Pripremam raspravu
Javna rasprava - Prijedlog Odluke o izmjenama Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)
Opis rasprave
Datum otvaranja rasprave: 25. veljače 2021. 14:00
Datum zatvaranja rasprave: 29. ožujka 2021. 16:00
Uključi prikaz broja:

• ODF-ove u prijenosnoj mreži – dimenzioniranje ODF-ova u prijenosnoj mreži se vrši za tri tipa veza: CWDM ili DWDM Metro veze, DWDM regionalne veze i DWDM glavne veze.

• Mikrovalne veze – primjenjuje se isti pristup kao i kod dimenzioniranja IP/MPLS lokacija

KLASA: UP/I-344-01/21-05/01

URBROJ: 376-05-1-21-03

• Drugu IP opremu – dimenzioniraju se “IP-switch uređaj”, “PE-router uređaji” i “VPN koncentratori” u smislu broja komada opreme, a broj se računa kao ukupni IP promet u mreži podijeljen s prosječnim kapacitetom svakog od tipova navedenih uređaja.

Zagreb, 25. veljače 2021.

Koraci dimenzioniranja i korišteni algoritmi opisani su također u priručniku iz Privitka 8.2.

Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) u postupku izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON), Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 25. veljače 2021. donijelo

ODLUKU

4.5.3    Dimenzioniranje jezgrene mreže (nije ovisno o geotipu)

I. Trgovačkom društvu Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, određuju se izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:

I.1.

Modul za dimenzioniranje jezgrene mreže odgovoran je za dimenzioniranje opreme u jezgrenoj mreži. Troškovni model uzima u obzir da je mreža modeliranog operatora NGN mreža, koja omogućuje pružanje svih maloprodajnih i veleprodajnih usluga koje trenutno pružaju operatori. Međutim, važno je istaknuti da platforme za pružanje govornih usluga, s obzirom da troškovi govornih usluga nisu predmet Troškovnog modela, nisu modelirane. Dakle, modelirani su sljedeći elementi jezgrene mreže:

Izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže.

I.2.

• HSS (eng. Home Subscriber Server) – odgovoran je za čuvanje različitih podataka o pretplatnicima, uključujući podatke za autentifikaciju i detalje usluga na koje su pretplaćeni. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu pretplatnika:

Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

II. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka ove odluke objaviti na svojim Internetskim stranicama Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke te s uklonjenim svim odredbama koje su protivne ugrađenim izmjenama.

• BRAS (eng. Broadband Remote Access Server) - odgovoran je za agregiranje sesija korisnika od pristupne mreže na Internet. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu broja korisnika širokopojasnog pristupa koji su spojeni istovremeno:

III. U ostalim dijelovima Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) ostaje nepromijenjena.

IV. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke početi primjenjivati Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) pokrenula je postupak izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) (dalje: Standardna ponuda), a temeljem članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK) koji je ovlašćuje da jednom ili iznimno više puta godišnje, po službenoj dužnosti provede postupak izmjene standardnih ponuda, radi ispunjenja ciljeva iz članka 5. ZEK-a.

• RADIUS (eng. Remote Autentification Dial-In User Service) – omogućuje daljinsku autentifikaciju i autorizaciju usluga kako bi se upravljalo korištenjem mrežnih resursa koje koriste korisnici. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu korisnika širokopojasnog pristupa koji su istovremeno spojeni:

Standardnu ponudu objavio je Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT), temeljem obveze transparentnosti iz pripadajuće Analize tržišta i Odluke Vijeća HAKOM-a od 19. lipnja 2019. (dalje: Analiza i Odluka).

Standardnom ponudom opisuje se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg HT omogućuje ovlaštenom Operatoru (dalje: Operatoru korisniku) koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge. Istom je određeno na koji način je Operatoru korisniku omogućena usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s time da trenutna procedura za pružanje usluga na temelju pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogućuje samo pružanje usluga vlastitim krajnjim korisnicima, a ne i drugim Operatorima korisnicima.

Postupak izmjene Standardne ponude pokrenut je nakon što je povodom upita jednog Operatora korisnika utvrđeno da je u Standardnoj ponudi zabranjena preprodaja za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Naime, HAKOM je analizom Standarde ponude utvrdio kako ista zapravo definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. Dakle, navedeno ograničenje u Standardnoj ponudi protivi se ciljevima i regulatornim načelima, obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.

• DNS (eng. Domain Name System) – odgovoran je za pretvaranje naziva domena u numeričke IP adrese. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu broja korisnika širokopojasnog pristupa spojenih istovremeno:

Nadalje, HAKOM je utvrdio kako navedene ograničavajuće odredbe u Standardnoj ponudi nisu ni na koji način direktno propisane ni definirane Analizom i Odlukom kao niti postojećim hrvatskim i/ili EU regulatornim okvirom. U tom smislu HAKOM je kontaktirao i Nacionalna regulatorna tijela drugih zemalja s upitom, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge te je iz pristiglih odgovora vidljivo kako u drugim zemljama ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.

Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. ZEK-a, te kraj činjenice da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM smatra kako je potrebno izmijeniti Standardnu ponudu na način da se izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Stoga je odlučeno kao u točki I.1. izreke ove odluke.

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• VoD poslužitelj (eng. Video On-demand Server) – omogućuje prilagođeni video sadržaj prema zahtjevima korisnika. Modelirana je jedna jedinica VoD poslužitelja pod uvjetom da broj jezgrenih veza nije nula.

Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije. HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude i kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Stoga je odlučeno kao u točki I.2. izreke ove odluke.

• IPTV platforma: odgovorna za obradu, modulaciju i kodiranje TV signala prije njegovog prijenosa. Modelirana je jedna IPTV platforma pod uvjetom da broj IPTV veza nije nula.

Konačno, pripadajućim dokumentom „Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) 2021.“ detaljno su pojašnjeni razlozi zbog koji je HAKOM pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude. S obzirom da je dokument sastavni dio ove odluke, radi izbjegavanja ponavljanja HAKOM se poziva i na obrazloženje dato u navedenom dokumentu.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. i članka 58. stavka 3. ZEK-a odlučio kao u izreci ove odluke.

Sukladno članku 22. stavak 5. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.

4.6    Modul za izračun CapEx i OpEx troškova

Ovaj modul Troškovnog modela izračunava troškove (CapEx i OpEx) povezane sa potrebnim mrežnim resursima kako ih je dimenzionirao modul za dimenzioniranje. Ti troškovi se dobivaju u tri koraka.

Korak 1 - Određivanje jediničnih troškova resursa i trendova troškova

Za definiranje jediničnih troškova resursa koji se razmatraju u Troškovnom modelu, potrebna su dva ulazna podatka: Jedinični troškovi (podijeljeni na CapEx i OpEx i odnose se na prošlo razdoblje) i trendovi troškova (koji daju očekivane cijene, odnosno troškova resursa u budućnosti). Na osnovu jediničnih troškova u proteklom razdoblju i trendova troškova, Troškovni model računa troškove resursa u budućem razdoblju.

Ovdje je potrebno napomenuti, da je u Troškovnom modelu implementiran mehanizam koji omogućuje smanjenje OpEx troškova za imovinu bakrene mreže u budućem razdoblju. Naime, logično je za pretpostaviti da , budući da se očekuje migracija korisnika s bakrene mreže na svjetlovodnu mrežu, da referentni operator neće ulagati jednake napore za održavanje i rad bakrene mreže. U troškovnom modelu je pretpostavljeno da će se operativni troškovi u tom smislu smanjivati u skladu s padom potražnje za uslugama na bakrenoj mreži.

