Javna rasprava -
Javno savjetovanje o prijedlogu rješenja u postupku ocjene koncentracije operatora Hrvatski Telekom d.d. i Pro Ping d.o.o.
HAKOM objavljuje prijedlog rješenja u postupku ocjene koncentracije operatora Hrvatski Telekom d.d. i Pro Ping d.o.o., u svrhu provođenja javnog savjetovanja.
Datum otvaranja rasprave: 18. lipnja 2026.
Datum zatvaranja rasprave: 20. srpnja 2026.
Napomena: HAKOM ne preuzima odgovornost za sadržaj ili neprimjerenost sadržaja komentara javnog savjetovanja. Stajališta izražena u komentarima ne odražavaju službena stajališta HAKOM-a i za njih je odgovoran autor. Komentare možete slati i pismenim putem na adresu sjedišta HAKOM-a.
PRIJEDLOG ZA JAVNO SAVJETOVANJE
KLASA: UP/I-344-01/26-08/01
URBROJ: 376-05-1-26-06
Zagreb, 18. lipnja 2026.
Na temelju članka 16. stavka 1. točke 4. i članaka 116. stavka 8. točke 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22, 14/24 i 45/26), u postupku ocjene koncentracije operatora Hrvatski Telekom d.d., Radnička cesta 21, Zagreb, OIB: 81793146560 i Pro Ping d.o.o., Augusta Šenoe 4, Pitomača, OIB: 37524271023, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, je na sjednici održanoj 18. lipnja 2026. donijelo
RJEŠENJE
I.Ocjenjuje se uvjetno dopuštenom koncentracija koja nastaje stjecanjem izravne kontrole poduzetnika Hrvatski Telekom d.d. nad poduzetnikom Pro Ping d.o.o.
II.Određuju se sljedeće mjere, uvjeti i rokovi koje su sudionici koncentracije dužni ispuniti kako bi se otklonili negativni učinci koncentracije iz točke I. izreke:
a. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je primjenjivati sljedeće obveze na geografskim jedinicama navedenima u Privitku 1 ovog rješenja:
- obvezu pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme,
- obvezu nediskriminacije,
- obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude,
- obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva,
- obvezu računovodstvenog razdvajanja,
na način, pod uvjetima i u rokovima utvrđenima dokumentom „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“, koji je sastavni dio odluke Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti od 27. srpnja 2023. (KLASA: UP/I-344-01/22-03/03, URBROJ: 376-05-1-23-26) i dokumentom „Analiza tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji“, koji je sastavni dio odluke Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti od 27. srpnja 2023. (KLASA: UP/I-344-01/22-03/04, URBROJ: 376-05-1-23-41). Navedene obveze primjenjuju se i na društvo Pro Ping d.o.o. nakon zaključenja transakcije, odnosno preuzimanja poslovnog udjela od strane Hrvatskog Telekoma d.d.
b. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je nakon zaključenja transakcije, odnosno preuzimanja poslovnog udjela društva Pro Ping d.o.o., primjenjivati i u odnosu na društvo Pro Ping d.o.o. obveze koje su mu već određene na nekonkurentnim područjima na geografskim jedinicama navedenima u Privitku 1 odluke Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti od 18. prosinca 2025. (KLASA: UP/I-344-01/25-03/02, URBROJ: 376-05-1-25-07) i Privitku 1 odluke Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti od 18. prosinca 2025. (KLASA: UP/I-344-01/25-03/01, URBROJ: 376-05-1-25-09), i to:
- obvezu pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme,
- obvezu nediskriminacije,
- obvezu transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude,
- obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva,
- obvezu računovodstvenog razdvajanja,
na način, pod uvjetima i u rokovima utvrđenima dokumentom „Analiza tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište“, koji je sastavni dio odluke Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti od 27. srpnja 2023. (KLASA: UP/I-344-01/22-03/03, URBROJ: 376-05-1-23-26) i dokumentom „Analiza tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji“, koji je sastavni dio odluke Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti od 27. srpnja 2023. (KLASA: UP/I-344-01/22-03/04, URBROJ: 376-05-1-23-41).
c. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u najkraćem roku, a najkasnije u roku od devet (9) mjeseci od dana preuzimanja poslovnog udjela društva Pro Ping d.o.o. od strane Hrvatskog Telekoma d.d., uspostaviti funkcionalnu veleprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa (NBSA) na infrastrukturi društva Pro Ping d.o.o. pod uvjetima iz važeće Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.
d. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je svaka tri mjeseca počevši od dana preuzimanja poslovnog udjela društva Pro Ping d.o.o. dostavljati podatke Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti o statusu integracije mreže i IT sustava te uspostavi i dostupnosti NBSA usluge.
e. Iznimno od mjera iz točaka II.a. i II.b., Hrvatski Telekom d.d. i Pro Ping d.o.o. mogu, putem infrastrukture u vlasništvu društva Pro Ping d.o.o., nuditi i ugovarati isključivo postojeće ponude društva Pro Ping d.o.o. važeće na dan zaprimanja potpune prijave namjere preuzimanja, po cijenama koje su u cjeniku iskazane za razdoblje bez minimalnog trajanja ugovorne obveze, pri čemu ne smiju ugovorno obvezivati krajnje korisnike. Navedena obveza primjenjuje se od dana donošenja ovoga rješenja sve do uspostave funkcionalne veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa (NBSA). Pro Ping d.o.o. je obvezan uskladiti cjenik usluga na način da isti sadrži isključivo pakete dostupne za aktivaciju.
