Javna rasprava - Prijedlog Odluke o izmjenama Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)

KLASA: UP/I-344-01/21-05/01

URBROJ: 376-05-1-21-03

Zagreb, 25. veljače 2021.

Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) u postupku izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON), Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 25. veljače 2021. donijelo

ODLUKU

I. Trgovačkom društvu Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, određuju se izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:

I.1.

Izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže.

I.2.

Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

II. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka ove odluke objaviti na svojim Internetskim stranicama Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke te s uklonjenim svim odredbama koje su protivne ugrađenim izmjenama.

III. U ostalim dijelovima Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) ostaje nepromijenjena.

IV. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke početi primjenjivati Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) pokrenula je postupak izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) (dalje: Standardna ponuda), a temeljem članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK) koji je ovlašćuje da jednom ili iznimno više puta godišnje, po službenoj dužnosti provede postupak izmjene standardnih ponuda, radi ispunjenja ciljeva iz članka 5. ZEK-a.

Standardnu ponudu objavio je Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT), temeljem obveze transparentnosti iz pripadajuće Analize tržišta i Odluke Vijeća HAKOM-a od 19. lipnja 2019. (dalje: Analiza i Odluka).

Standardnom ponudom opisuje se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg HT omogućuje ovlaštenom Operatoru (dalje: Operatoru korisniku) koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge. Istom je određeno na koji način je Operatoru korisniku omogućena usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s time da trenutna procedura za pružanje usluga na temelju pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogućuje samo pružanje usluga vlastitim krajnjim korisnicima, a ne i drugim Operatorima korisnicima.

Postupak izmjene Standardne ponude pokrenut je nakon što je povodom upita jednog Operatora korisnika utvrđeno da je u Standardnoj ponudi zabranjena preprodaja za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Naime, HAKOM je analizom Standarde ponude utvrdio kako ista zapravo definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. Dakle, navedeno ograničenje u Standardnoj ponudi protivi se ciljevima i regulatornim načelima, obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.

Nadalje, HAKOM je utvrdio kako navedene ograničavajuće odredbe u Standardnoj ponudi nisu ni na koji način direktno propisane ni definirane Analizom i Odlukom kao niti postojećim hrvatskim i/ili EU regulatornim okvirom. U tom smislu HAKOM je kontaktirao i Nacionalna regulatorna tijela drugih zemalja s upitom, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge te je iz pristiglih odgovora vidljivo kako u drugim zemljama ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.

Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. ZEK-a, te kraj činjenice da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM smatra kako je potrebno izmijeniti Standardnu ponudu na način da se izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Stoga je odlučeno kao u točki I.1. izreke ove odluke.

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije. HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude i kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Stoga je odlučeno kao u točki I.2. izreke ove odluke.

Konačno, pripadajućim dokumentom „Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) 2021.“ detaljno su pojašnjeni razlozi zbog koji je HAKOM pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude. S obzirom da je dokument sastavni dio ove odluke, radi izbjegavanja ponavljanja HAKOM se poziva i na obrazloženje dato u navedenom dokumentu.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. i članka 58. stavka 3. ZEK-a odlučio kao u izreci ove odluke.

Sukladno članku 22. stavak 5. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.

Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)   Prijedlog za javnu raspravu	2021.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

Sadržaj

1.Sažeti pregled dokumenta

2.Kronološki slijed aktivnosti

3.Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže

3.1.Ograničenja u Standardnoj ponudi

3.1.1.Ograničenje preprodaje FA-PON usluge

3.1.2.Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika

4.Dosadašnje korištenje FA-PON usluge

5.Iskustva zemalja članica IRG-a

6.Analiza opcija za rješavanje problema u vezi ograničenja iz Standardne ponude

6.1.Ciljevi HAKOM-a

6.2.Raspoložive opcije i analiza njihovih učinaka

6.2.1.Analiza učinaka opcije 1

6.2.1.1.Učinak na krajnje korisnike

6.2.1.2.Učinak na operatore

6.2.1.3.Učinak na tržišno natjecanje

6.2.2.Analiza učinaka opcije 2

6.2.2.1.Učinak na krajnje korisnike

6.2.2.2.Učinak na operatore

6.2.2.3.Učinak na tržišno natjecanje

6.3.Odabir opcije

7.Popis slika

1. Sažeti pregled dokumenta

Standardnom ponudom za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (engl. Fiber Access Passive Optical Network – FA - PON) (dalje: Standardna ponuda) opisuju se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT) omogućuje ovlaštenom Operatoru koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge (u daljnjem tekstu pod zajedničkim nazivom: Operator korisnik).

