ANALIZA KAKVOĆE PRUŽANJA UNIVERZALNIH USLUGA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

28. travnja 2022.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je u razdoblju od 24. veljače do 16. ožujka 2022. provela javni poziv u kojem su krajnji korisnici, i operatori i sve ostale zainteresirane strane mogle iznijeti svoja stajališta o kakvoći univerzalnih usluga u Republici Hrvatskoj (dalje: RH). Dodatno, operatori su mogli iskazati interes za pružanje jedne ili više usluga u okviru univerzalnih usluga i/ili za pokrivanje različitih dijelova državnog područja RH. HAKOM je proveo analizu zaprimljenih komentara i prikupljenih podataka u svrhu utvrđivanja pružaju li se univerzalne usluge iz članka 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK) na propisan i prikladan način i s odgovarajućom kakvoćom usluge.

Prilikom utvrđivanja pružaju li se univerzalne usluge na propisan i prikladan način, HAKOM smatra da je potrebno uzeti u obzir činjenicu da je obveza pružanja univerzalnih usluga ograničenog trajanja te se prilikom provođenja analize moraju uzeti u obzir i određene promjene te obveze koje donosi Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (dalje: Zakonik).

U trenutku provođenja ove analize, Zakonik nije transponiran u hrvatsko zakonodavstvo. S obzirom da pojedine odredbe Zakonika u dijelu pružanja univerzalne usluge nisu definirane na način da bi bile izravno primjenjive, odnosno da su određena pitanja prepuštena državama članicama da urede nacionalnim propisima (primjerice, način određivanja cjenovne pristupačnosti, primjena obveza na mikropoduzetnike, male i srednje poduzetnike te neprofitne organizacije), dvojbena je izravna primjena Zakonika na predmetni postupak. HAKOM je mišljenja kako je, s obzirom da je određena pitanja primjene Zakonika ipak potrebno preciznije definirati zakonskim odredbama, primjereno provesti predmetni postupak temeljem postojećih odredbi ZEK-a, uzevši u obzir i određene promjene u opsegu univerzalnih usluga određene Zakonikom kao svojevrsnu smjernicu, posebno u dijelu određivanja dostupnosti usluga i brzine usluga pristupa internetu.

Stoga je namjera HAKOM-a nakon provedbe predmetne analize i planiranih promjena Pravilnika, provesti postupak odabira operatora univerzalnih usluga temeljem odredbi postojećeg ZEK-a, na razdoblje od 2 (dvije) godine, uz mogućnost preispitivanja obveze pružanja univerzalne usluge i prije isteka te obveze, sukladno poglavlju 2. ove analize.

HAKOM je krajem 2021. proveo analizu statusa postojećih univerzalnih usluga, izvan usluga određenih člankom 84. Zakonika, budući da je člankom 87. Zakonika bila jasno definirana obveza provođenja takve analize do 21. prosinca 2021. Temeljem tako provedene analize, HAKOM je dana 16. prosinca 2021. donio Odluku KLASA: 344-03/21-12/56, URBROJ: 376-05-4-21-10, kojom je utvrdio da se usluge pristupa krajnjih korisnika usluga najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku te pristupa krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnike javnih telefonskih govornica službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, pružaju u opsegu univerzalne usluge isključivo do isteka obveze utvrđene odlukom o određivanju operatora spomenutih univerzalnih usluga (Imenik d.o.o.). Spomenutom Odlukom utvrđeno je da se nakon isteka obveze pružanja predmetnih usluga, iste više neće pružati kao dio univerzalnih usluga.

1. Opseg univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama u Republici Hrvatskoj

Sukladno ZEK-u, univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama predstavljaju najmanji skup elektroničkih komunikacijskih usluga određene kakvoće, koje moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni na cijelom području RH, na temelju razumnog zahtjeva, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te uz što manje narušavanja tržišnog natjecanja.

Sukladno članku 35. ZEK-a, univerzalne usluge u RH obuhvaćaju sljedeće usluge:

1. Pristup javnoj komunikacijskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje govornu komunikaciju, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije kojima se koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost (dalje: pristup mreži),

2. Pristup krajnjih korisnika usluga najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, u obliku koji je odobrio HAKOM, a koji može biti tiskani i/ili elektronički, te se mora redovito obnavljati u skladu s odredbama članka 47. ZEK-a,

3. Pristup krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnike javnih telefonskih govornica, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika u skladu s odredbama članka 47. ZEK-a,

4. Postavljanje javnih telefonskih govornica ili drugih javno dostupnih pristupnih točaka za javnu govornu uslugu na javnim mjestima dostupnim u svako doba, u skladu s razumnim potrebama krajnjih korisnika usluga u pogledu zemljopisne pokrivenosti, kakvoće usluge, broja javnih telefonskih govornica ili drugih javno dostupnih pristupnih točaka i njihove dostupnosti osobama s invaliditetom,

5. Posebne mjere za osobe s invaliditetom, uključujući pristup hitnim službama, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i imeniku pretplatnika, na jednak način kakvim pristupaju drugi krajnji korisnici usluga, te primjeren izbor operatora koji su dostupni većini krajnjih korisnika usluga,

6. Posebni cjenovni sustavi prilagođeni potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga, a koji obuhvaćaju usluge iz točke 1. do 3. ove točke.

Cijena pojedine univerzalne usluge mora biti pristupačna i istovjetna na cijelom području na kojem određeni operator pruža tu univerzalnu uslugu. HAKOM nadzire maloprodajno tržište usluga, odnosno prati razvoj i razinu maloprodajnih cijena univerzalnih usluga u odnosu na potrošačke cijene i prihode te izdaje prethodno odobrenje operatorima univerzalnih usluga za maloprodajne cijene tih usluga, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva operatora.

HAKOM je nakon prethodne analize pružanja univerzalnih usluga i provedenog natječaja u 2019. odredio dva operatora univerzalnih usluga. Vijeće HAKOM-a je 13. rujna 2019. donijelo Odluku kojom je trgovačko društvo Hrvatski Telekom d.d., (dalje: HT), odredilo operatorom univerzalnih usluga na teritoriju RH za razdoblje u trajanju od tri (3) godine, za usluge navedene pod točkama 1., 3., 4., 5. i 6. ovog poglavlja, na način i u opsegu točno određenom konkretnom odlukom HAKOM-a. Isto tako, Vijeće HAKOM-a je 26. kolovoza 2019. donijelo Odluku kojom je trgovačko društvo Imenik d.o.o., (dalje: Imenik) odredilo operatorom za pružanje univerzalnih usluga na teritoriju RH za razdoblje u trajanju od tri (3) godine, za usluge navedene pod točkama 2., 3., 5. i 6. ovog poglavlja, na način i u opsegu točno određenom konkretnom odlukom HAKOM-a. Kako je navedeno u prethodnom poglavlju, ove usluge pružat će se do isteka obveze pružanja univerzalnih usluge određenom odlukom HAKOM-a, do 30. studenog 2022., nakon čega se iste neće pružati u okviru univerzalne usluge.

