Javna rasprava o prijedlogu odluke o načinu provedbe regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva
HAKOM objavljuje javnu raspravu o prijedlogu odluke o načinu provedbe regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva.
Datum otvaranja rasprave: 25. lipnja 2021.
Datum zatvaranja rasprave: 26. srpnja 2021.
Napomena: HAKOM ne preuzima odgovornost za sadržaj ili neprimjerenost sadržaja komentara javne rasprave. Stajališta izražena u komentarima ne odražavaju službena stajališta HAKOM-a i za njih je odgovoran autor. Komentare možete slati i pismenim putem na adresu sjedišta HAKOM-a.
Na temelju članka 5. i članka 12. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje u tekstu: ZEK) i članka 96. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09; dalje u tekstu: ZUP), u vezi s provedbom regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti 24. lipnja 2021. godine donosi
ODLUKU
I. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatski Telekom d.d., iz Zagreba, Radnička cesta 21, način provedbe regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva, na način i u rokovima koji su određeni regulatornim dokumentom „Naputci za računovodstveno razdvajanje i troškovno računovodstvo“.
II. Regulatorni dokument “Naputci za računovodstveno razdvajanje i troškovno računovodstvo“ je sastavni dio ove odluke.
III. Regulatorni dokument „Naputci za računovodstveno razdvajanje i troškovno računovodstvo“ određen Odlukom Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije od 11. prosinca 2013. godine (KLASA: UP/I-344-01/13-05/33, URBROJ: 376-11/13-2) stavlja se izvan snage danom donošenja ove odluke.
Obrazloženje
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, koja je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 71/14) nastavila s radom kao Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM), je dana 11. prosinca 2013. godine donijela odluku kojom se trgovačkom društvu HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., (dalje: HT), nalaže način provedbe regulatorne obveze računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva, na način i u rokovima koji su određeni dokumentom „Naputci za računovodstveno razdvajanje i troškovno računovodstvo“ (dalje u tekstu: Naputci).
Navedenim dokumentom HT-u je propisan način provedbe računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva na onim mjerodavnim tržištima na kojima je HT-u, kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom, određena regulatorna obveza računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva.
HT-u je trenutno, temeljem provedenih postupaka analize tržišta, određena regulatorna obveza računovodstvenog razdvajanja određenih djelatnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom na sljedećim tržištima na kojima je proglašen operatorom sa značajnom tržišnom snagom:
- Tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži koje se pruža na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike (KLASA: UP/I-344-01/17-03/02, URBROJ: 376-11-18-6)
- Tržište započinjanja (originacije) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj lokaciji (KLASA: UP/I-344-01/18-03/01, URBROJ: 376-11-18-11)
- Tržište veleprodajnog završavanja poziva u vlastitoj javnoj telefonskoj mreži koja se pruža na fiksnoj lokaciji (KLASA: UP/I-344-01/18-03/02, URBROJ: 376-11-19-24)
- Tržište veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (M3a) (KLASA: UP/I-344-01/18-03/05, URBROJ: 376-05-1-19-11)
- Tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (M3b) (KLASA: UP/I-344-01/18-03/04, URBROJ: 376-05-1-19-12)
- Tržište veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (KLASA: UP/I-344-01/20-03/02, URBROJ: 376-05-1-20-13)
- Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa – nekonkurentne relacije (KLASA: UP/I-344-01/20-03/01, URBROJ: 376-05-1-20-8).
Kako su rezultati navedenih postupaka analiza tržišta doveli do određenih izmjena u odnosu na obveze koje su propisane Naputcima, bilo je potrebno pokrenuti postupak izmjena Naputaka. Tako je u Naputcima usklađen popis usluga za računovodstveno razdvajanje i za izračun jediničnog troška sa stanjem na tržištu nakon provedenih analiza tržišta. Nadalje, usklađeni su određeni računovodstveni izrazi s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja te je, s obzirom da u prethodne tri godine HAKOM nije imao primjedbi na dostavljeni Nacrt računovodstvene dokumentacije, ukinuta obveza HT-u za dostavom Nacrta računovodstvene dokumentacije za potrebe izdavanja suglasnosti HAKOM-a.
Novi regulatorni dokument u bitnom sadrži sljedeće izmjene:
- usklađivanje usluga za računovodstveno razdvajanje s provedenim analizama tržišta,
- usklađivanje izvještaja o jediničnim troškovima s provedenim analizama tržišta temeljem odluke o cijenama na tržištima M3a, M3b i M4&exM14,
- izmjene u strukturi Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti,
- usklađivanje naziva pojedinih računovodstvenih kategorija s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja,
- propisivanje obveze HT-u da u bilješkama uz financijsko izvješće detaljno opiše značajne promjene, ukoliko ih je bilo,
- ukidanje obveze HT-a za dostavom Nacrta računovodstvene dokumentacije za potrebe izdavanja suglasnosti HAKOM-a, s obzirom da u prethodne tri godine HAKOM nije imao primjedbi na dostavljeni Nacrt računovodstvene dokumentacije.
Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 3. i članka 60. stavka 3. ZEK-a odlučio kao u izreci ove odluke.
Sukladno članku 22. stavak 5. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.
Predsjednik Vijeća
Tonko Obuljen
Predsjednik Vijeća
Tonko Obuljen
NAPUTCI ZA
RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE I
TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO
Sadržaj
1Pojmovnik
2Opći principi regulatornog računovodstva
2.1Principi regulatornog računovodstva
2.2Proces pripreme, revizije i objave regulatornih financijskih izvještaja
2.2.1Priprema regulatornih financijskih izvještaja
2.2.2. Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja
2.2.3. Zahtjevi za razinom kvalitete i granulacije računovodstvenih zapisa
2.2.4. Sadržaj regulatornih financijskih izvještaja, računovodstvenog dokumenata i dokumenta o metodologiji alokacije
2.2.5. Objavljivanje računovodstvene dokumentacije i regulatornih financijskih izvještaja
2.3Pohrana računovodstvenih zapisa, izmjena i ispravljanje regulatornih financijskih izvještaja
2.3.1Pohrana računovodstvenih zapisa
3Principi računovodstvenog razdvajanja
3.1Metode alokacije
3.1.2.Alokacija prihoda
3.1.3.Alokacija troškova
3.1.4.„Kaskadiranje“ troška ili hijerarhija alociranja
3.2Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
3.3Izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu
3.4Izvještaj o usklađivanju
3.5Izvještaj o transfernim naknadama
3.6Minimalni zahtjevi za računovodstveno razdvajanje
3.7Transferne naknade
4.Obveze HT-a vezane uz troškovno računovodstvo
4.1.Troškovno računovodstvo za potrebe računovodstvenog razdvajanja
4.2.Metode troškovnog računovodstva za potrebe izračuna jediničnog troška usluga
5.Naputci vezani uz sustav troškovnog računovodstva HT-a
5.1.Tekuće troškovno računovodstvo
5.1.1. Osnovni principi tekućeg troškovnog računovodstva
5.1.2.Naputci za određivanje bruto troška zamjene
5.1.3.Moderni ekvivalent imovine
5.1.4.Godišnji troškovi dugotrajne imovine
5.1.5.Očuvanje kapitala
5.1.6.Ostali naputci vezani uz procjenu vrijednosti imovine
5.2.Povijesno troškovno računovodstvo
5.3.Načela i postupak alokacije troškova
5.4.Naputci za primjenu metodologije dugoročnih inkrementalnih troškova
5.4.1.Karakteristike metodologije dugoročnih inkrementalnih troškova
5.4.2.Homogene troškovne kategorije
5.4.3.Definicija vrsta troška
5.4.4.Topologija mreže
5.4.5.Optimizacija opreme
5.4.6.Troškovne krivulje
5.4.7.Podaci o aktivnostima i prometu u mreži
5.4.8.Fiksni, združeni i zajednički troškovi
5.4.9.Dodatak za zajedničke troškove
5.5.Naputci za primjenu metodologije potpuno raspodijeljenih troškova
5.6.Ostali naputci vezani uz sustav troškovnog računovodstva
5.6.1.Zahtjevi vezani uz troškovne modele
5.6.2.Dokumentacija troškovnih modela
5.6.3.Revizija modela
5.7.Trošak kapitala
5.7.1.Trošak kapitala u regulatornim financijskim izvještajima
6. DODACI
6.1.IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
6.2.IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA JAVNU OBJAVU
TROŠKOVI
6.3.IZVJEŠTAJ O PROSJEČNOM ANGAŽIRANOM KAPITALU
6.4.IZVJEŠTAJ O TRANSFERNIM NAKNADAMA
6.5.POPIS USLUGA ZA IZRAČUN JEDINIČNOG TROŠKA
6.6.POPIS USLUGA ZA RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE
6.7.IZVJEŠTAJ O USKLAĐIVANJU- IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
6.8. IZVJEŠTAJ O USKLAĐIVANJU – PROSJEČNI ANGAŽIRANI KAPITAL
6.9.TROŠKOVNA OSNOVICA I RAČUNOVODSTVENA METODOLOGIJA
6.10.IZVJEŠĆE S NEOVISNIM IZRAŽAVANJEM UVJERENJA
6.11.DETALJI GLAVNIH MREŽNIH KOMPONENTI I UOBIČAJENIH TROŠKOVNIH POKRETAČA
1 Pojmovnik
ABC metoda (eng. Activity Based Costing)– je metodologija prema kojoj se usluge i proizvodi promatraju se kao slijed aktivnosti, pri čemu svaka od njih koristi resurse poduzeća te stoga generira troškove. Ova metodologija, zasnovana na uzročnicima troškova, prati i alocira troškove na temelju provedenih aktivnosti i utvrđuje jasne uzročno-posljedične veze između aktivnosti, njenih troškova i pripadajućih usluga koje proizlaze iz istih.
BSA – Standardna ponuda za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa
CCA – Tekuće troškovno računovodstvo (eng. Current Cost Accounting) je pristup prema kojem se svaki računovodstveni trošak procjenjuje na način da se odredi njegova trenutna, odnosno tekuća tržišna vrijednost.
CCA/LRIC+ model - troškovni model čija je troškovna osnovica zasnovana na tekućem troškovnom računovodstvu i koji se temelji na dugoročnim inkrementalnim troškovima plus zajednički troškovi kao računovodstvenoj metodologiji.
FAC – Potpuno raspodijeljeni troškovi (eng. Fully Allocated Costs) je računovodstvena metodologija prema kojoj se na svaku uslugu ili proizvod alociraju ukupni troškovi nastali pri pružanju te iste usluge ili proizvoda. Ukupni troškovi nastali pri pružanju više usluga alociraju se na te usluge u točnom omjeru njihove uporabe.
GRC - Bruto trošak zamjene (eng. Gross Replacement Cost) - vrijednost nove imovine, odnosno dijela telekomunikacijske mreže kojom se može pružiti ista razina funkcionalnosti i kapaciteta kao i postojećom imovinom, odnosno dijelom telekomunikacijske mreže, uzimajući u obzir promjene u tehnologiji i trenutak nabavke imovine.
HCA – Povijesno troškovno računovodstvo (eng. Historical Cost Accounting) je metoda troškovnog računovodstva koja se temelji na knjigovodstvenoj vrijednosti troškova, odnosno povijesnim troškovima.
HCA/FAC model – troškovni model čija je troškovna osnovica zasnovana na povijesnom troškovnom računovodstvu i koji se temelji na potpuno raspodijeljenim troškovima kao računovodstvenoj metodologiji.
LRIC + – Dugoročni inkrementalni troškovi plus zajednički troškovi (eng. Long Run Incremental Costs Plus Common Costs - LRIC+) – računovodstvena metodologija izračuna troškova uvođenjem inkrementa pri čemu se inkrement može definirati kao proizvod lili usluga, skupina proizvoda ili usluga ili proizvodna jedinica. Združeni (eng. joint) i zajednički (eng. common) troškovi odnose se na troškove koji su zajednički za dvije ili više grupa usluga (koje su definirane u smislu inkrementa). Specifičnost LRIC+ standarda je ta da, za razliku od čistog LRIC pristupa, raspodjeljuje združene i zajedničke troškove na usluge, odnosno omogućava nadoknadu navedenih troškova koji nisu inkrementalni ni za jednu specifičnu uslugu.
