, odnosno povezivanja pristupnih čvorova HT-a i mreže operatora korisnika.

Cijena usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (Tablica 35) također je određena na osnovu rezultata Troškovnog modela, odnosno jediničnih troškova odgovarajućih usluga iz poglavlja 4.9.4. Preciznije, određena je kao ponderirani prosjek jediničnih troškova te usluge u pristupnoj i prijenosnoj mreži HT-a. Također, kao i za usluge bitstream pristupa cijene su određene kao prosječni trošak tih usluga u 2021., 2022. i 2023. te vrijede tri godine od dana stupanja na snagu na cijelom području Republike Hrvatske.

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

Prosjek

2021-2023

Najam svjetlovodne niti bez prijenosne opreme (dark fibre)

HRK/nit/m/mjesečno

0,075

0,081

0,086

0,086

Tablica 35 - Cijena usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme

6        Popis slika

Slika 1 - Dostupnost širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-a

Slika 2 - Prosječna gustoća priključaka putem nepokretne mreže (Izvor: HAKOM)

Slika 3 - Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa po županijama (Izvor: HAKOM)

Slika 4 - Raspodjela korištenja pojedinih načina širokopojasnog pristupa internetu (Izvor: HAKOM)

Slika 5 - Raspodjela širokopojasnih priključaka prema brzinama pristupa (Izvor: HAKOM)

Slika 6 - Tržišni udjeli na maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa (Izvor: HAKOM)

Slika 7 - Broj veleprodajnih priključaka prema vrsti veleprodajne usluge (Izvor: HAKOM)

Slika 8 - Bitstream usluge ovisno o pristupnoj mreži (Izvor: HAKOM)

Slika 9 - Broj korisnika usluga naplatne televizije u Republici Hrvatskoj po tehnologijama (Izvor: HAKOM)

Slika 10 - Tržišni udjeli na tržištu IPTV usluge (Izvor: HAKOM)

Slika 11- Struktura Troškovnog modela (izvor: Axon Consulting)

Slika 12 - Broj pokrivenih korisničkih jedinica po pristupnoj mreži (izvor: HAKOM na temelju podataka operatora)

Slika 13 - Potražnja usluga pristupa prema pristupnoj mreži u periodu 2017-2027. (Izvor: HAKOM osnovu podataka operatora)

Slika 14 – Take-up usluga pristupa po pristupnoj mreži u periodu 2017-2027. (Izvor: HAKOM na osnovu na podataka operatora)

Slika 15 - Potražnja za uslugama na bakrenoj mreži u područjima koja nisu pokrivena svjetlovodnom mrežom (Izvor: HAKOM na osnovu podataka operatora)

Slika 16 - Širokopojasni promet u periodu 2017-2027 (Izvor: HAKOM na osnovu podataka operatora)

Slika 17 - Arhitektura vanjskog modela razvijenog u R-u za geografsku analizu (izvor: Axon)

Slika 18 - Izvadak zgrada iz SRPJ-a (izvor: Axon na osnovu podataka DGU-a)

Slika 19 - Izvadak iz HT-ove GIS EKI baze (izvor: Axon na osnovu podataka HT-a)

Slika 20 - Primjer MDF-ova i njihovih područja pokrivanja (izvor: Axon na osnovu podataka HT-a)

Slika 21 - Primjer veza između zgrada i izvoda (DP) kod bakrene mreže (Izvor: Axon)

Slika 22 - Primjer pridruživanja DP-ova MDF-ovima (Izvor: Axon)

Slika 23 - Karakterizacija područja MDF-ova u geotipove (Izvor: Axon)

Slika 24 - Klasifikacija područja pokrivanja u Hrvatskoj u geotipove (Izvor: Axon)

Slika 25 – Arhitekture modeliranih pristupnih mreža (Izvor: Axon)

Slika 26 – Arhitektura WDM mreže modeliranog operatora (Izvor: AXON)

Slika 27 - Arhitektura IP/MPLS mreže koja je uzeta u obzir u Troškovnom modelu (Izvor: Axon)

Slika 28 - Korisnici po pristupnoj tehnologiji u Republici Hrvatskoj (Izvor: HAKOM)