2. Relevantne okolnosti na tržištu širokopojasnog pristupa

Od posljednje analize pružanja univerzalnih usluga koja je objavljena 2019. došlo je do nekoliko važnih promjena na tržištu širokopojasnog pristupa. Prema mišljenju HAKOM-a za potrebe analize pružanja univerzalnih usluga treba uzeti u obzir sljedeće okolnosti:

(i)   pandemija bolesti COVID-19,

(ii)  uvođenje 5G mobilnih mreža,

(iii)                      planirana dodjela spektra u 2023.,

(iv)                       izgradnja NGA mreža (svjetlovodnih) i početak isključenja bakrenih mreža i

(v)  analiza geografske dostupnosti.

(i) Pandemija bolesti COVID-19

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na uobičajene višegodišnje trendove određenih tržišnih pokazatelja, poput podatkovnog prometa koji je u prvoj pandemijskoj godini ostvario rast od 50 posto u odnosu na godinu prije. Uzevši u obzir da je usluga širokopojasnog pristupa internetu imala presudnu ulogu u virtualnoj poslovnoj komunikaciji i on line obrazovanju tijekom 2020. te važnu ulogu u 2021. koju je obilježila kombinacija fizičke i virtualne poslovne komunikacije te fizičkog i on line obrazovanja očekivan je nastavak snažnog rasta (oko 25 posto) podatkovnog prometa u 2021. Iako se u budućem razdoblju očekuje manje korištenje on line obrazovanja kao i virtualne poslovne komunikacije u odnosu na pandemijske godine, ipak se usluga širokopojasnog pristupa internetu smatra ključnom uslugom u razvoju digitalnog društva tako da se očekuje i daljnji rast podatkovnog prometa, ali ne tako izražen kao što je bio slučaj u zadnje dvije godine.

U odnosu na izražen rast podatkovnog prometa treba istaknuti da je isti potaknut dvama čimbenicima: snažnim rastom prosječnog podatkovnog prometa po korisniku te posebno brz rast korisnika širokopojasnog pristupa na mobilnoj mreži. S druge strane postoji puno novih poslovnih modela (npr. IoT, vertikale), nove aplikacije koje zahtijevaju sve veću propusnost. U odnosu na navedene modele i aplikacije, vrlo je važno povećanje kvalitete video sadržaja koji zahtijevaju krajnji korisnici.

Slika 1. Podatkovni promet u PB[1]

(ii)                      Uvođenje 5G mreža pokretnih komunikacija

Uvođenje mreža pete generacije jedan je od ključnih čimbenika za omogućavanje dostupnosti širokopojasnog pristupa svim kućanstvima, pouzdanu komunikaciju s malim kašnjenjem (latencijom) i povezivanje velikog broja uređaja. Očekuje se da će 5G stvoriti preduvjete, ne samo za nove usluge u pokretnim komunikacijama, nego i nove usluge i primjene u drugim industrijama kao što su automobilska industrija, zdravstvo, poljoprivreda, turizam, edukacija, mediji i dr. Jedna od važnih činjenica je i mogućnost korištenja usluge pristupa internetu i putem bežične tehnologije tj. pristup na fiksnoj lokaciji putem mreža pokretnih komunikacija (FWBA). Naime, HAKOM je 12. kolovoza 2021. dodijelio spektar za mreže pokretnih komunikacija pete generacije. Javna dražba je završila i dodijeljeni su pojasevi 700 MHz, 3600 MHz i 26 GHz na nacionalnoj te 3600 MHz na regionalnoj razini. Kako bi se osigurala usluga zadovoljavajuće kvalitete na otvorenom prostoru, HAKOM je propisao najmanju prijamnu razinu 4G i/ili 5G signala (RSRP, eng. Reference Signal Received Power) od -110 dBm koja u većini slučajeva osigurava zadovoljavajuću kvalitetu usluge tj. korisničko iskustvo korištenja širokopojasne pokretne komunikacijske usluge od oko 10 (DL)/2 (UL) Mbit/s  na otvorenom prostoru i to za područja koja nisu od komercijalnog interesa.  Kako bi se zadovoljio ovaj uvjet, operatori moraju do 31. prosinca 2024. osigurati pokrivenost 95% stanovništva u svakom području RH definiranom na razini naselja koje nije pokriveno odgovarajućom razinom signala za koje je preuzeo obvezu pokrivanja.

(iii)                   Planirana dodjela spektra u 2023.

Nadalje, važno je napomenuti da HAKOM za RF pojaseve 800 MHz, 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz te 2600 MHz planira provesti dodjelu RF spektra početkom 2023. Za očekivati je da će planirana dodjela RF spektra utjecati na daljnji rast prijenosnih kapaciteta mobilnih mreža, te osobito na dostupnost širokopojasne usluge odgovarajuće kvalitete u ruralnim područjima koja nisu obuhvaćena dosadašnjim dodjelama RF spektra.

Iz podataka iznesenih ad (ii) i (iii) proizlazi kako se određeni relevantniji pomaci u pokrivenosti i dostupnosti širokopojasnog pristupa putem pokretnih mreža mogu očekivati tijekom 2024., što će imati utjecaja i na analizu obveze pružanja univerzalnih usluga. Stoga je prema mišljenju HAKOM-a opravdan zaključak da se operator univerzalnih usluga proglasi za razdoblje od 2 godine, uz mogućnost i prijevremenog preispitivanja obveze.

(iv)                     Izgradnja NGA mreža (osobito svjetlovodnih) i početak isključenja bakrenih mreža

U kategoriji povezivosti RH je prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021[2] tek na 20. mjestu, dok pokrivenost brzom širokopojasnom mrežom iznosi 86% na nacionalnoj razini i tek 39 % u ruralnim područjima.