Korak 2 – Izračun nabavke resursa

 

 

 

 

 

 

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Tonko Obuljen

 

U drugom koraku se za svaku godinu provodi izračun CapEx troškova koji su potrebni kako bi se nabavili novi mrežni resursi. Nove nabavke se mogu provoditi iz dva razloga, postavljanje nove mreže ili zamjena opreme.

Postavljanje nove mreže se vrši iz razloga određenih dodatnim zahtjevima mreže da zadovolji potražnju. S druge strane, zamjena opreme se vrši jednom kada opremi istekne korisni vijek upotrebe i kada je ta oprema i dalje potrebna zbog mrežnih zahtjeva.

Korak 3 – Izračun godišnjeg CapEx-a i OpEx-a

Kada su jedinični troškovi i nove nabave za svaki resurs i godinu određeni, u trećem koraku se računaju troškovi.

Kada se izračuna CapEx, a prije njegove raspodjele na godine (anualizacije), rade se dvije prilagodbe:

• Uklanjaju se ulaganja pokrivena sredstvima iz ONP programa.

Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)

 

Prijedlog za javnu raspravu

 

 

2021.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

 

Sadržaj

• Uzimanje u obzir potpuno amortizirane imovine (kako je opisano u poglavlju 4.3.7)

1.Sažeti pregled dokumenta

2.Kronološki slijed aktivnosti

4.7    Modul za amortizaciju

Modul za amortizaciju koristi dvije metode amortizacije za distribuciju troškova CapEX-a po godinama. Troškovni model, kao što je već ranije spomenuto, podržava rad s dvije metode amortizacije:

3.Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže

• Metoda kosih anuiteta

3.1.Ograničenja u Standardnoj ponudi

• Ekonomska amortizacija

Odabrana metoda može imati bitan utjecaj na rezultate Troškovnog modela.

3.1.1.Ograničenje preprodaje FA-PON usluge

Metoda kosih anuiteta

3.1.2.Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika

4.Dosadašnje korištenje FA-PON usluge

Metoda kosih anuiteta (eng. Tilted Annuities) prilagođava profil nadoknade troškova na način da uzima u obzir fluktuacije u cijenama imovine. Na primjer, u slučaju kada cijena imovine pada, novi operator koji tek ulazi na tržište bi mogao imati veliku prednost u odnosu na postojeće operatore zbog toga jer će imati koristi od nižih cijena i stoga nižih troškova amortizacije. Primjenom pristupa metode kosih anuiteta, kada cijene padaju, veći udio troška imovine se nadoknađuje u početnom periodu tako da bi svim sudionicima na tržištu bio priznat isti trošak, ne uzimajući u obzir vrijeme kada su ušli na tržište.

5.Iskustva zemalja članica IRG-a

U slučaju odabira metode kosih anuiteta, u Troškovnom modelu se primjenjuje donja formula:

6.Analiza opcija za rješavanje problema u vezi ograničenja iz Standardne ponude

gdje su:

6.1.Ciljevi HAKOM-a

6.2.Raspoložive opcije i analiza njihovih učinaka

• GRC (Bruto trošak zamjene, eng. Gross Replacement Cost) - GRC dodijeljen imovini

6.2.1.Analiza učinaka opcije 1

6.2.1.1.Učinak na krajnje korisnike

• di –  anualizirani trošak u godini i (unutar korisnog vijeka upotrebe)

6.2.1.2.Učinak na operatore

• WACC ( eng. Weighted Average Cost of Capital)- ponderirani prosječni trošak kapitala

6.2.1.3.Učinak na tržišno natjecanje

• Price trend – stopa izmjene cijena imovine

6.2.2.Analiza učinaka opcije 2

6.2.2.1.Učinak na krajnje korisnike

• UL (eng. Useful life) – korisni vijek upotrebe imovine

6.2.2.2.Učinak na operatore

6.2.2.3.Učinak na tržišno natjecanje

Glavna prednost metode kosih anuiteta je da ona točno odražava operativne i financijske realnosti operatora, uz istovremeno prepoznavanje koristi koje može imati novi operator koji tek ulazi na tržište kroz trend promjene cijena imovine. Dodatno, kod primjene metode kosih anuiteta se izbjegava utjecaj prognoza prometa na sadašnje rezultate i omogućava ravnotežu između ekonomske točnosti i jednostavnosti implementacije. Kod primjene ove metode, na jedinični trošak u određenoj godini ne utječu promjene u trendovima potražnje u sljedećim godinama. Međutim, na trošak utječu trendovi iz prošlosti do te godine.

6.3.Odabir opcije

7.Popis slika

Glavna razlika u odnosu na metodu ekonomske amortizacije, koja je druga opcija za primjenu u Troškovnom modelu, je da u slučaju novoizgrađene mreže (npr. svjetlovodne FTTH mreže), metoda kosih anuiteta daje značajno visoke jedinične troškove u prvih nekoliko godina. To je zbog toga jer se najveći dio ulaganja u gradnju nove mreže odvija tijekom početnog perioda, dok je za prihvaćanje ( pa tako i za take up ) nove mreže potrebno neko dulje vrijeme.

Uzimajući u obzir gore navedeni nedostatak, važno je znati da postoji alternativna mogućnost da se veleprodajne cijene u slučaju odabira ove metode amortizacije odrede na temelju prosječnog jediničnog troška uzimajući u obzir dulje razdoblje, primjerice deset godina. Drugim riječima, cijena u određenoj godini X se ne bi odredila na temelju troška koji Troškovni modela računa za tu godinu X, nego na temelju prosjeka jediničnih godišnjih troškova u periodu od X+10 godina.

1. Sažeti pregled dokumenta

Tablica 5 prikazuje glavne prednosti i nedostatke metode kosih anuiteta.

Standardnom ponudom za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (engl. Fiber Access Passive Optical Network – FA - PON) (dalje: Standardna ponuda) opisuju se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT) omogućuje ovlaštenom Operatoru koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge (u daljnjem tekstu pod zajedničkim nazivom: Operator korisnik).

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je pokrenula postupak izmjene Standardne ponude HT-a za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:

Prednosti

Nedostaci

  • Točno odražava operativne i financijske realnosti operatora
  • na rezultate ne utječu prognoze trenda buduće potražnje
  • lagana je za implementaciju

 

  • Amortizacijski profil je umjetno povećan za prvih nekoliko godina dok je take up nizak. Međutim, da bi se smanjio taj efekt, određivanje veleprodajnih cijena se može temeljiti na prosječnom trošku u duljem  razdoblju

• Operatoru korisniku koji sklapa Ugovor za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogući daljnja preprodaja usluge;

• Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a.

Tablica 5 - Prednosti i nedostaci metode kosih anuiteta (Izvor: Axon)

Trenutno važeća Standardna ponuda definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. S obzirom da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM je pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude.

Ekonomska amortizacija

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a. S obzirom da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije, HAKOM je mišljenja kako je potrebno omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kroz izmjene Standardne ponude.

