KLASA: UP/I-344-01/21-03/03

URBROJ: 376-05-1-21-01

Zagreb, 9. rujna 2021.

Na temelju članka 12. stavka 1. točke 3. te članaka 52., 53. i 56. stavak 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) u postupku analize tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike te utvrđivanja je li isto podložno prethodnoj regulaciji, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti na sjednici održanoj 9. rujna 2021. donosi

ODLUKU

I. U skladu s dokumentom „Tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike - Test tri mjerila“, koji je sastavni dio ove odluke, utvrđuje se da mjerodavno tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike nije podložno prethodnoj regulaciji jer nisu istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

II. Trgovačkim društvima Hrvatski Telekom d.d., Radnička cesta 21, Zagreb, ISKON INTERNET d.d., Ulica Florijana Andrašeca 20, Zagreb i OT-OPTIMA TELEKOM d.d., Bani 75a, Zagreb, ukidaju se regulatorne obveze koje su im prethodno bile određene na tržištu iz točke I. izreke.

III. Iznimno od točke II. izreke, obvezuje se Hrvatski Telekom d.d. u razdoblju od 18 mjeseci od dana donošenja ove odluke nastaviti pružati uslugu najma korisničke usluge (WLR) po trenutno važećim cijenama onim korisnicima navedene usluge s kojima je ugovor sklopljen do stupanja na snagu ove odluke. 

IV. Ukida se privremeno rješenje KLASA: 344-01/21-03/04, URBROJ: 376-05-1-21-04 od 12. srpnja 2021.

V. Ova odluka objavit će se na internetskim stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.

Obrazloženje

U skladu s člankom 52. i 53. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17; dalje: ZEK) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) provela je po službenoj dužnosti postupak analize tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, budući da je od prethodne analize ovog tržišta prošlo tri godine. Za potrebe provođenja postupka, HAKOM je od operatora zatražio sve podatke potrebne za utvrđivanje tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, kako bi se utvrdilo je li isto podložno prethodnoj regulaciji obzirom da nije sastavni dio Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima. Naime, temeljem članka 53. stavka 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, koja nisu sastavni dio Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima, podložna prethodnoj regulaciji ukoliko su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila: prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode; struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira; i primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

HAKOM je u ovom postupku najprije objavio javni poziv u razdoblju od 9. ožujka do 19. travnja 2021. za dostavu komentara i primjedbi na primijenjenu regulaciju, uvjete i okolnosti na ovom tržištu. Svoje su komentare dostavili Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT), Optima Telekom d.d. (dalje: Optima) i A1 Hrvatska d.o.o.

Nadalje, HAKOM je sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a zatražio mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN).

U procesu određivanja mjerodavnog tržišta odnosno granica samog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila, HAKOM je odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju te na temelju rezultata provedene analize odredio da se mjerodavno tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike sastoji od sljedećih usluga:

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem širokopojasnog priključka koji se temelji na internetskom protokolu (IP priključak), neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa vezanih usluga;

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem POTS priključka, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga;

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem mreža pokretnih komunikacija, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga;

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem ISDN priključka, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga.

Nadalje, HAKOM je odredio da je mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji nacionalni teritorij Republike Hrvatske.

Nakon određivanja mjerodavnog tržišta, HAKOM je pristupio provođenju Testa tri mjerila. Detaljno obrazloženje Testa tri mjerila sadržano je u dokumentu „Tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike - Test tri mjerila“ (dalje: dokument Test tri mjerila), koji je sastavni dio ove odluke. Prilikom analize mjerila iz članka 53. st. 2. ZEK-a HAKOM je uzeo u obzir novonastale okolnosti na tržištu koje, između ostalog, imaju utjecaj i na tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, a koje su opisane u poglavlju 3.5. dokumenta Test tri mjerila.

Na temelju provedene analize tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a, HAKOM je zaključio kako tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike nije podložno prethodnoj regulaciji jer nisu istovremeno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a. Naime, HAKOM je zaključio da prvo i drugo mjerilo nisu zadovoljeni te s obzirom na tu okolnost nije ispitivao je li zadovoljeno treće mjerilo.

Nastavno na prethodni zaključak, bilo je nužno sukladno članku 56. ZEK-a, trgovačkim društvima HT-u, Iskon Internet d.d. (dalje: Iskon) i Optimi ukinuti regulatorne obveze koje su im prethodno bile određene na ovom tržištu odlukom HAKOM-a KLASA: UP/I-344-01/17-03/02 URBROJ: 376-11-18-6 od 9. svibnja 2018., odnosno izmjenom navedene odluke (URBROJ: 376-05-1-19-14) od 26. rujna 2019. Iznimno, uzimajući u obzir činjenicu da operatori korisnici i dalje koriste uslugu najma korisničke usluge (dalje: WLR usluga) te da im je potrebno određeno vrijeme za prilagodbu novonastalim okolnostima, HAKOM je ocijenio nužnim odrediti prijelazno razdoblje od 18 mjeseci unutar kojeg se HT obvezuje nastaviti pružati WLR uslugu po trenutno važećim cijenama. Ova obveza odnosi se samo na postojeće korisnike WLR usluge tj. one za koje je WLR usluga ugovorena do dana stupanja na snagu ove odluke. Rok od 18 mjeseci HAKOM smatra primjerenim, kako s aspekta operatora korisnika, tako i samih krajnjih korisnika kojima će se predmetna usluga eventualno ukinuti jer je dovoljan za njihovo prebacivanje na nove odgovarajuće usluge.

Također, s obzirom da je ovom odlukom okončan postupak analize tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, bilo je potrebno sukladno članku 100. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku (NN br. 47/09) ukinuti privremeno rješenje HAKOM-a od 12. srpnja 2021.

Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Sukladno članku 22. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava i postupak usklađivanja u donošenju odluka iz članka 23. ZEK-a te će ista biti objavljena na internetskim stranicama HAKOM-a u skladu s člankom 14. stavkom 4. ZEK-a.

1                 Sadržaj

2Sažeti pregled dokumenta

3Uvod

3.1Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

3.2Zakon o elektroničkim komunikacijama

3.3Odnos prema drugim zakonima

3.4Osvrt na trenutno važeću odluku o Analizi tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike u Republici Hrvatskoj

3.5Ostale odluke koje utječu na tržište

4Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

5Određivanje granica mjerodavnog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila

5.1Mjerodavno tržište u dimenziji usluga

5.1.1Usluga pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u Republici Hrvatskoj

5.2Zamjenjivost na strani potražnje – maloprodajna razina

5.2.1Pristup putem analognog (POTS) priključka

5.2.2Pristup na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija

5.2.3Pristup putem ISDN priključka

5.2.4Zamjenjivost usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji i usluge pristupa pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži

5.2.5Zamjenjivost usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne korisnike i usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za poslovne korisnike

5.3Zamjenjivost na strani ponude

5.4Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji

5.5Stajalište nadležnog regulatornog tijela o određivanju mjerodavnog tržišta

6Test tri mjerila na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike

6.1Trenutno stanje na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike

6.2Prvo mjerilo: Prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

6.2.1Strukturne zapreke ulaska na tržište

6.2.2Pravne ili regulatorne zapreke ulaska na tržište

6.2.3Zaključak o prvom mjerilu

6.3Drugo mjerilo: Struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira

6.3.1Zaključak o drugom mjerilu

6.4Treće mjerilo: Primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

6.4.1Zaključak o trećem mjerilu

6.5Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište podložno prethodnoj regulaciji

7Privitak 1 – Komentari operatora zaprimljeni tijekom javnog poziva

2        Sažeti pregled dokumenta

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o elektroničkim komunikacijama[1] (dalje: ZEK). U okviru svojih nadležnosti HAKOM je zadužen za područje tržišnog natjecanja u elektroničkim komunikacijama te sukladno članku 53. stavku 1. i stavku 2. ZEK-a odlukom utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex ante) regulaciji.

HAKOM postupak utvrđivanja mjerodavnih tržišta podložnih prethodnoj regulaciji iz čl. 53. ZEK-a, provodi osobito vodeći računa o mjerodavnoj Preporuci Europske Komisije (EU) 2020/2245[2] оd 18. prosinca 2020. o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji (dalje: Preporuka o mjerodavnim tržištima).

Na mjerodavna tržišta koja istodobno zadovoljavaju sva tri mjerila iz čl. 53. st. 2. ZEK-a, HAKOM primjenjuje postupak analize tržišta čiji je osnovni cilj utvrditi postoji li na određenom tržištu djelotvorno tržišno natjecanje ili na tom tržištu postoji jedan ili više operatora koji imaju značajnu ili zajedničku značajnu tržišnu snagu.

Ukoliko u spomenutom postupku utvrdi da određeno mjerodavno tržište nije podložno prethodnoj regulaciji, HAKOM donosi odluku o ukidanju svih prethodno određenih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom te ne određuje nove regulatorne obveze.

S obzirom da se tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, prema Preporuci o mjerodavnim tržištima ne nalazi na popisu tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, HAKOM je, uzevši u obzir stanje na domaćem tržištu elektroničkih komunikacija, proveo postupak Testa tri mjerila sukladno članku 53. stavku 2. ZEK-a radi utvrđivanja je li navedeno tržište podložno prethodnoj regulaciji.

U procesu određivanja mjerodavnog tržišta odnosno granica samog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila, HAKOM je odredio dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju te na temelju rezultata provedene analize odredio da se mjerodavno tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike sastoji od sljedećih usluga:

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem internetskog protokola (IP), neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa vezanih usluga;

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem POTS priključka[3], neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga;

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem mreže pokretnih komunikacija, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga;

• usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem ISDN priključka, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga.

Nadalje, HAKOM je odredio da je mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji nacionalni teritorij Republike Hrvatske.

Prilikom analize mjerila iz čl. 53. st. 2. ZEK-a HAKOM je uzeo u obzir novonastale okolnosti na tržištu koje, između ostalog, imaju utjecaj i na tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, a koje su opisane u poglavlju 3.5.

Na temelju provedene analize tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a, HAKOM je zaključio kako:

• tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike nije podložno prethodnoj regulaciji jer nisu istovremeno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a.