Okvirni nacionalni program (ONP) predviđa razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije (NGA) u područjima u kojima ne postoji dostatni komercijalni interes za ulaganja od strane operatora i pružatelja usluga na tržištu, i to sufinanciranjem javnim sredstvima, odnosno sredstvima EU fondova. Prema objavljenoj natječajnoj dokumentaciji za iskaz interesa za sudjelovanje u postupku, prihvatljivo razdoblje provedbe projekata je najkasnije do 31. prosinca 2023. te će stoga najranije u prosincu 2023. biti izgrađena zadovoljavajuća kvaliteta širokopojasnog pristupa internetu kućanstva i to za oko 140 tisuća kućanstva koja su trenutno bez zadovoljavajuće brzine širokopojasnog pristupa (oko 9,55 kućanstva[3]). Vidljivo je da se radi o malom opsegu obuhvaćenih kućanstava, a niti njima u slijedeće dvije godine  neće biti omogućen kvalitetniji širokopojasni pristup ovim projektima ONP-a (maksimalno oko 9,5 % kućanstva). Iz navedenog slijedi kako se tek krajem 2023. mogu očekivati određeni rezultati ovih projekata koji će pridonijeti pokrivenosti i dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu u ruralnim područjima, iako ni oni neće dovesti do potpune pokrivenosti i dostupnosti.

U ovom kontekstu treba spomenuti i modernizaciju mreža i smanjenje udjela starijih tehnologija. Operateri kontinuirano moderniziraju svoje mreže: bakrene mreže (s ADSL-a na VDSL tehnologiju; skraćivanjem petlje), koaksijalne mreže (uvođenje DOCSIS-a 3.0 i 3.1 i napuštanje DOCSIS-a 2.0), prelazak na hibridne kabelske mreže s svjetlovodnim vlaknima (HFC), kao i povećanje kapaciteta svjetlovodnih mreža.

(v)                        Analiza geografske dostupnosti

Člankom 86. Pravilnika propisana je obveza država članica da prilikom ocjene dostupnosti usluge odgovarajućeg pristupa internetu i usluga glasovnih komunikacija, uzme u obzir, ako su dostupni i podatke o geografskom pregledu iz članka 22. Zakonika. HAKOM trenutno provodi analizu tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (Tržište 1) i analizu tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (Tržište 3b). Rezultati navedenih analiza trebali bi uključivati i podatke o geografskoj dostupnosti brzina sukladno članku 86. Zakonika te bi mogli biti korišteni i za analizu univerzalnih usluga. Upravo iz navedenog razloga HAKOM smatra kako je opravdano postupak odabira davatelja univerzalnih usluga provesti temeljem postojećih propisa i propisanog postupka te nakon završetka spomenutih analiza tržišta, rezultate analiza uključiti u novi postupak analize univerzalnih usluga.

3. Pristup javnoj komunikacijskoj mreži  na nepokretnoj lokaciji

Operatori univerzalnih usluga moraju osigurati pristup univerzalnim uslugama svim krajnjim korisnicima usluga po pristupačnoj cijeni na cijelom području RH, na temelju razumnog zahtjeva, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji. Univerzalne usluge pružaju se uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije i osiguravanja djelotvornog tržišnog natjecanja. Pristup mreži ostvaruje se putem javnih komunikacijskih mreža te isti mora omogućiti krajnjem korisniku javno dostupnu telefonsku uslugu i djelotvorni (širokopojasni) pristup internetu. Operatori univerzalnih usluga obvezni su realizirati svaki razumni zahtjev korisnika za pristupom javnoj komunikacijskoj mreži na jednoj nepokretnoj lokaciji korisnika, odnosno na mjestu njegova boravišta ili prebivališta.

Univerzalne usluge za cilj imaju osigurati dostupnost elektroničkih komunikacijskih usluga, a time i dostupnost usluga digitalnog društva, svim građanima RH. Ove usluge moraju biti dostupne i članovima društva za koje zbog, primjerice, zemljopisne izoliranosti ili socijalne ugroženosti, postoji mogućnost da bi iste mogle ostati uskraćene te dovele do socijalnih razlika u društvu.

Trenutno operator univerzalnih usluga mora osigurati da pretplatnički pristupni vodovi u  njegovim elektroničkim komunikacijskim mrežama omogućava brzinu prijenosa podataka od najmanje 4 Mbit/s.

3.1. Odgovarajući širokopojasni pristup internetu

U ovom poglavlju HAKOM detaljnije analizira minimalnu brzinu prijenosa podataka potrebnog za podržavanje skupa usluga definiranih u Prilogu V. Zakonika. Tijekom epidemije bolesti COVID-19 došlo je do promjene mjesta i količine generiranja podatkovnog prometa: povećan je udio prometa kućanstava, pojačan je rad od kuće, dio prometa podataka  koji je do sada bio generiran uglavnom u internim mrežama tvrtki, kao i pristup podacima iz prostora tvrtki (npr. pronalaženje informacija) preselila su se u kućanstva. Također, tijekom epidemije je također povećana potreba za online obrazovanjem, pristup vijestima, zdravstvenim savjetima, online trgovini i sličnim uslugama koje  su vrlo često dostupne u obliku video sadržaja. Dodatno, kao posljedica pandemije sve je veća potreba za korištenjem javnih servisa (poput servisa e-Građani), financijskih usluga i usluga osiguranja te zdravstvenih usluga. 

Prema podacima s portala e-Građani na kojem je dostupno više od 100 usluga odnosno javnih servisa namijenjenih građanima, vidljivo je da se broj korisnika u godinama pandemije (2020. i 2021.) gotovo udvostručio te na dan 31. prosinca 2021. iznosio 1.571.947, a pri čemu su usluge u 2021. korištene više od 33,5 milijuna puta[4].

Početno pitanje je što podrazumijeva djelotvoran pristup internetu, odnosno odnosi li se taj pojam i na pristup društvenim mrežama, pristup YouTubeu i IP televiziji. Zakonik i ZEK ne propisuju eksplicitno brzinu pristupa niti metodologiju određivanja minimalne brzine pristupa internetu koja zadovoljava kriterije univerzalne usluge. Kako bi se postigao barem najmanji zajednički harmonizirani pristup, u dodatku V. Zakonika propisan je skup minimalnih usluga koje mora osigurati odgovarajući pristup internetu u svim državama članicama i to:

(i)        e-mail,

(ii)      tražilice koje omogućuju pretraživanje svih vrsta informacija,

(iii)                online alati za i obrazovanje,

(iv)                 čitanje internetskih novina / vijesti,

(v)       kupnju/narudžbu robe ili usluga putem interneta,

(vi)                 alati za traženje posla,

(vii)        profesionalno umrežavanje,

(viii)     internet bankarstvo,

(ix)                 korištenje usluga e-uprave,

(x)       korištenje društvenih mreža i instant  slanje  poruka,

(xi)                 pozivi i videopozivi (standardna kvaliteta).