Ekonomska amortizacija radi na način da prilagođava nadoknadu vrijednosti imovine ekonomskoj vrijednosti koju ona stvara. Posebice, ekonomska amortizacija prilagođava godišnje vrijednosti ulaganja pomoću proizvodnog faktora, koji se definira izvedbom koja se izvlači iz imovine. Na primjer, ako se očekuje da će se imovina u budućnosti više iscrpljivati (npr. zbog povećanog korištenja), primjena metode ekonomske amortizacije rezultira u višim godišnjim vrijednostima u budućnosti nego u sadašnjosti. (i relativno konstantne jedinične troškove).

Pri tom se primjenjuje sljedeća formula:

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude kako je to određeno u izreci odluke. Prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na brisanje ili izmjenu svih članaka kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Također, prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

gdje

2. Kronološki slijed aktivnosti

•  predstavlja godišnji trošak

HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi. Naime, sukladno članku 1.1. stavku 3. Standardne ponude definirano je da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika.

• je proizvodni factor imovine u godini t

Slijedom navedenog, a u svrhu pokretanja postupka izmjene Standardne ponude te kako bi se uredili uvjeti, načini pristupa i zajedničkog korištenja pasivne pristupne svjetlovodne mreže na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, HAKOM je 5. studenog 2020. zatražio očitovanje HT-a.

•  je referentna cijena imovine u godini t

HT je 17. studenoga 2020. dostavio HAKOM-u očitovanje na pokretanje postupka izmjene Standardne ponude. HT u očitovanju ističe kako nisu ispunjeni regulatorni uvjeti za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude na način kao HAKOM navodi u svojem dopisu slijedom čega predlaže da se predmetni postupak obustavi.

•  predstavlja trošak kapitala

Isto tako, HAKOM je za predmetni slučaj odlučio istražiti iskustva drugih zemalja, odnosno Nacionalnih regulatornih tijela i to država članica Nezavisne regulatorne grupe (dalje: IRG). Stoga je HAKOM 26. studenog 2020. objavio upitnik na IRG platformi s ciljem prikupljanja informacija, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge.

•  predstavlja godišnje ulaganje, izračunato kao količina imovine naručena u godini j pomnožena s njenom jediničnom cijenom u toj godini. Ovoj brojci se pridodaje OpEx koji nastaje zbog rada i održavanja imovine kroz njen životni vijek.

HAKOM je do 4. prosinca 2020. zaprimio 17 odgovora država članica o načinu regulacije i provedbe regulacije sličnih tržišnih situacija. Analizom i uvidom u iskustva drugih Nacionalnih regulatornih tijela, HAKOM zaključuje kako u drugim zemljama nije onemogućena preprodaja, odnosno ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.

•  predstavlja zadnju godinu u kojoj se imovina koristi.

Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK), HAKOM je odlučio pokrenuti postupak izmjene standardne ponude kako bi se iz standardne ponude uklonile prethodno spomenute sporne odredbe te s tim povezana ograničenja.

Kao što se može zaključiti iz gore navedenog, u slučaju odabira metode ekonomske amortizacije, OpEx se ne tretira odvojeno.

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

Glavna prednost metode ekonomske amortizacije je stabilnost jediničnih troškova, koja se postiže prilagođavanjem amortizacijskog profila potražnji (prošloj i budućoj tj. prognoziranoj) za uslugama. Naime, u slučaju metode ekonomske amortizacije, kao što je prethodno navedeno, troškovi amortizacije rastu kako raste potražnja i obrnuto. Međutim, da bi metoda ekonomske amortizacije bila primjenjiva moraju biti zadovoljena dva uvjeta:

Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije.

1. Prognoze potražnje su razumno predvidljive

2. Jedinična cijena usluge je razumno stabilna

Slijedom navedenog, HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Gore navedeni uvjeti su općenito zadovoljeni za zrela tržišta nepokretnog pristupa, međutim to nije slučaj za nepokretne mreže koje se tek grade ili koje se gase.

3. Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže

Na tržištu Republike Hrvatske, kao što je opisano u poglavlju 3 i ilustrirano na dijagramu na donjoj slici (Slika 28), vidljivo je da korisnici u Republici Hrvatskoj, usluge temeljene na xDSL tehnologiji postupno zamjenjuju uslugama putem svjetlovodne mreže. Također je vidljivo da ta zamjena, odnosno prihvaćanje usluga temeljenih na svjetlovodnoj tehnologiji u Republici Hrvatskoj je na samom početku, što se može tumačiti i činjenicom da su značajnija ulaganja u pokrivanje svjetlovodnom infrastrukturom počela zadnjih nekoliko godina. Stoga su budući trendovi teško predvidljivi i ponajviše ovise o HT-ovom postavljanju svjetlovodnih mreža.

Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a prikazana je na donjoj slici (Slika 1). Svjetlovodna pristupna mreža HT-a sastoji se od svjetlovodne spojne pristupne i svjetlovodne distribucijske mreže (SDM).

Slika 1 - Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a (izvor: Standardna ponuda)

Slika 28 - Korisnici po pristupnoj tehnologiji u Republici Hrvatskoj (Izvor: HAKOM)

Što se tiče jediničnih cijena usluga, u slučaju nepokretnih pristupnih mreža, HAKOM je mišljenja da su cijene usluga pristupa su u prošlosti bile razumno stabilne.

HAKOM je odlukom o analizi tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (dalje: tržište M3a) od 19. lipnja 2019. (KLASA: UP/I-344-01/18-03/05, URBROJ: 376-05-1-19-11; dalje: Analiza tržišta) između ostalih, odredio HT-u i obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, nediskriminacije te transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude.

Kao što je već rečeno, metoda ekonomske amortizacije daje stabilne jedinične troškove kroz godine (trend promjene troška prati trend promjene cijene imovine), međutim, čak i male promjene u rastu potražnje mogu imati veliki utjecaj na jedinične troškove usluga. Također, veliki utjecaj na jedinične troškove usluga ima i trend promjene potražnje kroz vrijeme, čak i ako se u na kraju razdoblja dostigne ista razina potražnje.

Dodatno, da bi rezultati kod primjene metode ekonomske amortizacije bili točni, Troškovni model mora uključiti vremensko razdoblje koje je jednako najduljem korisnom vijeku upotrebe imovine (40-50 godina) što ima sljedeće nedostatke:

• nepredvidljivost tržišta elektroničkih komunikacija može uzrokovati veliku nesigurnost koja je povezana s određivanjem potražnje u tako dugačkom vremenskom razdoblju.

Kao dio obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, HAKOM je u skladu s člankom 61. stavkom 3. alinejom 1. ZEK-a, odredio HT-u obvezu da drugim operatorima, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja, pruža pristup pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži (PON FTTH) u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže (engl. fibre access – FA) za sve svjetlovodne distribucijske mreže građene (postavljane) nakon stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN br. 108/10).

• tako dugačko vremensko razdoblje povećava vrijeme koje je potrebno Troškovnom modelu za izračun.

Pored prethodno navedene obveze pristupa koja proizlazi iz Analize tržišta, potrebno je naglasiti da obveza pružanja pristupa pasivnoj svjetlovodnoj pristupnoj mreži u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže proizlazi i iz odredbi Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN br. 36/16: dalje: Pravilnik EKI), tj. u slučaju iz članka 22. stavka 3. navedenog pravilnika (U slučaju kada je operator zgrade ujedno i operator svjetlovodne distribucijske mreže, smatra se da je sabirna točka distribucijski čvor). Takvoj obvezi podliježe svaki operator zgrade (pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za održavanje i upravljanje svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem prava vlasništva, ugovora s vlasnicima ili upraviteljem zgrade), neovisno o utvrđenom SMP statusu.

