Pripremam raspravu
Javna rasprava - Metodologija testa istiskivanja marže
Opis rasprave
Datum otvaranja rasprave: 18. srpnja 2019. 16:00
Datum zatvaranja rasprave: 06. rujna 2019. 20:00
Uključi prikaz broja:

KLASA: UP/I-344-01/16-05/14

URBROJ: 376-11-17-02

Zagreb, 5. travnja 2017.

Na temelju članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14) u postupku izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti je na sjednici održanoj 5. travnja 2017. donijelo

ODLUKU

I. Trgovačkom društvu Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, određuju se izmjene i dopune Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa kako slijedi:

I.1.                        

U članku 1.1. Predmet, opseg i ograničenja standardne ponude u stavku (11) prva rečenica mijenja se na način da sada glasi:

Ova Standardna ponuda odnosi se isključivo na pružanje širokopojasnog pristupa korištenjem ADSL/VDSL pristupne tehnologije i FTTN/FTTC/FTTDP/FTTB/FTTH arhitekture/topologije.

I.2.                      

U članku 1.8. Pojmovi i značenja te popis korištenih kratica vrše se sljedeće izmjene:

Pojam Ethernet preklopnik mijenja se pojmom IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju dok značenje pojma ostaje isto.

Dodaje se pojam: IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju - širokopojasni pristupni čvor na IP razini;

Pojmovi Pristupni kapacitet, Pristupni vod HT-a i Točka pristupa mijenjaju značenje na način da sada glase:

Pristupni kapacitet – kapacitet na točki spajanja ili točki pristupa mreži HT-a na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni i nacionalni pristup) odnosno IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina);

Pristupni vod HT-a - vod između priključne točke na lokaciji Operatora korisnika i IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju odnosno IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju na kojem je omogućen pristup mreži HT-a za koji je odgovoran HT;

Točka pristupa – IP uređaj za prijenos podataka na IP ili Ethernet sloju ili DSLAM/OLT HT-a na kojem je omogućen pristup mreži HT-a;

Briše se pojam Širokopojasni PoP te odgovarajuće značenje.

I.3.                        

U članku 2. Opis usluga koje su određene opsegom standardne ponude stavci (7-11) i stavak (13) mijenjaju se na način da sada glase:

(7) U svrhu omogućavanja pristupa mreži HT-a od strane Operatora korisnika kao i prijenosa podataka Krajnjeg korisnika između pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju, IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju, odnosno točke spajanja i priključne točke na lokaciji Operatora korisnika, HT pruža sljedeće usluge u okviru postojećih tehničkih i izvedbenih mogućnosti HT-a i njegove mrežne platforme:

a)    uspostava pristupa:

-         za Internet i VoIP usluge, te nadzor korisničke opreme, HT će uspostaviti Operatoru korisniku jedan ili više pristupa HT-ovoj mrežnoj platformi na lokaciji HT-ovog IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina nacionalni ili regionalni pristup), IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili DSLAM/OLT-a (DSLAM/OLT razina), izabranog od strane Operatora korisnika

-         za IPTV i podatkovnu uslugu HT će uspostaviti Operatoru korisniku jedan ili više pristupa HT-ovoj mrežnoj platformi na lokaciji HT-ovog IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili DSLAM/OLT-u (DSLAM/OLT razina), izabranog od strane Operatora korisnika.

IP uređaji za prijenos podataka na IP sloju i IP uređaji za prijenos podataka na Ethernet sloju određeni su u poglavlju 3.

Pristup HT-ovoj IP mrežnoj platformi putem IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju, IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju, te pristup putem DSLAM/OLT-a, smatrat će se pristupom mreži u smislu važećih propisa.

b)    prijenos podataka za Internet i VoIP usluge, te nadzor korisničke opreme u slučaju kada Operator korisnik koristi pristupni vod HT-a: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni ili nacionalni pristup) ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) do priključne točke na lokaciji Operatora korisnika i u suprotnom smjeru. U okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, prijenos podataka dostupan je Operatoru korisniku u jednoj od nekoliko različitih pristupnih brzina, za koje su predviđene različite cijene utvrđene važećim cjenikom HT-a. Pristupne brzine ponuđene u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa utvrđene su u poglavlju 3.

c)     prijenos podataka za Internet i VoIP uslugu, te nadzor korisničke opreme u slučaju kada Operator korisnik koristi vlastiti pristupni vod: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a do regionalne ili nacionalne točke spajanja na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju ili do točke spajanja na Ethernet razini na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju koja završava na kabelskom uvodu na strani HT-a, i u suprotnom smjeru. Za dionicu od kabelskih uvoda na strani HT-a do priključne točke na strani Operatora korisnika odgovoran je Operator korisnik.