Obrazloženje
1. Tijek postupka
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) zaprimila je 30. travnja 2026. prijavu namjere preuzimanja društva Pro Ping d.o.o. (dalje: Pro Ping) od strane Hrvatskog Telekoma d.d. (dalje: HT) koju je ocijenila potpunom. Predmetna transakcija ne podliježe obvezi prijave namjere provedbe koncentracije Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN) budući da je prihod Pro Pinga u godini koja je prethodila koncentraciji, sukladno financijskim izvještajima, manji od 100.000.000 kuna[1]. Međutim, imajući u vidu da je HT operator kojem je izdana dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na razini Republike Hrvatske i operator sa značajnom tržišnom snagom na:
• tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa malog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji,
• tržištu veleprodajnog lokalnog pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji – nekonkurentna područja,
• tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa malog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište,
• tržištu veleprodajnog središnjeg pristupa velikog kapaciteta koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište – nekonkurentna područja,
• tržištu veleprodajnog zajamčenog kapaciteta i
• tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga zajamčenog kapaciteta – nekonkurentne relacije,
postoji obveza ispitivanja ove prijave na temelju članka 116. stavka 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22, 14/24 i 45/26, dalje: ZEK). Naime, u skladu s navedenim člankom 116. stavkom 2. ZEK-a, operatori sa značajnom tržišnom snagom i operatori s nacionalnom dozvolom za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koji ne podliježu obvezi prijave koncentracije prema propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, moraju HAKOM-u u pisanom obliku i bez odgode prijaviti svaku namjeru pripajanja ili spajanja operatora, kao i svaki drugi oblik zajedničkog ili usklađenog djelovanja. Sukladno članku 116. stavku 6. ZEK-a, HAKOM ocjenjuje prijavu namjere pripajanja ili spajanja operatora i namjeru svakog drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora te njihove učinke na ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ZEK-a.
U prijavi su navedeni općeniti podaci i prihod trgovačkog društva Pro Ping u poslovnoj 2024. godini, popis mjerodavnih tržišta na kojima je Pro Ping prisutan, broj korisnika odnosno obuhvat mreže, zajedno s popratnom dokumentacijom kojom se dokazuju navodi iz prijave. Prema navodima iz prijave, Pro Ping pruža širokopojasne usluge putem vlastite svjetlovodne i bežične mreže, s naglaskom na ruralna područja. Društvo ima oko 17.000 korisnika, zapošljava 17 radnika te raspolaže svjetlovodnom (FTTH, eng. Fibre to the Home) infrastrukturom obuhvata oko [] korisničkih jedinica u različitim fazama dovršenosti. Polazeći od aktualne HAKOM-ove kategorizacije maloprodajnih i veleprodajnih tržišta te opsega usluga Pro Pinga, predmetna transakcija u proizvodnom smislu primarno zahvaća tržišta nepokretnih elektroničkih komunikacijskih usluga u maloprodaji i veleprodaji. Prema navodima iz prijave, uz tržište maloprodaje širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj mreži, tržište javno dostupne telefonske usluge na fiksnoj lokaciji i tržište pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji, Pro Ping djeluje i na veleprodajnim tržištima lokalnog i središnjeg pristupa velikog kapaciteta, tržištu veleprodajnog zajamčenog kapaciteta i pristupa pasivnoj infrastrukturi i povezanim mrežnim sastavnicama.
Predmetnom transakcijom HT namjerava preuzeti 100% udjela u društvu Pro Ping, uključujući i povezano društvo Advatech d.o.o., Augusta Šenoe 4, Pitomača, OIB: 30009707922, radi integracije mreže i korisničke baze u vlastite mrežne i IT sustave. HT navodi da je preklapanje postojeće FTTH infrastrukture dvaju operatora vrlo ograničeno, odnosno oko []%, zbog čega transakciju ne smatra objedinjavanjem paralelnih mreža, nego preuzimanjem operatora koji je već prisutan na određenim lokalnim područjima. Prema navodima iz prijave, HT-ov tržišni udjel na nacionalnom tržištu mreža vrlo velikog kapaciteta nakon provedbe transakcije porastao bi za []postotnih poena, ali bez promjene redoslijeda tržišne snage operatora.
HT nadalje ističe da Pro Ping trenutačno nema uspostavljen funkcionalan sustav za pružanje veleprodajnih usluga drugim operatorima, zbog čega planira nakon integracije omogućiti pružanje veleprodajne NBSA usluge na preuzetoj infrastrukturi, uz procijenjeno prijelazno razdoblje od devet mjeseci od dovršetka transakcije potrebno radi tehničke, procesne i sustavne prilagodbe mreže i poslovnih sustava. U prijavi HT zaključuje kako predmetna transakcija ima pozitivan učinak na ostvarenje regulatornih ciljeva iz članka 7. stavka 4. ZEK-a, a to su: povezivost i pristup mrežama vrlo velikog kapaciteta (članak 7. stavak 4. točka a) ZEK-a), infrastrukturno i uslužno tržišno natjecanje (članak 7. stavak 4. točka b) ZEK-a), uklanjanje zapreka i olakšavanje uvjeta za ulaganja (članak 7. stavak 4. točka c) ZEK-a) te interes krajnjih korisnika (članak 7. stavak 4. točka d) ZEK-a).