Prednosti

Nedostaci

  • Točnije odražava promjene u vrijednosti imovine.
  • Stabilniji rezultati u slučajevima gradnje novih mreža s ograničenim take up-om
  • Izračun tržišne vrijednosti imovine nije jednostavan.
  • Visoka ovisnost o procjeni trendova potražnje.
  • Izračun je teže  implementirati u Troškovnom modelu

Tablica 6 - Prednosti i nedostaci metode ekonomske amortizacije (Izvor: Axon)

HT je sukladno određenoj obvezi transparentnosti objavio Standardnu ponudu za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, kojom je Operatoru korisniku Standardne ponude omogućeno pružanje usluge pristupa nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži krajnjim korisnicima putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a koja je izgrađena u skladu s Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (NN br. 57/14; dalje: Pravilnik o SDM-u) i pripadajućih svjetlovodnih okosnica zgrade u slučaju više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a, odnosno samo putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a u slučaju kada HT nije vlasnik svjetlovodne okosnice zgrade već sa suvlasnicima zgrade i/ili operatorom zgrade ima sklopljen ugovor o pravu korištenja svjetlovodnih okosnica u zgradi. Sukladno odredbama Standardne ponude, HT pruža uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže samo za krajnje korisnike koji su spojeni na elektroničku komunikacijsku mrežu HT-a putem svjetlovodne distribucijske mreže ili krajnje korisnike na čijim je lokacijama dostupna postojeća svjetlovodna distribucijska mreža i pripadajuća svjetlovodna okosnica zgrade (u slučaju više stambenih zgrada) u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a ili HT ima ugovoreno pravo korištenja svjetlovodnih okosnica koje nisu vlasništvo HT-a.

3.1.                Ograničenja u Standardnoj ponudi

4.7.1    Odabir metode amortizacije

HAKOM je identificirao ograničenja u Standardnoj ponudi koja prema mišljenju HAKOM-a mogu predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj distribucijskoj mreži, odnosno mogu predstavljati potencijalno sprječavanje ispunjavanja ciljeva i regulatornih načela obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.

Kao što je već rečeno, odabir metode amortizacije koji će se primijeniti može značajno utjecati na rezultate Troškovnog modela, odnosno na jedinične troškove veleprodajnih usluga po godinama. Zbog toga je važno odabrati metodu amortizacije koja će najviše doprinijeti ostvarenju ciljeva HAKOM-a kod postupka određivanja veleprodajnih cijena.

3.1.1.                  Ograničenje preprodaje FA-PON usluge

HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi.

Dijagrami na donjim slikama, ( Slika 29, Slika 30, Slika 31, Slika 32,Slika 33) prikazuju jedinične veleprodajne troškove koji su relevantni za određivanje cijena najvažnijih veleprodajnih usluga na tržišta M3b, koje izračunava Troškovni model na temelju definiranih ulaznih podataka i usvojenih metodoloških načela a, a ovisno o primijenjenoj metodi amortizacije.

HAKOM je, analizirajući upit i Standardnu ponudu utvrdio da je sukladno odredbama objavljene Standardne ponude (članak 1.1. stavak 3.), usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati. Također, postoji još niz drugih odredbi Standardne ponude kojima se namjena usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže na isti način ograničava na isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati.

Slika 29 - Jedinični trošak veleprodajnog pristupa bakrenoj mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

3.1.2.                  Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika

Slika 30 - Jedinični trošak veleprodajnih usluga pristupa FTTH mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Također, daljnjom analizom Standardne ponude uočeno je dodatno ograničenje koje bi moglo predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj pristupnoj mreži HT-a. Naime, sukladno članku 1.1. stavak 4. Standardne ponude „pružanje usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, ograničeno je na izgrađenu, ispravnu i neprekinutu pasivnu pristupnu svjetlovodnu mrežu kojom je povezan distribucijski čvor HT-a i krajnja priključna točka u glavnom razvodnom ormaru uključujući i niti iz svjetlovodne okosnice zgrade koje završavaju konektorom ispred stana (kod više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica u vlasništvu HT-a) ili priključnoj kutiji u slučaju obiteljskih kuća.“. Iz toga proizlazi da u uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže nije uključena svjetlovodna instalacija unutar prostora krajnjeg korisnika kada je ista u vlasništvu HT-a. Slično ograničenje se može uočiti i kroz druge odredbe Standardne ponude.

Takvo ograničenje može predstavljati značajnu prepreku u situacijama kada u prostoru krajnjeg korisnika postoji već postavljena svjetlovodna instalacija koja je u vlasništvu HT-a. Naime, krajnji korisnici u svom prostoru nerado pristaju na intervencije i radove, poput postavljanja svjetlovodne instalacije. To je naročito izraženo u situacijama kada su ti radovi relativno nedavno izvedeni. Stoga, takvi korisnici često ne žele pristati na ponovno izvođenje istih radova te u takvim slučajevima često odustaju od promjene operatora ako je takva promjena uvjetovana radovima u njihovom prostoru.

Slika 32 - Jedinični trošak OLT porta ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Pri tom je važno napomenuti, da Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa omogućava najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kada je ista u vlasništvu HT-a. Iako se radi o različitim veleprodajnim uslugama, s obzirom da je riječ o istoj mreži, ne postoji niti jedan opravdan razlog za različit regulatorni tretman svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika.

Slika 33 - Jedinični trošak veleprodajnog prijenosnog kapaciteta kod usluge bitstream pristupa ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)

Iz tih dijagrama su uočljive značajke jedne i druge metode amortizacije kako je i opisano u prethodnom poglavlju. Dakle, metoda ekonomske amortizacije daje relativno ravnu krivulju jediničnih troškova kroz godine, dok primjena metode kosih anuiteta za nove tj. svjetlovodne mreže za prve godine rezultira značajno većim jediničnim veleprodajnim troškovima.

4. Dosadašnje korištenje FA-PON usluge

Prema podacima s kojima HAKOM raspolaže, od objave prve verzije Standardne ponude i objavljivanja uvjeta korištenja te usluge, usluga se uopće ne koristi od strane operatora korisnika. Isto tako, očekivano, s obzirom na takvu razinu korištenja, nisu pokrenuti regulatorni sporovi vezano uz korištenje predmetne usluge.

U savjetovanju oko Troškovnog modela, operatorima su predočeni gornji rezultati Troškovnog modela uz primjenu obje metode amortizacije, te je zatraženo očitovanje operatora o tome kakvu metodu, s obzirom na iste, smatraju prikladnom za primjenu. HT se nije izjasnio o metodi amortizacije. S druge strane, svi alternativni operatori su se izjasnili da preferiraju primjenu metode ekonomske amortizacije prilikom izračuna troškova i određivanja cijena reguliranih veleprodajnih usluga, pri tom ističući samo prednosti metode ekonomske amortizacije koje smo opisali, a zanemarujući njezine nedostatke.

HAKOM je analizirao sve prednosti i nedostatke obje metode, kao i utjecaj tih opcija na rezultate Troškovnog modela te posredno i na regulatorne ciljeve HAKOM-a. Jasno je da bi za slučaj kada bi potražnja za uslugama bila stabilna i ne bi se mijenjala brzo, metoda kosih anuiteta bila prikladan odabir.

