Javna rasprava - Prijedlog Odluke o izmjenama Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)
HAKOM objavljuje javnu raspravu o prijedlogu Odluke o izmjenama Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON).
Datum otvaranja rasprave: 25. veljače 2021.
Datum zatvaranja rasprave: 29. ožujka 2021.
(Registracija i slanje komentara mogući su najkasnije do 16 sati zadnjeg dana rasprave.)
Napomena: HAKOM ne preuzima odgovornost za sadržaj ili neprimjerenost sadržaja komentara javne rasprave. Stajališta izražena u komentarima ne odražavaju službena stajališta HAKOM-a i za njih je odgovoran autor. Komentare možete slati i pismenim putem na adresu sjedišta HAKOM-a.
• ODF-ove u prijenosnoj mreži – dimenzioniranje ODF-ova u prijenosnoj mreži se vrši za tri tipa veza: CWDM ili DWDM Metro veze, DWDM regionalne veze i DWDM glavne veze.
• Mikrovalne veze – primjenjuje se isti pristup kao i kod dimenzioniranja IP/MPLS lokacija
KLASA: UP/I-344-01/21-05/01
URBROJ: 376-05-1-21-03
• Drugu IP opremu – dimenzioniraju se “IP-switch uređaj”, “PE-router uređaji” i “VPN koncentratori” u smislu broja komada opreme, a broj se računa kao ukupni IP promet u mreži podijeljen s prosječnim kapacitetom svakog od tipova navedenih uređaja.
Zagreb, 25. veljače 2021.
Koraci dimenzioniranja i korišteni algoritmi opisani su također u priručniku iz Privitka 8.2.
Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) u postupku izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON), Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 25. veljače 2021. donijelo
ODLUKU
4.5.3 Dimenzioniranje jezgrene mreže (nije ovisno o geotipu)
I. Trgovačkom društvu Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, određuju se izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:
I.1.
Modul za dimenzioniranje jezgrene mreže odgovoran je za dimenzioniranje opreme u jezgrenoj mreži. Troškovni model uzima u obzir da je mreža modeliranog operatora NGN mreža, koja omogućuje pružanje svih maloprodajnih i veleprodajnih usluga koje trenutno pružaju operatori. Međutim, važno je istaknuti da platforme za pružanje govornih usluga, s obzirom da troškovi govornih usluga nisu predmet Troškovnog modela, nisu modelirane. Dakle, modelirani su sljedeći elementi jezgrene mreže:
Izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže.
I.2.
• HSS (eng. Home Subscriber Server) – odgovoran je za čuvanje različitih podataka o pretplatnicima, uključujući podatke za autentifikaciju i detalje usluga na koje su pretplaćeni. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu pretplatnika:
Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.
II. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka ove odluke objaviti na svojim Internetskim stranicama Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke te s uklonjenim svim odredbama koje su protivne ugrađenim izmjenama.
• BRAS (eng. Broadband Remote Access Server) - odgovoran je za agregiranje sesija korisnika od pristupne mreže na Internet. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu broja korisnika širokopojasnog pristupa koji su spojeni istovremeno:
III. U ostalim dijelovima Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) ostaje nepromijenjena.
IV. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke početi primjenjivati Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke.
Obrazloženje
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) pokrenula je postupak izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) (dalje: Standardna ponuda), a temeljem članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK) koji je ovlašćuje da jednom ili iznimno više puta godišnje, po službenoj dužnosti provede postupak izmjene standardnih ponuda, radi ispunjenja ciljeva iz članka 5. ZEK-a.
• RADIUS (eng. Remote Autentification Dial-In User Service) – omogućuje daljinsku autentifikaciju i autorizaciju usluga kako bi se upravljalo korištenjem mrežnih resursa koje koriste korisnici. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu korisnika širokopojasnog pristupa koji su istovremeno spojeni:
Standardnu ponudu objavio je Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT), temeljem obveze transparentnosti iz pripadajuće Analize tržišta i Odluke Vijeća HAKOM-a od 19. lipnja 2019. (dalje: Analiza i Odluka).