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je pokrenula postupak izmjene Standardne ponude HT-a za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:

• Operatoru korisniku koji sklapa Ugovor za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogući daljnja preprodaja usluge;

• Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a.

Trenutno važeća Standardna ponuda definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. S obzirom da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM je pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude.

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a. S obzirom da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije, HAKOM je mišljenja kako je potrebno omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kroz izmjene Standardne ponude.

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude kako je to određeno u izreci odluke. Prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na brisanje ili izmjenu svih članaka kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Također, prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

2. Kronološki slijed aktivnosti

HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi. Naime, sukladno članku 1.1. stavku 3. Standardne ponude definirano je da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika.

Slijedom navedenog, a u svrhu pokretanja postupka izmjene Standardne ponude te kako bi se uredili uvjeti, načini pristupa i zajedničkog korištenja pasivne pristupne svjetlovodne mreže na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, HAKOM je 5. studenog 2020. zatražio očitovanje HT-a.

HT je 17. studenoga 2020. dostavio HAKOM-u očitovanje na pokretanje postupka izmjene Standardne ponude. HT u očitovanju ističe kako nisu ispunjeni regulatorni uvjeti za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude na način kao HAKOM navodi u svojem dopisu slijedom čega predlaže da se predmetni postupak obustavi.

Isto tako, HAKOM je za predmetni slučaj odlučio istražiti iskustva drugih zemalja, odnosno Nacionalnih regulatornih tijela i to država članica Nezavisne regulatorne grupe (dalje: IRG). Stoga je HAKOM 26. studenog 2020. objavio upitnik na IRG platformi s ciljem prikupljanja informacija, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge.

HAKOM je do 4. prosinca 2020. zaprimio 17 odgovora država članica o načinu regulacije i provedbe regulacije sličnih tržišnih situacija. Analizom i uvidom u iskustva drugih Nacionalnih regulatornih tijela, HAKOM zaključuje kako u drugim zemljama nije onemogućena preprodaja, odnosno ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.

Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK), HAKOM je odlučio pokrenuti postupak izmjene standardne ponude kako bi se iz standardne ponude uklonile prethodno spomenute sporne odredbe te s tim povezana ograničenja.

Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije.

Slijedom navedenog, HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

3. Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže

Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a prikazana je na donjoj slici (Slika 1). Svjetlovodna pristupna mreža HT-a sastoji se od svjetlovodne spojne pristupne i svjetlovodne distribucijske mreže (SDM).

Slika 1 - Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a (izvor: Standardna ponuda)

HAKOM je odlukom o analizi tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (dalje: tržište M3a) od 19. lipnja 2019. (KLASA: UP/I-344-01/18-03/05, URBROJ: 376-05-1-19-11; dalje: Analiza tržišta) između ostalih, odredio HT-u i obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, nediskriminacije te transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude.

Kao dio obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, HAKOM je u skladu s člankom 61. stavkom 3. alinejom 1. ZEK-a, odredio HT-u obvezu da drugim operatorima, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja, pruža pristup pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži (PON FTTH) u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže (engl. fibre access – FA) za sve svjetlovodne distribucijske mreže građene (postavljane) nakon stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN br. 108/10).

Pored prethodno navedene obveze pristupa koja proizlazi iz Analize tržišta, potrebno je naglasiti da obveza pružanja pristupa pasivnoj svjetlovodnoj pristupnoj mreži u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže proizlazi i iz odredbi Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN br. 36/16: dalje: Pravilnik EKI), tj. u slučaju iz članka 22. stavka 3. navedenog pravilnika (U slučaju kada je operator zgrade ujedno i operator svjetlovodne distribucijske mreže, smatra se da je sabirna točka distribucijski čvor). Takvoj obvezi podliježe svaki operator zgrade (pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za održavanje i upravljanje svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem prava vlasništva, ugovora s vlasnicima ili upraviteljem zgrade), neovisno o utvrđenom SMP statusu.