MEA - Moderni ekvivalent imovine (eng. Modern Equivalent Asset) – imovina sa sličnim karakteristikama i tehničkim parametrima te sličnog ili većeg kapaciteta i mogućnosti od imovine koju moderni ekvivalent imovine zamjenjuje.
Metoda jednako proporcionalnog dodatka (EPMU) - metoda prema kojoj se zajednički troškovi alociraju na usluge ili proizvode proporcionalno iznosu inkrementalnih troškova koji su već raspodijeljeni na te usluge ili proizvode. To znači da je za svaku uslugu izračunat postotni udio u ukupnim inkrementalnim troškovima, te se zajednički troškovi raspodjeljuju na tu uslugu u istom postotku.
Metoda indeksacije – metoda kojom se vrijednost pojedine vrste imovine procjenjuje primjenom godišnjeg cjenovnog indeksa. Gdje god je to moguće, primijenjeni cjenovni indeksi trebaju biti specifični za pojedinu vrstu imovine. U slučaju kada informacija o vrijednosti odgovarajućeg indeksa nije dostupna, kao najbolja aproksimacija može se koristiti neki od općih cjenovnih indeksa.
Metoda potpune procjene – metoda prema kojoj se za svaki pojedini komad imovine određuje tekući trošak na temelju pravila i naputaka navedenih u poglavlju 5.1. ovog dokumenta.
Model na temelju pristupa „odozgo prema dolje“ – troškovni model koji za polazišnu točku uzima stvarne troškove operatora zabilježene u računovodstvenim zapisima i ostalim bazama podataka (glavna knjiga, registar dugotrajne imovine, knjiga otvorenih stavaka, inventarski i upravljački sustavi itd.), kao i stvarnu topologiju i arhitekturu telekomunikacijske mreže.
NBV/GBV metoda - metoda za izračun neto troška zamjene putem množenja bruto troška zamjene imovine omjerom neto knjigovodstvene vrijednosti i bruto knjigovodstvene vrijednosti.
Očuvanje financijskog kapitala (FCM, eng. Financial Capital Maintenance) – koncept koji uzima u obzir očuvanje financijskog kapitala poduzeća te njegove sposobnosti da nastavi financiranje svojih funkcija. Prema ovom pristupu smatra se da je kapital očuvan ako su realne vrijednosti sredstava dioničara na kraju razdoblja jednake razini sa početka razdoblja. Prema navedenom konceptu profit je realiziran jedino ako je stvorena dovoljna rezervacija da se održi jednaka razina kupovne moći početnog financijskog kapitala.
Povijesni troškovi – troškovi nastali u nekom prethodnom razdoblju, zabilježeni u računovodstvenom sustavu poduzeća.
RIO - Standardna ponuda međusobnog povezivanja
RUO - Standardna ponuda izdvojenog pristupa lokalnoj petlji
Tzv. geografski “schorched node” pristup – metoda optimizacije telekomunikacijske opreme koja podrazumijeva topologiju mreže konfiguriranu na način da se geografske lokacije čvorova postojeće mreže ne smiju mijenjati.
Zajednički troškovi (eng. Common Costs) - troškovi koji se ne mogu direktno dodijeliti mrežnim komponentama i koji su zajednički za jednu ili više aktivnosti. Ove troškove moguće je eliminirati samo ukoliko se eliminiraju sve aktivnosti kojima su ti troškovi zajednički.
Združeni troškovi (eng. Joint Costs) - troškovi koji nastaju prilikom proizvodnje dva ili više proizvoda pri čemu je omjer između količina proizvoda fiksan.
WACC (eng. Weighted average cost of capital) - Prosječni ponderirani trošak kapitala - koncept prema kojem očekivani povrat od ulaganja u imovinu operatora predstavlja ukupne očekivane povrate na dug i vlasnički kapital, ponderirane prema pripadajućim udjelima u financiranju te imovine.
2 Opći principi regulatornog računovodstva
2.1 Principi regulatornog računovodstva
(1) Regulatorni računovodstveni principi odnose se na principe koji se primjenjuju prilikom implementacije obveza računovodstvenog razdvajanja i troškovnog računovodstva. Navedeni principi koristit će se u procesu pripreme, revizije i objavljivanja regulatornih financijskih izvještaja, te prilikom održavanja računovodstvenih evidencija.
(2) Regulatorni računovodstveni principi su:
a. Prioritet
Ako postoji sukob između zahtjeva bilo kojeg od ovih računovodstvenih principa isti će se primjenjivati prema redoslijedu naznačenom u ovom dokumentu.
b. Uzročnost prihoda i troškova
Prihodi i troškovi (uključujući prihode i troškove od odgovarajućih transfernih naknada), imovina i obveze bit će pridijeljene mrežnim komponentama, veleprodajnim i maloprodajnim proizvodima i uslugama u skladu s aktivnostima koje uzrokuju prihode, troškove, nabavu imovine ili stvaranje obveza.
c. Objektivnost i nediskriminacija
Alokacija prihoda i troškova će se obavljati objektivno, ne stvarajući povlastice za bilo koji proizvod, uslugu, mrežnu komponentu ili cjelokupno poslovanje operatora.
d. Konzistentnost primjene regulatornih računovodstvenih principa
Iz godine u godinu primjenjivat će se konzistentni regulatorni računovodstveni principi. U slučaju promjene regulatornih računovodstvenih principa uključujući metode alokacije, transferne naknade ili računovodstvene politike, a koje će imati materijalan utjecaj na informacije sadržane u regulatornom financijskom izvještaju, HT je obvezan prilagoditi dijelove regulatornog financijskog izvještaja iz prethodne godine na koje se odnose nastale promjene. Smatra se da promjena ima materijalni utjecaj na regulatorne financijske izvještaje ako se promijeni za pet ili više posto u odnosu na prijašnju vrijednost.
e. Korištenje MSFI-a
Izvještaji trebaju biti sastavljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).
f. Transparentnost
Metode korištene za alokaciju prihoda i troškova moraju biti transparentne. Troškovi i prihodi direktno alocirani na usluge trebaju se odvojiti od onih koji su proporcionalno dodijeljeni na temelju uzročnika troška. Također, metodološka i procesna dokumentacija treba biti potpuna i sveobuhvatna.
g. Značajnost
Regulatorni revizor primjenjuje koncept značajnosti u kontekstu sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja. Pogrešni prikazi i neispravljeni pogrešni prikazi otkriveni u reviziji, ako ih ima, smatrat će se značajnim ako su na razini od 0,5% u odnosu na ukupnu imovinu ili ukupne prihode pojedine odvojene usluge, ovisno što je niže. Revizor može prema profesionalnoj prosudbi procijeniti da je potrebno koristiti neki drugi postotak ili drugo mjerilo što je potrebno dokumentirati u radnoj revizijskoj dokumentaciji.
2.2 Proces pripreme, revizije i objave regulatornih financijskih izvještaja
2.2.1Priprema regulatornih financijskih izvještaja
g. Sukladno principima regulatornog računovodstva, HT je obvezan pripremiti regulatorne financijske izvještaje sastavljene na temelju HCA, CCA/FAC i CCA/LRIC metodologije za potrebe izračuna jediničnog troška usluga te CCA/FAC metodologije za potrebe računovodstvenog razdvajanja koji će biti predmetom neovisne revizije, te javno objavljeni u opsegu koji je definiran ovim dokumentom u članku 2.2.5.
h. HT je obvezan pripremiti Računovodstveni dokument (RD) i Dokument o metodologiji alokacije (DMA) (zajednički naziv: Računovodstvena dokumentacija) koji će se koristiti za svrhe regulatornog izvještavanja, a HT ih je dužan dostaviti HAKOM-u do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu uz revidirane regulatorne financijske izvještaje. Ukoliko je u regulatornim financijskim izvještajima došlo do značajnijih izmjena u odnosu na prethodnu godinu, HT je dužan detaljno opisati sve promjene u Bilješkama uz revidirana financijska izvješća. Bilješke uz financijske izvještaje sadrže dodatne i dopunske informacije koje nisu prezentirane u bilanci, računu o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaju o novčanim tokovima i izvještaju o promjenama kapitala, a koje zahtijevaju Zakon o računovodstvu i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja
2.2.2. Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja
i. U procesu izdavanja angažmana o uvjerenju moraju biti definirani sljedeći elementi:
• obujam i vremenski tijek revizije,
• mandat ovlaštenog revizora, te
• ovlašteni revizor - ovlašteno društvo, neovisno o HT-u.
Imenovanje ovlaštenog revizora
j. S obzirom da je glavni korisnik informacija dobivenih računovodstvenim razdvajanjem, HAKOM će sudjelovati u procesu izbora ovlaštenog revizora na način da zadržava pravo (ne)odobravanja istog.
k. HT će obavijestiti HAKOM o izboru ovlaštenog revizora i dostaviti Ugovor o suradnji s ovlaštenim revizorom u kojem će se definirati njegove obveze i odgovornosti prema HAKOM-u, a u skladu sa principima Hrvatske revizorske komore, i to najkasnije 60 dana prije početka revizije.
l. HT će najkasnije 60 dana prije početka revizije HAKOM-u dostaviti informacije o ugovorenom opsegu revizije, o detaljima plana rada, resursima te o naknadi revizije.
m. U slučaju promjene ovlaštenog revizora, HT će obavijestiti HAKOM o svakoj predloženoj promjeni čim se donese bilo koja odluka Uprave o promjeni ovlaštenog revizora, te će najkasnije u roku od 60 dana prije početka revizije dostaviti Ugovor o suradnji s novim ovlaštenim revizorom.
n. Reviziju regulatornih financijskih izvještaja mogu obavljati samo osobe ovlaštene za obavljanje revizije od strane Hrvatske revizorske komore (u daljnjem tekstu: ovlašteni revizor).
o. Cjelokupne troškove neovisne regulatorne revizije snosit će HT.
Zamjena ovlaštenog revizora
p. Ako postupak revizije ili izvještaj o obavljenoj reviziji nisu obavljeni, odnosno sastavljeni u skladu sa ovim dokumentom, HAKOM može zahtijevati da reviziju obave ovlašteni revizori drugog revizorskog društva na trošak HT-a.
Ograničenja ovlaštenog revizora
q. Isto revizorsko društvo ne može preuzeti, niti joj HT može povjeriti obavljanje revizije regulatornih financijskih izvještaja ukoliko u tekućoj godini navedeno revizorsko društvo i njegova povezana društva pojedinačno više od polovine svog prihoda ostvaruju na temelju usluga pruženih HT-u i povezanim društvima u Republici Hrvatskoj.
r. Ista revizorska tvrtka i njena povezana društva, ne mogu u istoj poslovnoj godini obavljati reviziju regulatornih financijskih izvještaja HT-a i istovremeno za HT i njegova povezana društva obavljati usluge iz područja financija i računovodstva, poreznog i ostalog poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti poduzeća, imovine i obveza te sudskog vještačenja.
s. Revizorsko društvo i njegova povezana društva mogu za HT i njegova povezana društva uz reviziju regulatornih financijskih izvještaja HT-a obavljati usluge iz točke 14 pod uvjetom da je revizorsko društvo poduzelo sve mjere osiguranja da obavljanje tih usluga nema utjecaja na neovisnost obavljanja regulatorne revizije.
t. Podatke o obavljanju usluga iz točke 14, kao i utjecaj na neovisnost i poduzete mjere osiguranja, revizorsko društvo je dužno dati u Izjavi o neovisnosti koja će HAKOM-u biti dostavljena zajedno s regulatornim financijskim izvještajima.