d)    prijenos podataka za IPTV i podatkovnu uslugu u slučaju kada Operator korisnik koristi pristupni vod HT-a: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju do priključne točke na lokaciji Operatora korisnika i u suprotnom smjeru.

e)    prijenos podataka za IPTV i podatkovnu uslugu u slučaju kada Operator korisnik koristi vlastiti pristupni vod: HT vrši prijenos podataka Krajnjih korisnika od pripadajućeg DSLAM/OLT-a u mreži HT-a do točke spajanja na Ethernet razini na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju koja završava na kabelskom uvodu na strani HT-a, i u suprotnom smjeru. Za dionicu od kabelskih uvoda na strani HT-a do priključne točke na strani Operatora korisnika odgovoran je Operator korisnik.

(8) Sukladno postojećim tehničkim i operativnim mogućnostima, Mrežna platforma HT-a raspolaže s određenim brojem IP uređaja za prijenos podataka na IP i Ethernet sloju na lokacijama utvrđenim u poglavlju 3. Operatoru korisniku je omogućeno putem usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa nuditi Krajnjim korisnicima pristup svojoj IP platformi, ukoliko se ovi Krajnji korisnici nalaze unutar pristupnog područja pojedinog IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni ili nacionalni pristup ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina).

(9) Internet  i VoIP promet Krajnjeg korisnika, te promet nadzora korisničke opreme prenosi se Operatoru korisniku putem usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina, regionalni ili nacionalni pristup) ili na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili na DSLAM/OLT-u (DSLAM/OLT razina). Operator korisnik može preuzeti Internet, VoIP i nadzorni promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju, IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju ili DSLAM/OLT-a na koje Operator korisnik ima točku pristupa. Pri tome Operator korisnik mora izabrati ili regionalni ili nacionalni pristup za svaku točku pristupa ukoliko koristi pristup HT-ovoj mreži na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina, regionalni ili nacionalni pristup), a ukoliko koristi pristup HT-ovoj mreži na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) mora izabrati Ethernet pristup za cijelu regiju.

(10)                      Promet podatkovne usluge i IPTV promet Krajnjeg korisnika prenosi se Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina)  ili DSLAM/OLT-u (DSLAM/OLT razina). Operator korisnik može preuzeti podatkovni i IPTV promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju ili DSLAM/ OLT-a na koje Operator korisnik ima točku pristupa.

(11)                      Pristupna područja IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju i IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju određena su u poglavlju 3.

(13)                      Operator korisnik je obvezan koristiti se uslugom veleprodajnog širokopojasnog pristupa isključivo u svrhu pružanja usluga širokopojasnog pristupa Internetu, VoIP-a, IPTV-a, nadzora korisničke opreme i podatkovne usluge Krajnjim korisnicima, te potvrđuje da istu neće ustupiti, niti bilo koji njezin dio, na korištenje trećim osobama bez prethodne pisane suglasnosti HT-a.

I.4.                        

U članku 3. Tehnički uvjeti/arhitektura usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u stavku (1) prva rečenica mijenja se na način da sada glasi:

Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa omogućuje Operatoru korisniku koji raspolaže vlastitom IP – platformom, povezivanje svojih Krajnjih korisnika putem ADSL/VDSL pristupne tehnologije odnosno FTTN/FTTC/FTTDP/FTTB/FTTH arhitekture/topologije i mrežne platforme HT-a.

I.5.                        

U članku 3. Tehnički uvjeti/arhitektura usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u stavku (1) zadnja rečenica mijenja se na način da sada glasi:

Promet Krajnjih korisnika se prenosi od djelitelja/ONT-a na lokaciji Krajnjeg korisnika preko odgovarajućeg DSLAM/OLT-a, te preko HT-ovog IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju do priključne točke na lokaciji Operatora korisnika ili točke spajanja na lokaciji HT-a, te u suprotnom smjeru.

I.6.                        

U članku 3. Tehnički uvjeti/arhitektura usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa briše se stavak (5).

I.7.                        

Članak 3.1. Točke pristupa za sve vrste usluga definirane ovom Standardnom ponudom mijenja se na način da sad glasi:

(1) Prijenos Internet i VoIP prometa, te prometa za nadzor korisničke opreme omogućen je uz pristup mreži HT-a:

-         na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni i nacionalni pristup),

-         na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina ,

-         na agregacijskom ili novom preklopniku (DSLAM/OLT razina) ili direktno na OLT-u (OLT razina).

(2) Prijenos IPTV prometa i prometa podatkovne usluge omogućen uz pristup mreži HT-a:

-         na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina),

-         na agregacijskom ili novom preklopniku (DSLAM/OLT razina) ili direktno na OLT-u (OLT razina).