HT je sukladno određenoj obvezi transparentnosti objavio Standardnu ponudu za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, kojom je Operatoru korisniku Standardne ponude omogućeno pružanje usluge pristupa nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži krajnjim korisnicima putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a koja je izgrađena u skladu s Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (NN br. 57/14; dalje: Pravilnik o SDM-u) i pripadajućih svjetlovodnih okosnica zgrade u slučaju više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a, odnosno samo putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a u slučaju kada HT nije vlasnik svjetlovodne okosnice zgrade već sa suvlasnicima zgrade i/ili operatorom zgrade ima sklopljen ugovor o pravu korištenja svjetlovodnih okosnica u zgradi. Sukladno odredbama Standardne ponude, HT pruža uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže samo za krajnje korisnike koji su spojeni na elektroničku komunikacijsku mrežu HT-a putem svjetlovodne distribucijske mreže ili krajnje korisnike na čijim je lokacijama dostupna postojeća svjetlovodna distribucijska mreža i pripadajuća svjetlovodna okosnica zgrade (u slučaju više stambenih zgrada) u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a ili HT ima ugovoreno pravo korištenja svjetlovodnih okosnica koje nisu vlasništvo HT-a.

3.1.                Ograničenja u Standardnoj ponudi

HAKOM je identificirao ograničenja u Standardnoj ponudi koja prema mišljenju HAKOM-a mogu predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj distribucijskoj mreži, odnosno mogu predstavljati potencijalno sprječavanje ispunjavanja ciljeva i regulatornih načela obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.

3.1.1.                  Ograničenje preprodaje FA-PON usluge

HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi.

HAKOM je, analizirajući upit i Standardnu ponudu utvrdio da je sukladno odredbama objavljene Standardne ponude (članak 1.1. stavak 3.), usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati. Također, postoji još niz drugih odredbi Standardne ponude kojima se namjena usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže na isti način ograničava na isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati.

3.1.2.                  Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika

Također, daljnjom analizom Standardne ponude uočeno je dodatno ograničenje koje bi moglo predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj pristupnoj mreži HT-a. Naime, sukladno članku 1.1. stavak 4. Standardne ponude „pružanje usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, ograničeno je na izgrađenu, ispravnu i neprekinutu pasivnu pristupnu svjetlovodnu mrežu kojom je povezan distribucijski čvor HT-a i krajnja priključna točka u glavnom razvodnom ormaru uključujući i niti iz svjetlovodne okosnice zgrade koje završavaju konektorom ispred stana (kod više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica u vlasništvu HT-a) ili priključnoj kutiji u slučaju obiteljskih kuća.“. Iz toga proizlazi da u uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže nije uključena svjetlovodna instalacija unutar prostora krajnjeg korisnika kada je ista u vlasništvu HT-a. Slično ograničenje se može uočiti i kroz druge odredbe Standardne ponude.

Takvo ograničenje može predstavljati značajnu prepreku u situacijama kada u prostoru krajnjeg korisnika postoji već postavljena svjetlovodna instalacija koja je u vlasništvu HT-a. Naime, krajnji korisnici u svom prostoru nerado pristaju na intervencije i radove, poput postavljanja svjetlovodne instalacije. To je naročito izraženo u situacijama kada su ti radovi relativno nedavno izvedeni. Stoga, takvi korisnici često ne žele pristati na ponovno izvođenje istih radova te u takvim slučajevima često odustaju od promjene operatora ako je takva promjena uvjetovana radovima u njihovom prostoru.

Pri tom je važno napomenuti, da Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa omogućava najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kada je ista u vlasništvu HT-a. Iako se radi o različitim veleprodajnim uslugama, s obzirom da je riječ o istoj mreži, ne postoji niti jedan opravdan razlog za različit regulatorni tretman svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika.