Nastavno na prethodni zaključak, HAKOM je sukladno članku 56. ZEK-a donio prijedlog odluke o ukidanju regulatornih obveza koje su na ovom tržištu određene Hrvatskom Telekomu d.d. (dalje: HT) i njegovim povezanim društvima prethodnom odlukom[4] o analizi predmetnog tržišta od 9. svibnja 2018. odnosno izmjenom[5] navedene odluke od 26. rujna 2019.

HAKOM je u ovom postupku najprije objavio javni poziv u razdoblju od 9. ožujka do 19. travnja 2021. za dostavu komentara i primjedbi na primijenjenu regulaciju, uvijete i okolnosti na tržištu koje je predmet ovog dokumenta. Svoje su komentare dostavili HT, Optima Telekom d.d. (dalje: Optima) i A1 Hrvatska d.o.o. (dalje: A1) te se isti nalaze u Privitku 1 ovog dokumenta. Nakon toga, HAKOM je izradio prijedlog odluke u svrhu provođenja javne rasprave.

Sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a HAKOM je zatražio mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN).

3        Uvod

3.1    Europski regulatorni okvir za elektroničke komunikacije

Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su 11. prosinca 2018. Direktivu (EU) 2018/1972[6] o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (dalje: Zakonik) kojom su stavljene izvan snage i zamijenjene četiri direktive: 2002/19/EZ, 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ. Zakonik predstavlja reviziju cjelokupnog regulatornog okvira EU za sektor elektroničkih komunikacija te se istim utvrđuje usklađeni okvir za pravno uređenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničkih komunikacijskih usluga, povezane opreme i povezanih usluga te određenih značajki terminalne opreme.

Na temelju članka 64. stavka 1. gore spomenute Direktive, Europska komisija usvojila je Preporuku (2020/2245)[7] od 18. prosinca 2020. o mjerodavnim tržištima proizvoda i usluga u sektoru elektroničkih komunikacija podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji. Nova Preporuka o mjerodavnim tržištima definira dva mjerodavna tržišta koja su podložna prethodnoj regulaciji što znači da je Europska komisija zaključila da su na tim mjerodavnim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila) te na taj način utvrdila da su mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji u većini zemalja EU. Intencija Preporuke o mjerodavnim tržištima je promicanje harmonizacije u području elektroničkih komunikacija na način da isti proizvodi i usluge budu predmet analize tržišta u svim članicama EU. Međutim, nacionalna regulatorna tijela članica su ovlaštena i sama utvrditi da su pojedina tržišta, koja se razlikuju od popisa tržišta iz važeće Preporuke, podložna prethodnoj regulaciji, a ovisno o prilikama u svakoj pojedinoj zemlji, ali uz uvjet da se dokaže da su na tim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila).

3.2    Zakon o elektroničkim komunikacijama

Postupak analize tržišta propisan je člankom 52. ZEK-a te HAKOM u njegovoj provedbi osobito vodi računa o primjeni mjerodavne preporuke o mjerodavnim tržištima i o mjerodavnim Smjernicama Europske komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage.

Sukladno odredbama ZEK-a, postupak analize tržišta je sljedeći. Najprije, sukladno članku 53. ZEK-a HAKOM utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji uz primjenu važeće Preporuke o mjerodavnim tržištima. Važeća preporuka sadrži dva tržišta podložna prethodnoj regulaciji, pa je HAKOM u mogućnosti, bez dokazivanja da su istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila), prethodno regulirati samo ta dva tržišta.

Međutim, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta koja su specifična za područje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Republici Hrvatskoj podložna prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode;

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira;

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanja nedostataka na tržištu.

U nastavku se provodi postupak koji se sastoji od određivanja mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom mjerodavnom tržištu. U svrhu određivanja mjerodavnog tržišta, prema članku 54. ZEK-a, HAKOM utvrđuje dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju tržišta, vodeći osobito računa o mjerodavnim Smjernicama o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage te o mjerodavnoj pravnoj stečevini EU iz područja tržišnog natjecanja. Po određivanju mjerodavnog tržišta u objema navedenim dimenzijama, HAKOM, u suradnji s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN), sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, ocjenjuje djelotvornost tržišnog natjecanja na tom tržištu.

U slučaju nedostatka djelotvornog tržišnog natjecanja, HAKOM, sukladno članku 55. ZEK-a, procjenjuje postoji/e li na tom mjerodavnom tržištu operator/operatori sa značajnom tržišnom snagom te ukoliko postoji/e, HAKOM donosi odluku kojom svakom operatoru sa značajnom tržišnom snagom određuje najmanje jednu regulatornu obvezu iz članaka 58. do 65. ZEK-a.

Ukoliko utvrdi da je tržišno natjecanje na analiziranom tržištu djelotvorno, HAKOM u skladu sa člankom 56. stavkom 1. ZEK-a ukida sve prethodno određene regulatorne obveze operatorima sa značajnom tržišnom snagom.

Imajući u vidu kako, u trenutku provođenja ovog postupka, u ZEK još nisu prenesene odredbe Zakonika, HAKOM je gore citirane odredbe ZEK-a primijenio vodeći računa da ta primjena bude u skladu s mjerodavnim odredbama Zakonika, osobito članaka 67. i 68.

3.3    Odnos prema drugim zakonima

Sukladno članku 6. stavku 4. ZEK-a, HAKOM, između ostalih, osobito surađuje s AZTN-om koji kao pravna osoba s javnim ovlastima samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja za što odgovara Hrvatskom saboru.

U okviru suradnje, HAKOM od AZTN-a zahtijeva mišljenje ili predlaže pokretanje postupka pred istim u svim slučajevima sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja. Nadalje, zakonska je mogućnost HAKOM-a u postupku analize tržišta, a sukladno članku 54. stavku 5. ZEK-a, zatražiti mišljenje AZTN-a na prijedlog odluke o određivanju mjerodavnog tržišta i procjene postojanja jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom.

3.4    Osvrt na trenutno važeću odluku o Analizi tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike u Republici Hrvatskoj

U svibnju 2018. HAKOM je donio odluku[8] o analizi tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike kojom je odredio HT i društva pod njegovom kontrolom, Iskon Internet d.d. (dalje: Iskon) i Optimu operatorima sa značajnom tržišnom snagom te im na temelju utvrđenih nedostataka na tržištu odredio odgovarajuće regulatorne obveze. HAKOM je tako HT-u odredio sljedeće regulatorne obveze:

• obvezu najma korisničke linije kroz obvezu pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže (članak 61. ZEK-a),

• obvezu nediskriminacije (članak 59. ZEK-a),

• obvezu transparentnosti (članak 58. ZEK-a),

• obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva (članak 62. ZEK-a) i

• obvezu računovodstvenog razdvajanja (članak 60. ZEK-a).

Nadalje, HAKOM je odredio da se regulatorna obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva na odgovarajući način primjenjuje i na Iskon i Optimu kao društva pod kontrolom HT-a.

Prethodno spomenuto je detaljno obrazloženo u dokumentu „Analiza tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike“[9]

Navedena je odluka, kao i dokument analize, u rujnu 2019. izmijenjena[10] radi usklađivanja regulatorne obveze nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva s obvezom definiranom u analizi tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište i analizi tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji u pogledu dostave informacija o cijenama usluge pristupa koje operatori obveznici testa istiskivanja marže nude u postupku javne nabave i o posebnim cijenama za poslovne korisnike.

Kako je spomenuto, HAKOM je u odluci o analizi mjerodavnog tržišta Optimu promatrao kao dio HT Grupe na temelju činjenice da je AZTN Rješenjem iz 2017.[11] produžio upravljačka prava HT-a nad Optimom i dopustio pripajanje društva H1 Optimi. Upravo je navedeno bio glavni pokazatelj kako se tržišna snaga HT-a na tržištu pristupa povećala te je okrupnjavanje tvrtki pod HT-om predstavljalo glavni dokaz da tržište u prošlosti nije težilo djelotvornom tržišnom natjecanju, a što bi se u odsustvu regulacije, dodatno pogoršalo u razdoblju od naredne tri godine. Uzevši u obzir da Optima od 10. srpnja 2021. više nije pod kontrolom HT-a, ne može se smatrati njegovim povezanim društvom. Posljedično, promjene maloprodajnih cijena Optime ne mogu ugroziti marginu drugih alternativnih operatora na način koji bi narušio tržišnu ravnotežu te bi daljnje zadržavanje regulatornih obveza Optimi do dovršetka ovog postupka analize mjerodavnog tržišta bilo nerazmjerno. Stoga je HAKOM smatrao opravdanim privremeno, do okončanja ovog postupka analize tržišta, ukinuti Optimi regulatorne obveze. Privremeno rješenje[12] će biti na snazi do dovršetka ovog postupka.

3.5    Ostale odluke koje utječu na tržište

Dana 9. lipnja 2017. AZTN je donio rješenje[13] (KLASA: UP/I 034-03/2013-02/007, URBROJ: 580-11/41-17-239) kojim je produljio rok trajanja koncentracije HT-a i Optime odobrene u ožujku 2014., a temeljem kojeg rješenja je HT bio obvezan najkasnije od 10. srpnja 2021. prodati sve svoje dionice Optime. U suprotnom Ugovor između HT-a i Zagrebačke banke d.d. automatski prestaje, a time i bilo kakva mogućnost kontrole HT-a nad Optimom. HT je bio obvezan odmah po isteku sedmogodišnjeg trajanja koncentracije prenijeti sva upravljačka prava iz svojih dionica Optime na Zagrebačku banku d.d. ili treću osobu koja nije povezana s HT-om, te sukladno uvjetima iz Ugovora HT-a i Zagrebačke banke d.d. ovlastiti Zagrebačku banku d.d. da proda sve HT-ove dionice Optime.

Nastavno na spomenuto rješenje AZTN-a iz 2017., Optima je 31. svibnja 2021. obavijestila javnost kako je 28. svibnja 2021. zaprimila ostavke svih članova nadzornog odbora koji u isto vrijeme obnašaju neku od dužnosti u HT-u te da ostavke djeluju s učinkom od 11. srpnja 2021. Dodatno, Optima je 31. svibnja 2021. donijela odluku o sazivanju glavne skupštine društva 9. srpnja 2021. Dnevni red glavne skupštine sadržava, između ostalih, odluku o davanju razrješnice članova uprave za 2020., odluku o davanju razrješnice članova nadzornog odbora za 2020. te odluku o izboru članova nadzornog odbora. Optima je 9. srpnja 2021., nakon održavanja Glavne skupštine, dostavila HAKOM-u sve donesene odluke Glavne skupštine iz kojih je vidljivo kako Optima od 10. srpnja 2021. više nije pod kontrolom HT-a te se stoga ne može smatrati njegovim povezanim društvom.