Standardnom ponudom opisuje se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg HT omogućuje ovlaštenom Operatoru (dalje: Operatoru korisniku) koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge. Istom je određeno na koji način je Operatoru korisniku omogućena usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s time da trenutna procedura za pružanje usluga na temelju pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogućuje samo pružanje usluga vlastitim krajnjim korisnicima, a ne i drugim Operatorima korisnicima.
Postupak izmjene Standardne ponude pokrenut je nakon što je povodom upita jednog Operatora korisnika utvrđeno da je u Standardnoj ponudi zabranjena preprodaja za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Naime, HAKOM je analizom Standarde ponude utvrdio kako ista zapravo definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. Dakle, navedeno ograničenje u Standardnoj ponudi protivi se ciljevima i regulatornim načelima, obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.
• DNS (eng. Domain Name System) – odgovoran je za pretvaranje naziva domena u numeričke IP adrese. Broj jedinica je ograničen nominalnim kapacitetom u smislu broja korisnika širokopojasnog pristupa spojenih istovremeno:
Nadalje, HAKOM je utvrdio kako navedene ograničavajuće odredbe u Standardnoj ponudi nisu ni na koji način direktno propisane ni definirane Analizom i Odlukom kao niti postojećim hrvatskim i/ili EU regulatornim okvirom. U tom smislu HAKOM je kontaktirao i Nacionalna regulatorna tijela drugih zemalja s upitom, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge te je iz pristiglih odgovora vidljivo kako u drugim zemljama ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.
Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. ZEK-a, te kraj činjenice da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM smatra kako je potrebno izmijeniti Standardnu ponudu na način da se izbrišu ili izmijene sve odredbe kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Stoga je odlučeno kao u točki I.1. izreke ove odluke.
Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.
• VoD poslužitelj (eng. Video On-demand Server) – omogućuje prilagođeni video sadržaj prema zahtjevima korisnika. Modelirana je jedna jedinica VoD poslužitelja pod uvjetom da broj jezgrenih veza nije nula.
Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije. HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude i kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Stoga je odlučeno kao u točki I.2. izreke ove odluke.
• IPTV platforma: odgovorna za obradu, modulaciju i kodiranje TV signala prije njegovog prijenosa. Modelirana je jedna IPTV platforma pod uvjetom da broj IPTV veza nije nula.
Konačno, pripadajućim dokumentom „Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) 2021.“ detaljno su pojašnjeni razlozi zbog koji je HAKOM pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude. S obzirom da je dokument sastavni dio ove odluke, radi izbjegavanja ponavljanja HAKOM se poziva i na obrazloženje dato u navedenom dokumentu.
Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. i članka 58. stavka 3. ZEK-a odlučio kao u izreci ove odluke.
Sukladno članku 22. stavak 5. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.
4.6 Modul za izračun CapEx i OpEx troškova
Ovaj modul Troškovnog modela izračunava troškove (CapEx i OpEx) povezane sa potrebnim mrežnim resursima kako ih je dimenzionirao modul za dimenzioniranje. Ti troškovi se dobivaju u tri koraka.
Korak 1 - Određivanje jediničnih troškova resursa i trendova troškova
Za definiranje jediničnih troškova resursa koji se razmatraju u Troškovnom modelu, potrebna su dva ulazna podatka: Jedinični troškovi (podijeljeni na CapEx i OpEx i odnose se na prošlo razdoblje) i trendovi troškova (koji daju očekivane cijene, odnosno troškova resursa u budućnosti). Na osnovu jediničnih troškova u proteklom razdoblju i trendova troškova, Troškovni model računa troškove resursa u budućem razdoblju.
Ovdje je potrebno napomenuti, da je u Troškovnom modelu implementiran mehanizam koji omogućuje smanjenje OpEx troškova za imovinu bakrene mreže u budućem razdoblju. Naime, logično je za pretpostaviti da , budući da se očekuje migracija korisnika s bakrene mreže na svjetlovodnu mrežu, da referentni operator neće ulagati jednake napore za održavanje i rad bakrene mreže. U troškovnom modelu je pretpostavljeno da će se operativni troškovi u tom smislu smanjivati u skladu s padom potražnje za uslugama na bakrenoj mreži.
Korak 2 – Izračun nabavke resursa
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Tonko Obuljen
U drugom koraku se za svaku godinu provodi izračun CapEx troškova koji su potrebni kako bi se nabavili novi mrežni resursi. Nove nabavke se mogu provoditi iz dva razloga, postavljanje nove mreže ili zamjena opreme.