Također, HAKOM je 14. svibnja 2026. zaprimio i očitovanje društva A1 Hrvatska d.o.o. (dalje: A1) u kojem ukazuje na moguće negativne učinke predmetne transakcije na tržišno natjecanje na tržištu elektroničkih komunikacija, posebno ako HAKOM propusti poduzeti potrebne aktivnosti u svrhu zaštite tržišnog natjecanja. A1 smatra da bi HAKOM trebao revidirati popis konkurentnih područja na način da sve jedinice lokalne samouprave koje su proglašene konkurentnima prvenstveno zbog dominantne pozicije Pro Pinga prebaci na popis nekonkurentnih područja, tj. područja u kojima HT ima status operatora sa značajnom tržišnom snagom. Nadalje, A1 ističe potrebu osiguravanja regulirane veleprodajne bitstream usluge kako bi se spriječila neopravdana tržišna prednost HT-a nakon preuzimanja Pro Pinga, osobito u odnosu na migraciju korisnika s bakrene na svjetlovodnu mrežu. Također predlaže zabranu daljnje prodaje maloprodajnih ponuda Pro Pinga koje ne prolaze test istiskivanja marže (dalje: MST) koji je HT obvezan zadovoljiti za sve maloprodajne ponude koje nudi na reguliranim područjima te određivanje prijelaznog razdoblja za migraciju postojećih korisnika na ponude koje zadovoljavaju MST kriterije.
HT je 27. svibnja 2026. dostavio pojašnjenje prijave namjere provedbe preuzimanja Pro Pinga u kojem pojašnjava tehničke i operativne razloge zbog kojih je potrebno prijelazno razdoblje te pobliže definira način na koji će nuditi svoje usluge nakon isteka prijelaznog razdoblja na geografskim područjima na kojima posluje Pro Ping. Ukratko, HT navodi kako se predloženo prijelazno razdoblje od devet mjeseci odnosi prije svega na inventory bazu te pripadajuće operativne podatke, na prilagodbu aktivnog sloja mreže (posebno GPON infrastrukture te pripadajuće aktivne opreme) te radi provedbe integracije u kontroliranim fazama, uz očuvanje stabilnosti mreže i minimiziranje rizika za krajnje korisnike i operatore korisnike.
HAKOM je, temeljem članaka 116. stavka 7. točke 2. ZEK-a, 29. svibnja 2026. donio zaključak (KLASA: UP/I-344-01/26-08/01, URBROJ: 376-05-1-26-04; dalje: Zaključak) kojim se pokreće postupak ocjene dopuštenosti koncentracije, s obzirom na to da je utvrđeno da bi koncentracija mogla imati značajan učinak na ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ZEK-a, osobito u odnosu na mjerodavna tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa i veleprodajnog središnjeg pristupa vrlo velikog kapaciteta na razini pojedinih geografskih jedinica. Nastavno na već utvrđene moguće negativne učinke koncentracije, HAKOM je u ovom postupku dodatno ispitao jesu li potrebne odgovarajuće mjere, uvjeti i rokovi kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja i osigurala zaštita krajnjih korisnika.
2. Mjerodavna tržišta
Prilikom ocjene učinaka predmetne koncentracije na ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ZEK-a, osobito u pogledu sprječavanja narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja, HAKOM je uzeo u obzir zaključke i kriterije iz važećih analiza mjerodavnih tržišta na kojima dolazi do koncentracije.
HAKOM je pritom imao u vidu da je HT već određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom na više mjerodavnih tržišta. Slijedom toga, potrebno je procijeniti može li predmetna koncentracija dodatno ojačati tržišni položaj HT-a, smanjiti mogućnosti učinkovitog tržišnog natjecanja ili na drugi način utjecati na ostvarivanje regulatornih ciljeva propisanih člankom 7. ZEK-a.
U tom smislu, HAKOM će u nastavku razmotriti tržišne udjele sudionika koncentracije na mjerodavnim tržištima na kojima sudionici koncentracije djeluju, postojeću razinu infrastrukturne konkurencije i mogućnost replikacije postojeće infrastrukture, rasprostranjenost i pokrivenost svjetlovodne infrastrukture, broj korisnika i položaj Pro Pinga na područjima na kojima je prisutan te utjecaj predmetne koncentracije na tržišno natjecanje i ostvarivanje regulatornih ciljeva propisanih člankom 7. ZEK-a na mjerodavnim tržištima.
Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga zajamčenog kapaciteta
Mjerodavno tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga zajamčenog kapaciteta utvrđeno je Analizom tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga zajamčenog kapaciteta, koja je sastavni dio odluke HAKOM-a od 26. lipnja 2025. (KLASA: UP/I-344-01/23-03/02, URBROJ: 376-05-1-25-34). U toj analizi HAKOM je, s obzirom na zemljopisnu dimenziju tržišta, tržište podijelio na relacije na kojima „postoji konkurencija“ i relacije na kojima „ne postoji konkurencija“ te je proveo postupak testa tri mjerila iz članka 100. stavka 2. ZEK-a.
Prema rezultatima tog testa utvrđeno je da je Tržište veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga zajamčenog kapaciteta – nekonkurentne relacije podložno prethodnoj regulaciji, budući da su na tom tržištu istodobno zadovoljena sva tri mjerila iz članka 100. stavka 2. ZEK-a. Nakon provedene analize HAKOM je utvrdio kako HT na tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga zajamčenog kapaciteta – nekonkurentne relacije ima vladajući položaj te je na istom tržištu HT određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom. Slijedom toga, HT-u su određene sljedeće regulatorne obveze: obveza pristupa i korištenja posebnih mrežnih sastavnica i povezane opreme, obveza nediskriminacije, obveza transparentnosti uz obvezu objave standardne ponude, obveza nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva i obveza računovodstvenog razdvajanja.