4        Utvrđivanje mjerodavnog tržišta

Temeljem članka 53. stavka 1. ZEK-a, HAKOM utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji, vodeći pritom osobito računa o mjerodavnoj Preporuci Europske komisije iz članka 52. stavka 6. ZEK-a.

Isto tako, u skladu s člankom 53. stavkom 2. ZEK-a, HAKOM može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz Preporuke Europske komisije, podložna prethodnoj regulaciji ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena tri mjerila (Test tri mjerila).

S obzirom da tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike nije dio važeće Preporuke o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji, HAKOM je odlučio provesti Test tri mjerila radi ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na navedenom tržištu.

5        Određivanje granica mjerodavnog tržišta za potrebe provođenja Testa tri mjerila

Pri određivanju mjerodavnog tržišta, odnosno dimenzije usluga i zemljopisne dimenzije, polazi se od utvrđivanja zamjenjivosti na strani ponude i zamjenjivosti na strani potražnje. Pomoću zamjenjivosti na strani potražnje utvrđuje se koje usluge korisnici smatraju zamjenskim uslugama. Zamjenska usluga je svaka usluga koja s obzirom na svoja svojstva, cijenu, namjenu i navike korisnika može zamijeniti drugu uslugu i na taj način zadovoljiti istorodnu potrebu korisnika. S druge strane, zamjenjivost na strani ponude ukazuje na spremnost operatora da u kratkom, odnosno srednjem roku, ponudi istovjetnu uslugu bez izlaganja značajnim dodatnim troškovima.

Za razliku od potencijalne konkurencije (operatori koji još nisu ostvarili ulazak na mjerodavno tržište), kod postojanja zamjenjivosti na strani ponude, aktivni operator odmah reagira na povećanje cijene. Naime, potencijalni konkurenti trebaju više vremena kako bi počeli nuditi istovjetnu uslugu na tržištu. Nadalje, u slučaju postojanja zamjenjivosti na strani ponude već aktivni operatori se ne izlažu dodatnim troškovima, a ulazak potencijalnih konkurenata podrazumijeva značajne nenadoknadive troškove (eng. sunk cost).

Isto mjerodavno tržište čine sve usluge koje su međusobno zamjenjive, bilo na strani potražnje ili na strani ponude.

5.1    Mjerodavno tržište u dimenziji usluga

Predmet ovog dokumenta je mjerodavno tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži za privatne i poslovne korisnike kako je ono definirano u Preporuci Europske Komisije iz 2007. Pojam pristup javnoj komunikacijskoj mreži prema spomenutoj preporuci obuhvaća uslugu pristupa mreži u svrhu ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge ili uskopojasni pristup internetu. Pri određivanju mjerodavnog tržišta, HAKOM smatra prikladnim utvrditi zamjenske usluge na predmetnom tržištu razmatrajući načine putem kojih operatori pružaju krajnjim korisnicima (privatnim i poslovnim) pristup javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu korištenja javno dostupne telefonske usluge[14], uvažavajući pritom budući razvoj tržišta.

U svrhu pružanja usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na maloprodajnoj razini, operatori ili imaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge ostalih operatora kako bi osigurali pristup do krajnjeg korisnika.

5.1.1    Usluga pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj, HT je najveći operator koji pruža javno dostupnu telefonsku uslugu u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži. HT navedenu uslugu pruža putem IMS tehnologije tj. ista je temeljena na internetskom protokolu (IP). Naime, HT je 2015. završio s postupkom modernizacije svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture na način da je prešao s PSTN hijerarhije na hijerarhiju mreža nove generacije (NGN). Ostali operatori u Republici Hrvatskoj imaju elektroničku komunikacijsku mrežu koja se također uglavnom temelji na IP tehnologiji.

U Republici Hrvatskoj, operatori krajnjim korisnicima pristup javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji pružaju na nekoliko načina. Nakon modernizacije svoje mreže, HT većini svojih korisnika pristup nudi putem širokopojasnih priključaka koji se temelje na IP internetskom protokolu (dalje: IP priključak)[15], dijelom preko POTS priključaka[16] te putem svoje mreže pokretnih komunikacija (primjerice u slučajevima kada se usluga pruža kao univerzalna usluga).

Alternativni operatori svoje usluge također uglavnom nude putem IP priključaka koji se ostvaruju putem vlastite infrastrukture (FTTH, kabelska mreža) ili putem veleprodajnih usluga HT-a (usluga izdvojene lokalne petlje ili usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa), dok dijelu korisnika telefonsku uslugu na fiksnoj lokaciji također pružaju putem vlastite mreže pokretnih komunikacija te jednim dijelom putem POTS i ISDN priključaka. POTS i ISDN priključke alternativni operatori ostvaruju putem veleprodajne usluge izdvojene lokalne petlje ili najma korisničke linije.

5.2    Zamjenjivost na strani potražnje – maloprodajna razina

Zamjenjivost na strani potražnje događa se u trenutku kada korisnik određene usluge prelazi na druge zamjenjive usluge kao odgovor na relativno povećanje cijene usluge koju koristi.

U teoriji, ako operator koji nudi određenu uslugu poveća cijenu te usluge, korisnici su u mogućnosti prijeći na zamjenske usluge te operatora koji je povisio cijenu svojih usluga prisiliti da cijene vrati na razinu na kojoj su bile iz razloga što će u suprotnom početi gubiti korisnike, a samim time i tržišni udjel. Što je zamjenjivost na strani potražnje jače izražena, operatori su više ograničeni u mogućnosti povećavanja cijena usluga koje nude svojim korisnicima.

HAKOM smatra da je, kao polazište u odnosu na koje se utvrđuju zamjenske usluge, potrebno uzeti uslugu koja je najzastupljenija. S obzirom da je najzastupljeniji način pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge pristup putem IP priključka (Slika 1), HAKOM u nastavku želi utvrditi postoje li na maloprodajnoj razini zamjenske usluge pristupu javnoj komunikacijskoj mreži putem IP priključka u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge, na način da se zamjenskim uslugama smatraju usluge koje u slučaju hipotetskog povećanja cijena mogu zamijeniti tu mjerodavnu uslugu na način da zadovolje istovjetnu potrebu korisnika.

Slika 1 Usluga pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji prema „vrstama“ priključaka

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Općenito, pristup putem internetskog protokola (IP) obuhvaća sve vrste prijenosa govora putem internetskog protokola, a koje mogu biti upravljane i neupravljane. U slučaju „neupravljanih“ (eng. non-managed) poziva radi se o usluzi prijenosa govora koja se pruža putem IP tehnologije, ali koja u isto vrijeme u jednom svom dijelu prolazi kroz javni internet (VoIP) i kao takva nema garantiranu kvalitetu. Ovu vrstu poziva čine usluge kao što su pozivi putem Skype-a ili Viber-a i sličnih aplikacija (tzv. OTT usluge). U slučaju „upravljanih“ (eng. managed) VoIP poziva riječ je o usluzi prijenosa govora koja se pruža putem IP tehnologije i koja u potpunosti prolazi kroz mrežu operatora, međutim ne osigurava poseban virtualni kanal za prijenos govora. Zbog spomenutih karakteristika, prije svega nepostojanja posebnog virtualnog kanala za prijenos govora, ni kvaliteta ove vrste VOIP poziva ne odgovara u potpunosti kvaliteti javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži.

Slijedom navedenog, HAKOM će razmatrati uslugu prijenosa govora koja se pruža putem IP/IMS tehnologije, pri čemu se garantira kvaliteta usluge i kao takva u potpunosti odgovara kvaliteti javno dostupne telefonske usluge.

Naime, IMS tehnologija koju koristi HT i IP tehnologija koju koriste alternativni operatori osiguravaju garantiranu kvalitetu govorne usluge, jer koriste poseban virtualni kanal za prijenos govora. Stoga je, za potrebe utvrđivanja najzastupljenije usluge, HAKOM uzeo u obzir sve maloprodajne ponude u kojima se uz uslugu pristupa pruža i javno dostupna telefonska usluga.

Prema dostupnim podacima, udio IP priključaka[17] iznosio je na kraju 2020. 61,03%. Slijedom navedenog, kao polazište u odnosu na koje se utvrđuju zamjenske usluge određen je IP priključak.

Nadalje, pristup putem IP priključka se krajnjim korisnicima može nuditi u svrhu pružanja samostalne javno dostupne telefonske usluge, ali se ista najčešće pruža u kombinaciji s još jednom ili više elektroničkih usluga (npr. širokopojasni pristup internetu i/ili IPTV) u sklopu paketa usluga. Kako se pristup putem IP priključka u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge unutar paketa usluga ni po čemu ne razlikuje od istog izvan paketa, HAKOM smatra kako je, prilikom utvrđivanja zamjenskih usluga, potrebno uzeti u obzir sve priključke putem kojih se pruža javno dostupna telefonska usluga, bez obzira pruža li se korisnicima isključivo javno dostupna telefonska usluga (samostalni priključci) ili paket usluga koji uz jednu ili više elektroničkih komunikacijskih usluga uključuje i javno dostupnu telefonsku uslugu (eng. bundled services).

5.2.1    Pristup putem analognog (POTS) priključka

Prilikom razmatranja zamjenjivosti na strani potražnje, HAKOM stavlja u odnos pristup putem IP priključka i pristup putem POTS priključka koji se koriste u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge. Bitno je napomenuti kako je ovdje riječ o POTS priključcima samo u pristupnom dijelu mreže (od korisnika do lokale centrale), dok su u dijelu mreže od lokalne centrale prema jezgrenoj mreži svi priključci utemeljeni na IP protokolu. Osim toga, uzevši u obzir da je nakon prelaska na IP/IMS, usluga najma korisničke linije (dalje: WLR usluga) u Republici Hrvatskoj moguća korištenjem MSAN POTS porta te da na taj način, operatori i u IP okruženju koriste veleprodajnu WLR uslugu, svi priključci putem WLR usluge se smatraju POTS priključcima te će ih HAKOM na taj način i tretirati.