Postavljanje nove mreže se vrši iz razloga određenih dodatnim zahtjevima mreže da zadovolji potražnju. S druge strane, zamjena opreme se vrši jednom kada opremi istekne korisni vijek upotrebe i kada je ta oprema i dalje potrebna zbog mrežnih zahtjeva.
Korak 3 – Izračun godišnjeg CapEx-a i OpEx-a
Kada su jedinični troškovi i nove nabave za svaki resurs i godinu određeni, u trećem koraku se računaju troškovi.
Kada se izračuna CapEx, a prije njegove raspodjele na godine (anualizacije), rade se dvije prilagodbe:
• Uklanjaju se ulaganja pokrivena sredstvima iz ONP programa.
Izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)
Prijedlog za javnu raspravu
2021.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti
Sadržaj
• Uzimanje u obzir potpuno amortizirane imovine (kako je opisano u poglavlju 4.3.7)
1.Sažeti pregled dokumenta
2.Kronološki slijed aktivnosti
4.7 Modul za amortizaciju
Modul za amortizaciju koristi dvije metode amortizacije za distribuciju troškova CapEX-a po godinama. Troškovni model, kao što je već ranije spomenuto, podržava rad s dvije metode amortizacije:
3.Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže
• Metoda kosih anuiteta
3.1.Ograničenja u Standardnoj ponudi
• Ekonomska amortizacija
Odabrana metoda može imati bitan utjecaj na rezultate Troškovnog modela.
3.1.1.Ograničenje preprodaje FA-PON usluge
Metoda kosih anuiteta
3.1.2.Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika
4.Dosadašnje korištenje FA-PON usluge
Metoda kosih anuiteta (eng. Tilted Annuities) prilagođava profil nadoknade troškova na način da uzima u obzir fluktuacije u cijenama imovine. Na primjer, u slučaju kada cijena imovine pada, novi operator koji tek ulazi na tržište bi mogao imati veliku prednost u odnosu na postojeće operatore zbog toga jer će imati koristi od nižih cijena i stoga nižih troškova amortizacije. Primjenom pristupa metode kosih anuiteta, kada cijene padaju, veći udio troška imovine se nadoknađuje u početnom periodu tako da bi svim sudionicima na tržištu bio priznat isti trošak, ne uzimajući u obzir vrijeme kada su ušli na tržište.
5.Iskustva zemalja članica IRG-a
U slučaju odabira metode kosih anuiteta, u Troškovnom modelu se primjenjuje donja formula:
6.Analiza opcija za rješavanje problema u vezi ograničenja iz Standardne ponude
gdje su:
6.1.Ciljevi HAKOM-a
6.2.Raspoložive opcije i analiza njihovih učinaka
• GRC (Bruto trošak zamjene, eng. Gross Replacement Cost) - GRC dodijeljen imovini
6.2.1.Analiza učinaka opcije 1
6.2.1.1.Učinak na krajnje korisnike
• di – anualizirani trošak u godini i (unutar korisnog vijeka upotrebe)
6.2.1.2.Učinak na operatore
• WACC ( eng. Weighted Average Cost of Capital)- ponderirani prosječni trošak kapitala
6.2.1.3.Učinak na tržišno natjecanje
• Price trend – stopa izmjene cijena imovine
6.2.2.Analiza učinaka opcije 2
6.2.2.1.Učinak na krajnje korisnike
• UL (eng. Useful life) – korisni vijek upotrebe imovine
6.2.2.2.Učinak na operatore
6.2.2.3.Učinak na tržišno natjecanje
Glavna prednost metode kosih anuiteta je da ona točno odražava operativne i financijske realnosti operatora, uz istovremeno prepoznavanje koristi koje može imati novi operator koji tek ulazi na tržište kroz trend promjene cijena imovine. Dodatno, kod primjene metode kosih anuiteta se izbjegava utjecaj prognoza prometa na sadašnje rezultate i omogućava ravnotežu između ekonomske točnosti i jednostavnosti implementacije. Kod primjene ove metode, na jedinični trošak u određenoj godini ne utječu promjene u trendovima potražnje u sljedećim godinama. Međutim, na trošak utječu trendovi iz prošlosti do te godine.