Slika 29 - Jedinični trošak veleprodajnog pristupa bakrenoj mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Slika 30 - Jedinični trošak veleprodajnih usluga pristupa FTTH mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Slika 31 - Jedinični trošak veleprodajnog pristupa VDSL portu ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Slika 32 - Jedinični trošak OLT porta ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Slika 33 - Jedinični trošak veleprodajnog prijenosnog kapaciteta kod usluge bitstream pristupa ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Slika 34 - Troškovna osnovica referentnog operatora za nepokretnu mrežu (Izvor: Troškovni model)

7        Popis tablica

Tablica 1- Sažetak metodoloških načela

Tablica 2 – Sažetak korisnih vjekova upotrebe koji su primijenjeni u Troškovnom modelu za referentnog operatora (Izvor: HAKOM na osnovu informacija od operatora)

Tablica 3 - Izračun imovine u mreži HT-a koja generira troškove

Tablica 4 - Podaci i njihovi izvori koji su se koristili u geografskoj analizi

Tablica 5 - Prednosti i nedostaci metode kosih anuiteta (Izvor: Axon)

Tablica 6 - Prednosti i nedostaci metode ekonomske amortizacije (Izvor: Axon)

Tablica 7 - Sažetak mrežnih elemenata referentnog operatora za nepokretnu mrežu (Izvor: Troškovni model)

Tablica 8 - Rezultati Troškovnog modela za veleprodajne usluge pristupa bakrenoj mreži  (Izvor: Troškovni model)

Tablica 9 -Rezultati Troškovnog modela za veleprodajne usluge pristupa svjetlovodnoj mreži  (Izvor: Troškovni model)

Tablica 10 - Jedinični troškovi veleprodajnih širokopojasnih usluga po liniji (Izvor: Troškovni model)

Tablica 11 - Jedinični troškovi veleprodajnih širokopojasnih usluga po Mbit/s (Izvor: Troškovni model)

Tablica 12 - Jedinični troškovi ostalih veleprodajnih usluga (Izvor: Troškovni model)

Tablica 13 - Jedinični troškovi usluge Dark fibre (Izvor: Troškovni model)

Tablica 14 - Struktura cijena usluge bitstream pristupa uz odabir Opcije 2

Tablica 15 – Naknade za korištenje bakrene pristupne mreže kod primjene Opcije 2

Tablica 16 – Naknade za korištenje širokopojasnog porta na DSLAM-u

Tablica 17 – Naknade za korištenje svjetlovodne pristupne mreže za FTTH, FTTB i FTTDP rješenja

Tablica 18 – Naknada za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u

Tablica 19 - Naknada za korištenje kapaciteta- Opcija 1

Tablica 20 - Naknada za korištenje kapaciteta- Opcija 2

Tablica 21 - Naknada za korištenje kapaciteta - Opcija 3

Tablica 22 – Cijene usluga bitstream pristupa putem bakrene pristupne mreže - DSLAM smješten na staroj CO lokaciji ili FTTN lokaciji

Tablica 23 - Cijene usluga bitstream pristupa putem bakrene pristupne mreže - DSLAM smješten na FTTC lokaciji

Tablica 24 - Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTH mreže (sa svjetlovodnom instalacijom unutar zgrade)

Tablica 25- Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTH mreže (bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade)

Tablica 26 - Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTB mreže

Tablica 27 - Cijene usluge bitstream pristupa putem FTTDP mreže

Tablica 28 – Jedinični troškovi korištenja svjetlovodne pristupne mreže i OLT porta s i bez uračunate premije rizika (Izvor: Troškovni model)

Tablica 29 - Naknade za korištenje svjetlovodne mreže i OLT porta (prosjek 2021-2023) (Izvor: Troškovni model)

Tablica 30 - Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTH mreže – sa svjetlovodnom instalacijom unutar zgrade

Tablica 31 - Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTH mreže - bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade

Tablica 32- Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTB mreže

Tablica 33 - Cijene usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa za uslugu pristupa Internetu koje se pružaju putem FTTDP mreže

Tablica 34 - Cijene usluga posebnih virtualnih kanala

Tablica 35 - Cijena usluge najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme

8        Privitci

8.1    Izvještaj o metodološkim načelima

Dokument je dostupan na poveznici u opisu javne rasprave.

8.2    Opisni priručnik Troškovnog modela (eng. Descriptive Manual)

Dokument je dostupan na poveznici u opisu javne rasprave.