U odnosu na ovo mjerodavno tržište, HAKOM je na temelju podataka kojima raspolaže te pokazatelja korištenih u važećim analizama mjerodavnih tržišta, utvrdio da predmetna koncentracija neće dovesti do jačanja značajne tržišne snage HT-a na način koji bi rezultirao narušavanjem ili ograničavanjem tržišnog natjecanja. Naime, uvidom u podatke na temelju kojih se procjenjivala konkurentnost pojedinih relacija prijenosnih segmenata u analizi tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga zajamčenog kapaciteta utvrđeno je da se ovom koncentracijom, odnosno preuzimanjem infrastrukture Pro Pinga ne mijenjaju zaključci o konkurentnosti, odnosno nekonkurentnosti pojedinih relacija, jer su sve relacije prijenosnih segmenata u mreži Pro Ping-a povezane iznajmljenim vodovima drugih operatora i to operatora koji nisu dio HT grupe.
Tržište veleprodajnog zajamčenog kapaciteta
Tržište veleprodajnog zajamčenog kapaciteta utvrđeno je Analizom tržišta veleprodajnog zajamčenog kapaciteta, koja je sastavni dio odluke Vijeća HAKOM-a od 26. lipnja 2025. (KLASA: UP/I-344-01/23-03/01, URBROJ: 376-05-1-25-84). U toj je analizi utvrđeno da HT na tržištu veleprodajnog zajamčenog kapaciteta, koje je određeno kao nacionalno tržište, ima status operatora sa značajnom tržišnom snagom te su HT-u na tom tržištu određene regulatorne obveze pristupa, nediskriminacije, transparentnosti, nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva te računovodstvenog razdvajanja.
Prema podacima HAKOM-a za kraj 2025. tržišni udio HT-a na maloprodajnoj razini (mjereno u broju priključnih točaka) iznosio je nešto više od 49%, dok je tržišni udio Pro Pinga neznatan (0,27%).
Iz navedenog proizlazi da predmetna koncentracija rezultira neznatnim povećanjem tržišnog udjela HT-a, pa je HAKOM u ovom postupku utvrdio da takvo povećanje tržišnog udjela neće dovesti do jačanja značajne tržišne snage HT-a na način koji bi utjecao na promjenu statusa značajne tržišne snage HT-a.
Tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji i Tržište veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište
HAKOM je u analizi tržišta veleprodajnog lokalnog pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji (dalje: analiza M1/2020)[2] i analizi tržišta veleprodajnog središnjeg pristupa koji se pruža na fiksnoj lokaciji za proizvode za masovno tržište (dalje: analiza M3b/2014)[3] proveo segmentaciju tržišta prema tehnologijama, odnosno tržište je podijeljeno na tržište malog kapaciteta i tržište velikog kapaciteta. Za tržište velikog kapaciteta, HAKOM je proveo detaljnu geografsku analizu te je na temelju provedene analize utvrdio geografsku segmentaciju tržišta na razini pojedine jedinice lokalne samouprave (grada/općine/gradske četvrti Grada Zagreba), čime je prema odabranim kriterijima pojedine geografske jedinice grupirao u zasebna geografska tržišta: Tržište velikog kapaciteta - konkurentna područja i Tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja. Proveden je test tri mjerila za oba tržišta te je zaključeno kako je Tržište velikog kapaciteta - nekonkurentna područja podložno prethodnoj regulaciji te je HT određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom.
Provedbom koncentracije dolazi do preuzimanja infrastrukture i korisničke baze Pro Pinga, uslijed čega bi se tržišni udio HT‑a na Tržištu velikog kapaciteta – nekonkurentna područja povećao za 6,61%[4]. Nadalje, prema podacima s kraja 2024.[5], primjenjujući kriterije definirane u važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014, utvrđeno je da predmetnom koncentracijom u 15 geografskih jedinica, od ukupno 27 na kojima dolazi do koncentracije, nisu istodobno zadovoljena sva tri kriterija za utvrđivanje konkurentnih uvjeta. Popis navedenih geografskih jedinica nalazi se u Privitku 1 ovog rješenja. S obzirom na to da se radi o područjima na kojima HT do sada nije imao značajnu tržišnu snagu, preuzimanje infrastrukture Pro Pinga dovodi do jačanja njegove tržišne snage u dijelovima tržišta gdje konkurentni uvjeti nisu zadovoljeni, što smanjuje konkurentski pritisak i otežava tržišni nastup alternativnih operatora. Stoga je potrebno ocijeniti može li ovakvo jačanje tržišne snage HT‑a utjecati na ostvarivanje ciljeva vezanih uz promicanje tržišnog natjecanja, razvoj infrastrukture i zaštitu krajnjih korisnika.
3. Ocjena učinaka koncentracije
HAKOM je u Zaključku utvrdio da bi predmetna koncentracija mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje i ostvarivanje regulatornih ciljeva iz članka 7. ZEK-a. U skladu s utvrđenim, u postupku ocjene dopuštenosti koncentracije potrebno je utvrditi mogu li se na geografskim područjima obuhvaćenim koncentracijom pojaviti prepreke razvoju djelotvornog tržišnog natjecanja koje su već prepoznate u važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014 te postoje li razlozi za određivanje odgovarajućih mjera, uvjeta i rokova radi njihova sprječavanja, uklanjanja ili ublažavanja.
U analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014 HAKOM je utvrdio da se na tržištima na kojima jedan operator kontrolira ključnu veleprodajnu uslugu za pružanje maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima mogu pojaviti različiti oblici ponašanja koji ograničavaju razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja. Kao potencijalne prepreke koje se u odsustvu regulacije mogu pojaviti prepoznate su: odbijanje dogovora ili uskraćivanje pristupa, diskriminirajuće korištenje ili uskraćivanje informacija, taktike odgađanja, neopravdani zahtjevi, diskriminacija kakvoćom usluge te cjenovne prakse koje mogu dovesti do istiskivanja marže i prenošenja tržišne snage s veleprodajne na maloprodajnu razinu.
HAKOM je u tim analizama posebno naglasio da je na nekonkurentnim područjima[6] usluga bitstream pristupa (dalje: NBSA) ključan veleprodajni proizvod za razvoj djelotvornog tržišnog natjecanja na tržištu velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima, upravo zbog nedostatka dostatne infrastrukturne konkurencije, ograničenih mogućnosti replikacije postojeće infrastrukture i postojanja visokih i trajnih zapreka ulasku na tržište.
U ovom je postupku utvrđeno da na dijelu geografskih jedinica na kojima dolazi do namjere preuzimanja nakon provedbe koncentracije više nisu zadovoljeni kriteriji koji prema važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014 upućuju na postojanje konkurentnih uvjeta. Primjenom definiranih kriterija utvrđeno je da predmetnom koncentracijom u 15 geografskih jedinica, od ukupno 27 na kojima dolazi do namjere preuzimanja, nisu istodobno zadovoljena sva tri kriterija za utvrđivanje konkurentnih uvjeta (područja navedena u Privitku 1 ovog rješenja). Iako HT na tim područjima trenutno nije određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom, predmetna koncentracija dovodi do bitne promjene tržišne strukture i uspostave tržišnih uvjeta koji prema važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014 opravdavaju primjenu mjera, uvjeta i rokova koji se primjenjuju na nekonkurentnim područjima. Na tim je područjima Pro Ping predstavljao ključnu, a u pojedinim slučajevima jedinu alternativnu VHCN infrastrukturu. Provedbom koncentracije uklanja se postojeća infrastrukturna alternativa te se kontrola nad infrastrukturom i pripadajućom korisničkom bazom prenosi na HT. Ujedno, HT na tim područjima ima najrasprostranjeniju bakrenu infrastrukturu te najveću korisničku bazu na bakrenoj mreži, pa je za očekivati da će HT povećati tržišni udio na tim područjima. U takvim okolnostima postoji opravdana bojazan da bi se na navedenim područjima mogle ostvariti iste ili usporedive prepreke kakve su već identificirane u važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014, osobito zato što alternativni operatori na područjima na kojima dolazi do preuzimanja ne raspolažu infrastrukturom usporedivog opsega, dok su mogućnosti brzog ulaska ili replikacije mreže ograničene zbog visokih troškova ulaganja i dugog vremena izgradnje. Predmetna koncentracija stoga ne predstavlja samo promjenu vlasničke strukture, već dovodi do promjene tržišnih uvjeta na način da se dodatno učvršćuje kontrola HT-a nad infrastrukturom i veleprodajnim uslugama ključnima za djelovanje alternativnih operatora.
Dodatno je potrebno razmotriti i učinke koncentracije na geografskim područjima koja su važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014 već određena kao nekonkurentna, a na kojima Pro Ping također raspolaže infrastrukturom. Na tim je područjima već utvrđeno da ne postoji dostatna infrastrukturna konkurencija te da su prisutne visoke i trajne zapreke ulasku, zbog čega su podložna prethodnoj regulaciji. Iako je HT na tim područjima već određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom te mu je, između ostalog, određena obveza primjene testa istiskivanja marže (dalje: MST), funkcionalna NBSA usluga na preuzetoj infrastrukturi neće biti dostupna odmah po provedbi koncentracije, nego tek nakon završetka integracije. U takvim okolnostima i na tim područjima postoji mogućnost dodatnog učvršćivanja tržišne pozicije HT-a prije nego što operatori korisnici dobiju stvarnu mogućnost korištenja odgovarajuće veleprodajne usluge na preuzetoj infrastrukturi.
HT je u prijavi naveo kako će funkcionalna NBSA usluga na preuzetoj infrastrukturi biti dostupna tek nakon integracije, odnosno nakon prijelaznog razdoblja procijenjenog na približno devet mjeseci. Budući da je u važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014 utvrđeno da je na nekonkurentnim područjima NBSA usluga ključna veleprodajna usluga za očuvanje tržišnog natjecanja na tržištu velikog kapaciteta na nekonkurentnim VHCN područjima, takvo prijelazno razdoblje ima značajan utjecaj na ocjenu učinaka koncentracije. U tom razdoblju alternativni operatori bili bi bez pravodobnog i funkcionalnog pristupa veleprodajnom proizvodu koji je nužan za pružanje konkurentnih maloprodajnih usluga. Takva situacija po svojim učincima odgovara preprekama koje su u analizama tržišta već utvrđene kao uskraćivanje pristupa, odgođeni pristup ili taktike odgađanja.