Međutim, s obzirom na to da se očekuje povećanje potražnje za uslugama na novim tj. svjetlovodnim pristupnim mrežama te sukladno tome pad potražnje na bakrenim mrežama, te da metoda ekonomske amortizacije daje najbolju vezu između troškova i potražnje, HAKOM je mišljenja da je metoda ekonomske amortizacije najprikladniji izbor za primjenu u Troškovnom modelu.

HAKOM takvu situaciju s nekorištenjem predmetne usluge objašnjava relativno niskom potražnjom za uslugama koje se pružaju putem svjetlovodnih mreža, ali i činjenicom da s obzirom na relativnu nisku pokrivenost svjetlovodnim mrežama, operatori radije postavljaju vlastite svjetlovodne mreže nego što koriste veleprodajne usluge HT-a ili drugih operatora. Takav trend postavljanja vlastitih svjetlovodnih pristupnih mreža izražen je zadnjih nekoliko godina i vidljiv iz dijagrama s donje slike na kojoj je prikazan broj korisničkih jedinica koje prema objavljenim namjerama postavljanja SDM-ova[1], svjetlovodnom mrežom namjeravaju pokriti različiti operatori koji ulažu u vlastite svjetlovodne pristupne mreže. Iz dijagrama je jasno vidljiv trend da sve više operatora postavlja vlastite svjetlovodne distribucijske mreže. Pri tom je važno napomenuti da se područja obuhvata tih SDM-ova u pravilu međusobno ne preklapaju. Stoga HAKOM smatra da bi se operatori koji trenutno postavljaju vlastite svjetlovodne pristupne mreže te su fokusirani na utilizaciju tih svojih mreža u budućem razdoblju mogli okrenuti i korištenju veleprodajnih usluga drugih operatora u područjima u kojima nemaju izgrađenu vlastitu svjetlovodnu pristupnu mrežu, a u kojima je multipliciranje mreža fizički nepraktično i/ili ekonomski neisplativo. U tom smislu je potrebno napomenuti da postoje i operatori koji postavljaju svjetlovodne pristupne mreže putem kojih namjeravaju pružati isključivo veleprodajne usluge. Takvi operatori se suočavaju sa situacijom da im je u određenim manjim područjima na kojima je neki drugi operator postavio svjetlovodnu pristupnu mrežu, potrebno iznajmiti niti svjetlovodne distribucijske mreže drugog operatora kako bi mogli pružati veleprodajnu uslugu na jedinstvenom zaokruženom većem području.

Također, na stranu odabira ekonomske amortizacije pretežu njezine prednosti poput stabilnosti cijena kroz godine što je u skladu s ciljem osiguranja regulatorne predvidljivosti. S druge strane, visoki troškovi svjetlovodne mreže koji se dobivaju u prvim godinama u slučaju odabira metode kosih anuiteta i posljedično više veleprodajne cijene pristupa svjetlovodnim mrežama ne doprinose ciljevima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, posebice uzimajući u obzir trenutno stanje s niskom utilizacijom postojećih svjetlovodnih mreža. Više veleprodajne cijene bi tu utilizaciju dodatno usporile.

Slika 2: Broj korisničkih jedinica koje operatori planiraju pokriti SDM-om po godinama planiranog početka postavljanja SDM-a (Izvor: HAKOM)

Sukladno navedenom HAKOM je odlučio da će se za određivanje cijena reguliranih veleprodajnih usluga primijeniti rezultati Troškovnog modela uz primjenu metode ekonomske amortizacije.

5. Iskustva zemalja članica IRG-a

4.8    Alokacija troškova uslugama

U ovom poglavlju kratko je opisana metodologija izračuna inkrementalnih i zajedničkih troškova resursa koja je primijenjena u Troškovnom modelu i kako su ti troškovi alocirani uslugama, kako bi se dobili troškovi usluga u skladu s LRIC+ troškovnim standardom.

S obzirom da HAKOM do sada nije uočio ograničenje vezano za daljnju preprodaju usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, odnosno da je usluga Standardnom ponudom bila isključivo namijenjena u maloprodaji za krajnjeg korisnika, HAKOM je odlučio ispitati iskustva drugih nacionalnih regulatora. U tom smislu, HAKOM je izradio upitnik sastavljen od dva pitanja[2] kako bi saznao postoje li slične situacije u drugim zemljama članicama i na koji način su regulirane. Upitnik je poslan na zemlje članice IRG-a te je zaprimljen odgovor od 17 zemalja članica.

4.8.1    Izračun inkrementalnih i zajedničkih troškova

Na temelju zaprimljenih odgovora i njihovom analizom, vidljivo je kako većina država članica nema posebno regulirane uvjete u slučaju preprodaje veleprodajnih usluga te su mišljenja da isto ne treba biti ograničeno s namjerom da se potiče pravedno tržišno natjecanje. Daljnja preprodaja veleprodajnih usluga je onemogućena u samo jednoj državi članici, dok u osam država članica postoji situacija u kojoj alternativni operatori pružaju veleprodajne usluge trećim strana putem infrastrukture SMP operatora. Raspon odgovora je vidljiv u dijagramu na slici 3.

Inkrementalni trošak pridružen svakom inkrementu je smanjenje troškova koje Troškovni model računa zbog prestanka pružanja usluge koja je uključena u taj inkrement. Taj trošak je matematički izražen kao razlika između troškova kod ukupne potražnje i troškova koji se dobiju kad je razina potražnje za uslugama koje su uključene u taj inkrement jednaka nuli, ostavljajući sve drugo nepromijenjeno.

Za izračun inkrementalnih troškova, inkrementi se definiraju kao skupine usluga. Stoga usluge moraju biti dodijeljene inkrementima.

Slika 3: Analiza odgovora iz IRG upitnika (izvor: HAKOM)

Zajednički troškovi po resursu dobivaju se kao razlika između ukupne troškovne osnovice koja se dobiva primjenom standarda Potpuno alociranih troškova (eng. Fully Allocated Costs, FAC) (uzimajući u obzir svu potražnju) i inkrementalnog troška.

6. Analiza opcija za rješavanje problema u vezi ograničenja iz Standardne ponude

4.8.2    Dodjela troškova resursa uslugama

U ovom poglavlju dan je prikaz različitih raspoloživih opcija koje su identificirane za uklanjanje ograničenja u Standardnoj ponudi koja su opisana u poglavlju 3.2. Prvi korak je definiranje ciljeva HAKOM-a, zatim se identificiraju raspoložive opcije. U sljedećem koraku se analizira potencijalni učinak identificiranih opcija na različite dionike u odnosu na definirane ciljeve te se na kraju odabire opcija koja najbolje doprinosi zadovoljenju definiranih ciljeva HAKOM-a.

Inkrementalni troškovi se dodjeljuju uslugama korištenje tzv. faktora rutiranja (eng. Routing Factors). Tom metodom se troškovi raspodjeljuju proizvodima na osnovu korištenja svake pojedine opreme. Faktor rutiranja je mjera koliko puta se resurs koristi za pružanje određene usluge. Nakon što su godišnji troškovi po svakom resursu izračunati, raspodjeljuju se po uslugama. Prvo se raspodjeljuju inkrementalni troškovi, a nakon toga zajednički troškovi, koji se dodjeljuju metodom učinkovitog kapaciteta (eng. Effective Capacity). Ta metoda dodjeljuje zajedničke troškove također preko faktora rutiranja, kao što se dodjeljuju i inkrementalni troškovi. Na kraju, kada su mrežni troškovi alocirani, opći i administrativni troškovi (G&A) i specifični veleprodajni troškovi se alociraju svim uslugama prema zasebnom dodatku povrh troškova usluga.