Obveza ovlaštenog revizora
u. Obveza ovlaštenih revizora je davanje mišljenja o tome da li su regulatorni financijski izvještaji i troškovni modeli sastavljeni u skladu s postojećim propisima, uključujući zahtjeve i preporuke prikazane u ovom dokumentu te sadržane u relevantnim europskim i hrvatskim pravnim i profesionalnim standardima. Predložak izvješća s neovisnim izražavanjem uvjerenja nalazi se u dodatku 6.10. ovog dokumenta.
v. Tijekom obavljanja regulatorne revizije ovlašteni revizori su obvezni odmah obavijestiti HAKOM o svakoj činjenici koja:
a) predstavlja kršenje zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih HT posluje na tržištu elektroničkih komunikacija,
b) predstavlja težu prijevaru ili pronevjeru, te
c) o ostalim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje HT-a.
w. Dostavljanje informacije HAKOM-u o bilo kojoj prethodno navedenoj činjenici od strane ovlaštenih revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredbi ugovora između ovlaštenog revizora i HT-a koje se odnose na ograničenja davanja podataka te zbog toga neće snositi odgovornost bilo koje vrste koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila.
Dodatni angažman ovlaštenog revizora
x. HAKOM ima pravo kontaktirati ovlaštene revizore kako bi razmotrili procedure koje će koristiti prilikom procesa revizije ili o nalazima revizije. U slučaju nejasnoća, HAKOM će tražiti od HT-a i/ili ovlaštenog revizora da pruže sva potrebna dodatna pojašnjenja.
y. HAKOM može tražiti od HT-a da zahtijeva od ovlaštenog revizora provođenje dodatnih aktivnosti kako bi se potvrdio sadržaj regulatornih financijskih izvještaja te da HAKOM-u dostavi izvještaj o provedenim dodatnim aktivnostima. Također, HAKOM ima pravo direktnog odabira ovlaštenog revizora za provođenje dodatne revizije na trošak HT-a.
2.2.1.1. Obveze HT-a u procesu revizije
z. HT je dužan svake godine do 30. rujna za prethodnu financijsku godinu, HAKOM-u dostaviti revidirane regulatorne financijske izvještaje i dokumentaciju troškovnog modela. Regulatorni financijski izvještaji moraju biti potpisani od strane ovlaštenog revizora (fizička osoba) odgovornog za reviziju HT-a.
2.2.1.2. Obveze ovlaštenog revizora u procesu regulatorne revizije
aa. Po potrebi, ovlašteni revizor može prije početka, odnosno tijekom obavljanja revizije, zatražiti sastanak s HAKOM-om.
ab. Radi ispunjenja obveze koja se tiče udjela ukupnih prihoda revizorske tvrtke generiranih od HT-a, revizorska je tvrtka dužna HT-u dostaviti podatke o visini ukupnih prihoda ostvarenih u prošloj godini i prihoda ostvarenih pružanjem usluga T-HT Grupi u prošloj godini. Navedene podatke HT će dostavit HAKOM-u.
2.2.1.3. Uloga HAKOM-a u procesu regulatorne revizije
ac. Nakon dostavljanja informacija o ugovorenom opsegu revizije, o detaljima plana rada, resursima te o naknadi revizije, na inicijativu HAKOM-a, može se održati sastanak s revizorskom tvrtkom, odnosno, po potrebi, s revizorskom tvrtkom i HT-om.
ad. Pri procjeni usklađenosti postupka revizije i/ili financijskih izvještaja s ovim dokumentom, odnosno njegove utemeljenosti na stvarnim i objektivnim činjenicama, HAKOM može od ovlaštenih revizora zatražiti dodatna obrazloženja.
2.2.3. Zahtjevi za razinom kvalitete i granulacije računovodstvenih zapisa
ae. Granulacija podrazumijeva stupanj detaljnosti i opsežnosti pružanja potrebnih podataka iz računovodstvenog sustava operatora. U svrhu osiguranja cjelovitosti i točnosti informacija, te njihovog ispravnog izdvajanja na regulirana tržišta i usklađivanja s financijskim podacima poduzeća, HT treba koristiti troškove dobivene na osnovu cjelokupne troškovne osnovice uključivo i podatke za poslovne segmente koji se ne odnose na tržišta na kojima ima značajnu tržišnu snagu.
af. HT svoje računovodstvene sustave treba prilagoditi na način da mogu pružiti informacije o troškovima na temelju povijesnog troškovnog računovodstva (HCA)/potpuno raspodijeljenih troškova (FAC) i/ili na temelju tekućeg troškovnog računovodstva (CCA)/dugoročnog inkrementalnog troška (LRIC) i/ili na temelju tekućeg troškovnog računovodstva (CCA)/potpuno raspodijeljenih troškova (FAC). Također, obveza računovodstvenog razdvajanja zahtijeva da se na temelju podataka iz računovodstvenih sustava identificiraju svi troškovi, prihodi, imovina i obveze svake pojedine usluge na koje se primjenjuju regulatorne obveze.
2.2.4. Sadržaj regulatornih financijskih izvještaja, računovodstvenog dokumenata i dokumenta o metodologiji alokacije
ag. HT je dužan pripremiti i dostaviti HAKOM-u dokumentaciju i informacije navedene u tablici, a iste će biti objavljene u opsegu koji je definiran u članku 2.2.5 ovog dokumenta:
REGULATORNI
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
Izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu
Izvještaji o usklađivanju
Izvještaj o jediničnim troškovima
Izvještaj o transfernim naknadama
Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja
Izjava o odgovornosti
RAČUNOVODSTVENI DOKUMENT
Računovodstveni principi
Metode revalorizacije
Dokumentacija troškovnog modela
DOKUMENT O METODOLOGIJI ALOKACIJE
Opis alokacije troškova u troškovnom modelu
Predlošci regulatornih financijskih izvještaja nalaze se u dodacima 6.1, 6.2, 6.3, 6.4, 6.7, 6.8, i 6.10.
2.2.5. Objavljivanje računovodstvene dokumentacije i regulatornih financijskih izvještaja
ah. HT će javno objaviti sljedeće dokumente:
• računovodstveni dokument i dokument o metodologiji alokacije u obliku koji se odnosi na generalni opis, dok će detaljni opis biti namijenjen samo za potrebe HAKOM-a;
• regulatorne financijske izvještaje:
• Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti,
• Izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu (temeljen na povijesnoj i tekućoj troškovnoj osnovici),
• Izvještaj o usklađivanju,
• Izjava o odgovornosti,
• Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja.
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za javnu objavu će sadržavati prihode odvojene po uslugama za koje HT ima obvezu računovodstvenog razdvajanja dok će troškovi biti iskazani samo na agregiranoj razini. Izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu sadržavat će informacije samo na agregiranoj razini. Financijski izvještaji za javnu objavu će biti sastavljeni prema predlošcima prikazanim u dodacima 6.2, 6.3, 6.7 i 6.8.
• izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja o regulatornim financijskim izvještajima koje se nalazi u dodatku 6.10.
2.3 Pohrana računovodstvenih zapisa, izmjena i ispravljanje regulatornih financijskih izvještaja
2.3.1 Pohrana računovodstvenih zapisa
ai. HT će troškovne modele, pomoćne sustave i dokumentaciju na temelju kojih se pripremaju regulatorni financijski izvještaji pohranjivati na razdoblje od tri godine od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnosi pojedini regulatorni financijski izvještaj. Na ovaj način omogućit će se dostupnost informacija za eventualne kasnije provjere ili za analizu trendova.
3 Principi računovodstvenog razdvajanja
a. Kako bi se utvrdila jedna ili više troškovnih kategorija za danu uslugu, HT će:
• odrediti troškove, prihode, imovinu i obveze vezane za svaku uslugu;
• odrediti pravila koja, između ostalog, upućuju na način kako su troškovi vezani uz više zajedničkih aktivnosti raspodijeljeni između isporučenih usluga (budući da će većina aktivnosti biti uključena u pružanje više od jedne usluge ili usluga na više od jednog tržišta); te
• dokumentirati troškove i pravila putem regulatornog računovodstvenog dokumenta i dokumenata o metodologiji alokacije.
3.1 Metode alokacije
b. Regulatorni financijski izvještaji moraju pružati detalje temeljnih pretpostavki za alokaciju troškova te objasniti povezanost između troškova i srodnih uzročnika troškova na način da prikažu:
• pregled svih mrežnih komponenti i aktivnosti uključenih u pružanje usluga međusobnog povezivanja i transfernih usluga,
• operativne troškove, amortizaciju i angažirani kapital za navedene mrežne komponente,
• povrat na angažirani kapital za navedene mrežne komponente,
• stupanj iskorištenosti za svaku mrežnu komponentu, te
• ukupan iznos troškova za značajne mrežne komponente (operativni troškovi + kapitalni trošak).
3.1.2. Alokacija prihoda
c. U pravilu prihodi se mogu direktno alocirati na proizvod ili uslugu na koju se odnose, na temelju računovodstvenih podataka i informacija iz sustava obračuna i naplate. U slučajevima kada direktnu alokaciju na temelju računovodstvenih podataka ili informacija iz sustava obračuna i naplate nije moguće provesti, prihodi se trebaju alocirati na temelju mjesta nastanka.
3.1.3. Alokacija troškova
d. Troškovi će se na usluge alocirati prema sljedećim kategorijama:
a) Direktni troškovi: troškovi koji su isključivo nastali za određenu uslugu ili proizvod i računovodstveno su evidentirani uz odgovarajući proizvod, uslugu, imovinu ili funkciju.
b) Direktno alocirani troškovi: troškovi koji su isključivo nastali za određenu uslugu ili proizvod, ali nisu računovodstveno evidentirani uz odgovarajući proizvod, uslugu, imovinu ili funkciju.
c) Indirektno alocirani troškovi: troškovi koji čine dio ukupnih zajedničkih troškova, ali koji se mogu pripisati određenoj usluzi ili proizvodu na temelju opravdanog razloga i jasnog odnosa. Pritom nije potrebno da povezanosti budu jednoznačne, već se alokacija može izvesti u više koraka na temelju definiranih ključeva.
d) Nealocirani troškovi: troškovi koji su dio ukupnih zajedničkih troškova i ne mogu se pridijeliti određenoj usluzi, proizvodu, imovini ili funkciji na temelju opravdanog razloga i jasno dokazivog odnosa.
3.1.4. „Kaskadiranje“ troška ili hijerarhija alociranja
e. Trošak može biti pridijeljen uslugama ili mrežnim komponentama povezanim funkcijama ili ostalim funkcijama. One mogu biti definirane na sljedeći način:
• Usluge – ova cjelina sadrži troškove koji mogu biti direktno povezani sa određenom uslugom. Pojam „usluga“ odnosi se na usluge krajnjim korisnicima (npr. maloprodajne naknade za najam vodova) i veleprodajne usluge (npr. usluge međupovezivanja).
• Mrežne komponente – ova cjelina sadrži troškove koji se odnose na različite dijelove prijenosa, komutacije i drugih mrežnih dijelova i sustava. Trošak je vezan uz mrežne komponente koje ne mogu biti direktno povezane s određenom uslugom jer su iskorištene u pružanju mnogobrojnih usluga.
• Povezane funkcije – ova cjelina sadrži troškove maloprodajne i veleprodajne funkcije potrebne za pružanje usluga veleprodajnim klijentima ili krajnjim korisnicima kao što su naplata, održavanje i korisnička usluga.
• „Ostale“ funkcije – ova cjelina sadrži troškove funkcija koje nisu povezane s pružanjem pojedine usluge, ali su sastavni dio poslovanja poduzeća kao npr. troškovi planiranja, troškovi administracije i financija.
1. alokacija tzv. „ostalih“ funkcija na povezane funkcije, mrežne komponente i usluge,
2. alokacija povezanih troškovnih funkcija na mrežne komponente i usluge,
3. alokacija mrežnih komponenti na usluge, te
4. grupiranje usluga na tržišta definirana za potrebe računovodstvenog razdvajanja.
3.2 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
h. HT će za svaku financijsku godinu pripremati izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti koji sadrži prihode, troškove i povrat na angažirani kapital za relevantne se usluge. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti temelji se na CCA troškovnoj osnovnici i FAC računovodstvenoj metodologiji. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti sadrži elemente prihoda i troškova kao što je prikazano u dodatku 6.1.