4. Dosadašnje korištenje FA-PON usluge

Prema podacima s kojima HAKOM raspolaže, od objave prve verzije Standardne ponude i objavljivanja uvjeta korištenja te usluge, usluga se uopće ne koristi od strane operatora korisnika. Isto tako, očekivano, s obzirom na takvu razinu korištenja, nisu pokrenuti regulatorni sporovi vezano uz korištenje predmetne usluge.

HAKOM takvu situaciju s nekorištenjem predmetne usluge objašnjava relativno niskom potražnjom za uslugama koje se pružaju putem svjetlovodnih mreža, ali i činjenicom da s obzirom na relativnu nisku pokrivenost svjetlovodnim mrežama, operatori radije postavljaju vlastite svjetlovodne mreže nego što koriste veleprodajne usluge HT-a ili drugih operatora. Takav trend postavljanja vlastitih svjetlovodnih pristupnih mreža izražen je zadnjih nekoliko godina i vidljiv iz dijagrama s donje slike na kojoj je prikazan broj korisničkih jedinica koje prema objavljenim namjerama postavljanja SDM-ova[1], svjetlovodnom mrežom namjeravaju pokriti različiti operatori koji ulažu u vlastite svjetlovodne pristupne mreže. Iz dijagrama je jasno vidljiv trend da sve više operatora postavlja vlastite svjetlovodne distribucijske mreže. Pri tom je važno napomenuti da se područja obuhvata tih SDM-ova u pravilu međusobno ne preklapaju. Stoga HAKOM smatra da bi se operatori koji trenutno postavljaju vlastite svjetlovodne pristupne mreže te su fokusirani na utilizaciju tih svojih mreža u budućem razdoblju mogli okrenuti i korištenju veleprodajnih usluga drugih operatora u područjima u kojima nemaju izgrađenu vlastitu svjetlovodnu pristupnu mrežu, a u kojima je multipliciranje mreža fizički nepraktično i/ili ekonomski neisplativo. U tom smislu je potrebno napomenuti da postoje i operatori koji postavljaju svjetlovodne pristupne mreže putem kojih namjeravaju pružati isključivo veleprodajne usluge. Takvi operatori se suočavaju sa situacijom da im je u određenim manjim područjima na kojima je neki drugi operator postavio svjetlovodnu pristupnu mrežu, potrebno iznajmiti niti svjetlovodne distribucijske mreže drugog operatora kako bi mogli pružati veleprodajnu uslugu na jedinstvenom zaokruženom većem području.

Slika 2: Broj korisničkih jedinica koje operatori planiraju pokriti SDM-om po godinama planiranog početka postavljanja SDM-a (Izvor: HAKOM)

5. Iskustva zemalja članica IRG-a

S obzirom da HAKOM do sada nije uočio ograničenje vezano za daljnju preprodaju usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, odnosno da je usluga Standardnom ponudom bila isključivo namijenjena u maloprodaji za krajnjeg korisnika, HAKOM je odlučio ispitati iskustva drugih nacionalnih regulatora. U tom smislu, HAKOM je izradio upitnik sastavljen od dva pitanja[2] kako bi saznao postoje li slične situacije u drugim zemljama članicama i na koji način su regulirane. Upitnik je poslan na zemlje članice IRG-a te je zaprimljen odgovor od 17 zemalja članica.

Na temelju zaprimljenih odgovora i njihovom analizom, vidljivo je kako većina država članica nema posebno regulirane uvjete u slučaju preprodaje veleprodajnih usluga te su mišljenja da isto ne treba biti ograničeno s namjerom da se potiče pravedno tržišno natjecanje. Daljnja preprodaja veleprodajnih usluga je onemogućena u samo jednoj državi članici, dok u osam država članica postoji situacija u kojoj alternativni operatori pružaju veleprodajne usluge trećim strana putem infrastrukture SMP operatora. Raspon odgovora je vidljiv u dijagramu na slici 3.