Iako se udio POTS priključaka, koji je na kraju 2020. iznosio 24,30%, konstantno smanjuje, POTS priključak se zbog svojih funkcionalnih i cjenovnih karakteristika (u maloprodaji se po istoj cijeni nude korisnički paketi s POTS i IP priključcima) može smatrati zamjenskom uslugom pristupu putem IP priključka u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge.

Naime, činjenica je da se sve više korisnika odlučuje za zamjenu svojih POTS priključaka s IP priključcima. Većina operatora svoje usluge pruža upravo putem ovih priključaka nudeći krajnjim korisnicima razne mogućnosti i ugovaranje paketa usluga koji uz javno dostupnu telefonsku uslugu sadrže i uslugu pristupa internetu i/ili IPTV uslugu sa ili bez usluga pokretnih mreža. Odabir IP priključka za pristup javnoj komunikacijskoj mreži je posljedica sve veće popularnosti usluga širokopojasnog interneta i IPTV-a kao i potrebe krajnjih korisnika za korištenjem ovih usluga.

Za većinu korisnika funkcionalno nema razlike u korištenju POTS i IP priključka za javno dostupnu telefonsku uslugu te se u slučaju potrebe za pružanjem još neke elektroničke komunikacijske usluge (širokopojasni internet, IPTV), uglavnom koristi IP priključak. IP priključci koji se koriste isključivo za potrebe javno dostupne telefonske usluge krajnjim korisnicima se nude po cijenama sličnim onima za POTS priključke, dok se paketi usluga, koji osim javno dostupne telefonske usluge uključuju i neku/e drugu/e uslugu/e, krajnjim korisnicima nude po cijenama koje im omogućuju ostvarivanje određenih ušteda u odnosu na pojedinačno korištenje usluga te su iz tog razloga paketi usluga znatno popularniji od korištenja IP priključka isključivo za potrebe ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge.

Uzimajući u obzir funkcionalne karakteristike i slične cijene IP i POTS priključka, HAKOM smatra da su ove dvije vrste priključaka međusobno zamjenjive na strani potražnje i da pripadaju istom mjerodavnom tržištu.

5.2.2    Pristup na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija

Pristup na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge se u Republici Hrvatskoj ostvaruje putem usluge Homebox koju pruža A1, a udjel krajnjih korisnika koji koriste ovakvu vrstu pristupa na kraju 2020. iznosio je 14,66%. Riječ je o usluzi pristupa na fiksnoj lokaciji koja koristi kapacitete pokretne javne komunikacijske mreže.

Usporedbom mjesečnih naknada za pristup na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija i IP priključak uz javno dostupnu telefonsku uslugu, dolazi se do zaključka da su ove dvije vrste pristupa međusobno zamjenjive budući da korisnik za IP priključak[18] mjesečno plaća naknadu od 60,00 kn (bez PDV-a), dok mjesečna naknada za pristup na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija[19] iznosi 65,60 kn (bez PDV-a). U slučaju malog, ali značajnog trajnog povećanja cijene usluge pristupa putem IP priključka, realno je očekivati da bi korisnik IP priključak mogao zamijeniti pristupom na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija, s obzirom da mu on za potrebe ostvarivanja telefonskih poziva omogućuje istu ili vrlo sličnu funkcionalnost.

Ograničenja karakteristična za ovu vrstu pristupa su izraženija za korisnike koji ovu vrstu pristupa koriste u svrhu ostvarivanja širokopojasnog pristupa internetu, nego što je to slučaj s korisnicima javno dostupne telefonske usluge te stoga HAKOM smatra kako su pristup na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija i pristup putem IP priključka zamjenske usluge na strani potražnje.

5.2.3    Pristup putem ISDN priključka

Osnovni razlog korištenja ISDN priključka bila je potreba korisnika za više govornih kanala. Odabirom ISDN priključaka korisnik može imati od najmanje dva (ISDN BRA) pa sve do trideset kanala (ISDN PRA). Kod ISDN PRA priključka korisnik može birati želi li priključiti deset, dvadeset ili trideset kanala. Više govornih kanala korisnik može imati i u slučaju IP priključka.

Budući da krajnjem korisniku omogućuje veliki broj kanala, ISDN PRA priključak zahtijeva i posjedovanje dodatne mrežne opreme za upravljanje pozivima na korisničkoj strani, tj. posjedovanje telefonske (PBX) centrale.

U određenoj mjeri, ISDN PRA priključak se može smatrati zamjenom za više ISDN BRA priključaka i obrnuto, budući da korisnik teoretski može jedan ISDN PRA priključak zamijeniti s više ISDN BRA.

ISDN priključak je na kraju 2020. imao zanemariv tržišni udio u ukupnom broju priključaka koji se koriste u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge (0,0035%). HAKOM smatra kako je navedeno posljedica prelaska korisnika na IP priključke koji svojim funkcionalnostima u najvećoj mogućoj mjeri pružaju korisnicima mogućnosti kao i ISDN priključci, te prilagodbe njihova poslovanja all-IP okruženju. Neovisno o tome, HAKOM smatra da su ove dvije vrste priključaka međusobno zamjenjive i da pripadaju istom mjerodavnom tržištu.

5.2.4    Zamjenjivost usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji i usluge pristupa pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži

Tijekom prošlih godina broj priključaka usluga pokretnih javnih komunikacijskih mreža u Republici Hrvatskoj stagnira pa je tako na kraju 2020. gustoća priključaka (broj uređaja) u pokretnim javnim komunikacijskim mrežama u odnosu na broj stanovnika iznosila 102,12% što je u skladu s kretanjem gustoće korisnika posljednjih pet i više godina otkad, nakon godina postupnog pada, gustoća stagnira na postotcima neznatno iznad 100%. Navedeno je posljedica pojave tarifnih paketa koji ne rade razliku u cijeni između poziva unutar mreže i poziva prema drugim mrežama. Ranije su korisnici imali često dva uređaja različitih operatora zbog velikih razlika između cijena poziva unutar mreže i prema drugim mrežama tako da je korisnicima s većom mjesečnom potrošnjom bilo isplativije imati dvije različite pretplate.

U svrhu određivanja dimenzije usluga ovog tržišta, potrebno je razmotriti je li pristup pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži odgovarajuća zamjenska usluga pristupu nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži s obzirom na povoljnije tarife.

Napredak tehnologije sve više dovodi do toga da se slične usluge mogu pružati i putem nepokretnih i pokretnih mreža, ali i dalje postoji nekoliko čimbenika koji čine pristup pokretnoj mreži funkcionalno drugačijim od pristupa nepokretnoj mreži. Najvažniji čimbenik je, naravno, pokretnost (eng. mobility), koja je karakteristična samo za pokretne mreže. Drugim riječima, korisnik pristupa pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži neovisno o lokaciji, dok pristup nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži može ostvariti samo s fiksne lokacije. Prema tome, zamjenjivost ovih dvaju pristupa za krajnjeg korisnika može biti prihvatljiva samo u jednom smjeru, tj. zbog karakteristike pokretnosti, usluga pristupa pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži predstavlja zamjensku uslugu pristupu nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži, ali ne i obrnuto. Navedeno obrazloženje zašto se spomenuta dva pristupa ne mogu smatrati zamjenskim uslugama dodatno dolazi do izražaja na tržištu javno dostupne telefonske usluge u Republici Hrvatskoj iz razloga što tu uslugu, kako su i sami operatori naveli tijekom javnog poziva, koriste u velikoj mjeri korisnici starije životne dobi odnosno korisnici koji se ne znaju u dovoljnoj mjeri koristiti novijim tehnologijama (govorna usluga putem pokretne mreže).

Cjenovna usporedba usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji i usluge pristupa pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži u svrhu ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge ukazuje na to da bi korisnici koji to žele, jednostavno i uz minimalnu razliku u cijeni mogli uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji zamijeniti uslugom pristupa pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži. Naime, javno dostupna telefonska usluga u pokretnoj mreži je krajnjim korisnicima dostupna uz tarife na bonove (eng. pre-paid) i uz tarife na pretplatu (eng. post-paid). Uz tarifu na bonove primjerice, korisnici mogu za 31,2 kn (bez PDV-a) mjesečno (uz dodatnih 8 kn (bez PDV-a) mjesečne naknade za pristup mreži) ostvariti do 200 minuta razgovora prema svim mrežama. Ipak, s obzirom da u slučaju potrošnje ponuđenih minuta prije isteka predviđenih mjesec dana korisnici ostaju bez mogućnosti ostvarivanja odlaznih poziva do sljedeće nadoplate bona, HAKOM smatra kako tarife na bonove ne predstavljaju odgovarajuću zamjensku uslugu usluzi pristupa i javno dostupnoj telefonskoj usluzi na fiksnoj lokaciji. Kada je riječ o tarifama uz pretplatu, trenutno krajnjim korisnicima nije dostupna tarifa koja bi sadržavala isključivo javno dostupnu telefonsku uslugu. Međutim, krajnji korisnici imaju mogućnost za 63,2 kn (bez PDV-a) mjesečno (uz 8 kn (bez PDV-a) mjesečne naknade za uslugu pristupa mreži) ugovoriti tarifu koja sadrži neograničene pozive prema svim mrežama te 3 GB internet prometa što u usporedbi sa 60 kn (bez PDV-a) mjesečne naknade za POTS ili IP priključak (uz uključenih 60 minuta odlaznog prometa) upućuje na zaključak kako usluga pristupa pokretnoj komunikacijskoj mreži u svrhu ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge predstavlja zamjensku uslugu usluzi pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji.

Ipak, u Republici Hrvatskoj korisnici još uvijek usluge u pokretnoj mreži koriste uz usluge u nepokretnoj mreži, odnosno još uvijek ove dvije vrste usluga percipiraju prvenstveno kao komplementarne prije negoli kao zamjenske usluge. Stoga, a s obzirom i na populaciju koja koristi javno dostupnu telefonsku uslugu putem nepokretne mreže, HAKOM zaključuje kako iako usluga pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji i usluga pristupa pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži nisu u potpunosti zamjenjive usluge, ipak usluge u pokretnoj komunikacijskoj mreži čine/predstavljaju snažan konkurentski pritisak na usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji.