(3) Pristup mreži HT-a preko IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina nacionalni pristup) omogućuje Operatoru korisniku dostup do svih Krajnjih korisnika. Operator korisnik može koristiti nacionalni i/ili regionalni pristup HT-ovoj mreži.

(4) Za prijenos Internet i VoIP podatkovnog prometa, te prometa za nadzor korisničke opreme Operator korisnik može istovremeno koristiti IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni i nacionalie pristup), IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) i DSLAM/OLT-ove (DSLAM/OLT razina), te ovisno o istome plaćati HT-u cijenu za regionalni, nacionalni, Ethernet, odnosno DSLAM/OLT pristup HT mreži. Operator korisnik je u mogućnosti pristup HT mreži ostvariti spajanjem na jedan, dva, tri ili sva četiri regionalna IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju (IP razina) ili na IP uređajima za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) ili na DSLAM/OLT-ove (DSLAM/OLT razina). U slučaju da Operator korisnik nije spojen na sva 4 regionalna IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju , u mogućnosti je koristiti nacionalni pristup HT-ovoj mreži i to na način da naknadu za nacionalni pristup plaća samo za ona pristupna područja u kojima nije spojen na regionalni IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju . U slučaju kad Operator korisnik koristi Ethernet pristup HT-ovoj mreži, mora koristiti Ethernet pristup za cijelu regiju.

(5) U slučaju kad Operator korisnik koristi Ethernet pristup HT-ovoj mreži, na zahtjev Operatora korisnika HT će omogućiti preuzimanje sva tri tipa prometa (VoIP, IPTV i Internet) putem jednog pristupnog sučelja.¸

(6) Agregacijska mreža je bazirana na IP/MPLS protokolima. U tom smislu L2 transport osigurava se kroz VPLS funkcionalnost dok je L3 funkcionalnost osigurana kroz standardni IP/MPLS L3 VPN.

(7) Pristupne lokacije i pristupna područja za IP razinu - regionalni pristup definirana su kako slijedi:

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Zagreb – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Sjever (sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka, Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka);

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Rijeka – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Zapad (sljedeće županije: Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska);

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Osijek – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Istok (sljedeće županije: Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska);

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Split – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Jug (sljedeće županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska).

(8) Pristupne lokacije za IP razinu - nacionalni pristup:

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Zagreb;

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Rijeka;

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Osijek;

-         IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Split;

(9) Pristupne lokacije za Ethernet razinu (IP uređaji za prijenos podataka na Ethernet sloju). Tablica definirana u Privitku 1 ove odluke.

(10)                      Za prijenos VoIP i IPTV prometa Operatoru korisniku omogućen je pristup na Ethernet razini putem IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju na način da se za svako pristupno područje unutar određene regije Operator korisnik mora spojiti s odvojenim vodom osim u slučaju kada se Operator korisnik spojio na Ethernet razini na lokaciji glavnih IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hubova). u pristupnim područjima ZG1 i ZG2 u regiji sjever U tom slučaju Operator korisnik se za oba pristupna područja u regiji sjever može spojiti s jednim vodom.

I.8.                        

U članku 3.3. Vrste pristupnih vodova stavak (4) mijenja se na način da sada glasi:

Operator korisnik dobiva od HT-a potrebne opise sučelja na priključenom routeru Operatora korisnika, uključujući routing informacije (npr. IP-adrese, imena HOST-ova, Shared Secrets) za komunikaciju routera Operatora korisnika s HT-ovim IP uređajem za prijenos podataka na IP sloju. Instalacija pristupnog voda obavlja se sukladno standardnim HT-ovim pravilima za instalaciju.

I.9.                        

U članku 3.4.1. Uspostava pristupa i prijenosa Internet podataka stavci (1) i (2), mijenjaju se na način da sada glase:

(1) HT uspostavlja pristup svojoj IP ili Ethernet mrežnoj platformi ili DSLAM/OLT-u. Ukoliko se koristi pristup IP mrežnoj platformi,  omogućuje se prijenos Internet podataka pristupnim brzinama 10 Mbit/s, 12 Mbit/s, 34 Mbit/s, 50 Mbit/s, 100 Mbit/s, 155 Mbit/s, 500 Mbit/s, 1Gbit/s ili 10Gbit/s od Priključne točke na lokaciji Operatora korisnika prema Točkama pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju izabranom od strane Operatora korisnika. Ako se koristi pristup Ethernet mreži, tada se omogućuje prijenos Internet podataka pristupnim brzinama 10Mbit/s, 50Mbit/s, 100Mbit/s, 500Mbit/s, 1Gbit/s ili 10Gbit/s od Priključne točke na lokaciji Operatora korisnika prema Točkama pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju izabranom od strane Operatora korisnika. Ako se koristi OLT pristup, tada se omogućuje prijenos Internet podataka pristupnom brzinom od 1Gbit/s od Priključne točke na lokaciji Operatora korisnika prema Točkama pristupa na OLT-u izabranom od strane Operatora korisnika