3.3 Izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu
i. HT će za svaku financijsku godinu pripremati izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu koji sadrži dugotrajnu imovinu, kratkotrajnu imovinu i kratkoročne obveze za relevantne usluge. Izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu treba biti pripremljen na temelju HCA i CCA troškovne osnovice i FAC računovodstvene metodologije. Za potrebe izračuna jediničnog troška, HT će koristiti prosječni angažirani kapital koji se izračunava kao aritmetička sredina početka i kraja financijske godine. Predložak izvještaja o prosječnom angažiranom kapitalu nalazi se u dodatku 6.3.
3.4 Izvještaj o usklađivanju
j. Kako bi se osigurala međusobna konzistentnost računovodstvenih evidencija, te godišnjih financijskih i regulatornih financijskih izvještaja, HT će osigurati dostatne kontrole i procedure usklađivanja te će time:
(a) omogućiti da ovlašteni revizor i HAKOM zaključe da li je sustav troškovnog računovodstva usklađen sa računovodstvenom dokumentacijom,
(b) omogućiti da regulatorni financijski izvještaji budu revidirani, te
(c) omogućiti usklađenje regulatornih financijskih izvještaja prema godišnjim financijskim izvještajima HT-a.
k. Predlošci izvještaja o usklađivanju računa dobiti i gubitka i izvještaja o usklađivanju prosječnog angažiranog kapitala nalaze se u dodacima 6.7 i 6.8.
Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja
l. Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja mora sadržavati:
• zaključak revizora,
• sve identificirane nepravilnosti,
• odgovornost revizora (sa opisom učinka svake preporuke), te
• detaljni opis korištene metode kontrole.
3.5 Izvještaj o transfernim naknadama
o. Predložak izvještaja o transfernim naknadama nalazi se u dodatku 6.4. Izvještaj o transfernim naknadama sadrži;
• svaku pojedinu maloprodajnu uslugu koja podliježe obvezi računovodstvenog razdvajanja, a koja koristi jednu ili više veleprodajnih usluga,
• osnovu za određivanje naknade (npr. RIO, RUO, BSA), mjerne jedinice i količine (npr. ukupni broj minuta, ukupni broj poziva),
• razliku u trošku mrežnih komponenti,
• razliku u troškovima specifičnim za veleprodaju,
• transfernu cijenu,
• ukupnu transfernu naknadu i
• matricu transfernih naknada.
3.6 Minimalni zahtjevi za računovodstveno razdvajanje
p. HT je obvezan uspostaviti računovodstveno razdvajanje prema uslugama kako je prikazano u dodatku 6.6.
q. Prilikom pripremanja odvojenih računa, u obzir treba uzeti sljedeće korake:
• identificirati usluge koje treba razdvojiti kako bi se pružile detaljnije informacije (npr. pojedinačni izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o angažiranom kapitalu i informacije o glavnim uzročnicima troškova, kao što su minute, pristupne linije i/ili ekvivalent ukupnog vremena ili troškovi radne snage);
• pripremiti izvještaj o usklađivanju kojim se osigurava da troškovi nisu pokriveni dvostruko i da su iznosi u regulatornim izvještajima usklađeni s iznosima u zakonskim financijskim izvještajima;
• definirati način alokacije prosječnog troška komponenti/aktivnosti na konkretne razdvojene usluge;
• dokumentirati smjernice za izračun troškovne osnovice i primijenjene računovodstvene metodologije (HCA/CCA i FAC/LRIC).
3.7 Transferne naknade
t. Sustav transfernih naknada prikazuje odnos veleprodajnih i maloprodajnih usluga u sklopu aktivnosti vertikalno integriranog operatora. HT mora uspostaviti transparentan, kvalitetno definiran i dokaziv sustav transfernih naknada u svrhu obračuna internih troškova i prihoda u svrhu dokazivanja troškovne usmjerenosti i nediskriminacije. Sustav transfernih naknada mora se temeljiti na sljedećim postavkama:
• Mora postojati jasna i logična podloga za korištene transferne naknade, te svaka naknada mora biti opravdana. Naknade moraju biti nediskriminirajuće, te mora postojati transparentnost transfernih naknada na odvojenim računima.
• Transferne naknade trebaju biti izračunate kao produkt volumena pruženih usluga i jediničnih naknada. Naknada treba biti jednaka tržišnoj cijeni u slučaju da je proizvod ili usluga prodana na vanjskom tržištu.
• U svrhu računovodstvenog razdvajanja pretpostavlja se da maloprodajna usluga HT-a plaća istu naknadu za istu ulaznu uslugu (kupljenu na vlastitom veleprodajnom tržištu) kakvu bi platio i drugi operator.
• Kada maloprodajna usluga ne koristi iste mrežne komponente i specifične veleprodajne usluge koje koristi usluga pružena drugom operatoru, naknada će biti umanjena za razliku u trošku mrežnih komponenti i razliku u troškovima specifičnim za veleprodaju.
• Kada maloprodajna usluga koristi specifične mrežne komponente njihova transferna naknada će biti izračunata pomoću tzv. „stickova“ na bazi jediničnog troška.
• Treba postojati dosljednost tretiranja transfernih naknada iz godine u godinu. Svaka promjena treba biti opravdana i transparentna.
Transferna naknada zasnovana na vanjskim cijenama
Glavna pretpostavka kod izračuna naknada transfernih usluga je da moraju biti identične tržišnoj cijeni. Prema tome, u slučaju kada HT pruža određene usluge interno i na vanjskim veleprodajnim tržištima, cijena tih usluga treba biti jednaka veleprodajnoj cijeni za vanjske klijente, odnosno jednaka cijenama navedenim u standardnim ponudama međusobnog povezivanja (RIO), standardnoj ponudi pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji (RUO) i standardnoj ponudi veleprodajnog širokopojasnog pristupa (BSA). Posljedično, interni prihod veleprodajnog segmenta bit će jednak veleprodajnoj cijeni pomnoženoj s količinom usluga pruženih maloprodajnom segmentu.
Transferna naknada zasnovana na jediničnom trošku usluge
U slučaju kada HT pruža transferne usluge samo interno, transferne naknade za usluge će biti jednake jediničnom trošku usluge obračunate na temelju računovodstvene metodologije i izračuna troškovne osnovice kako je definirano u poglavlju 4.2 ovog dokumenta. Prema tome, interni prihod od transfernih usluga treba biti jednak transfernim naknadama pomnoženim sa količinom transakcija u godini.
4. Obveze HT-a vezane uz troškovno računovodstvo
4.1. Troškovno računovodstvo za potrebe računovodstvenog razdvajanja
(1) Revidirani regulatorni izvještaji HT-a za sve usluge navedene u dodatku 6.6. trebaju se temeljiti na HCA i CCA troškovnoj osnovici te FAC računovodstvenoj metodologiji.
(2) Izvještaj o prosječno angažiranom kapitalu za svaku odvojenu uslugu treba biti izrađen koristeći HCA i CCA troškovnu osnovicu.
4.2. Metode troškovnog računovodstva za potrebe izračuna jediničnog troška usluga
(3) Jedinični troškovi maloprodajnih usluga trebaju se temeljiti na HCA i CCA troškovnoj osnovici, te FAC računovodstvenoj metodologiji.
(4) Jedinični troškovi veleprodajnih usluga trebaju se temeljiti na CCA troškovnoj osnovici, te LRIC računovodstvenoj metodologiji. Jedinični troškovi veleprodajnih usluga koje se baziraju na aktivnostima i ne sadrže troškove mrežnih komponenti trebaju se temeljiti na CCA troškovnoj osnovici i FAC računovodstvenoj metodologiji.
(5) Popis usluga za koje HT treba izvršiti izračun jediničnog troška se nalazi u dodatku 6.5.
(6) Za usluge koje trenutno nisu realizirane na tržištu, a nalaze se u standardnim ponudama HT-a, HAKOM može tražiti da HT izvrši izračun jediničnog troška kada takva usluga bude realizirana.
(7) Zahtjev s popisom usluga iz točke 6. HAKOM će dostaviti HT-u najkasnije do kraja izvještajne godine za koju HT treba izraditi regulatorne financijske izvještaje.
(8) Prikaz troškovne osnovice i računovodstvene metodologije po uslugama je prikazan u dodatku 6.9.
5. Naputci vezani uz sustav troškovnog računovodstva HT-a
5.1. Tekuće troškovno računovodstvo
5.1.1. Osnovni principi tekućeg troškovnog računovodstva
(1) Tekući trošak imovine HT je dužan odrediti kao niži iznos između neto troška zamjene i neto prodajne vrijednosti.
Metodologija određivanja tekućeg troška imovine
Gdje je:
• Neto trošak zamjene (NRC, eng. Net Replacement Cost) trošak zamjene postojeće imovine drugom imovinom sličnih karakteristika i približne starosti,
• Neto prodajna vrijednost (NRV, eng. Net Realisable Value) iznos koji bi se stekao prodajom imovine (umanjen za troškove prodaje) po sadašnjim cijenama, te
• Procijenjena prodajna vrijednost (DV, eng. Deprival Value) ili tekući trošak imovine, iznos gubitka u slučaju gubitka ili uništenja imovine. Procijenjena prodajna vrijednost je niži iznos između neto troška zamjene i neto prodajne vrijednosti.
5.1.2. Naputci za određivanje bruto troška zamjene
(2) HT će bruto trošak zamjene odrediti primjenom;
a)metode potpune procjene vrijednosti,
b)metode indeksacije,
c)povijesnih troškova
(3) HT će metodu potpune procjene vrijednosti primijeniti na svu imovinu za koju ima za tekuću godinu sklopljene ugovore s dobavljačima.
(4) HT će metodu indeksacije primijeniti na imovinu čija je tekuća vrijednost u 2012. godini procijenjena temeljem metode bruto troška zamjene, isključujući pri tom imovinu navedenu pod točkom 3. Na tako procijenjenu vrijednosti baznog razdoblja (2012. godina) HT će za buduća razdoblja primijeniti indekse kretanja cijena.
(5) HT će primijeniti metodu indeksacije na imovinu čija je tekuća vrijednost u 2012. godini procijenjena temeljem metode ekonomske vrijednosti. Na tako procijenjenu vrijednosti baznog razdoblja (2012. godina) HT će za buduća razdoblja primijeniti indekse kretanja cijena.
(6) HT može primijeniti metodu indeksacije, osim na imovinu navedenu pod točkama 4. i 5., i na slijedeće vrste imovine;
a) pomoćni sustavi i sustavi upravljanja zalihama,
b) uredska oprema i potrošni materijal, te
c) računalna i informatička oprema.
(7) HT će koristiti cjenovne indekse iz slijedećih izvora;
DZS – Državni zavod za statistiku
BLS – Bureau of Labor Statistics – PPI (Producer Price Index)/Indeks proizvođačkih cijena
Katalog orijentacijskih vrijednosti rabljenih motornih vozila
(8) HT će u okviru Računovodstvenog dokumenta dostaviti popis imovine za svaku pojedinu vrstu imovine za koju se tekuća vrijednost procjenjuje metodom indeksacije s pripadajućim izvorom i nazivom cjenovnog indeksa. HT će za potrebe indeksacije koristiti zadnje dostupne indekse koji osiguravaju nesmetan proces procjene vrijednosti imovine.
(9)HT može primijeniti metodu povijesnih troškova u slučaju kada;
• imovina koja se procjenjuje ima nisku vrijednost ili kratak vijek trajanja,
• imovina koja se procjenjuje nije izložena značajnim promjenama cijena i/ili tehnologije, te
• efekt procjene vrijednosti imovine po tekućem trošku ne dostiže granice materijalnosti.
5.1.3. Moderni ekvivalent imovine
(12) U slučaju da se postojeća oprema ne može zamijeniti za istovjetnu (tj. kad direktna zamjena ne postoji), trošak zamjene određuje se korištenjem bruto troška zamjene modernog ekvivalenta imovine (MEA) koja je predmet procjene vrijednosti. Isto vrijedi i za imovinu koja se namjerava zamijeniti u okviru definiranog planskog razdoblja.
(13) Bruto trošak zamjene modernog ekvivalenta imovine iz 2012. godine predstavlja inicijalnu vrijednost predmetne imovine na koju će se primijeniti metoda indeksacije na način da se na jedinične cijene i/ili procijenjene vrijednosti baznog razdoblja (2012. godina) primjenjuju odgovarajući cjenovni indeksi.