Tako npr. korištenje društvenih mreža i e-maila također uključuju razmjenu poruka, koje često sadrže video sadržaj, što podrazumijeva i određenu kvalitetu prijenosa. Slično je i s korištenjem internetskih novina odnosno portala. Potrebna prijenosna širina pojasa za usluge varira ovisno o vrsti uređaja s kojima korisnik pristupa usluzi. Pitanje kvalitete ovih usluga posebno dolazi do izražaja kod korištenja video poziva visoke kvalitete koji zahtijevaju veću brzinu prijenosa i druge parametre kvalitete, npr. kašnjenje ili gubitak paketa.

Vrlo često ove online usluge nude razne streaming sadržaje. Tehnički gledano, još su zahtjevnije online računalne igre koje se ističu nakon sve naprednije (a time, naravno, i zahtjevnije) grafike, a osim same brzine, parametar kašnjenje prijenosa je vrlo važan za korištenje ovih usluga. Međutim, ove usluge ne spadaju u opseg minimalnih usluga odgovarajućeg pristupa internetu iz Priloga V. Zakonika.

Rad od kuće i učenje na daljinu jedan su od razloga povećane potrošnje količine podataka pri čemu je za isto potrebno minimalno stabilna i propusna internetska veza. Na sljedećem grafu su prikazane potrebe krajnjih korisnika koji su anketirani u prosincu 2021.[5] Vidljivo je da krajnji korisnici u skorijoj budućnosti imaju potrebu više koristiti usluge kao što su rad na daljinu, obrazovanje na daljinu, usluge javnih servisa, usluge pametne kuće/ureda i slično.

Slika 2. Rezultati HAKOM ankete 2021

Rad od kuće može se uvelike razlikovati ovisno o korisničkim zahtjevima. Ako je zaposleniku potrebna samo elektronička pošta, web preglednik i povremeni prijenos datoteka, posao nije podatkovno intenzivan. Intenzitet podataka se uvelike povećava ako se koriste alati za održavanje virtualnih sastanaka i video konferencije (poput Zoom Meeting, Microsoft Teams, Cisco Webex Meetings,…), a još više kada se koristi veza s udaljenom radnom površinom.

Prema Microsoftu, za vezu s udaljenom radnom površinom potrebna je pristupna brzina od 1,5 Mbit/s do 15 Mbit/s, ovisno o tome radi li se o umjerenom korisniku ili vrlo zahtjevnom korisniku, te naravno o rezoluciji zaslona[6]. HAKOM u okviru ove analize uzima u obzir umjerenog korisnika koji zahtijeva širinu prijenosa od 3 Mbit/s. Većina podatkovnog prometa u ovom slučaju je prema korisniku. Za potrebe učenja na daljinu i rada od kuće najčešće se koriste online alati (npr. Zoom i MS Teams). Alat Zoom za grupni video poziv zahtijeva između 0,6 – 1 Mbit/s u oba smjera, ali ako se dokumenti dijele preko njega i predavač je vidljiv samo na maloj slici, potrebna je širina prijenosa od 50-150 kbit/s[7]. Alat MS Teams ima slične zahtjeve, gdje se za grupni poziv preporuča između 1,5 Mbit/s i 2,5 Mbit/s u oba smjera[8].

Tijekom pandemije više članova istog kućanstva radi/uči u isto vrijeme kod kuće. U RH prosječno kućanstvo ima 2,8[9] članova. Na temelju prosjeka možemo pretpostaviti da jedan odrasli član obitelji može raditi od kuće i koristiti se nekim od alata za video pozive, pristupati udaljenom radnom mjestu, dok ostali ne rade od kuće jer priroda njegovog posla nije takva da bi rad od kuće bio moguć. Također, pretpostavka je da se u isto vrijeme jedno dijete školuje na daljinu (nisu sva djeca već u sustavu obrazovanja; u nižim razredima učenje na daljinu se ne odvija svaki dan). Prema tome, matematički zbroj propusnosti za jednog zaposlenika koji radi na daljinu i jedno dijete koje uči na daljinu putem iznosi idealno 4 Mbit/s. S obzirom na to da se radi o korištenju propusnosti veze pristupa internetu, te da zaposlenik ili dijete može koristiti i nekoliko aplikacija (npr. dodatni e-mail ili pregledavanje interneta), potrebna je puno veća propusnost od 4 Mbit/s. Na temelju navedenog, HAKOM zaključuje da bi minimalna brzina u dolaznom smjeru za kućanstvu od tri člana iznosila 7 Mbit/s. U smjeru od korisnika potrebna je manja propusnost, pri čemu je ovdje najzahtjevnije ostvarivanje video poziva. Samo za potrebe ostvarivanja video poziva uz pretpostavku standardne kvalitete video i poziva dobivamo potrebne brzine u smjeru od korisnika u iznosu od najmanje 200 kbit/s do 800 kbit/s pri čemu je potrebno uzeti u obzir i mogućnost paralelnih aktivnosti ostalih članova obitelji poput učenja na daljinu koje također zahtijeva određenu propusnost u smjeru od korisnika. HAKOM napominje da potrebe za propusnošću u jednočlanoj obitelji nisu automatski četiri puta manje nego u četveročlanoj obitelji. U slučaju višečlane obitelji pojedine usluge koje zahtijevaju prijenos podataka putem interneta mogu se donekle rasporediti na veći dio dana nego u slučaju jednočlanih obitelji, čime se ublažavaju prometne gužve. U jednočlanim obiteljima taj član može biti i napredniji korisnik (tj. zahtjevan korisnik) ako se npr. radi o studentu koji ima daleko više sati predavanja od učenika u nižim razredima škole. Osim toga, ljudima koji žive kao samci potrebno je puno više komunikacije kako bi održali socijalni kontakt.

U kontekstu utvrđivanja odgovarajućeg pristupa internetu treba spomenuti i Izvješće BEREC-a o dobrim praksama u pružanju funkcionalnog pristupa Internetu[10] prema kojem se za primarnu košaricu usluga za 2020. predlaže  brzina prijenosa od 9,6 Mbit/s i mjesečni iznos prenesenih podataka od 26 GB sukladno Studiji EK o opsegu univerzalne usluge objavljene u 2016. (Review of the scope of Universal Service[11]). Ova Studija je posebno istraživala dostupnost i pristupačnost širokopojasnog pristupa. U pregledu su razmatrani društveni, gospodarski i tehnološki razvoji, uzimajući u obzir, između ostalog, mobilnost i brzinu prijenosa podataka u svjetlu prevladavajućih tehnologija koje koristi većina pretplatnika. Studija je razvila metodologiju koja se usredotočuje na četiri košarice online usluga. Primarnu košaricu činile su online usluge koje omogućuju društvenu i digitalnu uključenost, a koristi ih većina potrošača. Razvijen je model za procjenu razina povezanosti i ulaganja potrebnih za isporuku svake od četiri košarice u 2015., a također su napravljene prognoze do 2020. za EU. Primarna košarica se sastoji  od 13 online usluga koje pomažu u rješavanju problema socijalne isključenosti, a koju koristi većina potrošača. Košarica uključuje četiri povezane usluge komunikacije - e-pošta, društveni mediji, profesionalno umrežavanje i telefonski/videopozivi (opseg usluga iz Dodatka V. Zakonika). Uključena je upotreba tražilice, kao i pristup informacijama za usavršavanje, obrazovanje, zdravstvene informacije, pristup vijestima i tisku te informacije o robi i uslugama. Online usluge u primarnoj košarici također uključuju usluge e-Uprave, kupnju i naručivanje robe i usluga te korištenje Internet bankarstva.