5.2.5    Zamjenjivost usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne korisnike i usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za poslovne korisnike

Iako privatni i poslovni korisnici mogu imati bitno različite potrebe u pogledu komuniciranja, pristup javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge je za obje vrste korisnika funkcionalno identičan, budući da se pruža putem iste infrastrukture i osigurava jednaku ili sličnu kvalitetu usluge. Veliki poslovni korisnici mogu zahtijevati neke dodatne usluge i/ili veću kvalitetu usluge, ali osnovna funkcionalnost je i dalje jednaka.

Uspoređujući tarifne pakete, koji uz uslugu pristupa uključuju i određeni telefonski promet, i cijene po kojima se ti paketi nude privatnim i poslovnim korisnicima, može se doći do zaključka kako su isti gotovo identični. Iako gotovo svi operatori imaju zasebne ponude za privatne i poslovne korisnike, većina tarifnih paketa je ipak dostupna i privatnim i poslovnim korisnicima uz jednake ili slične cijene. Prilikom potpisivanja ugovora, operatori još uvijek dijele ove dvije vrste korisnika u zasebne skupine, ali u konačnici i jedni i drugi, ovisno o njihovim potrebama, mogu dobiti slične usluge bez značajnijih razlika. Privatni korisnici ne mogu direktno birati tarifne pakete koji su namijenjeni poslovnim korisnicima, ali iz razloga što je isti ili gotovo isti tarifni paket većinom ponuđen i privatnim korisnicima po sličnim ili istim cijenama i uvjetima, ne postoji ni realna potreba za takvim odabirom. Slična je situacija i s poslovnim korisnicima koji isključivo biraju tarifne pakete namijenjene poslovnim korisnicima, ali čije su cijene također vrlo slične ili jednake cijenama tarifnih paketa privatnih korisnika.

Slijedom svega navedenog, iako svjestan određenih razlika u potrebama privatnih i poslovnih korisnika i činjenice da operatori još uvijek razlikuju ove dvije vrste korisnika, HAKOM smatra da na strani potražnje ipak nije potrebno definirati dva zasebna tržišta, već da usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike pripadaju istom mjerodavnom tržištu.

5.3    Zamjenjivost na strani ponude

Zamjenjivost na strani ponude se očituje u mogućnosti da drugi operator koji ne pruža usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge i koji ne posjeduje vlastitu infrastrukturu, u slučaju povećanja cijena usluge pristupa hipotetskog monopolista istu počne pružati. Operator koji ne posjeduje vlastitu pristupnu infrastrukturu do krajnjeg korisnika ne bi bio u mogućnosti ponuditi uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u kratkom vremenu prije svega zbog potrebnih radnji koje iziskuju dugo vrijeme realizacije (npr. kopanje, povlačenje medija i dr.) te zbog visine njihovih pratećih troškova. Stoga, nije realno da bi takav operator mogao ponuditi uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži koje se pruža na fiksnoj lokaciji u kratkom vremenu i kao brzi odgovor na malo, ali trajno povećanje cijena hipotetskog monopolista pa HAKOM zaključuje da na strani ponude ne postoji dodatna zamjenska usluga u odnosu na usluge koje su već uključene na strani potražnje.

5.4    Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji

Mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji obuhvaća područja u kojemu određeni operatori pružaju usluge pod istim uvjetima, u kojima su uvjeti tržišnog natjecanja slični ili dovoljno homogeni i koji se mogu razlikovati od susjednih zemljopisnih područja u kojima su prevladavajući uvjeti konkurencije znatno različiti ili heterogeni.

Nadalje, zemljopisna dimenzija mjerodavnog tržišta se uglavnom određuje na osnovu pokrivenosti mrežom i postojanja jednakog pravnog i regulatornog okvira na određenom zemljopisnom području. U tom smislu potrebno je istaknuti da alternativni operatori grade vlastite mreže (to se posebice odnosi na urbana područja) putem kojih se mogu pružati i usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge, međutim te mreže se prvenstveno grade zbog pružanja usluga širokopojasnog pristupa. Naime, gradnja novih mreža radi pružanja usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge ne bi bila ekonomski opravdana niti isplativa. S druge strane, najveći konkurentski pritisak na usluge pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge dolazi od usluga pristupa na fiksnoj lokaciji putem pokretne mreže koja je rasprostranjena jednoliko na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Stoga se može zaključiti, da usprkos sve većoj pokrivenosti određenih područja alternativnim širokopojasnim infrastrukturama da su, ako se promatra samo tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, uvjeti tržišnog natjecanja na području cijele Republike Hrvatske slični i dovoljno homogeni.

Uzevši u obzir kako po mišljenju HAKOM-a postojeći ili novi operatori koji eventualno žele ući na ovo tržište ne mogu isplativost poslovanja temeljiti isključivo na pružaju javno dostupne telefonske usluge krajnjim korisnicima putem nepokretne mreže te da su uvjeti tržišnog natjecanja (uzimajući u obzir samo tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike) na području cijele Republike Hrvatske slični, HAKOM smatra kako na ovom tržištu nije potrebno provesti detaljnu geografsku analizu tržišta, nego će se ista provesti prilikom analiza tržišta širokopojasnog pristupa (M3a/2014 i M3b/2014).

Slijedom navedenog HAKOM smatra da je mjerodavno tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike u zemljopisnoj dimenziji u opsegu nacionalno, odnosno mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji čini cijeli teritorij Republike Hrvatske.

5.5    Stajalište nadležnog regulatornog tijela o određivanju mjerodavnog tržišta

Na temelju zamjenjivosti na strani ponude i potražnje, HAKOM je zaključio da mjerodavno tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike obuhvaća sljedeće usluge:

• uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem IP priključka, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga;

• uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem POTS priključka, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga;

• uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga;

• uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike koja se pruža putem ISDN priključka, neovisno o tome nudi li se navedeni pristup samostalno ili kao sastavni dio paketa usluga.

Nadalje, HAKOM je odredio da je mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji nacionalni teritorij Republike Hrvatske.

6        Test tri mjerila na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike

S obzirom da tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike[20] nije sastavni dio Preporuke o mjerodavnim tržištima[21], HAKOM može prethodno regulirati navedeno tržište jedino u slučaju da su na njemu istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

• prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

• struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira

• primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

U slučaju da su istodobno zadovoljena sva tri mjerila, HAKOM je u mogućnosti provesti analizu kojom se utvrđuje razina tržišnog natjecanja, odnosno utvrđuje se postoje li na tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom.

Ukoliko HAKOM utvrdi da na tržištu nisu zadovoljena sva tri mjerila, donijet će odluku o ukidanju prethodno određenih regulatornih obveza.

HAKOM će provjeravati prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište (prvo mjerilo) te će provjeravati teži li struktura tržišta djelotvornom tržišnom natjecanju unutar odgovarajućeg vremenskog okvira (drugo mjerilo) zasebno s aspekta cjelokupnog tržišta te zasebno s aspekta Optime. Uzevši u obzir kako su u postojećoj analizi tržišta glavni temelj za regulaciju tržišta, a time podredno i određivanje regulatornih obveza, bila HT-ova upravljačka prava u Optimi, koja su prestala 10. srpnja 2021., HAKOM smatra opravdanim prvo i drugo mjerilo analizirati i zasebno za Optimu.

6.1    Trenutno stanje na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike

Predmet ovog dokumenta je tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži za privatne i poslovne korisnike koje obuhvaća uslugu pristupa mreži u svrhu ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge koju korisnici u Republici Hrvatskoj ostvaruju putem IP priključaka, POTS priključaka, korištenjem usluge pristupa na fiksnoj lokaciji putem mreže pokretnih komunikacija ili pak putem ISDN priključaka[22].

Uvodno, potrebno je istaknuti kako posljednjih godina u Republici Hrvatskoj interes krajnjih korisnika za samostalnom javno dostupnom telefonskom uslugom kontinuirano opada. Primjerice, u prethodnom trogodišnjem razdoblju broj korisnika samostalne javno dostupne telefonske usluge smanjen je za 35%. (Slika 2). Istovremeno, sve je više korisnika koji javno dostupnu telefonsku uslugu u nepokretnoj mreži dopunjavaju uslugom pristupa internetu, uslugom televizije te javno dostupnom telefonskom uslugom u pokretnoj mreži kroz tzv. pakete usluga ugovaranjem kojih korisnici ostvaruju značajne popuste te čiji broj kontinuirano raste. Tako, na kraju 2020., 76% korisnika svoje usluge u nepokretnoj mreži koristi kroz pakete usluga (Slika 3).

Slika 2 Broj korisnika samostalne javno dostupne telefonske usluge za razdoblje od prvog polugodišta 2018. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Slika 3 Raspodjela korisnika javno dostupne telefonske usluge

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Uslijed povećane potražnje za paketima širokopojasnih usluga, širokopojasni pristup internetu predstavlja prevladavajući način pružanja usluga u nepokretnim mrežama, a s obzirom na kontinuirani rast prihoda tog segmenta tržišta, jasno je kako je javno dostupna telefonska usluga danas prateća usluga uz širokopojasne usluge (pristupa internetu ili IPTV-a).

Uz prethodno navedeno, u razdoblju od prvog polugodišta 2018. do kraja 2020. nastavljen je opadajući trend korištenja javno dostupne telefonske usluge. Tako je u promatranom razdoblju zabilježen pad broja odlaznih minuta iz nepokretne mreže od 14% (Slika 4). Pri tom se blagi porast zabilježen u 2020. može objasniti povećanom potrebom za telefoniranjem uslijed mjera socijalnog distanciranja zbog pandemije COVID-19 i dva razorna potresa koja su pogodila Republiku Hrvatsku.

Slika 4 Trajanje odlaznih poziva iz nepokretne mreže za razdoblje od prvog polugodišta 2018. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Zbog prethodno navedenog, HAKOM je mišljenja kako operatori u Republici Hrvatskoj svoje poslovne planove danas ne mogu temeljiti na usluzi pristupa nepokretnoj mreži u svrhu javno dostupne telefonske usluge te očekuje da će, u razdoblju na koje se odnosi ova analiza operatori nastaviti aktivnosti kojima se potiče prelazak korisnika samostalne javno dostupne telefonske usluge na pakete usluga.

U nastavku, HAKOM će provesti analizu tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a.