8.3    Popis korištenih kratica i izraza

AAC

 Average Avoidable Costs

Prosječni izbježivi troškovi

ADSL

Asymetric Digital Subscriber Line

asimetrična digitalna pretplatnička linija, inačice: ADSL, ADSL2, ADSL2+

BSA

Bitstream Access

Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa – bitstream usluga

BRAS

Broadband Remote Access Server

Server za agregiranje sesija korisnika od pristupne mreže na internet

BU

Bottom Up

Odozod prema gore

BU-LRAIC

Bottom Up Long Run Incremental Cost

LRIC troškovni standard s pristupom odozdo prema gore

CAPEX

Capital Expenditure

Kapitalni izdaci

CCA

Current Cost Accounting

Tekuće troškovno računovodstvo

CO

Central Office

Centrala

CWDM

Coarse Wavelength Division multiplexing

Valno multipleksiranje s grubom podjelom valnih duljina

Dark Fibre

svjetlovodna nit/svjetlovodne niti bez prijenosne opreme

DESI

Digital Economy and Society Indeks

Indeks gospodarske i društvene digitalizacije koji je razvila Europska komisija

DF

Distribution Frame

Distribucijski razdjelnik

DNS

Domain Name System

Pretvaranje naziva domena u numeričke IP adrese

DOCSIS

Data Over Cable Service Interface Specification

Specifikacije sučelja za prijenos podataka preko kabelskih mreža

DN

Distribution Node

Distribucijski čvor

DP

Distribution Point

Distribucijska točka

DSL

Digital Subscriber Line

digitalna pretplatnička linija

DSLAM

Digital Subscriber Line Access Multiplexer

pristupni multipleksor digitalne pretplatničke linije

DWDM

Dense Wavelenght Division Multiplexing

Valno multipleksiranje s gustom podjelom valnih duljina

EPMU

Equi-Proportional Mark-Up

Metoda jednako proporcionalnog dodatka

FA-PON

Fibre Access – Passive Optical Network

Pristup pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže

FAC

Fully Allocated Costs

Potpuno raspodijeljeni troškovi

FAR

Fixed Assets Register

Knjiga osnovnih sredstava

FTTA

Fiber to the Area

Svjetlovod od područja

FTTB

Fibre to the Building

koncept svjetlovodne niti do zgrade

FTTC

Fibre to the Cabinet

Fibre to the Curb

koncept svjetlovodne niti do uličnog kabineta (zavisnog čvora)

FTTDP

Fibre to the Distribution Point

Koncept svjetlovodne niti do distribucijskog čvora

FTTH

Fibre to the Home

koncept svjetlovodne niti do stana

FTTN

Fibre to the Node

koncept svjetlovodne niti do nezavisnog čvora

FWA

Fixed Wireless Access

Nepokretni bežični pristup

G & A

General and Administrative Expenses

Opći i administrativni troškovi

GBV

Gross Book Value

Bruto knjigovodstvena vrijednost

GRC

Gross Replacement Cost

Bruto trošak zamjene

HDTV

High Definition Television

televizija visoke kakvoće

HSS

Home Subscriber Server

Poslužitelj (server) za čuvanje podataka o pretplatnicima

IP

Internet Protocol

mrežni protokol za prijenos podataka kojeg koriste izvorišna i odredišna računala za uspostavu podatkovne komunikacije preko računalne mreže

IPTV

Internet Protocol Television

usluga digitalne televizije koja koristi internetski protokol

KTV

Kabelska televizija, pristup putem kabelskih mreža

LLU

Local Loop Unbundling

izdvojeni pristup lokalnoj petlji

LRAIC

Long Run Average Incremental Cost

Metoda dugoročnih prosječnih inkrementalnih troškova

LRIC

Long Run Incremental Cost

Metoda dugoročnih inkrementalnih troškova

MDF

Main Distribution Frame

glavni razdjelnik

MPLS

Multiprotocol Label Switching

Tehnologija prosljeđivanja paketa zamjenom oznaka

MSAN

Multiservice Access Node

Pristupni čvor za više usluga

NBV

Net Book Value

Neto knjigovodstvena vrijednost

NGA

Next Generation Access

pristupna mreža sljedeće generacije

NGN

Next Generation Network

mreža sljedeće generacije

ODF

Optical Distribution Frame

svjetlovodni razdjelnik

OLT

Optical Line Termination

završna točka svjetlovodne linije

ONP

Okvirni nacionalni program

Razvoj širokopojasnih pristupnih mreža gdje ne postoji komercijalni interes

OPEX

Operating Expenditure

Operativni troškovi

OTT

Over the Top

Usluge povrh IP protokola

P2MP

Point- to-Multipoint

mrežna topologija točka-više točaka u FTTH pristupnim mrežama

P2P

Point-to-Point

mrežna topologija točka- točka u FTTH pristupnim mrežama

PON FTTH

Passive Optical Network

pasivna svjetlovodna mreža temeljena na topologiji točka-više točaka

RADIUS

Remote Autentification Dial-In User Service

 