6.3.Odabir opcije
7.Popis slika
Glavna razlika u odnosu na metodu ekonomske amortizacije, koja je druga opcija za primjenu u Troškovnom modelu, je da u slučaju novoizgrađene mreže (npr. svjetlovodne FTTH mreže), metoda kosih anuiteta daje značajno visoke jedinične troškove u prvih nekoliko godina. To je zbog toga jer se najveći dio ulaganja u gradnju nove mreže odvija tijekom početnog perioda, dok je za prihvaćanje ( pa tako i za take up ) nove mreže potrebno neko dulje vrijeme.
Uzimajući u obzir gore navedeni nedostatak, važno je znati da postoji alternativna mogućnost da se veleprodajne cijene u slučaju odabira ove metode amortizacije odrede na temelju prosječnog jediničnog troška uzimajući u obzir dulje razdoblje, primjerice deset godina. Drugim riječima, cijena u određenoj godini X se ne bi odredila na temelju troška koji Troškovni modela računa za tu godinu X, nego na temelju prosjeka jediničnih godišnjih troškova u periodu od X+10 godina.
1. Sažeti pregled dokumenta
Tablica 5 prikazuje glavne prednosti i nedostatke metode kosih anuiteta.
Standardnom ponudom za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (engl. Fiber Access Passive Optical Network – FA - PON) (dalje: Standardna ponuda) opisuju se sadržaj i uvjeti pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora, kojeg Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21 (dalje: HT) omogućuje ovlaštenom Operatoru koji temeljem općeg ovlaštenja ima pravo pružati elektroničke komunikacijske usluge (u daljnjem tekstu pod zajedničkim nazivom: Operator korisnik).
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je pokrenula postupak izmjene Standardne ponude HT-a za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) na način da se:
Prednosti
Nedostaci
• Operatoru korisniku koji sklapa Ugovor za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže omogući daljnja preprodaja usluge;
• Omogući korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a.
Tablica 5 - Prednosti i nedostaci metode kosih anuiteta (Izvor: Axon)
Trenutno važeća Standardna ponuda definira da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme, odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika. S obzirom da je HAKOM dužan reagirati na način da, u okviru svojih nadležnosti uredi postojeće stanje kako bi se takvom regulacijom stvorili uvjeti za ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM je pokrenuo postupak izmjene Standardne ponude.
Ekonomska amortizacija
Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a. S obzirom da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije, HAKOM je mišljenja kako je potrebno omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika kroz izmjene Standardne ponude.
Ekonomska amortizacija radi na način da prilagođava nadoknadu vrijednosti imovine ekonomskoj vrijednosti koju ona stvara. Posebice, ekonomska amortizacija prilagođava godišnje vrijednosti ulaganja pomoću proizvodnog faktora, koji se definira izvedbom koja se izvlači iz imovine. Na primjer, ako se očekuje da će se imovina u budućnosti više iscrpljivati (npr. zbog povećanog korištenja), primjena metode ekonomske amortizacije rezultira u višim godišnjim vrijednostima u budućnosti nego u sadašnjosti. (i relativno konstantne jedinične troškove).
Pri tom se primjenjuje sljedeća formula:
Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude kako je to određeno u izreci odluke. Prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na brisanje ili izmjenu svih članaka kojima se onemogućava daljnja preprodaja usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže. Također, prijedlozi izmjena Standardne ponude odnose se na omogućavanje korištenja svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.
gdje
2. Kronološki slijed aktivnosti
•
predstavlja godišnji trošak
HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi. Naime, sukladno članku 1.1. stavku 3. Standardne ponude definirano je da je usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati niti koristiti za ugradnju aktivne opreme odnosno za implementaciju mrežnog čvora operatora korisnika.
•
je proizvodni factor imovine u godini t
Slijedom navedenog, a u svrhu pokretanja postupka izmjene Standardne ponude te kako bi se uredili uvjeti, načini pristupa i zajedničkog korištenja pasivne pristupne svjetlovodne mreže na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, HAKOM je 5. studenog 2020. zatražio očitovanje HT-a.