Razvijene su tri dodatne košarice online usluga. Druga košarica sadržava usluge nešto manje važne za društvenu uključenost kao što su usluge putovanja i smještaja, igranje/preuzimanje igrica, filmova ili glazbe, slušanje web radija ili IPTV-a i učitavanje sadržaja od strane krajnjeg korisnika. Ove online usluge druge košarice ne ispunjavaju zahtjev za korištenje istih od strane većine potrošača koji zahtijeva Dodatka V. Zakonika. Treća i četvrta košarica sadržavaju usluge još znatno manje važne za društvenu uključenost, kao što je igranje umreženih igara, kvalitetnije verzije usluga iz primarne i sekundarne košaricu. Primjerice, glavni zahtjevi za propusnost u trećoj košari se sastoje od HD videa koji se odnose na filmovi ili web TV. Četvrta košarica sadržavala je UHD video. Nakon što je izrađen popis usluga za svaku od četiri košarice, reprezentativni uzorak od osam država članica EU odabrano je za izračun propusnosti za prijenos i preuzimanje usluga iz ove četiri košarice. Korišteni su podaci o redovitosti korištenja usluga za mjesečnim količinama podataka za prosječnog online korisnika.

Na temelju ove metodologije Studijom je utvrđen izračun sljedećeg minimalnog širokopojasnog pristupa  za četiri košarice usluga u 2015. te su također utvrđena predviđanja za 2020.:

Tablica 2. Košarice online usluga (Review of the scope of Universal Service)

3.2.                     Pregled implementacije širokopojasne brzine unutar EU

Dodatni argument za prethodno navedeno može se vidjeti i u postojećoj europskoj praksi vezano uz uslugu pristupa mreži u sklopu univerzalne usluge. Iz dostupnih podataka, čiji pregled je dan u Tablici 5., vidljivo je da je u zemljama članicama EU raspon brzina širokopojasnog pristupa internetu u okviru univerzalne usluge određen u vrijednostima od 1Mbit/s do 10 Mbit/s.

Tablica 3. Pružanje univerzalnih usluga u zemljama članicama EU (izvor: Cullen International lipanj 2021)

Država	Brzina	USO operator	Posebnosti
Belgija	1 Mbit/s	Svi operatori	Brzina mora biti osigurana svaki dan u godini, u svim satima osim u glavnom prometnom satu
Finska	2 Mbit/s	Telia Finland, DNA, Elisa	U planu je povećati brzinu na 5 Mbit/s
Slovenija	10 Mbit/s   1 Mbit/s	Telekom Slovenije
Španjolska	1 Mbit/s	Telefonica
Švedska	10 Mbit/s		od 1.3.2018.
Švicarska	3 Mbit/s 300 kbit/s	Swisscom	od 1.1.2018.
Malta	4 Mbit/s	GO
Hrvatska	4 Mbit/s 512 kbit/s	HT
Poljska	-		Škole, javne knjižnice i neke druge obrazovne ustanove imaju pravo na pristup internetu koji se financira iz državnog proračuna. Brzina nije određena.
Italija	-		AGCOM preispituje mogućnost određivanje minimalne brzine od 2 Mbit/s
UK	10 Mbit/s   1 Mbit/s	BT, KCOM	Vlada je objavila plan o uvođenju širokopojasne univerzalne usluge s brzinom od 10 Mbit/s      i  1Mbit/s      (2020.)

3.3.                     Analiza dostavljenih podataka od strane operatora

U okviru ove analize HAKOM je od operatora koji pružaju uslugu širokopojasnog pristupa internetu zatražio podatke o broju korisnika kojima pružaju uslugu pristupa internetu (oglašavana brzina) do 4 Mbit/s pa za razrede brzina do 6 Mbit/s, do 8 bit/s te do 10 Mbit/s. Za brzine iznad 10 Mbit/s HAKOM je tražio ukupan broj korisnika, neovisno o brzini pružanja. Također, uz brzinu prijenosa podataka u dolaznom smjeru (download) HAKOM je zatražio i podatke i o brzini prijenosa podataka koju operatori nude u odlaznom smjeru (upload). Navedene podatke HAKOM je zatražio za razdoblje od zadnje 4 godine (2018. – 2021.).

U zadnjoj analizi pružanja univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama HAKOM je naglasio kako je nužno minimalnu brzinu djelotvornog (širokopojasnog) pristupa internetu podizati u dva koraka na način da, u prvom koraku, minimalna brzina djelotvornog (širokopojasnog) pristupa internetu, koju mora omogućiti operator koji će za uslugu pristupa mreži u sklopu univerzalne usluge biti određen operatorom univerzalne usluge, iznosi u dolaznom smjeru 4 Mbit/s. Dodatno, HAKOM je naglasio kako smatra da će tržište biti spremno da se u drugom krugu podigne brzina djelotvornog (širokopojasnog) pristupa internetu u dolaznom smjeru na 10 Mbit/s. Na temelju tadašnjih tržišnih trendova HAKOM je u zadnjoj analizi naglasio kako smatra da će do kraja 2021. barem 80% korisnika koristiti minimalno brzine od 10 Mbit/s što bi, sukladno Direktivi Europskom parlamenta i Vijeća o univerzalnoj usluzi, bilo dovoljno da se navedena brzina u drugom koraku odredi kao nova brzina u sklopu univerzalne usluge.