(14) HT će u okviru Računovodstvenog dokumenta dostaviti popis vrste imovine koja je zamijenjena modernim ekvivalentom imovine. Popis treba sadržavati postojeću opremu i njen moderni ekvivalent imovine s pripadajućim izvorom i nazivom primijenjenog cjenovnog indeksa.
(15) S obzirom da su nove tehnologije u pravilu učinkovitije i funkcionalnije u odnosu na stare, vrijednost modernog ekvivalenta imovine mora odražavati vrijednost imovine istog kapaciteta i funkcionalnosti. Stoga su potrebna određena usklađenja kako bi dobiveni troškovi odražavali troškove imovine s istim ili sličnim karakteristikama.
Usklađenja vezana uz moderni ekvivalent imovine (MEA)
(16) U slučaju kada se moderni ekvivalent imovine razlikuje od postojeće imovine u smislu operativnih troškova, vijeka trajanja ili vrste usluge koju pruža, potrebno je ove razlike uzeti u obzir prilikom procjene vrijednosti. Navedena usklađenja uključuju:
a) Usklađenja operativnih troškova
Operativni trošak nove opreme može biti niži od troška postojeće opreme. U tom slučaju, trošak modernog ekvivalenta imovine potrebno je umanjiti za sadašnju vrijednost dodatnih operativnih troškova nastalih tijekom preostalog vijeka trajanja postojeće opreme.
b) Usklađenja vezana uz funkcionalnost opreme
Nova oprema može imati višu razinu funkcionalnosti. U tom slučaju, trošak modernog ekvivalenta imovine potrebno je umanjiti uzimajući u obzir razliku u kapacitetu i/ili funkcionalnosti između postojeće imovine i njenog modernog ekvivalenta.
c) Usklađenja vezana uz višak kapaciteta
U slučaju viška kapaciteta, tj. kapaciteta koji nije trenutno u upotrebi i ne očekuje se da bude u upotrebi u dogledno vrijeme, procijenjena vrijednost bi trebala biti manja u odnosu na vrijednost pri punoj iskorištenosti kapaciteta opreme.
(17) Sustav troškovnog računovodstva HT-a mora sadržavati specifikaciju tehnologija uzetih u obzir pri definiranju modernih ekvivalenata imovine upotrijebljenih pri procjeni vrijednosti imovine.
(18) Izbor pojedinog modernog ekvivalenta imovine treba biti jasno objašnjen i dokumentiran, a u slučaju razlika u funkcionalnosti i iskorištenju između postojeće imovine i njenog modernog ekvivalenta, potrebno je izvršiti usklađenja nabavne vrijednosti i operativnih troškova u skladu s točkom 16 ovog članka.
5.1.4. Godišnji troškovi dugotrajne imovine
(19) Godišnje troškove dugotrajne imovine HT treba izračunavati primjenom pristupa na temelju računovodstvenog troška.
(20) Prema pristupu na temelju računovodstvenog troška, godišnji trošak dugotrajne imovine jednak je zbroju računovodstvene amortizacije i troška kapitala (koji je jednak umnošku ponderirane prosječne cijene kapitala i neto troška zamjene imovine).
(21) Za izračun računovodstvene amortizacije HT će koristiti omjer neto knjigovodstvene vrijednost/bruto knjigovodstvena vrijednost, odnosno metodu NBV/GBV.
(22) Navedene metode potrebno je koristiti na konzistentan način. U slučaju korištenja različitih metodologija za istu vrstu ili klasu imovine, ovakvo postupanje je potrebno obrazložiti i dokumentirati.
5.1.5. Očuvanje kapitala
(23) HT će koristiti Koncept očuvanja financijskog kapitala (FCM, eng. Financial Capital Maintenance) kao koncept očuvanja kapitala te pripadajuća usklađenja troškovne osnovice koju je potrebno nadoknaditi iz prihoda u zadanoj godini.
(24) S obzirom da izračun cijene kapitala, bilo da se radi o nominalnoj ili realnoj vrijednosti, ima značajan utjecaj na vlasničku glavnicu, ukoliko se na angažirani kapital primjenjuje nominalna vrijednost prosječne ponderirane cijene kapitala, troškovna osnovica u sustavu troškovnog računovodstva ne usklađuje se za utjecaj inflacije.
5.1.6. Ostali naputci vezani uz procjenu vrijednosti imovine
Granica materijalnosti pri procjeni vrijednosti
(25) Granica materijalnosti pri procjeni imovine određuje se kao veći iznos između 0,1% ukupne vrijednosti dugotrajne imovine i 0,1% ukupnog prihoda od reguliranih usluga HT-a.
Imovina u pripremi
(26) Imovinu u pripremi ne treba uključiti u obračun amortizacije. Međutim, vrijednost imovine u pripremi može biti uključena u bruto iznosu u izračun troška kapitala.
Oprema pod najmom
(27) Imovinu pod financijskim najmom HT treba uključiti u troškovnu osnovicu te se priznaje obračun njene amortizacije. S druge strane, troškovi financiranja ne priznaju se kao dio operativnih troškova, budući da su već uključeni u trošak kapitala u okviru troškovne osnovice.
(28) Plaćanje najma opreme pod operativnim najmom priznaje se kao dio operativnih troškova. Vrijednost navedene imovine se ne priznaje kao dio troškovne osnovice.
Potpuno amortizirana imovina
(29) Vrijednost potpuno amortizirane imovine ne procjenjuje se ponovno u okviru tekućeg troškovnog računovodstva s obzirom da je vrijednost ove imovine već nadoknađena kroz prethodno obračunatu amortizaciju.
5.2. Povijesno troškovno računovodstvo
(30) Prema metodologiji povijesnog troškovnog računovodstva, bruto knjigovodstvena vrijednost imovine zadana je njenom povijesnom nabavnom cijenom, te daljnja usklađenja vrijednosti imovine nisu potrebna.
(31) Amortizacija se obračunava prema bruto knjigovodstvenoj vrijednosti imovine, a neto knjigovodstvena vrijednost imovine se računa na način da se bruto knjigovodstvena vrijednost umanji za akumuliranu amortizaciju.
(32) Troškovna osnovica prilikom korištenja povijesnog troškovnog računovodstva određuje se primjenom sljedećeg izraza:
Troškovna osnovicat = Opext + Amortt + WACC . (NBVSR + WCSR)
Gdje je:
Opex = operativni troškovi,
Amort = amortizacija obračunata za promatrano razdoblje (ne akumulirana amortizacija),
NBVSR = prosječna vrijednost neto knjigovodstvene vrijednosti imovine,
WCSR = prosječna vrijednost radnog kapitala, te
WACC = prosječna ponderirana cijena kapitala.
5.3. Načela i postupak alokacije troškova
(33) HT će pri alokaciji troškova poštovati načelo uzročnosti troškova.
(34) Načelo uzročnosti troškova podrazumijeva da se troškovi (i prihodi) alociraju, direktno ili indirektno, na usluge koje ih „uzrokuju”. Načelo uzročnosti troška znači da se od operatora očekuje:
a) da preispita i opravda relevantnost svake stavke troška, angažiranog kapitala i prihoda,
b) da utvrdi i kvantificira pokretač ili uzročnik nastanka svake stavke troška, angažiranog kapitala i prihoda, te
c) da primjeni utvrđeni uzročnik pri alociranju svake stavke troška, angažiranog kapitala i prihoda na pojedinačne objekte izvještavanja (npr. poslovne aktivnosti, mrežne komponente ili regulirane usluge).
(35) Svaki prihod i trošak potrebno je, u konačnici, alocirati na proizvode i usluge koje operator pruža.
(36) U slučaju kada troškove nije moguće direktno alocirati na pojedine objekte izvješćivanja, potrebno je definirati specifične ključeve alokacije.
(37) Za alokaciju troškova na proizvode i usluge HT treba koristiti ABC metodu. U slučaju kada HT smatra prikladnijom neku drugu metodu, takav prijedlog je potrebno obrazložiti i dokumentirati.
(38) Glavne mrežne komponente i uzročnici troškova u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, zajedno s osnovnim ne mrežnim aktivnostima prikazani su u dodatku 6.11. U slučaju da HT želi primijeniti drugačiji uzročnik troška za neke mrežne komponente od navedenog u dodatku 6.11. ovog dokumenta, obrazloženje za ovakvu odluku treba biti dostavljeno u sklopu računovodstvene dokumentacije.
5.4. Naputci za primjenu metodologije dugoročnih inkrementalnih troškova
5.4.1. Karakteristike metodologije dugoročnih inkrementalnih troškova
Model na temelju pristupa „odozgo prema dolje“
(39) Troškovni model razvijen od strane HT-a treba biti zasnovan na primjeni pristupa odozgo prema dolje koji se temelji na stvarnim troškovima zabilježenim u računovodstvenim zapisima i ostalim bazama podataka operatora (glavna knjiga, registar dugotrajne imovine, knjiga otvorenih stavaka, inventarski i upravljački sustavi itd.), kao i na stvarnoj topologiji i arhitekturi mreže.
(40) Prilikom razvoja troškovnog modela, HT treba slijediti pristup prikazan na slici dolje:
Alokacija troškova u troškovnom modelu temeljenom na
principu „odozgo prema dolje“
Gdje je:
WC = Radni kapital,
FAs = Dugotrajna imovina,
OPEX = Operativni troškovi,
CCA-FCM = Usklađenja vezana uz primjenu koncepta očuvanja kapitala,
VC = Varijabilni troškovi,
FC = Fiksni troškovi,
CJC = Zajednički i združeni troškovi,
HCCs = Homogene troškovne kategorije,
NCs = Mrežne komponente,
CVRs = Troškovne krivulje, te
RFs = Faktori usmjeravanja.
(41) Prvi korak pri izradi troškovnog modela sastoji se od grupiranja troškova sa sličnim karakteristikama u pojedinačne troškovne kategorije, koje se još nazivaju i homogenim troškovnim kategorijama (HCCs, eng. Homogenous Cost Categories). Nakon što se utvrde homogene troškovne kategorije, sljedeći korak uključuje utvrđivanje mrežnih komponenti (NCs, eng. Network components). Troškovi se na mrežne komponente alociraju korištenjem krivulja odnosa između ukupnih troškova i uzročnika troškova (CVRs, eng. Cost Volume Relationships; u nastavku: troškovne krivulje), što rezultira iznosom troška po pojedinačnoj mrežnoj komponenti. Završni korak pri izradi troškovnog modela po principu odozgo prema dolje je raspodjela mrežnih komponenti na pojedine usluge putem faktora usmjeravanja (eng. Routing Factors).
(42) Prilikom razvoja troškovnih modela, HT treba definirati mrežne komponente i prvo izračunati dugoročni inkrementalni trošak pojedine komponente, te na temelju tog izračuna odrediti dugoročni inkrementalni trošak pojedine usluge.
Podaci potrebni za izradu troškovnog modela
(43) Podaci potrebni za izradu troškovnih modela na principu “odozgo prema dolje” su:
• Financijski podaci – operativni troškovi, amortizacija, neto knjigovodstvene vrijednosti itd.,
• Operativni podaci vezani uz mrežu – faktori usmjeravanja, troškovne krivulje itd., te
• Podaci vezani uz promet u mreži – promet u vrijeme najveće zagušenosti itd.
Navedeni podaci trebaju se odnositi na isto razdoblje.
Financijski podaci trebaju proizlaziti iz godišnjih revidiranih financijskih izvještaja na način da ih je moguće ponovno međusobno uskladiti s iznosima u godišnjim financijskim izvještajima.
Operativni podaci vezani uz mrežu trebaju se zasnivati na mrežnoj statistici za isto razdoblje na koje se odnose i revidirani financijski izvještaji. Ove podatke potrebno je redovito ažurirati u slučaju potrebe za povećanjem kapaciteta koja se temelji na projekcijama prometa.
Podaci vezani uz promet na mreži trebaju se temeljiti na prometu za isto razdoblje na koje se odnose i revidirana financijska izvješća te trebaju sadržavati projekcije za razdoblje od 2 godine unaprijed. Troškovne krivulje trebaju biti izrađene na način da se uzme u obzir kapacitet potreban na kraju promatranog razdoblja.