•
je referentna cijena imovine u godini t
HT je 17. studenoga 2020. dostavio HAKOM-u očitovanje na pokretanje postupka izmjene Standardne ponude. HT u očitovanju ističe kako nisu ispunjeni regulatorni uvjeti za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude na način kao HAKOM navodi u svojem dopisu slijedom čega predlaže da se predmetni postupak obustavi.
•
predstavlja trošak kapitala
Isto tako, HAKOM je za predmetni slučaj odlučio istražiti iskustva drugih zemalja, odnosno Nacionalnih regulatornih tijela i to država članica Nezavisne regulatorne grupe (dalje: IRG). Stoga je HAKOM 26. studenog 2020. objavio upitnik na IRG platformi s ciljem prikupljanja informacija, postoje li ograničenja u vezi preprodaje navedene usluge.
•
predstavlja godišnje ulaganje, izračunato kao količina imovine naručena u godini j pomnožena s njenom jediničnom cijenom u toj godini. Ovoj brojci se pridodaje OpEx koji nastaje zbog rada i održavanja imovine kroz njen životni vijek.
HAKOM je do 4. prosinca 2020. zaprimio 17 odgovora država članica o načinu regulacije i provedbe regulacije sličnih tržišnih situacija. Analizom i uvidom u iskustva drugih Nacionalnih regulatornih tijela, HAKOM zaključuje kako u drugim zemljama nije onemogućena preprodaja, odnosno ne postoje ograničenja na pružanje usluge isključivo maloprodajno, krajnjem korisniku.
•
predstavlja zadnju godinu u kojoj se imovina koristi.
Imajući u vidu regulatorna načela i ciljeve određene člankom 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK), HAKOM je odlučio pokrenuti postupak izmjene standardne ponude kako bi se iz standardne ponude uklonile prethodno spomenute sporne odredbe te s tim povezana ograničenja.
Kao što se može zaključiti iz gore navedenog, u slučaju odabira metode ekonomske amortizacije, OpEx se ne tretira odvojeno.
Nadalje, HAKOM je u prijedlogu odluke o određivanju cijena na tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji od 20. siječnja 2021. koji je notificiran Europskoj komisiji (KLASA: UP/I-344-01/20-05/04, URBROJ: 376-05-1-20-18) odredio cijenu korištenja svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a.
Glavna prednost metode ekonomske amortizacije je stabilnost jediničnih troškova, koja se postiže prilagođavanjem amortizacijskog profila potražnji (prošloj i budućoj tj. prognoziranoj) za uslugama. Naime, u slučaju metode ekonomske amortizacije, kao što je prethodno navedeno, troškovi amortizacije rastu kako raste potražnja i obrnuto. Međutim, da bi metoda ekonomske amortizacije bila primjenjiva moraju biti zadovoljena dva uvjeta:
Uvidom u Standardnu ponudu, HAKOM je uočio da u Standardnoj ponudi nije omogućeno korištenje svjetlovodne instalacije u stanu krajnjeg korisnika koja je u vlasništvu HT-a te da nije objavljena niti cijena korištenja te instalacije.
1. Prognoze potražnje su razumno predvidljive
2. Jedinična cijena usluge je razumno stabilna
Slijedom navedenog, HAKOM je odlučio kroz ove izmjene Standardne ponude kroz Standardnu ponudu omogućiti korištenje svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika, a koja je u vlasništvu HT-a, na isti način kako je to omogućeno Standardnom ponudom Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.
Gore navedeni uvjeti su općenito zadovoljeni za zrela tržišta nepokretnog pristupa, međutim to nije slučaj za nepokretne mreže koje se tek grade ili koje se gase.
3. Standardna ponuda za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže
Na tržištu Republike Hrvatske, kao što je opisano u poglavlju 3 i ilustrirano na dijagramu na donjoj slici (Slika 28), vidljivo je da korisnici u Republici Hrvatskoj, usluge temeljene na xDSL tehnologiji postupno zamjenjuju uslugama putem svjetlovodne mreže. Također je vidljivo da ta zamjena, odnosno prihvaćanje usluga temeljenih na svjetlovodnoj tehnologiji u Republici Hrvatskoj je na samom početku, što se može tumačiti i činjenicom da su značajnija ulaganja u pokrivanje svjetlovodnom infrastrukturom počela zadnjih nekoliko godina. Stoga su budući trendovi teško predvidljivi i ponajviše ovise o HT-ovom postavljanju svjetlovodnih mreža.
Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a prikazana je na donjoj slici (Slika 1). Svjetlovodna pristupna mreža HT-a sastoji se od svjetlovodne spojne pristupne i svjetlovodne distribucijske mreže (SDM).
Slika 1 - Osnovna arhitektura svjetlovodne pristupne mreže HT-a (izvor: Standardna ponuda)
Slika 28 - Korisnici po pristupnoj tehnologiji u Republici Hrvatskoj (Izvor: HAKOM)
Što se tiče jediničnih cijena usluga, u slučaju nepokretnih pristupnih mreža, HAKOM je mišljenja da su cijene usluga pristupa su u prošlosti bile razumno stabilne.
HAKOM je odlukom o analizi tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (dalje: tržište M3a) od 19. lipnja 2019. (KLASA: UP/I-344-01/18-03/05, URBROJ: 376-05-1-19-11; dalje: Analiza tržišta) između ostalih, odredio HT-u i obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, nediskriminacije te transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude.
Kao što je već rečeno, metoda ekonomske amortizacije daje stabilne jedinične troškove kroz godine (trend promjene troška prati trend promjene cijene imovine), međutim, čak i male promjene u rastu potražnje mogu imati veliki utjecaj na jedinične troškove usluga. Također, veliki utjecaj na jedinične troškove usluga ima i trend promjene potražnje kroz vrijeme, čak i ako se u na kraju razdoblja dostigne ista razina potražnje.
Dodatno, da bi rezultati kod primjene metode ekonomske amortizacije bili točni, Troškovni model mora uključiti vremensko razdoblje koje je jednako najduljem korisnom vijeku upotrebe imovine (40-50 godina) što ima sljedeće nedostatke:
• nepredvidljivost tržišta elektroničkih komunikacija može uzrokovati veliku nesigurnost koja je povezana s određivanjem potražnje u tako dugačkom vremenskom razdoblju.
Kao dio obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže, HAKOM je u skladu s člankom 61. stavkom 3. alinejom 1. ZEK-a, odredio HT-u obvezu da drugim operatorima, putem odgovarajućeg tehničkog rješenja, pruža pristup pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži (PON FTTH) u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže (engl. fibre access – FA) za sve svjetlovodne distribucijske mreže građene (postavljane) nakon stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN br. 108/10).
• tako dugačko vremensko razdoblje povećava vrijeme koje je potrebno Troškovnom modelu za izračun.
Pored prethodno navedene obveze pristupa koja proizlazi iz Analize tržišta, potrebno je naglasiti da obveza pružanja pristupa pasivnoj svjetlovodnoj pristupnoj mreži u distribucijskom čvoru svjetlovodne distribucijske mreže proizlazi i iz odredbi Pravilnika o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN br. 36/16: dalje: Pravilnik EKI), tj. u slučaju iz članka 22. stavka 3. navedenog pravilnika (U slučaju kada je operator zgrade ujedno i operator svjetlovodne distribucijske mreže, smatra se da je sabirna točka distribucijski čvor). Takvoj obvezi podliježe svaki operator zgrade (pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za održavanje i upravljanje svjetlovodnim instalacijama u zgradi temeljem prava vlasništva, ugovora s vlasnicima ili upraviteljem zgrade), neovisno o utvrđenom SMP statusu.
Prednosti
Nedostaci
Tablica 6 - Prednosti i nedostaci metode ekonomske amortizacije (Izvor: Axon)
HT je sukladno određenoj obvezi transparentnosti objavio Standardnu ponudu za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, kojom je Operatoru korisniku Standardne ponude omogućeno pružanje usluge pristupa nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži krajnjim korisnicima putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a koja je izgrađena u skladu s Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (NN br. 57/14; dalje: Pravilnik o SDM-u) i pripadajućih svjetlovodnih okosnica zgrade u slučaju više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a, odnosno samo putem pasivne svjetlovodne distribucijske mreže HT-a u slučaju kada HT nije vlasnik svjetlovodne okosnice zgrade već sa suvlasnicima zgrade i/ili operatorom zgrade ima sklopljen ugovor o pravu korištenja svjetlovodnih okosnica u zgradi. Sukladno odredbama Standardne ponude, HT pruža uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže samo za krajnje korisnike koji su spojeni na elektroničku komunikacijsku mrežu HT-a putem svjetlovodne distribucijske mreže ili krajnje korisnike na čijim je lokacijama dostupna postojeća svjetlovodna distribucijska mreža i pripadajuća svjetlovodna okosnica zgrade (u slučaju više stambenih zgrada) u kojima je svjetlovodna okosnica zgrade u vlasništvu HT-a ili HT ima ugovoreno pravo korištenja svjetlovodnih okosnica koje nisu vlasništvo HT-a.