6.1.                Ciljevi HAKOM-a

Tri su glavna HAKOM-ova cilja propisana u članku 5. stavak 3., 4. i 5. ZEK-a:

4.9    Rezultati troškovnog modela

• promicanje učinkovitosti

• promicanje održivog tržišnog natjecanja

U ovom poglavlju dan je kratki pregled glavnih rezultata Troškovnog modela za nepokretne mreže, u vidu količina potrebnih mrežnih elemenata koje Troškovni model daje kao rezultat modeliranja i dimenzioniranja, troškovne osnovice te troškova usluga.

• osiguravanje najvećih koristi za korisnike

4.9.1    Rezultirajući mrežni elementi

Dakle sve odluke koje donosi HAKOM moraju biti usmjerene ispunjenju navedenih ciljeva, pa tako i odluka u vezi identificiranih ograničenja u Standardnoj ponudi. Pri tom je, sukladno odredbi iz članka 5. stavku 2. ZEK-a, u obavljanju regulatornih poslova obvezan poduzimati sve primjerene mjere, primjenjujući načela objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, kako bi ostvarila regulatorna načela i ciljeve.

6.2.                Raspoložive opcije i analiza njihovih učinaka

Prije donošenja regulatorne odluke potrebno je utvrditi koje su opcije odnosno mogućnosti za rješavanje uočenog problema na tržištu na raspolaganju.

Opcija 1

Prva opcija koja se u svakoj situaciji mora razmotriti je opcija bez intervencije odnosno ne donošenje regulatorne mjere. Dakle, Opcija 1 je opcija kod koje HAKOM ne intervenira, odnosno u ovom slučaju to znači da ne određuje nikakve promjene u Standardnoj ponudi.

Opcija 2

Opcija 2 koju je HAKOM identificirao je donošenje odluke kojom se određuju izmjene Standardne ponude kojima će se ukloniti ograničenja opisana u poglavlju 3.2., odnosno omogućiti korištenje usluge FA-PON i operatorima koji nisu maloprodajni operatori i najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kada je ona u vlasništvu HT-a na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

6.2.1.                  Analiza učinaka opcije 1

Opcija 1 je tzv. opcija bez intervencije, tj. opcija zadržavanja postojećeg stanja. Ako bi HAKOM odabrao tu opciju to znači da se ništa ne bi mijenjalo, odnosno da bi postojeća Standardna ponuda ostala na snazi sa svim identificiranim ograničenjima koja su opisana u poglavljima 3.2.1 i 3.2.2.

6.2.1.1.                    Učinak na krajnje korisnike

U odnosu na krajnje korisnike zadržavanje postojećeg stanja bi prema mišljenju HAKOM-a moglo imati sljedeće negativne učinke:

• potencijalno smanjenu mogućnost izbora operatora usluge

• potencijalno viša cijena usluge zbog većih troškova kao posljedica nepotrebnog multipliciranja instalacija

• narušavanje izgleda njihovih zgrada/stanova/poslovnih prostora uslijed multipliciranja instalacija i s time povezanih radova

• povećanje potencijalnih sporova s operatorima.

S druge strane, postoje i potencijalni pozitivni učinci koje je također potrebno spomenuti:

• potencijalno veća konkurencija u dijelu infrastrukture u zgradi.

HAKOM naglašava da se identificirani potencijalni pozitivni učinak može očekivati samo u određenim gusto naseljenim područjima sa zgradama koje su prilagođene postavljanju novih mreža (u kojima postoji infrastruktura koja se može ponovno upotrijebiti za postavljanje mreža bez potrebe za dodatnim radovima), međutim taj pozitivni učinak nije uvjetovan ne uklanjanjem ograničenja iz Standardne ponude, budući da, ako bi se omogućilo korištenje FA-PON usluge za daljnju preprodaju i korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, to ne bi spriječilo operatore da postavljaju vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu i instalacije tamo gdje je to ekonomski isplativo i gdje nema drugih prepreka.

S druge strane, ako bi ograničenja u Standardnoj ponudi ostala na snazi, identificirani negativni učinci bi se izgledno dogodili. Naime, ukoliko se ne bi omogućilo korištenje FA-PON usluge operatorima koji nude samo veleprodajne usluge te na taj način vrše preprodaju FA-PON usluge, to bi zasigurno nekim korisnicima smanjilo mogućnost odabira operatora usluge. To se primjerice može dogoditi u situacijama kada veleprodajni operator koji nije HT gradi vlastitu svjetlovodnu mrežu na nekom širem području gdje ne postoji već izgrađena svjetlovodna pristupna mreža, a u nekim lokalnim manjim područjima namjerava koristiti već postojeću svjetlovodnu distribucijsku mrežu drugih operatora radi izbjegavanja multipliciranja i smanjivanja troškova. Ako bi se onemogućilo takvim operatorima korištenje FA-PON usluge, za pokrivanje tih manjih područja vlastitom veleprodajnom uslugom bi bili prisiljeni postavljati vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu, što je često ekonomski neisplativo, a i tehnički neprikladno te bi iz tih razloga u pravilu takva područja ostala nepokrivena veleprodajnom uslugom tog operatora, a samim time bi se smanjila mogućnost izbora maloprodajnih operatora za krajnje korisnike.

Onemogućavanjem korištenja FA-PON usluge za potrebe pružanja veleprodajne usluge bi se izravno povećao trošak maloprodajne usluge zbog nužnosti multipliciranja svjetlovodnih distribucijskih mreža što je zbog ionako niske trenutne utilizacije u većini područja neisplativo i troškovno neučinkovito. S druge strane, ako se korištenje FA-PON usluge ograničava samo za pružanje maloprodajne usluge te time smanjuje mogućnost utilizacije mreže, povećavaju se jedinični troškovi i na već postojećoj mreži, što posredno povećava i maloprodajnu cijenu krajnjim korisnicima.

Ostali negativni učinci u odnosu na krajnje korisnike koji su gore navedeni, a tiču se narušavanja izgleda njihovih nekretnina zbog multipliciranja radova uslijed postavljanja vlastitih svjetlovodnih distribucijskih mreža i instalacija, posljedica su činjenice da većina više stambenih zgrada nema izgrađenu fizičku infrastrukturu koja je prikladna za postavljanje svjetlovodnih instalacija te koja bi omogućavala da više operatora bez potrebe za građevinskim radovima postavlja vlastite mreže unutar više stambenih zgrada. Nadalje, zbog toga se mogu očekivati i sporovi između (su)vlasnika u više stambenim zgradama s operatorima, koji su identificirani kao dodatni negativni učinak na krajnje korisnike.

6.2.1.2.                    Učinak na operatore

Zadržavanje postojećeg stanja, odnosno identificiranih ograničenja u Standardnoj ponudi na alternativne operatore ima sljedeće negativne učinke:

• maloprodajni operatori imaju manju mogućnost izbora veleprodajnih usluga, budući da se smanjuje (s obzirom na ograničenje dostupnosti) mogućnost odabira eventualno povoljnijih veleprodajnih ponuda na istom području.