Slika 3: Analiza odgovora iz IRG upitnika (izvor: HAKOM)

6. Analiza opcija za rješavanje problema u vezi ograničenja iz Standardne ponude

U ovom poglavlju dan je prikaz različitih raspoloživih opcija koje su identificirane za uklanjanje ograničenja u Standardnoj ponudi koja su opisana u poglavlju 3.2. Prvi korak je definiranje ciljeva HAKOM-a, zatim se identificiraju raspoložive opcije. U sljedećem koraku se analizira potencijalni učinak identificiranih opcija na različite dionike u odnosu na definirane ciljeve te se na kraju odabire opcija koja najbolje doprinosi zadovoljenju definiranih ciljeva HAKOM-a.

6.1.                Ciljevi HAKOM-a

Tri su glavna HAKOM-ova cilja propisana u članku 5. stavak 3., 4. i 5. ZEK-a:

• promicanje učinkovitosti

• promicanje održivog tržišnog natjecanja

• osiguravanje najvećih koristi za korisnike

Dakle sve odluke koje donosi HAKOM moraju biti usmjerene ispunjenju navedenih ciljeva, pa tako i odluka u vezi identificiranih ograničenja u Standardnoj ponudi. Pri tom je, sukladno odredbi iz članka 5. stavku 2. ZEK-a, u obavljanju regulatornih poslova obvezan poduzimati sve primjerene mjere, primjenjujući načela objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, kako bi ostvarila regulatorna načela i ciljeve.

6.2.                Raspoložive opcije i analiza njihovih učinaka

Prije donošenja regulatorne odluke potrebno je utvrditi koje su opcije odnosno mogućnosti za rješavanje uočenog problema na tržištu na raspolaganju.

Opcija 1

Prva opcija koja se u svakoj situaciji mora razmotriti je opcija bez intervencije odnosno ne donošenje regulatorne mjere. Dakle, Opcija 1 je opcija kod koje HAKOM ne intervenira, odnosno u ovom slučaju to znači da ne određuje nikakve promjene u Standardnoj ponudi.

Opcija 2

Opcija 2 koju je HAKOM identificirao je donošenje odluke kojom se određuju izmjene Standardne ponude kojima će se ukloniti ograničenja opisana u poglavlju 3.2., odnosno omogućiti korištenje usluge FA-PON i operatorima koji nisu maloprodajni operatori i najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kada je ona u vlasništvu HT-a na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

6.2.1.                  Analiza učinaka opcije 1

Opcija 1 je tzv. opcija bez intervencije, tj. opcija zadržavanja postojećeg stanja. Ako bi HAKOM odabrao tu opciju to znači da se ništa ne bi mijenjalo, odnosno da bi postojeća Standardna ponuda ostala na snazi sa svim identificiranim ograničenjima koja su opisana u poglavljima 3.2.1 i 3.2.2.

6.2.1.1.                    Učinak na krajnje korisnike

U odnosu na krajnje korisnike zadržavanje postojećeg stanja bi prema mišljenju HAKOM-a moglo imati sljedeće negativne učinke:

• potencijalno smanjenu mogućnost izbora operatora usluge

• potencijalno viša cijena usluge zbog većih troškova kao posljedica nepotrebnog multipliciranja instalacija

• narušavanje izgleda njihovih zgrada/stanova/poslovnih prostora uslijed multipliciranja instalacija i s time povezanih radova

• povećanje potencijalnih sporova s operatorima.

S druge strane, postoje i potencijalni pozitivni učinci koje je također potrebno spomenuti:

• potencijalno veća konkurencija u dijelu infrastrukture u zgradi.

HAKOM naglašava da se identificirani potencijalni pozitivni učinak može očekivati samo u određenim gusto naseljenim područjima sa zgradama koje su prilagođene postavljanju novih mreža (u kojima postoji infrastruktura koja se može ponovno upotrijebiti za postavljanje mreža bez potrebe za dodatnim radovima), međutim taj pozitivni učinak nije uvjetovan ne uklanjanjem ograničenja iz Standardne ponude, budući da, ako bi se omogućilo korištenje FA-PON usluge za daljnju preprodaju i korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, to ne bi spriječilo operatore da postavljaju vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu i instalacije tamo gdje je to ekonomski isplativo i gdje nema drugih prepreka.