3.1. Ograničenja u Standardnoj ponudi
4.7.1 Odabir metode amortizacije
HAKOM je identificirao ograničenja u Standardnoj ponudi koja prema mišljenju HAKOM-a mogu predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj distribucijskoj mreži, odnosno mogu predstavljati potencijalno sprječavanje ispunjavanja ciljeva i regulatornih načela obzirom da je regulatorna obveza pristupa određena upravo iz razloga kako bi sprječavala moguće iskorištavanje položaja značajne tržišne snage dominantnog operatora na tržištu.
Kao što je već rečeno, odabir metode amortizacije koji će se primijeniti može značajno utjecati na rezultate Troškovnog modela, odnosno na jedinične troškove veleprodajnih usluga po godinama. Zbog toga je važno odabrati metodu amortizacije koja će najviše doprinijeti ostvarenju ciljeva HAKOM-a kod postupka određivanja veleprodajnih cijena.
3.1.1. Ograničenje preprodaje FA-PON usluge
HAKOM je u listopadu 2020. zaprimio upit jednog operatora jesu li postupanja HT-a u skladu s odredbama Standardne ponude HT-a. Iz zaprimljenog upita, vidljivo je kako je HT odbio zahtjev za sklapanje Ugovora za uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, s obrazloženjem da bi traženi uvjeti bili suprotni Standardnoj ponudi.
Dijagrami na donjim slikama, ( Slika 29, Slika 30, Slika 31, Slika 32,Slika 33) prikazuju jedinične veleprodajne troškove koji su relevantni za određivanje cijena najvažnijih veleprodajnih usluga na tržišta M3b, koje izračunava Troškovni model na temelju definiranih ulaznih podataka i usvojenih metodoloških načela a, a ovisno o primijenjenoj metodi amortizacije.
HAKOM je, analizirajući upit i Standardnu ponudu utvrdio da je sukladno odredbama objavljene Standardne ponude (članak 1.1. stavak 3.), usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže namijenjena isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku, te je nije dozvoljeno preprodavati. Također, postoji još niz drugih odredbi Standardne ponude kojima se namjena usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže na isti način ograničava na isključivo za pružanje maloprodajne usluge krajnjem korisniku te je nije dozvoljeno preprodavati.
Slika 29 - Jedinični trošak veleprodajnog pristupa bakrenoj mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)
3.1.2. Nemogućnost najma svjetlovodne instalacije u prostoru krajnjeg korisnika
Slika 30 - Jedinični trošak veleprodajnih usluga pristupa FTTH mreži ovisno o metodi amortizacije (Izvor: Troškovni model)
Također, daljnjom analizom Standardne ponude uočeno je dodatno ograničenje koje bi moglo predstavljati prepreku pristupu svjetlovodnoj pristupnoj mreži HT-a. Naime, sukladno članku 1.1. stavak 4. Standardne ponude „pružanje usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže, ograničeno je na izgrađenu, ispravnu i neprekinutu pasivnu pristupnu svjetlovodnu mrežu kojom je povezan distribucijski čvor HT-a i krajnja priključna točka u glavnom razvodnom ormaru uključujući i niti iz svjetlovodne okosnice zgrade koje završavaju konektorom ispred stana (kod više stambenih zgrada u kojima je svjetlovodna okosnica u vlasništvu HT-a) ili priključnoj kutiji u slučaju obiteljskih kuća.“. Iz toga proizlazi da u uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže nije uključena svjetlovodna instalacija unutar prostora krajnjeg korisnika kada je ista u vlasništvu HT-a. Slično ograničenje se može uočiti i kroz druge odredbe Standardne ponude.