6.2    Prvo mjerilo: Prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode

Prvo mjerilo iz članka 53. stavka 2. ZEK-a se odnosi na prisutnost visokih i trajnih zapreka ulasku na tržište. Njime se nastoji odrediti postoje li u određenom trenutku visoke i trajne zapreke ulaska na tržište koje mogu biti strukturne, pravne ili regulatorne prirode.

6.2.1    Strukturne zapreke ulaska na tržište

Visoke strukturne zapreke postoje na tržištu na kojem je za pružanje usluga potrebna infrastruktura čija replikacija nije moguća ili za koju replikacija nije ekonomski opravdana, na tržištima koja karakteriziraju ekonomija razmjera i/ili opsega, visoki nepovratni troškovi i sl. Utvrđivanjem postoje li visoke i trajne prepreke ulaska na određeno tržište, HAKOM može utjecati na razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja na tom tržištu.

Kako bi krajnjim korisnicima mogao ponuditi uslugu pristupa u svrhu isključivo javno dostupne telefonske usluge, koja je predmet ovog dokumenta, postojeći operator može sam graditi pristupnu infrastrukturu do krajnjeg korisnika ili može koristiti pristupnu infrastrukturu drugog operatora. Kapitalna ulaganja potrebna za izgradnju i stavljanje u uporabu pristupne mrežne infrastrukture za pružanje isključivo javno dostupne telefonske usluge su izuzetno visoka odnosno, u potpunosti neisplativa. Međutim, u određenim područjima postoje već izgrađene mreže alternativnih operatora putem kojih se također mogu pružati telefonske usluge, iako su te mreže izgrađene kako bi se pružale usluge širokopojasnog pristupa i u pravilu se samostalne telefonske usluge niti ne pružaju putem tih mreža. S druge strane ne smije se zanemariti da su operatori pokretnih mreža već izgradili vlastitu infrastrukturu kojom gotovo u potpunosti pokrivaju cjelokupni teritorij Republike Hrvatske te da već pružaju (Homebox usluga od A1) ili mogu pružati javno dostupnu telefonsku uslugu na nepokretnoj lokaciji.

Ipak, uzimajući u obzir zemljopisnu rasprostranjenost pristupne mrežne infrastrukture HT-a, te da repliciranje arhitekture HT-a za pružanje samostalne telefonske usluge nije ekonomski opravdano, HAKOM smatra kako na ovom tržištu postoji strukturna zapreka nadzora infrastrukture kod koje postoje visoke zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije.

Međutim, da bi se u potpunosti sagledao kriterij postojanja visokih zapreka razvoju infrastrukturne konkurencije, potrebno je analizirati i postojanje/dostupnost veleprodajnih ponuda putem kojih operatori mogu ostvarivanjem pristupa HT-ovoj mreži krajnjim korisnicima ponuditi uslugu pristupa u svrhu pružanja javno dostupne telefonske usluge, a koje mogu dovesti do ublažavanja ili potpunog uklanjanja visokih zapreka ulasku na predmetno maloprodajno tržište.

U trenutku pisanja ovog dokumenta, na veleprodajnoj razini, operatori mogu koristiti sljedeće usluge pristupa HT-ovoj mreži:

• usluga najma korisničke linije (WLR) uz uslugu predodabira operatora (CPS)

• usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (ULL)

• usluga pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON)

• usluga virtualnog kanala za govor (VOIP) uz uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa (N)BSA

• usluga samostalnog virtualnog kanala za govor (NBSA VOIP)

te na temelju istih ponuditi krajnjim korisnicima maloprodajnu uslugu pristupa mreži u svrhu ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge.

Usluga najma korisničke linije (WLR) predstavlja „preprodaju“ HT-ove usluge pristupa te ne zahtjeva dodatna ulaganja od strane operatora koja postoje u slučaju usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (ULL), usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) i usluge samostalnog virtualnog kanala za govor (NBSA VOIP).

Drugim riječima, troškovi (troškovi modema, troškovi DSLAM-a, troškovi prijenosne mreže itd.) koji postoje prilikom uspostave direktnog pristupa mreži kroz uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, a koja operatorima omogućava pružanje kompletne lepeze širokopojasnih usluga ili troškovi koje operatori imaju kad koriste uslugu samostalnog virtualnog kanala za govor (VoIP) koju je također moguće jednostavno dopuniti bilo kojom drugom širokopojasnom uslugom, sugeriraju kako je poslovno gotovo neisplativo postojećim operatorima izabrati ove veleprodajne usluge kako bi krajnjim korisnicima pružali isključivo samostalnu javno dostupnu telefonsku uslugu. Međutim, iako operatori korisnici usluge direktnog pristupa prvenstveno koriste kako bi pružali pakete usluga (telefonska usluga, usluga pristupa Internetu, IPTV usluga), vlastite mrežne troškove povezane s pružanjem tih usluga ionako već imaju, oni uslugu samostalne telefonske usluge pojedinačnim korisnicima mogu pružiti uz nešto veće troškove u odnosu na troškove trenutno regulirane WLR usluge, ali uz ukupnu manju isplativost nego kada te usluge koriste za pružanje paketa usluga.

Dakle, ocjenjujući troškovnu isplativost, operatori koji bi željeli krajnjim korisnicima ponuditi isključivo javno dostupnu telefonsku uslugu, učinili bi to korištenjem indirektnog pristupa mreži putem WLR/CPS usluge iz razloga što taj, indirektni pristup mreži drastično smanjuje vlastite mrežne troškove operatora.

Međutim, uz spomenutu troškovnu prednost koju WLR/CPS usluga ima u odnosu na usluge direktnog pristupa, treba napomenuti kako su mogućnosti operatora koji koriste WLR/CPS uslugu za diverzifikacijom maloprodajnih usluga bitno ograničene. Uzimajući u obzir sve gore navedeno, a naročito okolnost sve manje potražnje za samostalnom javno dostupnom telefonskom uslugom te sve izraženiju potražnju korisnika za širokopojasnim uslugama, odnosno za paketima usluga, HAKOM je mišljenja kako, operatori koji nemaju vlastitu infrastrukturu, telefonske usluge (koje su sve više dio paketa usluga) mogu jednostavno pružati putem reguliranih veleprodajnih usluga ULL, FA-PON i NBSA.

Drugim riječima, zbog svega prethodno navedenog, HAKOM smatra kako veleprodajna WLR usluga više nije relevantna za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija iz razloga što operatori na njoj više ne mogu planirati niti temeljiti svoju konkurentnost. U prilog navedenom govore i podaci o broju korisnika WLR usluge, čiji je udio u ukupnom broju korisnika javno dostupne telefonske usluge na kraju 2020. gotovo zanemariv i iznosi 2,92% (Slika 5).

Slika 5 Udio WLR priključaka u ukupnim priključcima korisnika javno dostupne telefonske usluge na kraju 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Ipak, promatrajući s aspekta Optime, uz 65,19% korisnika koji javno dostupnu telefonsku uslugu koriste u paketima usluga (Slika 6) udio Optiminih WLR/CPS korisnika u ukupnom broju korisnika javno dostupne telefonske usluge Optime na kraju 2020. iznosi 19,81% (Slika 7), što prema mišljenju HAKOM-a predstavlja značajan udio korisničke baze Optime, međutim ne utječe na prethodno izneseni zaključak. Naime, posljednjih godina i sama Optima provodi aktivnosti kojima potiče prelazak korisnika na pakete usluga, odnosno na veleprodajnoj razini WLR uslugu zamjenjuje uslugom ULL-a ili NBSA uslugom pa je zadržavanje navedenih pokazatelja na razinama onih iz prethodne analize, između ostalog posljedica i smanjenja ukupnog broja korisnika javno dostupne telefonske usluge Optime (a što je u skladu s tržišnim kretanjem ukupnog broja korisnika javno dostupne telefonske usluge).

Slika 6 Raspodjela korisnika javno dostupne telefonske usluge Optime

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Slika 7 Udio WLR priključaka u ukupnim priključcima korisnika javno dostupne telefonske usluge na kraju 2020. – podaci za Optimu

Izvor: Upitnik za prikupljanje podataka za potrebe provođenja postupka analize tržišta, svibanj 2021.

Dakle, u odnosu na povećanu potražnju krajnjih korisnika za paketima usluga u kojima je javno dostupna telefonska usluga jedna od sastavnica, i široko rasprostranjenu dostupnost veleprodajnih usluga ULL-a, FA-PON i (N)BSA putem kojih operatori mogu odgovoriti na zahtjeve krajnjih korisnika, a koje je HT obvezan pružati pod reguliranim uvjetima, HAKOM smatra kako postojanje ovih ponuda u značajnoj mjeri ublažava/uklanja visoke zapreke ulasku na mjerodavno tržište. Naime, upravo ove veleprodajne usluge omogućavaju operatorima da putem njih ponude krajnjim korisnicima javno dostupnu telefonsku uslugu na isplativ način (odnosno u kombinaciji s drugim elektroničkim komunikacijskim uslugama).

Osim toga, potrebno je uzeti u obzir kako je pristup mreži putem IP priključka u Republici Hrvatskoj (u kojoj je potpuni prelazak na all-IP međupovezivanje završen 2015.) prevladavajući način na koji korisnici ostvaruju pristup mreži, što samo upućuje na zaključak da su telefonske usluge temeljene na VOIP tehnologiji (upravljani VOIP pozivi) široko i dobro prihvaćene od strane većine krajnjih korisnika.

Slijedom prethodno navedenog, HAKOM smatra kako postojanje veleprodajnih ponuda na temelju kojih ostali operatori mogu krajnjim korisnicima ponuditi javno dostupnu telefonsku uslugu u kombinaciji s bilo kojom drugom elektroničkom komunikacijskom uslugom, ublažava visoke i trajne strukturne zapreke ulasku na mjerodavno tržište i to u mjeri u kojoj u odsustvu regulacije ne bi bio ugrožen daljnji razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja.

6.2.2    Pravne ili regulatorne zapreke ulaska na tržište

Na temelju preporuke Europske komisije, pravne ili regulatorne prepreke ne ovise o ekonomskim uvjetima, već proizlaze iz pravnih, administrativnih ili ostalih sličnih mjera koje indirektno utječu na ulazak novih operatora na tržište.