VDSL

Very High Bitrate Digital Subscriber Line

digitalna pretplatnička linija vrlo velike brzine prijenosa, inačice: VDSL, VDSL2

VHCN

Very High Capacity Networks

Mreže vrlo velikog kapaciteta

VoD

Video on Demand

video na zahtjev

VoIP

Voice Over Internet Protocol

prijenos govora putem internetskog protokola

VPN

Virtual Private Network

virtualna privatna mreža

WACC

Weighted Average Cost of Capital

Ponderirani prosječni trošak kapitala

WDM

Wavelength Division Multiplexing

tehnologija pomoću koje se više signala prenosi simultano na raznim valnim duljinama u FTTx mrežama

[*] Cijena usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa (Bitstream pristupa) sastoji se od nepromjenjivog dijela [HRK/mjesečno/korisnik] i promjenjivog dijela [HRK/mjesečno/Mbit/s]. Nepromjenjivi dio cijene sastoji se od naknade za korištenje pristupne mreže, naknade za korištenje širokopojasnog porta i nepromjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže. Promjenjivi dio cijene sastoji se od promjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Naknada za korištenje pristupne mreže se naplaćuje kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge operatora korisnika (naked bitstream pristup-NBSA), odnosno ne naplaćuje se u slučaju kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge HT-a (BSA pristup).

[*] Cijena usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa (Bitstream pristupa) sastoji se od nepromjenjivog dijela [HRK/mjesečno/korisnik] i promjenjivog dijela [HRK/mjesečno/Mbit/s]. Nepromjenjivi dio cijene sastoji se od naknade za korištenje pristupne mreže, naknade za korištenje širokopojasnog porta i nepromijenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže. Promjenjivi dio cijene sastoji se od promjenjivog dijela naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Naknada za korištenje pristupne mreže se naplaćuje kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge operatora korisnika (naked bitstream pristup-NBSA), odnosno ne naplaćuje se u slučaju kada korisnik Osnovni pristup mreži ostvaruje putem usluge HT-a (BSA pristup).

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

 

[1] Naknade za usluge posebnih virtualnih kanala odnose se na slučaj kada se te usluge koriste uz uslugu pristupa Internetu. Ukoliko se usluge posebnih virtualnih kanal koriste samostalno, tada se naknadama za posebne virtualne kanale pribraja i naknada za korištenje odgovarajućeg širokopojasnog porta. Naknada za posebni virtualni kanal za VoIP odnosi se na posebni virtualni kanal kapaciteta 256 kbit/s.

[2] KLASA: UP/I-344-01/16-05/11, URBROJ: 376-11-16-10

[3] KLASA: UP/I-344-01/16-05/14, URBROJ: 376-11-17-08

[4] KLASA: UP/I-344-01/19-05/02, URBROJ: 376-05-1-19-8

[5] Pristupna brzina od 30 Mbit/s odnosi se na ukupnu propusnost svih zatraženih usluga te se ne odnosi samo na propusnost internet usluge

[6] KLASA:UP/I-344-01/18-03/04, URBROJ: 376-05-1-19-12

[7] Usluge bitstream pristupa pristupnih brzina većih ili jednako 30 Mbit/s, neovisno o načinu pristupa.

[8] Prema Preporuci Europske komisije o mjerodavnim tržištima 2014/710/EU iz 2014.

[9] Prema Preporuci Europske komisije o mjerodavnim tržištima 2003/311/EC iz 2003.

[10] HT je određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištima M3a i M3b

[11] Ukupan broj širokopojasnih priključaka u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži u odnosu na broj kućanstava sa zadnjeg popisa stanovništva 2011.

[12] KLASA: UP/I-344-01/11-09/08; URBROJ: 376-11-12-13; veljača 2012.