S druge strane, ako bi ograničenja u Standardnoj ponudi ostala na snazi, identificirani negativni učinci bi se izgledno dogodili. Naime, ukoliko se ne bi omogućilo korištenje FA-PON usluge operatorima koji nude samo veleprodajne usluge te na taj način vrše preprodaju FA-PON usluge, to bi zasigurno nekim korisnicima smanjilo mogućnost odabira operatora usluge. To se primjerice može dogoditi u situacijama kada veleprodajni operator koji nije HT gradi vlastitu svjetlovodnu mrežu na nekom širem području gdje ne postoji već izgrađena svjetlovodna pristupna mreža, a u nekim lokalnim manjim područjima namjerava koristiti već postojeću svjetlovodnu distribucijsku mrežu drugih operatora radi izbjegavanja multipliciranja i smanjivanja troškova. Ako bi se onemogućilo takvim operatorima korištenje FA-PON usluge, za pokrivanje tih manjih područja vlastitom veleprodajnom uslugom bi bili prisiljeni postavljati vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu, što je često ekonomski neisplativo, a i tehnički neprikladno te bi iz tih razloga u pravilu takva područja ostala nepokrivena veleprodajnom uslugom tog operatora, a samim time bi se smanjila mogućnost izbora maloprodajnih operatora za krajnje korisnike.

Onemogućavanjem korištenja FA-PON usluge za potrebe pružanja veleprodajne usluge bi se izravno povećao trošak maloprodajne usluge zbog nužnosti multipliciranja svjetlovodnih distribucijskih mreža što je zbog ionako niske trenutne utilizacije u većini područja neisplativo i troškovno neučinkovito. S druge strane, ako se korištenje FA-PON usluge ograničava samo za pružanje maloprodajne usluge te time smanjuje mogućnost utilizacije mreže, povećavaju se jedinični troškovi i na već postojećoj mreži, što posredno povećava i maloprodajnu cijenu krajnjim korisnicima.

Ostali negativni učinci u odnosu na krajnje korisnike koji su gore navedeni, a tiču se narušavanja izgleda njihovih nekretnina zbog multipliciranja radova uslijed postavljanja vlastitih svjetlovodnih distribucijskih mreža i instalacija, posljedica su činjenice da većina više stambenih zgrada nema izgrađenu fizičku infrastrukturu koja je prikladna za postavljanje svjetlovodnih instalacija te koja bi omogućavala da više operatora bez potrebe za građevinskim radovima postavlja vlastite mreže unutar više stambenih zgrada. Nadalje, zbog toga se mogu očekivati i sporovi između (su)vlasnika u više stambenim zgradama s operatorima, koji su identificirani kao dodatni negativni učinak na krajnje korisnike.

6.2.1.2.                    Učinak na operatore

Zadržavanje postojećeg stanja, odnosno identificiranih ograničenja u Standardnoj ponudi na alternativne operatore ima sljedeće negativne učinke:

• maloprodajni operatori imaju manju mogućnost izbora veleprodajnih usluga, budući da se smanjuje (s obzirom na ograničenje dostupnosti) mogućnost odabira eventualno povoljnijih veleprodajnih ponuda na istom području.

• veleprodajni operatori, zbog ograničenja u korištenju FA-PON usluge na samo maloprodajne operatore, imaju manju dostupnost svoje veleprodajne usluge, povećavaju im se troškovi zbog potrebe za multipliciranjem dijela mreže, a samim tim se smanjuje njihova konkurentnost. Sličan negativan učinak ima i onemogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• HT-u se, s druge strane, uslijed zadržavanja postojećih ograničenja u Standardnoj ponudi, potencijalno smanjuje utilizacija novoizgrađene mreže što izravno povećava jedinične troškove i smanjuje povrat ulaganja.

Zadržavanje postojećeg stanja, potencijalno može imati pozitivan učinak samo na HT, budući da se ograničenjem unutar Standardne ponude potencijalno povećava udio njegovih maloprodajnih korisnika na mreži, kao i broj korisnika kojima se maloprodajna usluga isporučuje putem veleprodajne usluge HT-a, što je situacija koja je HT-u povoljnija jer ima veći prihod uz jednaku utilizaciju mreže.