5.4.2. Homogene troškovne kategorije
Potrebna razina granularnosti
(45) Slične troškove potrebno je grupirati u homogene troškovne kategorije, pri čemu je razina homogenosti, odnosno granularnosti određena činjenicom da je za svaku homogenu troškovnu kategoriju potrebno definirati uzročnike troška, kretanje cijena i troškovne krivulje.
(46) Svaka troškovna kategorija u troškovnom modelu mora biti homogena troškovna kategorija. Pritom se homogena troškovna kategorija može okarakterizirati putem jedinstvenog uzročnika troška, kretanja cijena i troškovne krivulje.
(47) Kapitalni ili operativni troškovi koji imaju različite uzročnike troška ne mogu se svrstati u istu homogenu troškovnu kategoriju.
(48) Kapitalni ili operativni troškovi koji imaju različito kretanje cijena ne mogu se svrstati u istu homogenu troškovnu kategoriju.
(49) Kapitalni i operativni troškovi s različitim troškovnim krivuljama ne mogu se svrstati u istu homogenu troškovnu kategoriju.
5.4.3. Definicija vrsta troška
(50) U okviru troškovnog modela potrebno je definirati opće vrste troškova i u skladu s njima kategorizirati homogene troškovne kategorije. To obuhvaća dugotrajnu imovinu, amortizaciju, operativne troškove i radni kapital.
(51) Troškovi dugotrajne imovine su svi novčani izdaci koji se odnose na dugotrajnu imovinu koja je u upotrebi više od jedne godine. Dugotrajna imovina je stavka u bilanci operatora. Primjeri dugotrajne imovine su kabelska kanalizacija, kabeli, centrale, zgrade i službena vozila.
(52) Trošak amortizacije je nenovčani trošak koji odražava trošenje imovine tijekom vremena. Vrijednost imovine umanjuje se svake godine za iznos amortizacije tijekom cjelokupnog vijeka trajanja imovine kako bi se na odgovarajući način prikazalo trošenje imovine tijekom vremena. Amortizacija je jedna od stavki u računu dobiti i gubitka operatora.
(53) Operativni troškovi odnose se na novčane izdatke tijekom promatranog računovodstvenog razdoblja. Oni ne uključuju troškove financiranja i izvanredne troškove kao niti porez na dobit. Operativni troškovi stavka su u računu dobiti i gubitka operatora. Unutar operativnih troškova možemo razlikovati gotovinske i negotovinske stavke.
(54) Radni kapital izračunava se kao kratkotrajna imovina umanjena za iznos kratkoročnih obveza. Obje kategorije navedene su kao stavke u bilanci operatora. Pritom radni kapital treba iskazati kao srednju godišnju vrijednost koja je jednaka srednjoj vrijednosti između iznosa radnog kapitala na početku i na kraju promatranog razdoblja.
• Kratkotrajna imovina obuhvaća novac, potraživanja, zalihe, obračunatu i odgođenu imovinu. Potraživanja uključuju potraživanja od prodaje i dane avanse. Novac obuhvaća novac i novčane ekvivalente i kratkoročne investicije.
• Kratkoročne obveze su kratkoročna dugovanja i vremenski razgraničene i odgođene obveze. Dugovanja obuhvaćaju dugovanja proizašla iz operativnih aktivnosti i kapitalnih troškova, te uključuju obveze prema dobavljačima, obveze za plaće i najamnine.
(55) Troškovni model pritom treba jasno razdvojiti dugovanja i potraživanja koja se odnose na aktivnosti vezane uz mrežne, veleprodajne i maloprodajne aktivnosti.
5.4.4. Topologija mreže
(56) Pri određivanju mrežne topologije za potrebe troškovnih modela HT će primijeniti takozvani geografski schorched node pristup koji podrazumijeva da geografske lokacije čvorova postojeće mreže operatora ostaju nepromijenjene, odnosno pojedini čvorovi mreže ostaju na postojećoj geografskoj lokaciji. Međutim, pored toga što geografska topologija mreže ostaje nepromijenjena, količina ili kapaciteti postojeće opreme mogu se, ukoliko je potrebno, na pojedinim lokacijama reducirati.
5.4.5. Optimizacija opreme
(57) Prilikom izrade troškovnih modela, HT treba primjenjivati postupke optimizacije opreme u slučaju kada oni rezultiraju nižim troškovima. Postupak optimizacije pri tom može uključivati usklađenja u smislu povećanja učinkovitosti i postizanja optimalnog kapaciteta mreže.
(58) HT treba pružiti opravdanje za postignutu razinu iskorištenja mreže te treba formirati usklađenja uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:
a) utjecaj gubitka korisnika (posebice u slučaju razvoja konkurencije),
b) potrebu za rastom poslovanja,
c) potrebu za nadogradnjom opreme usporedno s razvojem tehnologije,
d) potrebu za pružanjem zadovoljavajuće razine usluge, te
e) distribuciju, odnosno gustoću korisnika na pojedinim lokacijama.
5.4.6. Troškovne krivulje
(59) Jednostavna troškovna krivulja prikazana je na slici ispod. Uzročnik troška prikazane troškovne kategorije je površina, izražena u kvadratnim metrima. Trošak je pritom potrebno raspodijeliti na tri različite usluge (usluga 1, 2 i 3). Iznosi uzročnika troška, odnosno pripadajuće površine, dobiveni su putem analize zauzeća prostora, koju operator treba povremeno provoditi.
Jednostavna troškovna krivulja
Gdje:
a) u slučaju govornih usluga, minimalna mreža definira se kao ona koja ima mogućnost primiti ili uspostaviti poziv sa bilo koje telefonske linije priključene na navedenu mrežu,
b) u slučaju negovornih usluga, minimalna mreža definira se kao ona koja ima mogućnost uspostaviti vezu s bilo kojim mjestom priključenja na navedenu mrežu, te
c) potpuna mreža je ona mreža koja je izvedena da može podržati postojeću razinu prometa. Ona zahtjeva više komunikacijskih čvorova i, posljedično, više objekata u kojima je smještena oprema.
Troškovne krivulje i ekonomija obujma
(60) Troškovne krivulje trebaju imati konveksan oblik, čime bi se uzeli u obzir efekti ekonomije obujma u kupovnoj moći. Ukoliko bi za potrebe izrade troškovnog modela neka troškovna krivulja imala linearan oblik, HT u tom slučaju mora pružiti i dokumentirati odgovarajuće obrazloženje zbog čega kupovna moć i ekonomija obujma u konkretnom slučaju ne utječu na oblik troškovne krivulje.
Konstrukcija troškovnih krivulja
(61) Prilikom izrade troškovnih modela, HT troškovne krivulje može konstruirati primjenom:
a) inženjerskih modela,
b) statističkih analiza i pregleda, te
c) intervjua i istraživanja tržišta.
(62) HT će HAKOM-u dati na uvid sve modele te dokumentaciju vezanu uz konstrukciju troškovnih krivulja.
Zavisne i nezavisne homogene troškovne kategorije
(63) Sve se homogene troškovne kategorije trebaju klasificirati kao nezavisne ili zavisne. U slučaju zavisnih homogenih troškovnih kategorija, potrebno je dokumentirati njihovu zavisnost o pojedinom uzročniku troška.
5.4.7. Podaci o aktivnostima i prometu u mreži
Podaci o prometu u mreži
(64) Podaci o prometu na mreži trebaju biti konzistentni s podacima bazne godine iz revidiranih financijskih izvještaja te prognozama za naredne dvije godine kako bi se osiguralo da troškovne krivulje predviđaju točan kapacitet.
Izračun jediničnog troška usluge
(65) Jedinični trošak mrežnih komponenti treba biti izračunat na način da se trošak svake komponente podijeli sa pripadajućim volumenom usluge.
(66) Jedinični trošak usluga se izvodi alociranjem jediničnog troška mrežnih komponenti na temelju relevantnog faktora usmjeravanja. Ukupni trošak pojedine usluge zbroj je troškova usluge za svaku mrežnu komponentu, uzimajući u obzir iskorištenje pojedine mrežne komponente.
(67) Faktori usmjeravanja trebaju se temeljiti na dvogodišnjim prognozama prometa. Pritom je u dokumentaciji troškovnog modela potrebno priložiti odgovarajuće informacije i statističke podatke koji potvrđuju točnost navedenih prognoza prometa. Faktori usmjeravanja trebaju biti konzistentni s danim prognozama prometa.
5.4.8. Fiksni, združeni i zajednički troškovi
(68) Udio zajedničkih i združenih troškova mora biti iskazan i dokumentiran za svaku homogenu troškovnu kategoriju, pri čemu dokumentacija treba sadržavati objašnjenje po čemu su navedeni troškovi zajednički.
5.4.9. Dodatak za zajedničke troškove
(69) Zajednički troškovi raspodjeljuju se primjenom Metode jednako proporcionalnog dodatka (EPMU).
5.5. Naputci za primjenu metodologije potpuno raspodijeljenih troškova
(70) Izrada troškovnog modela s potpuno raspodijeljenim troškovima treba se zasnivati na slijedećim koracima:
a) grupiranje troškova u troškovne kategorije,
b) specifikacija detaljne liste mrežnih komponenti,
c) alokacije troškova troškovnih kategorija na mrežne komponente,
d) alokacija troška pomoćnih aktivnosti, kao što su pomoćne funkcije (npr. ljudski resursi, informatički odjel ili odjel odnosa s javnošću) te opće aktivnosti,
e) određivanje faktora usmjeravanja koji odražavaju razinu iskorištenja pojedine mrežne komponente od strane svake usluge, te
f) izračun jediničnog troška svake mrežne komponente uz pomoć faktora usmjeravanja te alokacija jediničnog troška mrežnih komponenata na usluge koje operator pruža.
5.6. Ostali naputci vezani uz sustav troškovnog računovodstva
5.6.1. Zahtjevi vezani uz troškovne modele
(71) HT će HAKOM-u omogućiti potpun pristup svojim troškovnim modelima u prostorijama HT-a, što uključuje pristup i uvid u sve dijelove modela. Osim toga, HT će omogućiti pristup svim podacima vezanim uz troškovne modele koje HAKOM zatraži.
(72) U troškovni model HT mora ugraditi funkcionalnosti koje pružaju mogućnost utvrđivanja utjecaja na konačne rezultate modela u slučaju promjena u:
a) cijenama opreme,
b) razini iskorištenja opreme i drugih parametara mreže,
c) trošku kapitala,
d) volumenima prometa,
e) metodologiji amortizacije,
f) vijeku trajanja imovine; i
g) cjenovnim trendovima.
5.6.2. Dokumentacija troškovnih modela
(73) Dokumentacija troškovnog modela u sklopu računovodstvene dokumentacije, kako je navedeno u članku 2.2.4. ovog dokumenta, treba obuhvaćati:
a) listu homogenih troškovnih kategorija,
b) uzročnik troška za svaku troškovnu kategoriju, te
c) listu mrežnih elemenata i ostalih aktivnosti kao što su sustav obračuna i naplate, prodaja, ljudski resursi, IT itd.
(74) Dokument o metodologiji alokacije, kako je navedeno u članku 2.2.4. ovog dokumenta, treba obuhvaćati opis usluga koje HT pruža na mjerodavnim tržištima te opis metode alokacije troškova mrežnih komponenti i ostalih aktivnosti na usluge.
(75) Nakon izrade troškovnog modela, dokumentacija vezana uz homogene troškovne kategorije treba za svaku homogenu troškovnu kategoriju sadržavati:
• ime homogene troškovne kategorije,
• vrste troška obuhvaćene homogenom troškovnom kategorijom,
• klasifikaciju homogene troškovne kategorije na nezavisnu ili zavisnu, te
• troškovnu krivulju koja se odnosi na svaku homogenu troškovnu kategoriju.
(76) Nakon izrade troškovnog modela, dokumentacija vezana uz troškovne krivulje treba za svaku troškovnu krivulju sadržavati opis:
• uzročnika troška,
• oblika troškovne krivulje,
• iznosa fiksnih, zajedničkih i združenih troškova,
• metode kojom se došlo do troškovne krivulje, te
• klasifikaciju na nezavisnu ili zavisnu troškovnu krivulju.