[13] Project for calculating the costs and prices of services in the fixed network; Report on methodological principles, Axon Partners Group, December 2019

[14] Preporuka o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama u cilju promicanja tržišnog natjecanja i poboljšanja ulagačkog okruženja u području širokopojasnog pristupa (2013/466/EU)

[15] Trošak kapitala će se temeljiti na WACC-u. Dodatno, za izračun troška kapitala imovine NGA mreže (za imovinu povezanu s pružanjem FTTH , FTTB i FTTDP usluga) će se na  WACC dodati premija rizika. Premija rizika se s druge strane neće primijeniti na naslijeđenu građevinsku infrastrukturu.

[16] Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19)

[17] Izvor: FTTH Council 2020 Report(www.ftthcouncil.eu/documents/PR%20Market%20Panorama%202020%20FINAL%202.pdf )

[18] Directive (EU) 2018/1972 of the European Parliament and of the Council of 11 December 2018 establishing the European Electronic Communications Code

[19] Ova metoda revaluacije je u skladu s preporukom 2013/466/EU koja navodi:

“(36) Za obračun tekućih troškova za regulatornu imovinsku osnovicu koja odgovara iskoristivoj naslijeđenoj građevinskoj imovini primjenjivala bi se metoda indeksiranja. Ta se metoda preporučuje jer je praktična, robusna i transparentna. Temeljila bi se na povijesnim podacima o troškovima, akumuliranoj amortizaciji i otuđenju imovine, do mjere do koje su oni dostupni u zakonskim i regulatornim računima te financijskim izvještajima SMP operatora i na javno dostupnom cjenovnom indeksu poput indeksa maloprodajnih cijena.“

 

U našem slučaju, kao izvori indeksa maloprodajnih cijena korišteni su: Hrvatski zavod za statistiku za godine 2000-2018, Svjetska banka za godine 1995-1999 a za godine prije 1995. pretpostavljena je prosječna vrijednost od 4%.

 

[20] Vrijedno je istaknuti da HT građevinsku infrastrukturu naslijeđene mreže koja nije ponovno iskoristiva i povezane bakrene kabele financijski vodi zajedno, kao jedinstvenu kategoriju imovine. Iz tog razloga je izračunat zajednički postotak za tu imovinu.

[21] R je besplatni programski jezik za statističke proračune i grafiku (https://www.r-project.org/)

[22] Informacije o rutama HT-ove mreže su uspoređene s informacijama o ulicama/cestama iz Središnjeg registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave (dalje: DGU), da bi se osiguralo da HT-ove rute ne predstavljaju neučinkovitosti.

[23] “A K-Means Clustering Algoritm”, by J. A. Hartigan and M. A. Wong. Više detalja na: https://www.labri.fr/perso/bpinaud/userfiles/downloads/hartigan_1979_kmeans.pdf

[24] Prikazana troškovna osnovica odgovara pristupu kosih anuiteta (uključuje amortizaciju i trošak kapitala)

[25] Jedinični trošak ove usluge je jednak nuli s obzirom da operator korisnik, kad primopredaje promet u ovoj točci, ne koristi prijenosne kapacitete referentnog operatora

[26] HUB je glavni Ethernet preklopnik u mreži HT-a na kojem se agregira promet s više Ethernet preklopnika niže razine

[27] Naknada se plaća samo za jedan smjer prometa i to onaj čiji je iznos prosječne vrijednosti (uzorka) veći

[28] Sukladno referentnoj tablici za ADSL2+ iz Dodatka 14. Standardne ponude HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa

[29] Navedeni kapacitet je izračunat na temelju procijenjenog broja SD i HD kanala uz korištenje kapaciteta od 2,95 Mbit/s za SD i 8,5 Mbit/s za HD kanale

[30] Prosječni trošak za godine 2021., 2022. i 2023.

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

[*] Nepromjenjivi dio naknade uključuje naknadu za korištenje svjetlovodne pristupne mreže, naknadu za korištenje širokopojasnog porta na OLT-u i naknadu za nepromjenjivi dio naknade za korištenje kapaciteta prijenosne i jezgrene mreže

 

[31] Naknade za usluge posebnih virtualnih kanala odnose se na slučaj kada se te usluge koriste uz uslugu pristupa Internetu. Ukoliko se usluge posebnih virtualnih kanal koriste samostalno, tada se naknadama za posebne virtualne kanale pribraja i naknada za korištenje odgovarajućeg širokopojasnog porta. Naknada za posebni virtualni kanal za VoIP odnosi se na posebni virtualni kanal kapaciteta 256 kbit/s.

  • Odaberite sekciju kako biste vidjeli amandmane i komentare.