Kao što je vidljivo iz Tablice 4. na temelju dostavljenih podataka za razdoblje od 2018. do 2021. došlo je do značajnog pada u broju korisnika koji koriste brzine ≤ 4 Mbit/s na način da je taj broj korisnika s oko 315.000 na kraju 2018. pao na oko 185.000 na kraju 2021. Drugim riječima, u ukupnom broju korisnika koji koriste uslugu širokopojasnog pristupa internetu na kraju 2018. oko 32% ukupne baze korisnika je koristilo brzine ≤ 4 Mbit/s dok je na kraju 2021. oko 18% ukupne baze korisnika koristilo brzine ≤ 4 Mbit/s. Po mišljenju HAKOM-a navedeno pokazuje kako brzina od 4 Mbit/s ne može zadovoljiti osnovne potrebe krajnjih korisnika za uslugom širokopojasnog pristupa internetu. Nastavak snažnog trenda opadanja broja korisnika koji koriste brzine ≤ 4 Mbit/s HAKOM očekuje i u budućem razdoblju tako da je, a kao što je već rečeno HAKOM mišljenja kako brzina od 4 Mbit/s ne može zadovoljiti osnovne potrebe krajnjih korisnika odnosno brzina od 4 Mbit/s više nije dovoljna kao brzina djelotvornog (širokopojasnog) pristupa internetu.

Tablica 4. Kretanje udjela broja korisnika na brzinama do i uključujući 4 Mbit/s - svi operatori zajedno po godinama

Dodatno, na temelju analize dostavljenih podataka vidljivo je kako 33,16% korisnika na kraju 2021. koriste brzine do 10 Mbit/s, uključujući i 10 Mbit/s odnosno 66,84% baze korisnika koristi brzinu od minimalno 10 Mbit/s. Iz navedenog proizlazi kako nisu stvoreni preduvjeti da se u drugom koraku brzina za univerzalnu uslugu odredi na razini od 10 Mbit/s. Navedeno je vidljivo u Tablici 5.

Tablica 5. Kretanje udjela broja korisnika na brzinama do i uključujući 10 Mbit/s - svi operatori zajedno po godinama

Isto tako na Tablici 6. je vidljivo kako se iz godine u godinu smanjuje broj korisnika koji koriste brzinu za uslugu širokopojasnog pristupa internetu do 10 Mbit/s (ne uključujući 10 Mbit/s) na način da je udio tih korisnika na kraju 2021. pao ispod 20%. 

Tablica 6. Kretanje udjela broja korisnika na brzinama do 10 Mbit/s - svi operatori zajedno po godinama

Na temelju svega prethodno navedenog, a vodeći računa o promjenama navika korištenja pristupa internetu, potrebama za većim kapacitetima i brzinama pristupa internetu uslijed promijenjenih okolnosti opisanih u poglavlju 2. ove analize,  HAKOM je mišljenja kako je novu brzinu širokopojasnog pristupa internetu u okviru univerzalne usluge potrebno definirati između 4 Mbit/s i 10 Mbit/s.

Uzevši u obzir kako operatori u komercijalnim paketima imaju obvezu osigurati minimalno 70% oglašavane brzine odnosno 100% u slučajevima koji se odnose na univerzalnu uslugu, sukladno obvezi propisanoj u članku 37. stavku 4. Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (NN br. 146/12, 82/14, 41/16, 62/19 i 68/19), HAKOM je mišljenja kako je opravdano da minimalna brzina djelotvornog (širokopojasnog) pristupa internetu, koju mora omogućiti operator koji će za uslugu pristupa mreži u sklopu univerzalne usluge biti određen operatorom univerzalne usluge u rasponu između 4 Mbit/s i 10 Mbit/s  iznosi u dolaznom smjeru 7 Mbit/s.

Na temelju trendova HAKOM očekuje kako će do kraja 2024. minimalno 80% korisnika koristiti brzine od minimalno 10 Mbit/s  čime će se stvoriti preduvjeti da se u idućem koraku podigne brzina djelotvornog (širokopojasnog) pristupa internetu u dolaznom smjeru u sklopu univerzalne usluge na najmanje 10 Mbit/s.

Po mišljenju HAKOM-a osim brzina u dolaznom smjeru, potrebno je odrediti i minimalne brzine širokopojasnog pristupa internetu u odlaznom smjeru i to za brzine prijenosa podataka u dolaznom smjeru od 7 Mbit/s. Pored navedene minimalne brzine univerzalni paketi pristupa internetu moraju biti cjenovno pristupačni te obvezno uključivati odgovarajuću količinu podatkovnog prometa (uključujući i neograničeni promet) imajući u vidu novonastale potrebe kućanstava.

4. Služba davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika, izdavanje imenika pretplatnika

Kako je navedeno u uvodnom dijelu ove analize, univerzalne usluge davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i izdavanja imenika pretplatnika, kao i javnih telefonskih govornica bile su predmetom preispitivanja statusa postojećeg opsega univerzalnih usluga, koji je temeljem članka 87. Zakonika proveden u prosincu 2021.

Temeljem predmetne analize HAKOM je dana 16. prosinca 2021. donio Odluku o preispitivanju statusa postojećih univerzalnih usluga (dalje: Odluka)[12] kojim je utvrđeno da se u okviru opsega univerzalne usluge, nakon isteka postojećih odluka o određivanju operatora univerzalnih usluga, nastavljaju pružati samo usluge javnih telefonskih govornica.

5. Javne telefonske govornice

U okviru analize statusa postojećih univerzalnih usluga temeljem članka 87. Zakonika, HAKOM je prikupio i analizirao podatke vezane uz javne telefonske govornice. Temeljem analize podataka te uzevši u obzir i opći javni interes za korištenjem govornica, HAKOM je zaključio kako se pristup javnim telefonskim govornicama mora osigurati u okviru univerzalne usluge.

Međutim, HAKOM je u Odluci naznačio da razmotriti izmjene uvjeta pružanja univerzalne usluge dostupnosti telefonskih govornica u narednom razdoblju. HAKOM je mišljenja kako bi se dostupnost usluge telefonskih govornica zadovoljila ako se iste pružaju isključivo na mjestima od javnog interesa s naglaskom na telefonske govornice na kojima je unazad godinu dana ostvaren promet. U slučaju da na javnim mjestima postoje telefonske govornice na kojima u zadnjih godinu dana nije ostvaren promet iste bi bilo moguće ukinuti uzevši u obzir da po mišljenju HAKOM-a nisu više od javnog interesa. Stoga će sukladno ovim kriterijima HAKOM predložiti usvajanje izmjena Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama.

6.  Posebni cjenovni sustavi prilagođeni potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga

Socijalno ugroženu skupina korisnika, poput osoba s invaliditetom, HAKOM također smatra vrlo važnom skupinom korisnika kojima moraju biti omogućeni odgovarajući uvjeti. Naime, izostanak ove mjere u sklopu univerzalne usluge mogao bi ugroziti postojeća prava ove osjetljive društvene skupine.