Nadalje, u razdoblju do pune uspostave NBSA usluge postoji i rizik nastanka nejednakih tržišnih uvjeta između HT-a i alternativnih operatora. Dok bi HT imao mogućnost neposrednog pružanja maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima putem preuzete infrastrukture, alternativni operatori ne bi raspolagali odgovarajućom veleprodajnom uslugom koja bi im omogućila pružanje usporedivih usluga pod jednakim uvjetima. Takve okolnosti mogu dovesti do diskriminatornih učinaka u pogledu dostupnosti usluga, rokova realizacije, kvalitete usluge ili pristupa informacijama, odnosno do pojava koje su u važećim analizama M1/2020 i M3b/2014 tržišta identificirane kao relevantne prepreke razvoju tržišnog natjecanja.
Osobito je stoga važno osigurati da se u prijelaznom razdoblju ne stvore uvjeti u kojima HT, neposrednim raspolaganjem infrastrukturom, ostvaruje prednosti u odnosu na alternativne operatore.
U situaciji u kojoj alternativni operatori nemaju pristup ključnoj veleprodajnoj usluzi HT bi mogao ostvariti dodatnu tržišnu prednost u privlačenju novih korisnika na područjima obuhvaćenima koncentracijom. Osobitu važnost pritom ima mogućnost sklapanja novih ugovora uz ugovornu obvezu ili drugih oblika vezivanja korisnika u prijelaznom razdoblju. U takvim okolnostima postoji mogućnost prijenosa tržišne snage s veleprodajne na maloprodajnu razinu, osobito ako bi se u prijelaznom razdoblju uvodile nove atraktivne ponude ili mijenjale postojeće u uvjetima u kojima alternativni operatori još nemaju stvarnu mogućnost njihove ekonomske replikacije, čime se dodatno narušavaju uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja.
Slijedom navedenog, HAKOM smatra nužnim odrediti skup proporcionalnih i ciljanih mjera, uvjeta i rokova kojima se osigurava zaštita tržišnog natjecanja i interesa krajnjih korisnika, osobito u prijelaznom razdoblju integracije Pro Pinga u HT, a kako je pojašnjeno u nastavku.
4. Mjere
Mjerom iz točke II.a određuje se da je HT, na geografskim jedinicama za koje je u ovom postupku utvrđeno da nakon provedbe koncentracije ne ispunjavaju kriterije za utvrđivanje konkurentnih uvjeta prema važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014, obvezan primjenjivati obveze koje su mu već određene na nekonkurentnim područjima. Te se obveze odnose i na infrastrukturu i usluge preuzete od Pro Pinga.
Mjera je razmjerna jer ne uvodi novi skup obveza, nego na predmetnim geografskim jedinicama osigurava primjenu obveza koje se već primjenjuju na nekonkurentnim područjima. Budući da nakon provedbe koncentracije na tim područjima više nisu istodobno ispunjeni kriteriji za utvrđivanje konkurentnih uvjeta, a operatori korisnici ovise o pristupu veleprodajnim uslugama pod kontrolom operatora sa značajnom tržišnom snagom, opravdano je da se na njima primjenjuju ista pravila kao i na ostalim nekonkurentnim područjima, uz izričito pojašnjenje da se te obveze odnose i na infrastrukturu i usluge preuzete predmetnom koncentracijom. Naime, na tim je područjima Pro Ping do trenutka koncentracije predstavljao ključnu ili jedinu alternativnu VHCN infrastrukturu, a provedbom koncentracije dolazi do uklanjanja postojeće infrastrukturne alternative i prijenosa kontrole nad infrastrukturom i korisničkom bazom na HT. Ovom mjerom sprječava se mogućnost zaobilaženja postojećih regulatornih obveza preuzimanjem infrastrukture drugih operatora putem koncentracija.
Mjerom iz točke II.b izričito se propisuje da se iste obveze koje su HT-u već određene na geografskim jedinicama koje su važećim odlukama HAKOM-a određene kao nekonkurentna područja, primjenjuju i na infrastrukturu i usluge preuzete od društva Pro Ping d.o.o. na tim područjima. Mjera je nužna radi očuvanja regulatorne dosljednosti, pravne sigurnosti i sprječavanja zaobilaženja postojeće regulacije. Njezina svrha nije ponovno određivanje obveza HT-u na područjima koja su već utvrđena kao nekonkurentna, nego izričito pojašnjenje da se postojeće obveze HT-a na tim područjima odnose i na infrastrukturu i usluge preuzete predmetnom koncentracijom. Naime, predmetna koncentracija ne proizvodi učinke samo na područjima koja nakon koncentracije zadovoljavaju kriterije za nekonkurentna područja, već i na područjima koja su analizama mjerodavnih tržišta M1/2020 i M3b/2014 već određena kao nekonkurentna. Na tim područjima su HT-u određene obveze, ali predmetna koncentracija i ondje dovodi do daljnjeg jačanja njegova tržišnog položaja preuzimanjem infrastrukture i korisničke baze Pro Pinga. Posebno je važno izbjeći bilo kakvu nejasnoću u pogledu toga odnose li se postojeće obveze i na usluge koje HT nakon koncentracije pruža putem preuzete Pro Ping infrastrukture. Stoga je potrebno izričito odrediti da se obveze koje su već utvrđene za nekonkurentna područja primjenjuju i u odnosu na infrastrukturu i usluge Pro Pinga.