Glavne pravne ili regulatorne zapreke ulaska na tržište odnose se na sljedeće:

• potrebu za administrativnom odlukom, odnosno dozvolom, kako bi se moglo započeti s komercijalnim radom;

• ograničenja i uvjete povezane uz uporabu radiofrekvencijskog spektra;

• utjecaj načina na koji je postavljena regulacija na nove operatore koji planiraju ući na tržište.

a) potreba za administrativnom odlukom, odnosno dozvolom, kako bi se moglo započeti s komercijalnim radom

Temeljem članka 31. ZEK-a, svaka pravna ili fizička osoba ima pravo postaviti, upotrebljavati i davati na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu te pružati elektroničke komunikacijske usluge na području RH bez pribavljanja posebnog ovlaštenja, odnosno u mogućnosti su navedene usluge pružati samo na temelju općeg ovlaštenja. Opće ovlaštenje podrazumijeva da su, sukladno članku 32. ZEK-a, obvezni 15 dana prije početka pružanja usluga obavijestiti u pisanom obliku HAKOM o svojoj namjeri.

b) ograničenja i uvjeti povezani uz uporabu radiofrekvencijskog spektra

Navedeni tip zapreke se ne odnosi na tržište koje je predmet ovog dokumenta.

c) utjecaji načina na koji je postavljena regulacija na nove operatore koji planiraju ući na tržište

HAKOM smatra kako ne postoje nikakve odredbe, u zakonskim ili podzakonskim aktima, koje

bi onemogućile postojećem operatoru da nastavi pružati usluge. Svaki operator može putem vlastite infrastrukture pružati uslugu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike pri čemu ne postoji nikakva regulatorna zapreka ulasku na predmetno tržište ili zadržavanja na spomenutom tržištu.

6.2.3    Zaključak o prvom mjerilu

Na temelju činjenica iznesenih u prvom mjerilu, HAKOM zaključuje kako su na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, postojanjem odgovarajućih zamjenskih veleprodajnih ponuda na temelju kojih operatori mogu bez prevelikih dodatnih troškova odgovoriti na zahtjeve krajnjih korisnika, značajno ublažene visoke i trajne strukturne zapreke za ulazak na tržište, dok zapreke pravne i regulatorne prirode na ovom tržištu ne postoje. HAKOM smatra da na tržištu na pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike prvo mjerilo nije zadovoljeno.

6.3    Drugo mjerilo: Struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira

Analiza drugog mjerila kojom se nastoji utvrditi teži li tržište u točno određenom trenutku i određenom budućem razdoblju djelotvornom tržišnom natjecanju trebala bi se provesti tako da se utvrdi razina tržišnog natjecanja i pored postojanja mogućih zapreka za ulazak na tržište, a imajući na umu činjenicu da i tržište gdje postoje prepreke za ulazak na tržište može imati karakteristike po kojima teži razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira. Težnja razvoju održivog tržišnog natjecanja unutar odgovarajućeg vremenskog okvira ne znači da će se isto dogoditi u vrlo kratkom razdoblju, već znači da je analizom utvrđeno da postoji određena dinamika tržišnih događaja i pokazatelja koja bi mogla dovesti do djelotvornog tržišnog natjecanja i bez prethodne regulacije.

HAKOM je mišljenja da se danas, trendovi koje Europska komisija uzima u obzir prilikom provođenja testa tri mjerila na ovom mjerodavnom tržištu ne razlikuju bitno od onih u Republici Hrvatskoj.

Primjerice, jedna od glavnih pretpostavki na kojima Europska komisija još 2014. temelji svoj zaključak o izostavljanju ovog mjerodavnog tržišta s popisa tržišta podložnih prethodnoj regulaciji je pretpostavka da će učinkovita konkurencija na ovom tržištu biti potaknuta razvojem na blisko povezanom maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa, kao i zamjenom telefonskih usluga u nepokretnoj mreži telefonskim uslugama u pokretnim mrežama (eng. Fixed-Mobile Substitution). Dodatno, Europska komisija navodi da će VoIP usluge, uslijed razvoja alternativnih NGA infrastruktura (kabelska, FTTx) i jednostavnog pristupa reguliranim veleprodajnim uslugama poput ULL, FA-PON i (N)BSA, igrati sve važniju ulogu na tržištu pristupa telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji. Uz to, još 2014. je bio vidljiv trend porasta zahtjeva korisnika za paketima usluga i trend smanjenja korištenja samostalnih telefonskih usluga.

Prema mišljenju HAKOM-a, koje se temelji na dostupnim podacima s tržišta, sve ove pretpostavke su ispunjene i u RH. HAKOM je za potrebe donošenja zaključaka o drugom mjerilu, analizirao sljedeće podatke:

• broj korisnika WLR usluge

• broj korisnika samostalne javno dostupne telefonske usluge (tzv. stand alone voice usluga).

Na temelju obveze pristupa i korištenja posebnih dijelova mreže koja mu je određena kao operatoru sa značajnom tržišnom snagom na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, HT od srpnja 2011. pruža operatorima veleprodajnu uslugu najma korisničke linije. S obzirom da ne iziskuje dodatne troškove ni ulaganja, ovu uslugu operatori (trenutno samo A1 i Optima) koriste upravo kako bi krajnjim korisnicima na maloprodajnoj razini pružili uslugu pristupa u svrhu korištenja samostalne javno dostupne telefonske usluge.

Na slici 8 vidljivo je kako je u RH i dalje prisutan silazni trend korištenja WLR usluge pri čemu je na kraju 2020. broj korisnika WLR usluge gotovo prepolovljen u odnosu na prvo polugodište 2017., a HAKOM očekuje da će se isti trend nastaviti i dalje.

Slika 8 Kretanje broja korisnika WLR usluge u razdoblju od prvog polugodišta 2017. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Prema saznanjima HAKOM-a, operatori korisnici WLR usluge već provode kontinuirane i proaktivne aktivnosti kako bi motivirali korisnike na nadopunu samostalne javno odstupne telefonske usluge dodatnim uslugama interneta i/ili IPTV-a. Unatoč tome, manji dio korisnika, uglavnom oni starije životne dobi, iz subjektivnih razloga nastavljaju koristiti maloprodajnu uslugu na temelju WLR i CPS usluge. Na kraju 2020. riječ je o 12% priključaka samostalne javno dostupne telefonske usluge (Slika 9), odnosno o samo 3% svih priključaka javno dostupne telefonske usluge (Slika 10).

Slika 9 Udio WLR priključaka u ukupnim priključcima samostalne javno dostupne telefonske usluge za razdoblje od kraja 2017. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Slika 10 Udio WLR priključaka u ukupnim priključcima putem kojih korisnici ostvaruju javno dostupnu telefonsku uslugu za razdoblje od kraja 2017. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Iako WLR predstavlja uslugu temeljem koje operatori mogu na ekonomski najisplativiji način krajnjim korisnicima ponuditi uslugu pristupa mreži u svrhu ostvarivanja samostalne javno dostupne telefonske usluge, HAKOM smatra kako ključna potražnja na maloprodajnoj razini proizlazi iz potražnje za širokopojasnim uslugama, odnosno paketima usluga u kojima je javno dostupna telefonska usluga jedna od sastavnica. U tom slučaju, operatori korištenjem WLR usluge ne bi bili u mogućnosti odgovoriti na zahtjeve krajnjih korisnika i ponuditi im neki od paketa usluga, dok bi ponuda paketa usluga krajnjem korisniku bila isplativa i moguća korištenjem ostalih veleprodajnih usluga HT-a (ULL, FA-PON i NBSA). Na slici 11 prikazana je raspodjela korištenja javno dostupne telefonske usluge (samostalna javno dostupna telefonska usluga u odnosu na javno dostupnu telefonsku uslugu u paketima usluga) za razdoblje od kraja 2017. do kraja 2020. Isti podaci samo za Optimu vidljivi su na slici 13.

Slika 11 Raspodjela korištenja javno dostupne telefonske usluge za razdoblje od kraja 2017. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Dakle, uslijed povećane potražnje za paketima usluga, HAKOM očekuje da će se trend smanjenja korištenja samostalne javno dostupne telefonske usluge i dalje nastaviti. Uz to, HAKOM procjenjuje kako će u budućem razdoblju na koje se odnosi ova analiza predmetno mjerodavno tržište pristupa mreži (za potrebe ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge) težiti djelotvornom tržišnom natjecanju uslijed konkurentskih pritisaka koji će dolaziti s povezanog maloprodajnog tržišta širokopojasnog pristupa internetu na kojem će korisnici ugovaranjem paketa usluga moći jednostavno i bez dodatnih troškova ugovoriti i koristiti usluge s ovog mjerodavnog tržišta. Dodatno, HAKOM smatra kako se, s obzirom na postojeću regulaciju na povezanim veleprodajnim tržištima, nijedan operator neće moći ponašati neovisno o konkurenciji i krajnjim korisnicima, odnosno da nijedan operator neće moći bez posljedica podići cijene usluga (s ovog tržišta) budući da će, u tom slučaju korisnici vrlo vjerojatno prijeći na usluge drugog operatora.

Promatrajući pak podatke koji se odnose na Optimu, a zbog specifičnih uvjeta koji su karakterizirali njeno poslovanje u prethodnom trogodišnjem razdoblju, HAKOM je mišljenja kako, uz vidljivo smanjenje broja WLR korisnika Optime (Slika 12,) udio od 19,81% koji se odnosi na korisnike koji javno dostupnu telefonsku uslugu koriste na temelju WLR/CPS usluge predstavlja još uvijek značajan dio korisničke baze Optime (budući da je isti krajem 2017., kada je nastavljena regulacija mjerodavnog tržišta, iznosio 21%).

Slika 12 Kretanje broja korisnika WLR usluge u razdoblju od kraja 2017. do kraja 2020. za Optimu

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Slika 13 Raspodjela korištenja javno dostupne telefonske usluge (samostalno ili u paketima usluga) za razdoblje od kraja 2017. do kraja 2020. za korisnike Optime

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Osim toga, značajan je i podatak kako su, na kraju 2020. 85% korisnika usluge najma korisničke linije upravo Optimini korisnici (Slika 14).

Slika 14 Raspodjela WLR korisnika na kraju 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Ipak, iako se udio Optiminih WLR korisnika u ukupnim korisnicima javno dostupne telefonske usluge Optime i udio Optiminih WLR korisnika u ukupnim WLR korisnicima nije značajnije promijenio u odnosu na posljednju odluku o analizi (što je posljedica, između ostalog, i smanjenja korisničke baze Optime (Slika 15)), HAKOM smatra kako isto ni na koji način ne utječe na zaključak da bi mjerodavno tržište, u odsustvu regulacije, težilo djelotvornom tržišnom natjecanju. Kontinuirani pad broja priključaka koji se koriste za ostvarivanje javno dostupne telefonske usluge Optime odgovara kretanju ukupnog broja istih priključaka koji je vidljiv na slici 16.