HAKOM je analizirao postoje li na tržištu posebni cjenovni sustavi prilagođeni potrebama socijalno ugroženim skupinama krajnjih korisnika i na koji način operatori obavještavaju o ovim pogodnostima krajnje korisnike. Trenutno, davatelj univerzalne usluge omogućava cjenovne popuste kroz paket „Halo Super 30“ i „Halo Zovem sve“ te su svi zaprimljeni zahtjevi i realizirani uz dostavu odgovarajuće dokumentacije iz mjerodavnih državnih institucija. O ovoj pogodnosti davatelj univerzalnih usluga obavještava korisnike na svojim prodajnim mjestima, telefonskim upitom ili putem službene internet stranice. Također, postojeći davatelj univerzalne usluge osigurava dodatne popuste za posebne kategorije pretplatnika (civilni invalidi, ratni i vojni invalidi, članovi užih obitelji poginulih i nestalih branitelja domovinskog rata i dr.) na javnu govornu uslugu.

Nastavno na analizu statusa postojećih univerzalnih usluga koja je izvršena krajem 2021., HT je dostavio sljedeće podatke:

Tablica 7. Broj zaprimljenih, realiziranih i odbijenih zahtjeva za korištenje posebnih cjenovnih tarifa za socijalno ugrožene skupine pretplatnika  (Halo Zovem sve – samostalni telefonski paket) za razdoblje H1 2019, H1 2020 i H1 2021:

Tablica 8. Broj zaprimljenih, realiziranih i odbijenih zahtjeva za korištenje posebnih cjenovnih tarifa za socijalno ugrožene skupine pretplatnika  (MAXnet mini- samostalni Internet paket) za razdoblje H1 2019, H1 2020 i H1 2021:

Iz gore navedenih podataka vidljivo je da izrazito mali broj socijalno ugroženih korisnika koristi ovu pogodnost, sredinom prošle godine samo je 133 paketa „Halo zovem sve“, 31 paket MAXnet mini paketa aktivirano od strane HT-a što predstavlja neznatan financijski trošak za HT.

Budući da postojećem operatoru univerzalne usluge obveza pružanja univerzalne usluge ističe krajem 2022., a radi nastavka kontinuiranog pružanja univerzalnih usluga na prikladan način na području RH, potrebno je osigurati daljnje pružanje ove univerzalne usluge na način da za javno dostupnu telefonsku i uslugu pristupa internetu  moraju ostati cjenovni popusti.

U poglavlju 3. ove analize HAKOM je utvrdio vrlo veliku važnost širokopojasnog pristupa internetu kao dio univerzalne usluge te obrazložio zašto je nužno da brzina pristupa internetu u budućem razdoblju, umjesto dosadašnjih minimalnih 4Mbit/s, bude minimalno 7 Mbit/s. Naime, s obzirom na važnost usluge širokopojasnog pristupu internetu koja je zbog pojave bolesti COVID-19 još više dobila na važnosti zbog rada od kuće kao i online obrazovanja nužno je da operator univerzalne usluge u sklopu ove obveze omogući posebne cjenovne sustave prilagođene potrebama socijalno ugroženih skupina što bi značilo i da za uslugu širokopojasnog pristupa internetu minimalne brzine od 7 Mbit/s omogući cjenovne popuste, a kao što je slučaj za javno dostupnu telefonsku uslugu.

HAKOM smatra kako bi popuste trebalo odrediti na način da se u obzir uzme minimalna plaća u RH kao i razina socijalnih davanja odnosno razina naknada koju primaju socijalno ugrožene skupine korisnika.

Minimalna plaća prema Uredbi Vlade RH o visini minimalne plaće u RH za 2022. (NN br. 117/21) iznosi 3.750,00 kn (neto iznos). Iznos zajamčene minimalne socijalne naknade određuje se u postotku od osnovice koju odlukom određuje Vlada RH[13]. Socijalna naknada za odraslog člana kućanstva iznosi 480,00 kn, a za dijete 320,00 kn. Prema dostupnim podacima prosječno kućanstvo broji 2,8 članova odnosno 3 člana, te bi prema iznesenim podacima za kućanstvo koje broji 2 odraslih i 1 dijete minimalna socijalna naknada iznosila 1280,00 kn.

Ako se stavi u odnos iznos minimalne socijalne naknade i minimalne plaće, socijalna naknada iznosi oko 35% minimalne plaće u RH. Stoga HAKOM smatra da bi popust za socijalno osjetljivo skupinu korisnika bilo potrebno odrediti u iznosu od 65% umjesto dosadašnjih 50%. Nastavno na navedeno potrebno je omogućiti dodatni popust od 30% u odnosu na cijenu paketa Halo Super 30 i taj isti popust u odnosu na pružanje usluge pristupa internetu.

Dodatno, HAKOM smatra da operator univerzalne usluge posebne cjenovne sustave za ovu skupinu korisnika mora omogućiti vidljivim na svojoj početnoj internet stranici, a sve u svrhu veće transparentnosti i lakše dostupnosti ovih pogodnosti socijalno ugroženim skupinama korisnika. 

7. Kvaliteta pružanja univerzalnih usluga

Operatori univerzalnih usluga obvezni su HAKOM dostavljati godišnje izvješće o vrijednostima pokazatelja kakvoće univerzalnih usluga. HAKOM kroz godišnja izvješća o vrijednostima pokazatelja kakvoće univerzalnih usluga prati podatke o kakvoći univerzalnih usluga kroz sljedeće parametre: vrijeme uspostave usluge na fiksnoj lokaciji, učestalost kvarova po pretplatničkom pristupnom vodu (priključku), vrijeme uklanjanja kvara, učestalost neostvarenih poziva, vrijeme uspostave poziva, odzivno vrijeme službe za korisnike, odzivno vrijeme odgovora službe davanja obavijesti (informacija), omjer broja javnih telefonskih govornica u radu i učestalost prigovora/pritužbi u vezi s ispravnosti računa za obavljene univerzalne usluge. HAKOM će u pisanom obliku upozoriti operatora univerzalnih usluga koji ne ispunjava mjerila kakvoće univerzalnih usluga, odnosno ne obavlja univerzalne usluge u skladu s odredbama Zakona i ovoga pravilnika.

Godišnja izvješća HT-a i Imenika iz Dodatka 1. Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama, koje HT i Imenik dostavljaju kao operatori univerzalnih usluga, HAKOM objavljuje na svojim službenim internetskim stranicama.

Analizom dostavljenih podataka vidljivo je da Imenik pruža usluge unutar propisanih okvira. Također, u skladu s dostavljenim podacima vidljivo je da HT pruža usluge unutar propisanih okvira, uz iznimke za pojedine parametre kao što su: vrijeme otklona kvar, odzivno vrijeme službe za korisnike i omjer broja javnih telefonskih govornica u radu. Za navedene parametre kakvoće univerzalnih usluga HT pravovremeno dostavlja obavijesti i obrazloženja te su predložene mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka u osiguravanju kakvoće univerzalnih usluga.