Mjerom iz točke II.c nalaže se HT-u da u najkraćem roku, a najkasnije u roku od devet mjeseci od dana preuzimanja poslovnog udjela Pro Pinga od strane HT-a, uspostavi funkcionalnu veleprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa (NBSA) na preuzetoj infrastrukturi, pod uvjetima iz važeće Standardne ponude HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, uz obvezu izvještavanja HAKOM-a o statusu integracije mreže i IT sustava te uspostavi i dostupnosti NBSA usluge svaka tri mjeseca počevši od dana preuzimanja Pro Pinga (mjera iz točke II.d).
Potreba za ovom mjerom proizlazi iz toga da je na područjima na kojima dolazi do preuzimanja bitstream pristup, odnosno NBSA, ključna veleprodajna usluga za omogućavanje djelotvornog tržišnog natjecanja. Pri određivanju ove mjere HAKOM je uzeo u obzir i navode HT-a, prema kojima funkcionalna NBSA usluga na preuzetoj infrastrukturi neće biti dostupna odmah po provedbi koncentracije, nego tek nakon završetka integracije, uz prijelazno razdoblje procijenjeno na približno devet mjeseci. U okolnostima u kojima alternativni operatori bez odgovarajuće veleprodajne usluge ne mogu pružati konkurentne maloprodajne usluge, odgoda uspostave funkcionalnog NBSA pristupa predstavlja prepreku tržišnom natjecanju koja po svojim učincima odgovara pojavnim oblicima uskraćivanja pristupa, odgođenog pristupa i taktika odgađanja, već prepoznatima u važećim analizama tržišta M1/2020 i M3b/2014. Mjera stoga definira rok provedbe u skladu s procjenom i prijedlogom HT-a, ali joj se ovim rješenjem daje obvezujući rok i regulatorni okvir provedbe.
Napominjemo kako se funkcionalnom uspostavom veleprodajne NBSA usluge smatra trenutak u kojem operatori korisnici mogu na predmetnim područjima podnositi zahtjeve za krajnje korisnike, realizirati priključke i koristiti uslugu u operativnom smislu pod uvjetima iz važeće standardne ponude.
Određivanjem roka i obveze redovitog izvještavanja HAKOM osigurava:
• da uspostava veleprodajne usluge ne ostane samo deklarativna,
• da se može pratiti stvarni tijek integracije i funkcionalne dostupnosti usluge,
• te da se pravodobno reagira ako dođe do kašnjenja, tehničkih problema ili drugih zapreka koje bi mogle produljiti prijelazno razdoblje i time dodatno oslabiti tržišno natjecanje.
Mjerom iz točke II.e određuje se prijelazna mjera za maloprodajne ponude na preuzetoj infrastrukturi od dana donošenja ovoga rješenja do isteka roka iz točke II.c, odnosno do funkcionalne uspostave NBSA usluge. U tom razdoblju HT i Pro Ping mogu nuditi i ugovarati isključivo postojeće Pro Ping pakete važeće na dan zaprimanja potpune prijave namjere preuzimanja društva Pro Ping, po cijenama koje su u cjeniku iskazane za razdoblje bez minimalnog trajanja ugovorne obveze, pri čemu ne smije uvoditi nove niti mijenjati postojeće pakete niti ugovorno obvezivati krajnje korisnike. Istodobno je obvezan uskladiti cjenik usluga Pro Ping tako da sadrži isključivo pakete dostupne za aktivaciju.
Ova je mjera nužna jer u prijelaznom razdoblju do uspostave funkcionalne NBSA usluge alternativni operatori nemaju na raspolaganju odgovarajuću veleprodajnu uslugu koja bi im omogućila učinkovitu replikaciju maloprodajnih ponuda HT-a na preuzetoj infrastrukturi. U takvim okolnostima postoji mogućnost da HT koristi preuzetu infrastrukturu i korisničku bazu kako bi na maloprodajnoj razini dodatno ojačao svoju tržišnu poziciju, osobito sklapanjem novih ugovora uz ugovornu obvezu ili nuđenjem novih odnosno izmijenjenih paketa koje konkurenti ne mogu pravodobno replicirati. Nadalje, nužno je odrediti primjenu ove mjere od dana donošenja rješenja budući da trajanje razdoblja do zaključenja transakcije, odnosno preuzimanja poslovnog udjela od strane HT-a, nije unaprijed poznato. Bez takvog određivanja postojala bi mogućnost da Pro Ping u tom razdoblju provodi komercijalne aktivnosti usmjerene na povećanje baze korisnika, čime bi se narušila svrha prijelazne mjere i stvorila neopravdana tržišna prednost. Mjera je stoga usmjerena na:
• sprječavanje dugoročnog vezivanja korisnika u razdoblju u kojem ne postoji funkcionalna veleprodajna usluga za konkurente,
• sprječavanje uvođenja novih atraktivnih komercijalnih ponuda kojima bi HT dodatno ojačao svoju tržišnu prednost,
• te očuvanje tržišnog statusa quo na maloprodajnoj razini do trenutka kada operatori korisnici dobiju stvarnu mogućnost korištenja veleprodajne usluge.