5.6.3. Revizija modela
(77) Troškovni model HT-a treba biti revidiran u skladu sa naputcima za reviziju regulatornih financijskih izvještaja navedenim u članku 2.2 ovog dokumenta.
(78) Revizija troškovnih modela treba obuhvaćati sljedeće elemente:
a) opseg troškova uključenih u model,
b) opseg troškova raspodijeljenih na pojedinu reguliranu uslugu,
c) usklađenje između podataka u modelu i zakonskih financijskih izvještaja,
d) točnost iznosa operativnih podataka, volumena prometa, usluga, te tehničkih parametara,
e) metodologije vezane uz izračun amortizacije, kapitalizaciju troškova, alokaciju troškova i procjenu vrijednosti imovine,
f) usklađenje između podataka u troškovnom modelu i odvojenim izvješćima,
g) troškovne krivulje, te dodatne informacije vezane uz računovodstveni sustav.
5.7. Trošak kapitala
5.7.1. Trošak kapitala u regulatornim financijskim izvještajima
Pri izradi regulatornih financijskih izvještaja HT je dužan primijeniti prosječni ponderirani trošak kapitala koji je određen u svrhu provođenja regulatorne obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva za usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži uz mogućnost uvećanja za dodatnu premiju rizika za usluge pristupnih mreža nove generacije
6. DODACI
6.1. IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
za godinu koja je završila 31.12. 20..
u 000 kn
TEKUĆA GODINA PRETHODNA GODINA % PROMJENE
000 kn 000 kn
PRIHODI
Eksterna prodaja
Interna prodaja
-usluge koje se pružaju i eksterno
-usluge koje se pružaju samo interno
UKUPNI PRIHODI
OPERATIVNI TROŠKOVI
Trošak prodanih proizvoda, materijala i energije
Trošak usluga
Kapitalizirani vlastiti troškovi rada
Amortizacija
Trošak zaposlenika
Vrijednosna usklađenja
Trošak održavanja
Ostali troškovi
UKUPNO OPERATIVNI TROŠKOVI (HCA osnovica)
Interni troškovi (transferna naknada)
USKLAĐENJA PO CCA OSNOVI
Dodatna amortizacija
Zadržana dobit
Zadržani gubitak
UKUPNO OPERATIVNI TROŠKOVI (CCA osnovica)
Angažirani kapital
Analiza profitabilnosti
Dobit (CCA osnovica) (EBIT)
Povrat na prihode (ROS)
Povrat na prosječno angažirani kapital (ROCE)
6.2. IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA JAVNU OBJAVU
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za javnu objavu
za godinu koja je završila 31.12.20...
u 000 kn
PRIHODI
TEKUĆA GODINA PRETHODNA GODINA % PROMJENE
000 kn000kn
MALOPRODAJA
Priključenje javnoj komunikacijskoj mreži
Pristup javnoj komunikacijskoj mreži za privatne korisnike
Pristup javnoj komunikacijskoj mreži za poslovne korisnike
Širokopojasni Internet za privatne korisnike
Širokopojasni Internet za poslovne korisnike
Prijenos televizijskih programa (IPTV)
Nacionalni poziv
Međunarodni poziv
Nacionalni poziv prema pokretnim mrežama
Pozivi s javnih govornica
Iznajmljeni vodovi
Ostalo
VELEPRODAJA
Započinjanje (originacija) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj lokaciji
Završavanje (terminacija) poziva u javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji
Veleprodajni fizički pristup mrežnoj infrastrukturi putem bakrene parice
Veleprodajni fizički pristup mrežnoj infrastrukturi putem svjetlovodne niti
Veleprodajni širokopojasni pristup putem bakrene parice
Veleprodajni širokopojasni pristup putem svjetlovodne niti
Veleprodajni visokokvalitetni pristup putem Ethernet tehnologije
Veleprodajni visokokvalitetni pristup putem xWDM tehnologije
Ostalo
UKUPNI PRIHODI
TROŠKOVI
Trošak prodanih proizvoda, materijala i energije
Trošak usluga
Naknada za korištenje autorskih prava
Kapitalizirani vlastiti troškovi rada
Amortizacija
Trošak zaposlenika
Vrijednosna usklađenja
Ostali troškovi
Ukupno operativni trošak (HCA osnovica)
Usklađenja po CCA osnovi
Zadržana dobit
Zadržani gubitak
Dodatna amortizacija
Ukupno operativni troškovi (CCA osnovica)
Angažirani kapital
Analiza profitabilnosti
Dobit (CCA osnovica) (EBIT)
Povrat na prihode (ROS)
Povrat na prosječno angažirani kapital (ROCE)
6.3. IZVJEŠTAJ O PROSJEČNOM ANGAŽIRANOM KAPITALU
Izvještaj o prosječnom angažiranom kapitalu
(na temelju HCA i CCA troškovne osnovice)
za godinu koja je završila 31.12.20...
u 000 kn
TEKUĆA GODINA PRETHODNA GODINA % PROMJENE
000 kn 000kn
DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajna materijalna imovina
Zemljišta i zgrade
Kabeli i kanali
Prijenosna oprema
Oprema za razmjenu (komutaciju)
IT oprema
Mjerni instrumenti i alati
Sustavi za napajanje
Ostalo
Nematerijalna imovina
Aplikativni softver i licence za korištenje
Sadržaj
Ostalo
Dugoročna potraživanja
UKUPNA DUGOTRAJNA IMOVINA
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti
Potraživanja od kupaca
Zalihe
Ostala kratkotrajna imovina
UKUPNA KRATKOTRAJNA IMOVINA
KRATKOROČNE OBVEZE
Kratkoročne obveze prema dobavljačima
Naplaćeni prihodi budućih razdoblja
Ostale kratkoročne obveze
UKUPNE KRATKOROČNE OBVEZE
Ukupna imovina umanjena za kratkoročne obveze
Kratkoročne rezervacije za obveze i troškove
UKUPNI ANGAŽIRANI KAPITAL
6.4. IZVJEŠTAJ O TRANSFERNIM NAKNADAMA
IZVJEŠTAJ O TRANSFERNIM NAKNADAMA
za godinu koja je završila 31.12.20....
u 000 kn
određivanje mjerna referentnarazlika u trošku razlika u veleprodajnimtransferna količina ukupna transferna
naknadejedinicacijenamrežnih komponentispecifičnim troškovimacijena naknada
(RIO, RUO, BSA) (min, linija) (3-4-5) (6x7)___________
Maloprodajna usluga: xxxx
Veleprodajna usluga 1
Veleprodajna usluga 2
Veleprodajna usluga 3
Ostalo
Ukupno za maloprodajnu uslugu
6.5. POPIS USLUGA ZA IZRAČUN JEDINIČNOG TROŠKA
STANDARDNA PONUDA ZA USLUGE MEĐUPOVEZIVANJA
• Terminiranje (završavanje) poziva
• Započinjanje (originacija) poziva
• Pozivi na brojeve hitnih službi (112, 192, 193, 194, 195)/minuta
• Pozivi brojeve hitnih službi (HAK)/minuta
• Pozivi brojeve posebnih usluga HT-a (11888/988)/poziv
STANDARDNA PONUDA ZA USLUGU PRISTUPA IZDVOJENOJ LOKALNOJ PETLJI
• Potpuno izdvojeni pristup lokalnoj petlji (postojeća parica)/aktivacija/po zahtjevu
• Potpuno izdvojeni pristup lokalnoj petlji (nova parica) /aktivacija/po zahtjevu
• Potpuno izdvojeni pristup lokalnoj petlji/deaktivacija/ po zahtjevu
• Administrativna obrada zahtjeva/po zahtjevu
• Zahtjev za postojećim podacima/ po zahtjevu
• Posebni zahtjev za tehničko ispitivanje/po satu rada
• Usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji na temelju bakrene parice (LLU)/mjesečno po liniji
• Usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora (FA PON) sa svjetlovodnom instalacijom u zgradi/mjesečno po liniji
• Usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora (FA PON) bez svjetlovodne instalacije u zgradi/mjesečno po liniji
• Kućna svjetlovodna instalacija u prostoru krajnjeg korisnika/mjesečno po liniji
• Svjetlovodna nit bez prijenosne opreme/mjesečno po niti, po m duljine
• Kolokacija/mjesečno po m2
• Korištenje stacionarnih diesel elektroagregata (SDEA)/mjesečno za 1 kW snage
• Obrada kolokacije - održavanje datoteke i naplata/godišnje po kolokacijskom prostoru
STANDARDNA PONUDA ZA USLUGU VELEPRODAJNOG ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA
BSA aktivacija (novi korisnici)
BSA deaktivacija
NBSA aktivacija na novoj parici
NBSA deaktivacija
Neosnovana prijava kvara
Usluga bitstream pristupa putem bakrene pristupne mreže - DSLAM smješten na staroj CO lokaciji ili FTTN lokaciji
• Pristup Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Pristup Internetu na IP razini (nacionalni pristup)
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
Usluga bitstream pristupa putem bakrene pristupne mreže - DSLAM smješten na FTTC lokaciji
• Pristup Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
Pristup Internetu na IP razini (nacionalni pristup)
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
Usluga bitstream pristupa putem FTTH mreže (sa svjetlovodnom instalacijom unutar zgrade)
• Pristup Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Pristup Internetu na IP razini (nacionalni pristup)
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
Svjetlovodna instalacija u stanu krajnjeg korisnika/mjesečno po korisniku
Najam ONT-a/mjesečno
Usluga bitstream pristupa putem FTTH mreže (bez svjetlovodne instalacije unutar zgrade)
• Pristup Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Pristup Internetu na IP razini (nacionalni pristup)
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Svjetlovodna instalacija u stanu krajnjeg korisnika/mjesečno po korisniku
• Najam ONT-a/mjesečno
Usluga bitstream pristupa putem FTTB mreže
• Pristup Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Pristup Internetu na IP razini (nacionalni pristup)
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Najam G.Fast NT uređaja/mjesečno
Usluga bitstream pristupa putem FTTDP mreže
• Pristup Internetu na Ethernet razini (pristup na glavnom preklopniku (HUB))
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Pristup Internetu na IP razini (nacionalni pristup)
Nepromjenjivi dio (korištenje pristupne mreže, širokopojasnog porta i nepromjenjivi dio za korištenje kapaciteta)/mjesečno po korisniku
Promjenjivi dio korištenja kapaciteta/mjesečno po Mbit/s
• Najam G.Fast NT uređaja/mjesečno
Usluga pružanja posebnih virtualnih kanala za VoIP, IPTV i za nadzor korisničke opreme
• Posebni virtualni kanal VoIP na Ethernet razini (HUB) 256 kbit/s/mjesečno po korisniku
• Posebni virtualni kanal VoIP na Ethernet razini (HUB) 512 kbit/s/mjesečno po korisniku
• Posebni virtualni kanal VoIP - IP razina (Nacionalni pristup) 256 kbit/s/mjesečno po korisniku
• Posebni virtualni kanal VoIP - IP razina (Nacionalni pristup) 512 kbit/s/mjesečno po korisniku
• Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme- Ethernet razina (HUB)
• Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme –IP razina (nacionalni pristup)
• Posebni virtualni kanal za IPTV SD (Ethernet razina) (HUB)
• Posebni virtualni kanal za IPTV SD/HD (Ethernet razina) (HUB)
Usluga najma svjetlovodne niti bez prijenosne opreme
• Svjetlovodna nit bez prijenosne opreme/mjesečno po niti, po m duljine
STANDARDNA PONUDA ZA USLUGU VELEPRODAJNOG VISOKOKVALITETNOG PRISTUPA
Cijena usluge veleprodaje iznajmljenih vodova sastoji se od:
• jednokratne naknade za priključenje usluge iznajmljenih vodova mjesečne naknade po priključnoj točki na mreži
• mjesečne naknade za uporabu iznajmljenog voda
• mjesečne naknade za zakup terminalnog uređaja
Usluga tradicionalnog digitalnog iznajmljenog voda putem SHDSL tehnologije
- mjesečna naknada po priključnoj točci
- mjesečna naknada za uporabu voda
- mjesečne naknade za zakup terminalnog uređaja
Usluga iznajmljenog voda putem Ethernet tehnologije
- mjesečna naknada po priključnoj točci („voice“ i „best effort“ kvaliteta)
- mjesečna naknada za uporabu voda („voice“ i „best effort“ kvaliteta)
Usluga iznajmljenog voda putem xWDM tehnologije
- mjesečna naknada po priključnoj točci
- mjesečna naknada za uporabu voda
Usluga Carier Ethernet
- mjesečna naknada za Metro i Međugradsku liniju
- mjesečna naknada po priključnoj točci za Metro i Međugradsku mrežu
Usluga Mobile bandwidth backhauling
- mjesečna naknada za središnju pristupnu točku
- mjesečna naknada za mjesnu pristupnu točku
- mjesečna naknada za međumjesnu pristupnu točku
-
Usluga Mobile bandwidth backhauling – Carrier Grade Ethernet (CGE)
- mjesečna naknada za središnju pristupnu točku
- mjesečna naknada za mjesnu pristupnu točku
- mjesečna naknada za međumjesnu pristupnu točku
Usluga Bandwidth backhauling P2MP usluge
- mjesečna naknada za središnju pristupnu točku
- mjesečna naknada za mjesnu mrežu za 1 prijenosni kapacitet + 1 priključnu točku
- mjesečna naknada za međumjesnu mrežu za 1 prijenosni kapacitet + 1 priključnu točku
- mjesečna naknada za mjesnu mrežu za 1 prijenosni kapacitet + 2 priključne točke
- mjesečna naknada za međumjesnu mrežu za 1 prijenosni kapacitet + 2 priključne točke
Usluga Data centar povezivanje
- mjesečna naknada po priključnoj točci
Napomena: Potrebno je dostaviti jedinične troškove (mjesečno/po priključnoj točci/naknadi za uporabu voda) za sve brzine/kapacitete iz Standardne ponude HT-a za uslugu veleprodajnog visokokvalitetnog pristupa, kao i jedinični trošak za sve kapacitete svih usluga koje se nude uz popuste na količinu i rok trajanja ugovorne obveze (npr. usluga Data paket XL i M).