6.2.1.3.                    Učinak na tržišno natjecanje

Opcija 1, odnosno opcija zadržavanja postojećih ograničenja u Standardnoj ponudi donosi samo negativne učinke na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnoj tako i na veleprodajnoj razini. Naime, ograničenjem korištenja FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge izravno se sprječava ulazak veleprodajnih operatora na dio mreže koji se smatra „uskim grlom“ (engl. bottleneck) te time ograničava tržišno natjecanje na veleprodajnom tržištu M3b. Naime, opće poznata je činjenica da je segment svjetlovodne distribucijske mreže prepoznat kao završni segment mreže koji je u većini slučajeva nije moguće replicirati bilo iz razloga ekonomske neučinkovitosti, bilo iz razloga tehničke nemogućnosti ili neprikladnosti. Stoga regulatorni okvir EU-a omogućuje uvođenje simetričnih obveza pristupa na taj dio mreže, što je napravljeno i u Republici Hrvatskoj kroz odredbe Pravilnika EKI.

Dakle, ograničenje pristupa nitima svjetlovodne distribucijske mreže samo za pružanje maloprodajne usluge, kao i neomogućavanje korištenja svjetlovodnih instalacija u prostoru krajnjeg korisnika koje su u vlasništvu HT-a, ima negativan utjecaj na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnom tako i na veleprodajnom tržištu.

S druge strane, HAKOM ne može identificirati pozitivne učinke koje bi Opcija 1 mogla imati na tržišno natjecanje.

6.2.2.                  Analiza učinaka opcije 2

Opcija 2 predstavlja opciju uklanjanja uočenih ograničenja u Standardnoj ponudi, na način da donese odluku kojom se HT-u nalažu izmjene Standardne ponude i u kojoj bi se točno specificiralo koje odredbe i na koji način se moraju izmijeniti. Ovdje je bitno naglasiti da bi krajnji rezultat opcije 2 trebao biti izmijenjena Standardna ponuda koja omogućuje korištenje FA-PON usluge i operatorima korisnicima koji nisu isključivo maloprodajni operatori te da im je na odgovarajući način omogućena preprodaja FA PON usluge. Također, opcija 2 kao krajnji rezultat podrazumijeva omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika.

6.2.2.1.                    Učinak na krajnje korisnike

S obzirom da opcija 2 podrazumijeva uklanjanje ograničenja unutar Standardne ponude, a čija zadržavanja bi imala negativne učinke na krajnje korisnike koji su identificirani kod analize učinka opcije 1, opcija 2 bi uklonila te negativne učinke. Dakle, Opcija 2 na krajnje korisnike bi imala sljedeće pozitivne učinke:

• potencijalno veća mogućnost izbora operatora usluge

• potencijalno niža cijena usluge jer se izbjegavaju veći troškovi kao posljedica nepotrebnog multipliciranja instalacija

• izbjegavanje multipliciranja instalacija i s time povezanih radova, što narušava izgled nekretnina krajnjih korisnika

• izbjegavanje potencijalnih sporova s operatorima.

S druge strane, kao što su identificirani i potencijalni pozitivni učinci kod opcije 1, postoji i potencijalni negativni učinak opcije 2 na krajnje korisnike:

• potencijalno smanjena konkurencija u dijelu infrastrukture u zgradi

HAKOM naglašava da se identificirani potencijalni negativni učinak može očekivati samo u određenim gusto naseljenim područjima sa zgradama koje su prilagođene postavljanju novih mreža (u kojima postoji infrastruktura koja se može ponovno upotrijebiti za postavljanje mreža bez potrebe za dodatnim radovima), međutim taj negativni učinak nije uvjetovan omogućavanjem korištenja FA-PON usluge za daljnju preprodaju i korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika , jer to ne sprječava operatore da postavljaju vlastitu svjetlovodnu distribucijsku mrežu i instalacije tamo gdje je to ekonomski isplativo i gdje nema drugih prepreka.