Mrežni element

Jedinica

Vrijednost za 2020

Vrijednost za 2025

Pristupna mreža

 

Kabeli bakrene pristupne mreže

Km

Kabeli svjetlovodne pristupne mreže

Km

Rovovi

Km

DP-ovi (Bakar + Svjetlovod)

# DP-ova

DN-ovi

# DN-ova

MDF-ovi

# MDFova

ODF-ovi

# ODF-ova

Prijenosna mreža

 

DWDM Regionalni centri

# centara

IP Spoke uređaji

# uređaja

Jezgrena mreža

 

BRAS

# platformi

DNS

# platformi

RADIUS

# platformi

• veleprodajni operatori, zbog ograničenja u korištenju FA-PON usluge na samo maloprodajne operatore, imaju manju dostupnost svoje veleprodajne usluge, povećavaju im se troškovi zbog potrebe za multipliciranjem dijela mreže, a samim tim se smanjuje njihova konkurentnost. Sličan negativan učinak ima i onemogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

Tablica 7 - Sažetak mrežnih elemenata referentnog operatora za nepokretnu mrežu (Izvor: Troškovni model)

• HT-u se, s druge strane, uslijed zadržavanja postojećih ograničenja u Standardnoj ponudi, potencijalno smanjuje utilizacija novoizgrađene mreže što izravno povećava jedinične troškove i smanjuje povrat ulaganja.

Tablica 7 sažeto prikazuje glavne elemente nepokretne mreže referentnog operatora koji su rezultat postupka dimenzioniranja u Troškovnom modelu koji je opisan u prethodnim poglavljima i koji su potrebni da bi se zadovoljilo pokrivanje, potražnja itd.

Zadržavanje postojećeg stanja, potencijalno može imati pozitivan učinak samo na HT, budući da se ograničenjem unutar Standardne ponude potencijalno povećava udio njegovih maloprodajnih korisnika na mreži, kao i broj korisnika kojima se maloprodajna usluga isporučuje putem veleprodajne usluge HT-a, što je situacija koja je HT-u povoljnija jer ima veći prihod uz jednaku utilizaciju mreže.

6.2.1.3.                    Učinak na tržišno natjecanje

4.9.2    Troškovna osnovica referentnog operatora

Slika 34 prikazuje troškovnu osnovicu referentnog operatora koju kao rezultat daje Troškovni model, koji je zasnovan na metodologiji i ulaznim podacima koji su prethodno opisani.

Opcija 1, odnosno opcija zadržavanja postojećih ograničenja u Standardnoj ponudi donosi samo negativne učinke na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnoj tako i na veleprodajnoj razini. Naime, ograničenjem korištenja FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge izravno se sprječava ulazak veleprodajnih operatora na dio mreže koji se smatra „uskim grlom“ (engl. bottleneck) te time ograničava tržišno natjecanje na veleprodajnom tržištu M3b. Naime, opće poznata je činjenica da je segment svjetlovodne distribucijske mreže prepoznat kao završni segment mreže koji je u većini slučajeva nije moguće replicirati bilo iz razloga ekonomske neučinkovitosti, bilo iz razloga tehničke nemogućnosti ili neprikladnosti. Stoga regulatorni okvir EU-a omogućuje uvođenje simetričnih obveza pristupa na taj dio mreže, što je napravljeno i u Republici Hrvatskoj kroz odredbe Pravilnika EKI.

Dakle, ograničenje pristupa nitima svjetlovodne distribucijske mreže samo za pružanje maloprodajne usluge, kao i neomogućavanje korištenja svjetlovodnih instalacija u prostoru krajnjeg korisnika koje su u vlasništvu HT-a, ima negativan utjecaj na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnom tako i na veleprodajnom tržištu.

Slika 34 - Troškovna osnovica[24] referentnog operatora za nepokretnu mrežu (Izvor: Troškovni model)

S druge strane, HAKOM ne može identificirati pozitivne učinke koje bi Opcija 1 mogla imati na tržišno natjecanje.

4.9.3    Rezultirajući troškovi veleprodajnih usluga

6.2.2.                  Analiza učinaka opcije 2

U ovom poglavlju dan je pregled usluga definiranih u Troškovnom modelu i njihovih rezultirajućih jediničnih troškova koji su dobiveni primjenom metode ekonomske amortizacije i na temelju kojih se određuju cijene reguliranih veleprodajnih usluga na tržištu M3b.

Opcija 2 predstavlja opciju uklanjanja uočenih ograničenja u Standardnoj ponudi, na način da donese odluku kojom se HT-u nalažu izmjene Standardne ponude i u kojoj bi se točno specificiralo koje odredbe i na koji način se moraju izmijeniti. Ovdje je bitno naglasiti da bi krajnji rezultat opcije 2 trebao biti izmijenjena Standardna ponuda koja omogućuje korištenje FA-PON usluge i operatorima korisnicima koji nisu isključivo maloprodajni operatori te da im je na odgovarajući način omogućena preprodaja FA PON usluge. Također, opcija 2 kao krajnji rezultat podrazumijeva omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika.

4.9.3.1 Veleprodajni pristup bakrenoj mreži

6.2.2.1.                    Učinak na krajnje korisnike

Što se tiče veleprodajnih usluga pristupa putem bakrene mreže u Troškovnom modelu su definirane sljedeće veleprodajne usluge:

S obzirom da opcija 2 podrazumijeva uklanjanje ograničenja unutar Standardne ponude, a čija zadržavanja bi imala negativne učinke na krajnje korisnike koji su identificirani kod analize učinka opcije 1, opcija 2 bi uklonila te negativne učinke. Dakle, Opcija 2 na krajnje korisnike bi imala sljedeće pozitivne učinke:

• potencijalno veća mogućnost izbora operatora usluge

• Access.Copper.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access – usluga uključuje pružanje bakrene parice (duljine do 2300 m) do krajnjeg korisnika. Jedinični trošak uključuje trošak bakrene pristupne mreže, od zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik sve do pristupnog čvora (sve do MDF-a, uključujući trošak MDF-a i isključujući trošak MSAN-a/DSLAM-a).

Access.FTTC.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access: - usluga uključuje pružanje bakrene parice krajnjem korisniku od FTTC kabineta. Jedinični trošak uključuje trošak bakrene pristupne mreže, od zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik sve do pristupnog čvora (sve do MDF-a, uključujući trošak MDF-a i isključujući trošak MSAN-a/DSLAM-a).

• potencijalno niža cijena usluge jer se izbjegavaju veći troškovi kao posljedica nepotrebnog multipliciranja instalacija

Rezultate Troškovnog modela za gore opisane prikazuje Tablica 8.

• izbjegavanje multipliciranja instalacija i s time povezanih radova, što narušava izgled nekretnina krajnjih korisnika

• izbjegavanje potencijalnih sporova s operatorima.

S druge strane, kao što su identificirani i potencijalni pozitivni učinci kod opcije 1, postoji i potencijalni negativni učinak opcije 2 na krajnje korisnike:

• potencijalno smanjena konkurencija u dijelu infrastrukture u zgradi

HAKOM naglašava da se identificirani potencijalni negativni učinak može očekivati samo u određenim gusto naseljenim područjima sa zgradama koje su prilagođene postavljanju novih mreža (u kojima postoji infrastruktura koja se može ponovno upotrijebiti za postavljanje mreža bez potrebe za dodatnim radovima), međutim taj negativni učinak nije uvjetovan omogućavanjem korištenja FA-PON usluge za daljnju preprodaju i korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika , jer to ne sprječava operatore da postavljaju vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu i instalacije tamo gdje je to ekonomski isplativo i gdje nema drugih prepreka.