MALOPRODAJNI PRISTUP I POZIVI
• Priključenje s mrežom/priključak
• xSDL pristup - mjesečno po liniji
• xSDL pristup – samoinstalacijski paket/instalacija
• xSDL pristup – podržana instalacija/instalacija
• xSDL pristup – instalacija od strane HT-ovog tehničara/instalacija
• Internet promet 1 GB/mjesečno
• Internet promet 15 GB/mjesečno
• Neograničen internet promet /mjesečno
• Pristup javnoj telefonskoj mreži putem svjetlovoda – mjesečno po liniji
• Pristup putem svjetlovoda – kućna optička instalacija/instalacija
• Pristup putem svjetlovoda – samoinstalacijski paket/instalacija
• Pristup putem svjetlovoda – podržana instalacija/instalacija
• Pristup putem svjetlovoda - instalacija od strane HT-ovog tehničara/instalacija
•
• Nacionalni poziv/minuta
• Međunarodni poziv/minuta
• Nacionalni poziv prema pokretnoj mreži/minuta
• Usluge pozivnog centra 11888/poziv
• Poziv s javne govornice/minuta
6.6. POPIS USLUGA ZA RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE
MALOPRODAJA
Priključenje javnoj komunikacijskoj mreži
Pristup javnoj komunikacijskoj mreži za privatne korisnike
Pristup javnoj komunikacijskoj mreži za poslovne korisnike
Širokopojasni Internet za privatne korisnike
Širokopojasni Internet za poslovne korisnike
Prijenos televizijskih programa (IPTV)
Nacionalni poziv
Međunarodni poziv
Nacionalni poziv prema pokretnim mrežama
Pozivi s javnih govornica
Iznajmljeni vodovi
Ostalo
VELEPRODAJA
Započinjanje (originacija) poziva iz javnih komunikacijskih mreža koje se pruža na fiksnoj lokaciji
Završavanje (terminacija) poziva u javnu komunikacijsku mrežu koje se pruža na fiksnoj lokaciji
Veleprodajni fizički pristup mrežnoj infrastrukturi putem bakrene parice
Veleprodajni fizički pristup mrežnoj infrastrukturi putem svjetlovodne niti
Veleprodajni širokopojasni pristup putem bakrene parice
Veleprodajni širokopojasni pristup putem svjetlovodne niti
Veleprodajni visokokvalitetni pristup putem Ethernet tehnologije
Veleprodajni visokokvalitetni pristup putem xWDM tehnologije
Ostalo
6.7. IZVJEŠTAJ O USKLAĐIVANJU- IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
IZVJEŠTAJ O USKLAĐIVANJU – Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti
za godinu koja je završila 31.12. 20…
u 000 kn
PRIHODIOPERATIVNIHCA POVRAT/DOBITZADRŽANA DOBIT/GUBITAK DODATNA
TROŠKOVI PRIJE OPOREZIVANJA I OSTALA USKLAĐIVANJA AMORTIZACIJA
MALOPRODAJNE USLUGE
Maloprodajna usluga 1
Maloprodajna usluga 2
Ostalo
Ukupno maloprodajne usluge
VELEPRODAJNE USLUGE
Veleprodajna usluga 1
Veleprodajna usluga 2
.
Ostalo
Ukupno veleprodajne usluge
Ukupno usluge na koje se primjenjuje RO
UKUPNO
Transferne naknade
Financijski rashodi
Netiranje
Reklasifikacije
Financijski prihodi
Ostali prihodi
Prihodi od usluga izvan opsega RO
Troškovi od usluga izvan opsega RO
Porez na dobit
UKUPNO
6.8. IZVJEŠTAJ O USKLAĐIVANJU – PROSJEČNI ANGAŽIRANI KAPITAL
IZVJEŠTAJ O USKLAĐIVANJU – PROSJEČNI ANGAŽIRANI KAPITAL
za godinu koja je završila 31.12.20…
u 000 kn
TEKUĆA GODINA PRETHODNA GODINA
Sredstva dioničara prema godišnjem izvještaju
CCA usklađivanje
USKLAĐIVANJE
Potraživanja od kamata
Porezi
Dugoročne obveze
Odgođena porezna pričuva
Ostale odgovarajuće stavke
Završno stanje CCA angažiranog kapitala na 31. prosinca
Početno stanje CCA angažiranog kapitala na 01. siječnja
Usklađivanje do početnog angažiranog kapitala
Revidirani početni CCA uposleni kapital na 01. siječnja
Prosječni CCA angažirani kapital
Prosječno dnevno usklađenje
UKUPNI PROSJEČNI ANGAŽIRANI KAPITAL
6.9. TROŠKOVNA OSNOVICA I RAČUNOVODSTVENA METODOLOGIJA
Obveza računovodstvenog razdvajanja
Izračun jediničnog troška usluga
Troškovna osnovica
Računovodstvena metodologija
Troškovna osnovica
Računovodstvena metodologija
MALOPRODAJNE USLUGE
Priključenje javnoj komunikacijskoj mreži
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Pristup javnoj komunikacijskoj mreži za privatne korisnike
Pristup javnoj komunikacijskoj mreži za poslovne korisnike
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Širokopojasni Internet za privatne korisnike
Širokopojasni Internet za poslovne korisnike
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Prijenos televizijskih programa (IPTV)
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Nacionalni poziv
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Međunarodni poziv
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Nacionalni poziv prema pokretnim mrežama
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Pozivi s javnih govornica
CCA
FAC
CCA
i
HCA
FAC
Obveza računovodstvenog razdvajanja
Izračun jediničnog troška usluga
Troškovna osnovica
Računovodstvena metodologija
Troškovna osnovica
Računovodstvena metodologija
VELEPRODAJNE USLUGE
Započinjanje (originacija) poziva iz javnih telefonskih mreža koji se pružaju na fiksnoj lokaciji
CCA
FAC
CCA
LRIC
Završavanje (terminacija) poziva u određenoj javnoj telefonskoj mreži koji se pružaju na fiksnoj lokaciji
CCA
FAC
CCA
LRIC
Veleprodajni fizički pristup mrežnoj infrastrukturi putem bakrene parice
CCA
FAC
CCA
LRIC
Veleprodajni fizički pristup mrežnoj infrastrukturi putem svjetlovodne niti
CCA
FAC
CCA
LRIC
Veleprodajni širokopojasni pristup putem bakrene parice
CCA
FAC
CCA
LRIC
Veleprodajni širokopojasni pristup putem svjetlovodne niti
CCA
FAC
CCA
LRIC
Veleprodajni visokokvalitetni pristup putem Ethernet tehnologije
CCA
FAC
CCA
LRIC
Veleprodajni visokokvalitetni pristup putem xWDM tehnologije
CCA
FAC
CCA
LRIC
6.10. IZVJEŠĆE S NEOVISNIM IZRAŽAVANJEM UVJERENJA
Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja na Regulatorne financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca xxxx godine treba sadržavati sljedeće informacije o:
Predmetu ispitivanja i primjenjivim kriterijima, gdje je potrebno detaljno raspisati na što se odnosi Angažman o uvjerenju i koji se kriteriji primjenjuju;
Posebnoj namjeni, u ovom dijelu izvješća potrebno je definirati kome i u koju svrhu je namijenjen ovaj izvještaj, te na što se Izvještaj odnosi;
Odgovornosti Uprave društva za regulatorne financijske izvještaje, gdje se definira odgovornost Uprave društva;
Odgovornost revizora, gdje je potrebno detaljno opisati proces provođenja angažmana s izražavanjem uvjerenja. Te je potrebno je detaljno opisati koje su procedure provedene prilikom revizije regulatornih financijskih izvješća;
Zaključak revizora, je dio u kojem revizorska kuća, odnosno revizor koji je proveo reviziju izražava svoje mišljenje o regulatornim financijskim izvještajima HT-a;
Ostala pitanja se nalaze na kraju Izvješća s neovisnim izražavanjem uvjerenja.
Izvješće s neovisnim izražavanjem uvjerenja potpisuje predsjednik Uprave revizorskog društva i upisuje se datum.
6.11. DETALJI GLAVNIH MREŽNIH KOMPONENTI I UOBIČAJENIH TROŠKOVNIH POKRETAČA
Kategorije imovine i obveza
Opis
Pokretači troškova
Oprema za centrale
Oprema za lokalni promet
Alociranje po proizvodima i uslugama prema vremenskom korištenju (sek).
Oprema u tandem centralama
Alociranje prema vremenskom korištenju (sek).
Oprema za međunarodni promet
Alociranje prema vremenskom korištenju (sek).
Ostala oprema u centralama
Alociranje prema upotrebi opreme.
Transmisijska oprema
Transmisijska oprema osjetljiva na količinu prometa
Alociranje prema upotrebi veza ili kanala.
Kabeli i žice
Alociranje po komponentama prema iznosu kabela upotrjebljenih za različite usluge.
Oprema lokalne petlje
Alociranje po dodatnim uslugama prema upotrebi linija.
Radio i satelitska oprema
Alociranje prema upotrebi kanala.
Međunarodni pomorski kabeli
Alociranje prema upotrebi.
Javne govornice i srodna oprema
Direktno alociranje uslugama.
Pomoćni pogoni
Vodovi
Vodovi se mogu alocirati po kabelima i žicama koje podržavaju te prema proizvodima na isti način kao i za kabele i žice.
Energetska oprema
Alociranje prema primarnim grupama pogona na osnovi upotrebe energetske opreme koja podržava svaki pogon pr. kW po satu. Imovina se može raspodijeliti po proizvodima na isti način kao odgovarajuće primarne grupe pogona.
Sustav upravljanja mrežom
Alociranje primarnom pogonu različitih mreža na osnovi upotrebe sustava koji podržavaju svaki pogon. npr. potrošeno vrijeme na kontrolu lokalnih centrala, prijenosnih centrala i internacionalnih centrala. Troškovi bi se trebali dodavati proizvodima i uslugama na isti način kao i povezanim primarnim grupama pogona.