Slika 15 Kretanje broja priključaka u svrhu ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge za Optimu; podaci za razdoblje od kraja 2017. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Slika 16 Kretanje ukupnog broja priključaka putem kojih korisnici ostvaruju javno dostupnu telefonsku uslugu za razdoblje od kraja 2017. do kraja 2020.

Izvor: Tromjesečni upitnici HAKOM-a - telefonske usluge u javnoj nepokretnoj komunikacijskoj mreži, prosinac 2020.

Naime, uz ostale prethodno opisane okolnosti, HAKOM je uzeo u obzir i činjenicu da HT više nema upravljačka prava nad Optimom, odnosno da nema mogućnost utjecati na njeno poslovanje, kao što je to imao mogućnost u prethodnom razdoblju.

Slijedom svega navedenog, HAKOM smatra kako drugo mjerilo nije zadovoljeno, odnosno da mjerodavno tržište, u odsustvu regulacije, teži djelotvornom tržišnom natjecanju. Međutim, HAKOM smatra kako prethodno prikazani podaci o trenutnom korištenju WLR usluge, posebno s aspekta Optime, predstavljaju snažne razloge zbog kojih bi bilo opravdano razmotriti određivanje prijelaznog razdoblja do potpunog ukidanja regulacije. Navedeno je predloženo i od strane sva tri operatora koja su dostavila svoje komentare tijekom javnog poziva. Naime, HT, Optima i A1 ocjenjuju potrebnim odrediti prijelazno razdoblje s jasno definiranim uvjetima do potpunog ukidanja regulacije koja se odnosi na WLR uslugu. Sva tri operatora smatraju, a s čime je HAKOM suglasan, kako bi se na taj način izbjegao rizik narušavanja tržišne utakmice neplaniranim povećanjem troškova primjerice WLR usluge, koji bi se u konačnici odrazio i na cijene maloprodajnih ponuda operatora.

6.3.1    Zaključak o drugom mjerilu

Na temelju svih činjenica iznesenih u drugom mjerilu, HAKOM zaključuje kako tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, u odsustvu regulacije, teži djelotvornom tržišnom natjecanju.

6.4    Treće mjerilo: Primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu

Uzimajući u obzir da na mjerodavnom tržištu istodobno moraju biti zadovoljena sva tri mjerila kako bi HAKOM primijenio postupak iz članka 52. stavak 1. ZEK-a, a da prva dva mjerila na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike nisu zadovoljena, HAKOM nije ulazio u ocjenu omogućava li ili ne, primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu, odnosno nije ispitivao da li je zadovoljeno treće mjerilo.

6.4.1    Zaključak o trećem mjerilu

HAKOM nije ulazio u ocjenu omogućavaju li propisi o zaštiti tržišnog natjecanja odnosno naknadna regulacija uklanjanje nedostataka na mjerodavnom tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike.

6.5    Stajalište nadležnog regulatornog tijela o utvrđivanju je li mjerodavno tržište podložno prethodnoj regulaciji

Na temelju provedene analize tri mjerila iz članka 53. stavka 2. ZEK-a, HAKOM je zaključio kako mjerodavno tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike, nije podložno prethodnoj regulaciji jer nisu istodobno zadovoljena sva tri mjerila.

U skladu s navedenim, HAKOM donosi odluku o ukidanju svih regulatornih obveza koje su na ovom tržištu prethodno bile određene HT-u, Iskonu i Optimi.

S tim u vezi, HAKOM je razmatrao dvije mogućnosti:

• Opcija 1 - mogućnost ukidanja svih prethodno određenih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom s danom donošenja odluke u postupku analize tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike i utvrđivanja je li isto podložno prethodnoj regulaciji i

• Opcija 2 - mogućnost ukidanja svih prethodno određenih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom s danom donošenja odluke u postupku analize tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike i utvrđivanja je li isto podložno prethodnoj regulaciji uz određivanje odgovarajućeg prijelaznog razdoblja tijekom kojeg je HT obvezan pružati WLR uslugu prema postojećim cijenama.

Izborom Opcije 1, operatori korisnici WLR usluge bi, u slučaju da HT istu prestane pružati ili ju nastavi pružati uz povećanje cijene, bili odjednom primorani prilagoditi svoje poslovanje novonastalim okolnostima. Takva bi prilagodba od operatora zahtijevala istovremene, značajne neplanirane organizacijske i financijske prilagodbe čime bi se značajno narušila poslovna i financijska stabilnost operatora.

Naime, u opisanoj bi situaciji operatori trebali imati već izrađen plan migracije WLR korisnika na druga veleprodajna rješenja, obavijestiti krajnje korisnike o očekivanim promjenama te pribaviti njihovu suglasnost za iste, imati spremnu korisničku opremu potrebnu za korištenje usluga na strani korisnika te osoblje koje bi istu stavilo u upotrebu, što sve iziskuje i značajna financijska sredstva.

S obzirom da je Optima korisnik 85% svih WLR priključaka te da ti priključci predstavljaju značajan udio u ukupnom broju Optiminih korisnika, nagli prestanak pružanja WLR usluga po reguliranoj cijeni bi najviše financijski pogodio Optimu te postoji rizik da bi Optima naglo izgubila i veliki broj korisnika, a samim time i prihoda. Navedeno bi s obzirom na situaciju sa nepovoljnom strukturom tržišta u nepokretnoj mreži imalo negativan utjecaj na tržišno natjecanje, a posredno i na krajnje korisnike koji bi u nedostatku tržišnog natjecanja potencijalno bili izloženi višim maloprodajnim cijenama i nižoj kvaliteti usluge.

Opisana situacija iznenadnog prestanka dostupnosti WLR usluge bi s druge strane potaknula operatore korisnike na brzu reakciju i prilagodbu te bi potencijalno mogla imati i djelomične pozitivne učinke poput povećanja broja širokopojasnih priključaka, povećanja učinkovitih ulaganja što bi imalo pozitivan učinak na ostvarenje strateških ciljeva razvoja širokopojasnog pristupa i povećanja djelotvornih ulaganja.

Druga mogućnost (Opcija 2) koju je HAKOM razmatrao, između ostalog uzimajući u obzir i prijedloge operatora pristigle tijekom javnog poziva, je ukidanje svih prethodno određenih regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom s danom donošenja odluke u postupku analize tržišta pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike i utvrđivanja je li isto podložno prethodnoj regulaciji, ali uz određivanje odgovarajućeg prijelaznog razdoblja tijekom kojeg je HT obvezan nastaviti pružati WLR uslugu po postojećim cijenama. Na taj način bi se rizik i negativni učinci povezani s iznenadnim prestankom pružanja WLR usluge otklonili te bi operatori imali dovoljno vremena za prilagodbu na nove okolnosti. Izborom ove opcije svi bi operatori mogli bez većih posljedica, postepeno migrirati postojeće WLR korisnike na alternativnu veleprodajnu uslugu. Navedeno je osobito važno za Optimu koja je u trenutku izrade ovoga dokumenta u postupku preuzimanja.

Nadalje, postupna migracija korisnika tijekom prijelaznog razdoblja bi mogla imati izraženije pozitivne učinke na razvoj širokopojasnog pristupa i povećanje učinkovitih ulaganja od iznenadne migracije, budući da bi se u slučaju postupne migracije u prijelaznom razdoblju veći broj korisnika lakše opredijelio za migraciju na širokopojasni priključak. S druge strane, u slučaju iznenadne migracije vrlo vjerojatno bi se veći broj korisnika odlučio na promjenu operatora i ostanak na POTS priključku, što bi se u konačnici negativno odrazilo na razinu tržišnog natjecanja (iz razloga što bi se u toj situaciji tržišni udio HT-a povećao).

U takvom razvoju događaja profitirali bi i krajnji korisnici jer bi uz višu razinu tržišnog natjecanja imali veće mogućnosti izbora, kvalitetnije usluge i niže cijene u odnosu na situaciju kada je razina tržišnog natjecanja niža.

Uzevši u obzir sve pozitivne i negativne učinke obje opcije, HAKOM zaključuje da Opcija 2 ima prevladavajuće pozitivne učinke i bolje doprinosi razvoju tržišnog natjecanja, povećanju učinkovitih ulaganja i donosi više dobrobiti krajnjim korisnicima od Opcije 1 te je u cilju osiguravanja regulatorne predvidivosti te zaštite interesa krajnjih korisnika (kojima se usluge još uvijek pružaju putem WLR usluge), smatrao prikladnijim omogućiti odgovarajući rok za prilagodbu.

Dakle, HAKOM smatra nužnim osigurati prijelazno razdoblje od 18 mjeseci tijekom kojeg bi HT bio obvezan nastaviti pružanje WLR usluge po trenutno važećim cijenama. Ova obveza odnosi se samo na postojeće korisnike WLR usluge, tj. one za koje je WLR usluga ugovorena do dana stupanja na snagu ove odluke. Prilikom određivanja roka prijelaznog razdoblja, HAKOM je vodio računa o potrebi zaštite tržišnog natjecanja te činjenici da operatori korisnici i dalje koriste WLR uslugu (slike 5, 6 i 8) zbog čega im je potrebno omogućiti odgovarajući rok za prilagodbu.

HAKOM dodatno naglašava kako usprkos deregulaciji ovog tržišta postojeći operatori i dalje mogu pod reguliranim uvjetima, na temelju ostalih veleprodajnih usluga (usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (ULL), usluge pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA-PON) i usluge samostalnog virtualnog kanala za govor (NBSA VOIP)) ponuditi krajnjim korisnicima javno dostupnu telefonsku uslugu. Drugim riječima, postojećom regulacijom ULL, FA-PON i NBSA VOIP usluge, usluga pristupa mreži u svrhu ostvarivanja javno dostupne telefonske usluge ostaje dostupna kroz modele koji su operatorima poslovno isplativi (javno dostupna telefonska usluga isključivo uz pružanje ostalih elektroničkih komunikacijskih usluga).

7                  Privitak 1 – Komentari operatora zaprimljeni tijekom javnog poziva