Obveza usklađivanja cjenika dodatno je potrebna radi transparentnosti i pravne sigurnosti, kako bi se osiguralo da krajnjim korisnicima budu jasno iskazane samo one ponude koje je u prijelaznom razdoblju dopušteno aktivirati. Time se sprječava situacija u kojoj bi u cjeniku ostale prikazane ponude koje se formalno vode kao aktivne, ali koje se prema mjerama iz ovog rješenja ne smiju ugovarati. Mjera je razmjerna jer ne zabranjuje pružanje postojećih usluga niti ne zahtijeva trajno ukidanje postojećih ponuda, nego samo privremeno ograničava način njihova ugovaranja i sprječava uvođenje novih komercijalnih ponuda koji bi mogli dovesti do prijenosa tržišne snage na maloprodajnu razinu prije uspostave uvjeta za učinkovito tržišno natjecanje.
Sve navedene mjere međusobno su povezane i čine jedinstven i koherentan skup uvjeta usmjerenih na ublažavanje učinaka koncentracije na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini. Njihova svrha nije zamijeniti postupak analize tržišta nego osigurati da provedba predmetne koncentracije ne rezultira:
• uklanjanjem postojeće alternativne infrastrukture bez odgovarajuće veleprodajne usluge,
• dodatnim jačanjem tržišne snage HT-a na geografskim područjima na kojima dolazi do preuzimanja,
• otežavanjem ili onemogućavanjem djelovanja alternativnih operatora,
• ograničavanjem mogućnosti krajnjih korisnika za promjenom operatora tijekom prijelaznog razdoblja u kojem ne postoje uvjeti za tržišno natjecanje,
• smanjivanjem mogućnosti izbora za krajnje korisnike što dugoročno može imati negativne posljedice kao što su više cijene i niža razina kvalitete usluge.
HAKOM ocjenjuje da su određene mjere nužne, razmjerne i primjerene utvrđenim učincima predmetne koncentracije te prikladne za zaštitu tržišnog natjecanja, krajnjih korisnika i ostalih regulatornih ciljeva iz članka 7. ZEK-a.
HAKOM će u okviru budućih analiza tržišta ponovno ispitati status predmetnih geografskih jedinica te, ako se za to ispune uvjeti, utvrditi postojanje značajne tržišne snage i odrediti odgovarajuće regulatorne obveze.
Temeljem svega prethodno navedenog HAKOM je u posebnom ZEK-om propisanom postupku ocjenjivanja koncentracija ocijenio da je predmetna koncentracija uvjetno dopuštena, uz primjenu predloženih mjera, uvjeta i rokova te je odlučio kao u izreci.
Sukladno članku 30. ZEK-a, o ovom prijedlogu provest će se javno savjetovanje u razdoblju od 18. lipnja 2026. do 20. srpnja 2026.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka.
Predsjednik Vijeća
Tonko Obuljen
Privitak (1)
Privitak 1 – Popis geografskih jedinica na kojima nakon provedbe koncentracije nisu zadovoljeni kriteriji za utvrđivanje konkurentskih uvjeta
Privitak 1 – Popis geografskih jedinica na kojima nakon provedbe koncentracije nisu zadovoljeni kriteriji za utvrđivanje konkurentskih uvjeta
Privitak 1 – Popis geografskih jedinica na kojima nakon provedbe koncentracije nisu zadovoljeni kriteriji za utvrđivanje konkurentskih uvjeta
Red. Br
Županija
Tip jedinice
Ime jedinice
Broj korisničkih jedinica
Pokrivenost VHCN infrastrukturom
Udio HT +Pro Ping
Broj operatora
1
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Općina
Drnje
988
92.21%
2
2
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Grad
Đurđevac
6,627
40.61%
3
3
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Općina
Kalinovac
941
77.36%
1
4
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Grad
Koprivnica
20,985
77.60%
3
5
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Općina
Kloštar Podravski
2,362
42.08%
2
6
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Općina
Koprivnički Bregi
1,665
43.90%
1
7
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Općina
Koprivnički Ivanec
1,179
54.96%
2
8
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Općina
Virje
5,085
60.18%
1
9
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Općina
Peteranec
1,544
50.65%
1
10
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
Grad
Križevci
13,379
38.04%
3
11
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
Grad
Daruvar
8,118
64.44%
3
12
POŽEŠKO-SLAVONSKA
Grad
Pakrac
7,783
42.86%
2
13
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
Općina
Pitomača
5,585
59.55%
2
14
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
Grad
Virovitica
12,527
62.85%
3
15
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
Općina
Suhopolje
3,805
33.11%
2
[1] 13.272.280,84 EUR; fiksni tečaj konverzije: 7,53450 HRK
[2] Odluka HAKOM-a od 27. srpnja 2023. (KLASA: UP/I-344-01/22-03/03, URBROJ: 376-05-1-23-26)
[3] Odluka HAKOM-a od 27. srpnja 2023. (KLASA: UP/I-344-01/22-03/04, URBROJ: 376-05-1-23-41)
[4] Podaci HAKOM-a iz ožujka 2026.
[5] Podaci korišteni u odlukama HAKOM-a kojima je ažuriran popis nekonkurentnih područja i popis konkurentnih područja te revidiran status pripadanja geografskih jedinica odgovarajućem području (analiza M1/2020 - KLASA: UP/I-344-01/25-03/02, URBROJ: 376-05-1-25-07; analiza M3b/2014 - KLASA: UP/I-344-01/25-03/01, URBROJ: 376-05-1-25-09; dalje: odluke o reviziji područja).
[6] Prema podacima iz odluka o reviziji područja, preko 98 posto svih veleprodajnih priključaka na nekonkurentnim područjima alternativni operatori ostvaruju putem bitstream usluga, od kojih je HT-ova bitstream usluga daleko najznačajnija s preko 84 posto aktivnih bitstream priključaka.