Operatori univerzalnih usluga mjere pokazatelje kakvoće univerzalnih usluga u skladu s odredbama Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama, a na način i prema postupku utvrđenom ETSI uputom EG 202 057. HAKOM smatra kako u ovom trenutku ne postoji potreba za izmjenom propisanih graničnih vrijednosti pokazatelja kakvoće univerzalnih usluga odnosno kako operatori univerzalnih usluga nisu u dovoljnoj mjeri opravdali potrebu za izmjenom istih.

8. Zaključak

Rezultati provedene analize univerzalnih usluga ukazuju na činjenicu da je potrebno i nadalje osigurati minimalno sljedeće usluge iz opsega univerzalnih usluga: dostupnost telefonske usluge i usluge pristupa internetu te uslugu pristupa telefonskim govornicama, na čitavom teritoriju RH. Pri pružanju ovih usluga potrebno je također osigurati mjere i usluge za osobe s invaliditetom kao i kategorije korisnika iz socijalno ugroženih skupina. S obzirom na postojeće ponude drugih operatora, kao i činjenice da nitko u okviru javnog poziva nije iskazao interes za obavljanje univerzalnih usluge, za zaključiti je da je i nadalje potrebno pružanje ovih univerzalnih usluga nametnuti kao obvezu.

Drugim riječima, na temelju zaključaka iznesenih u ovoj analizi, HAKOM smatra kako je nužno osigurati pristup javnoj komunikacijskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje govornu komunikaciju i odgovarajuću dostupnost pristupa internetu i digitalnim uslugama svim kategorijama korisnika, neovisno o njihovom socijalnom statusu ili eventualnoj zemljopisnoj izoliranosti, i to u okviru obveze pružanja univerzalnih usluga.

Prilikom analize dostupnosti i kvalitete pružanja univerzalnih usluga HAKOM je uzeo u obzir i čitav niz drugih relevantnih okolnosti i očekivanih promjena na tržištu širokopojasnog pristupa internetu, uključujući utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na navike i opseg korištenja usluga, planiranu dodjelu spektra i modernizaciju mreža, ali i očekivanu analizu tržišta i moguću geografsku segmentaciju. Budući da bi planirana ulaganja u razvoj mreža, nova dodjela spektra i razvoj 5G mreža mogli imati određeni pozitivni utjecaj na dostupnost usluge širokopojasnog pristupa internetu, osobito u ruralnom području, tek krajem 2023., kada bi HAKOM trebao imati i određene podatke o geografskoj segmentaciji, HAKOM je mišljenja da je operatora univerzalnih usluga potrebno odrediti na razdoblje od 2 godine, uz mogućnost i prijevremenog preispitivanja te obveze.

U odnosu na minimalnu brzinu pristupa internetu, HAKOM je temeljem analize zaključio da je, s obzirom na potrebu za univerzalnim pristupom internetu, primjerena brzina prema korisniku iznosi 7 Mbit/s i 1 Mbit/s od korisnika.

HAKOM smatra opravdanim da realizaciju zahtjeva za pružanjem univerzalne usluge, mogu ostvariti samo oni korisnici koji nemaju dostupnu infrastrukturu koja osigurava navedenu minimalnu brzinu odnosno svi oni koji mogu komercijalno dobiti veću brzinu ne mogu, zbog vlastitih ušteda, zahtijevati pružanje univerzalne usluge.

Slijedom svega navedenog, HAKOM će u nastavku postupka predložiti izmjene Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama koje će obuhvatiti i izmjenu minimalne brzine pristupa internetu, te donijeti i odluku o raspisivanju javnog natječaja za pružanje univerzalnih usluga na području RH, odnosno na određenom dijelu državnog područja RH te na temelju istog odabrati najpovoljnijeg operatora za pružanje univerzalnih usluga.

Privitak: Obrada zaprimljenih komentara s javnog poziva

U okviru javnog poziva objavljenog dana 24. veljače 2022., u trajanju do 16. ožujka 2022., zaprimljen je komentar HT-a, koji u bitnome navodi kako razmatra mogućnost iskaza interesa za nastavak pružanja univerzalnih usluga no u ovom trenutku se nije u mogućnosti izjasniti, budući da nije poznato pod kojim uvjetima će se univerzalne usluge nastaviti pružati, odnosno nije poznato hoće li se nastaviti pružati pod istim uvjetima ili HAKOM namjerava uvesti određene promjene.

U odnosu na uslugu širokopojasnog pristupa internetu HT navodi da se HAKOM prilikom podizanja brzine s 1Mbit/s na 4 Mbit/s u dolaznom smjeru i 512 Kbit/s u odlaznom smjeru počevši od 1. siječnja 2021. već rukovodio odredbama Zakonika i Priloga V. Zakonika koji utvrđuje minimalni popis usluga koje usluga širokopojasnog pristupa Internetu treba podržati. 

Pored navedenog, HT ističe i praksu u drugim europskim državama gdje je od 27 zemalja članica EU, pored Hrvatske, samo u još 6 država određena minimalna brzina širokopojasnog pristupa internetu u opsegu univerzalne usluge. Nadalje, HT navodi da je u samo dvije od navedenih 6 država članica određena veća brzina od one u RH. U odnosu na određivanje brzine pristupa internetu, HT posebno napominje da u određenim državama trošak pružanja univerzalne usluge nije isključivo trošak operatora već da se takav trošak subvencionira te da u određenim državama nije određen isključivo jedan operator univerzalne usluge.

HT posebno napominje kako je potrebno uzeti u obzir i obveze koje su propisane člankom 86. Zakonika u odnosu na način određivanja operatora univerzalnih usluga.

Vezano uz pokazatelje kakvoće, HT je napomenuo kako pokazatelji kakvoće utvrđeni Pravilnikom o pružanju univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama nisu u potpunosti usklađeni sa standardima na tržištu, usporedivim parametrima i praksom u drugim državama članicama ili ne prate promjene koje se ogledaju u razvoju elektroničkih komunikacija.

U odnosu na istaknute komentare HT-a, HAKOM je u okviru predmetne analize detaljno obrazložio svoje stavove i zaključke pa se u ovom dijelu neće detaljno očitovati na svaki pojedini navod. Vezano uz određivanje brzine pristupa internetu, HAKOM je detaljnu analizu iznio u poglavlju 3. ove analize dok je u odnosu način provođenja postupka svoj stav HAKOM obrazložio u uvodnom dijelu. U pogledu pokazatelja kakvoće univerzalnih usluga, HAKOM je svoje mišljenje iznio u poglavlju 7 ove analize.