6.2.2.2.                    Učinak na operatore

Opcija 2, koja predstavlja opciju suprotnu opciji zadržavanja postojećeg stanja, uklanja i njezine negativne učinke koji su identificirani u poglavlju 6.2.1.2. Drugim riječima možemo kod opcije 2 pretpostaviti sljedeće pozitivne učinke:

• maloprodajni operatori imaju potencijalno veći izbor veleprodajnih usluga, budući da se povećava mogućnost odabira eventualno povoljnijih veleprodajnih ponuda na istom području uslijed omogućavanja korištenja FA-PON usluge operatorima koji nude samo veleprodajne usluge. Na sličan način pozitivan učinak ima i omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• veleprodajni operatori, s druge strane nakon otklanjanja ograničenja u korištenju FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge, imaju veću dostupnost svoje veleprodajne usluge, što im smanjuje troškove zbog ne postojanja potrebe za multipliciranjem dijela mreže. Sličan dodatan pozitivan učinak, uz slično obrazloženje ima i omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• HT-u se potencijalno povećava utilizacija novoizgrađene mreže što izravno smanjuje jedinične troškove i povećava brzinu povrata ulaganja.

USLUGA

Jedinica

2021

2022

2023

2024

2025

2026

2027

Access.Copper.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access

HRK / Mjesečno / Liniji

51,77

51,49

50,94

49,72

49,10

47,91

46,97

Access.FTTC.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access

HRK / Mjesečno / Liniji

52,32

52,26

52,01

51,34

51,09

50,42

49,94

HT također, uslijed odabira opcije 2, može potencijalno iskusiti i negativne učinke, budući da se primjenom opcije 2 i omogućavanjem korištenja FA-PON usluge i operatorima koji nisu maloprodajni te korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a unutar standardne ponude, uslijed povećanja konkurentnosti ostalih operatora potencijalno smanjuje njegovih maloprodajnih korisnika na mreži, kao i broj korisnika kojima se maloprodajna usluga isporučuje putem veleprodajne usluge HT-a. Isto tako provedba same odluke, koja uključuje izmjenu Standardne ponude i prilagodbu internih sustava i procesa može prouzrokovati određene troškove HT-u.

Tablica 8 - Rezultati Troškovnog modela za veleprodajne usluge pristupa bakrenoj mreži  (Izvor: Troškovni model)

6.2.2.3.                    Učinak na tržišno natjecanje

Tablica 9 sadrži rezultate, odnosno jedinične troškove za veleprodajne usluge pristupa svjetlovodnoj mreži koje su definirane u Troškovnom modelu kako slijedi:

• Access.FTTH.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access – usluga predstavlja pružanje svjetlovodne FTTH linije krajnjem korisniku. Jedinični trošak se sastoji od troška svjetlovodne pristupne mreže od prostora krajnjeg korisnika (uključujući ONT, kućnu instalaciju i instalaciju unutar zgrade) sve do pristupnog čvora (do ODF-a, uključujući trošak ODF-a, ali isključujući trošak OLT-a).

• Access.FTTB.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access – Usluga predstavlja pružanje FTTB linije krajnjem korisniku. Jedinični trošak se sastoji od troška svjetlovodne pristupne mreže zgrade u kojoj se nalazi krajnji korisnik sve do pristupnog čvora (do ODF-a, uključujući trošak ODF-a, ali isključujući trošak OLT-a).

Opcija 2, za razliku opcije 1, potencijalno donosi samo pozitivne učinke na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnoj tako i na veleprodajnoj razini. Naime, uklanjanjem ograničenja korištenja FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge izravno se omogućava ulazak veleprodajnih operatora na dio mreže koji se smatra „uskim grlom“ (engl. bottleneck) te time potiče tržišno natjecanje na veleprodajnom tržištu M3b. Segment svjetlovodne distribucijske mreže, koji predstavlja završni segment svjetlovodne pristupne mreže u većini slučajeva nije moguće replicirati bilo iz razloga ekonomske neučinkovitosti, bilo iz razloga tehničke nemogućnosti ili neprikladnosti. Iz istih razloga regulatorni okvir EU-a omogućuje uvođenje i simetričnih obveza pristupa na tom dijelu mreže, koje su uvedene i u Republici Hrvatskoj kroz odredbe Pravilnika EKI.

Dakle, bilo kakvo ograničavanje pristupa u tom dijelu svjetlovodne pristupne mreže ima izravan negativan utjecaj na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnom tako i na veleprodajnom tržištu, a uklanjanje takvih ograničenja, s druge strane ima izravan pozitivan učinak na tržišno natjecanje.

S druge strane, negativni učinci koje bi primjena opcije 2 mogla imati na tržišno natjecanje, ne mogu se identificirati.

• Access.FTTDP.Wholesale - Central Access Lines - Market 3B.Access - Usluga predstavlja pružanje FTTDP linije krajnjem korisniku. Jedinični trošak se sastoji od troška svjetlovodne pristupne mreže od DP-a sve do pristupnog čvora (do ODF-a, uključujući trošak ODF-a, ali isključujući trošak OLT-a).

6.3.                Odabir opcije

S obzirom da su u analizama učinaka identificiranih opcija u prethodnim poglavljima, u slučaju opcije 2 utvrđeni pretežito pozitivni učinci na različite dionike i na tržišno natjecanje, a kod opcije 1 samo negativni učinci, može se zaključiti da opcija 2 bolje doprinosi ostvarenju ciljeva iz poglavlja 6.1.

Nastavno na navedeno, HAKOM zaključuje da je opcija 2 najbolji odabir za rješavanje problema ograničenja u Standardnoj ponudi koja su opisana u poglavlju 3.2 ovoga dokumenta.

Zaključno, HAKOM je odredio HT-u izmjenu Standardne ponude na način da omogući korištenje FA-PON usluge i operatorima koji nisu maloprodajni te daljnju preprodaju usluge FA PON te da omogući najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

7. Popis slika

Slika 1 - Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a (izvor: Standardna ponuda)

Slika 2: Broj korisničkih jedinica koje operatori planiraju pokriti SDM-om po godinama planiranog početka postavljanja SDM-a (Izvor: HAKOM)

Slika 3: Analiza odgovora iz IRG upitnika (izvor: HAKOM)

[1] Objava namjere postavljanja SDM-a obveza je svakog investitora koji na određenom području namjerava postavljati SDM, koja proizlazi iz Pravilnika o SDM-u. Sve objave namjere postavljanja SDM-a dostupne su na GIS Interaktivnom portalu HAKOM-a ( http://mapiranje.hakom.hr/hr-HR/SvjetlovodnaMreza).

[2] 1. Postoje li alternativni operatori u vašoj zemlji koji pružaju veleprodajne usluge (npr. bistream) trećim stranama/drugim operatorima putem infrastrukture SMP operatora korištenjem regulirane usluge (npr. LLU putem bakra, LLU putem optike itd.)? 2. Ima li ova situacija poseban regulatorni tretman u vašoj zemlji? Ako je odgovor da, molimo navedite nam detalje iz Analize tržišta i/ili standardne ponude

  • Odaberite sekciju kako biste vidjeli amandmane i komentare.