6.2.2.2.                    Učinak na operatore

Opcija 2, koja predstavlja opciju suprotnu opciji zadržavanja postojećeg stanja, uklanja i njezine negativne učinke koji su identificirani u poglavlju 6.2.1.2. Drugim riječima možemo kod opcije 2 pretpostaviti sljedeće pozitivne učinke:

• maloprodajni operatori imaju potencijalno veći izbor veleprodajnih usluga, budući da se povećava mogućnost odabira eventualno povoljnijih veleprodajnih ponuda na istom području uslijed omogućavanja korištenja FA-PON usluge operatorima koji nude samo veleprodajne usluge. Na sličan način pozitivan učinak ima i omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• veleprodajni operatori, s druge strane nakon otklanjanja ograničenja u korištenju FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge, imaju veću dostupnost svoje veleprodajne usluge, što im smanjuje troškove zbog ne postojanja potrebe za multipliciranjem dijela mreže. Sličan dodatan pozitivan učinak, uz slično obrazloženje ima i omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.

• HT-u se potencijalno povećava utilizacija novoizgrađene mreže što izravno smanjuje jedinične troškove i povećava brzinu povrata ulaganja.

HT također, uslijed odabira opcije 2, može potencijalno iskusiti i negativne učinke, budući da se primjenom opcije 2 i omogućavanjem korištenja FA-PON usluge i operatorima koji nisu maloprodajni te korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a unutar standardne ponude, uslijed povećanja konkurentnosti ostalih operatora potencijalno smanjuje njegovih maloprodajnih korisnika na mreži, kao i broj korisnika kojima se maloprodajna usluga isporučuje putem veleprodajne usluge HT-a. Isto tako provedba same odluke, koja uključuje izmjenu Standardne ponude i prilagodbu internih sustava i procesa može prouzrokovati određene troškove HT-u.

6.2.2.3.                    Učinak na tržišno natjecanje

Opcija 2, za razliku opcije 1, potencijalno donosi samo pozitivne učinke na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnoj tako i na veleprodajnoj razini. Naime, uklanjanjem ograničenja korištenja FA-PON usluge samo za pružanje maloprodajne usluge izravno se omogućava ulazak veleprodajnih operatora na dio mreže koji se smatra „uskim grlom“ (engl. bottleneck) te time potiče tržišno natjecanje na veleprodajnom tržištu M3b. Segment svjetlovodne distribucijske mreže, koji predstavlja završni segment svjetlovodne pristupne mreže u većini slučajeva nije moguće replicirati bilo iz razloga ekonomske neučinkovitosti, bilo iz razloga tehničke nemogućnosti ili neprikladnosti. Iz istih razloga regulatorni okvir EU-a omogućuje uvođenje i simetričnih obveza pristupa na tom dijelu mreže, koje su uvedene i u Republici Hrvatskoj kroz odredbe Pravilnika EKI.

Dakle, bilo kakvo ograničavanje pristupa u tom dijelu svjetlovodne pristupne mreže ima izravan negativan utjecaj na tržišno natjecanje, kako na maloprodajnom tako i na veleprodajnom tržištu, a uklanjanje takvih ograničenja, s druge strane ima izravan pozitivan učinak na tržišno natjecanje.

S druge strane, negativni učinci koje bi primjena opcije 2 mogla imati na tržišno natjecanje, ne mogu se identificirati.

6.3.                Odabir opcije

S obzirom da su u analizama učinaka identificiranih opcija u prethodnim poglavljima, u slučaju opcije 2 utvrđeni pretežito pozitivni učinci na različite dionike i na tržišno natjecanje, a kod opcije 1 samo negativni učinci, može se zaključiti da opcija 2 bolje doprinosi ostvarenju ciljeva iz poglavlja 6.1.

Nastavno na navedeno, HAKOM zaključuje da je opcija 2 najbolji odabir za rješavanje problema ograničenja u Standardnoj ponudi koja su opisana u poglavlju 3.2 ovoga dokumenta.

Zaključno, HAKOM je odredio HT-u izmjenu Standardne ponude na način da omogući korištenje FA-PON usluge i operatorima koji nisu maloprodajni te daljnju preprodaju usluge FA PON te da omogući najam svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

7. Popis slika

Slika 1 - Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a (izvor: Standardna ponuda)

Slika 2: Broj korisničkih jedinica koje operatori planiraju pokriti SDM-om po godinama planiranog početka postavljanja SDM-a (Izvor: HAKOM)

Slika 3: Analiza odgovora iz IRG upitnika (izvor: HAKOM)