(2) Operator korisnik pristupa IP mrežnoj platformi HT-a na određeniIP uređaj za prijenos podataka na IP sloju (IP razina regionalni ili nacionalni pristup) na čijem pristupnom području želi nuditi širokopojasne Internet usluge Krajnjim korisnicima. Operator korisnik pristupa Ethernet mrežnoj platformi HT-a na određeni IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet razina) na čijem pristupnom području želi nuditi širokopojasne Internet usluge Krajnjim korisnicima. U slučaju pristupa Ethernet mrežnoj platformi Operator korisnik mora koristiti Ethernet pristup za cijelu regiju. Operator korisnik pristupa određenom DSLAM/OLT-u na čijem pristupnom području želi nuditi širokopojasne Internet usluge Krajnjim korisnicima.“

I.10.                   

U članku 3.4.3. Prijenos Internet podataka mijenja se sljedeća rečenica:

L2TP-tunel se uspostavlja po svakoj Točki pristupa na određenom Širokopojasnom PoP-u HT-a do LNS Priključne točke na strani Operatora korisnika.

na način da sada glasi:

L2TP-tunel se uspostavlja po svakoj Točki pristupa na određenom IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju HT-a do LNS Priključne točke na strani Operatora korisnika.

I.11.                   

U članku 3.8.1. ADSL/VDSL tehnologija mijenja se sljedeća rečenica:

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na Ethernet preklopniku, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja Ethernet preklopnika (Ethernet domene).

na način da sada glasi:

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet domene).

I.12.                   

U članku 3.8.2. FTTH rješenje mijenja se sljedeća rečenica:

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na Ethernet preklopniku, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja Ethernet preklopnika (Ethernet domene).

na način da sada glasi:

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju (Ethernet domene).

I.13.                   

U članku 3.10. Pristup mreži HT-a na DSLAM razini za Internet uslugu mijenja se sljedeća rečenica:

U slučaju kada se podatkovni Internet promet krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na DSLAM razini, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji su spojeni na Ethernet preklopnik  na kojem se ostvaruje pristup.

na način da sada glasi:

U slučaju kada se podatkovni Internet promet krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na DSLAM razini, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji su spojeni na DSLAM-ove  na kojem se ostvaruje pristup.

I.14.                   

U članku 3.12.2. Pristup mreži HT-a na Ethernet razini za IPTV uslugu mijenja se sljedeća rečenica:

Live TV i VoD su spojeni preko iste točke na glavnom (hub) Ethernet preklopniku unutar Ethernet domene (i koriste isti VLAN).

na način da sada glasi:

Live TV i VoD su spojeni preko iste točke na glavnom (hub) IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju unutar Ethernet domene (i koriste isti VLAN).

I.15.                   

Dodaje se novi članak 3.16. Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja koji glasi:

Pristupna mreža HT-a temeljem FTTB/FTTDP rješenja korištenjem VDSL 17a tehnologije može biti realizirana na dva načina:

a)    da se do FTTB/FTTDP DSLAM-a dolazi svjetlovodnom pristupnom mrežom pri čemu je uplink FTTB/FTTDP DSLAM-a vezan na GPON port ili,

b)    da se do FTTB/FTTDP DSLAM-a dolazi svjetlovodnim privodom pri čemu je uplink FTTB/FTTDP DSLAM-a vezan na Ethernet preklopnik.

Od FTTB/FTTDP DSLAM-a do lokacije Krajnjeg korisnika dolazi se kućnom bakrenom instalacijom za FTTB, odnosno razvodnim dijelom mreže za FTTDP. VDSL 17a pristupnu tehnologiju na FTTB/FTTDP rješenju je moguće koristiti za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za linijske brzine u dolazu jednake i veće od 50 Mbit/s.

Točka razgraničenja između HT-a i Operatora korisnika za FTTB koncept je port na FTTB DSLAM-u koji se nalazi u izvodnom ormariću u zgradi, a koji je pod nadzorom HT-a, a za FTTDP koncept je točka razgraničenja priključna kutija na obiteljskoj kući ili manjoj zgradi, dok je kućna instalacija te IAD uređaj pod nadzorom Operatora korisnika.

I.16.                   

U novi članak 3.16. Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja koji je definiran točkom I.19. ove odluke dodaju se slike iz Privitka 2 ove odluke.

I.17.                   

Dodaje se novi članak 3.16.1. Realizacija Internet usluge na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja koji glasi:

HT dodjeljuje VLAN 1203 za pristup Internetu preko VDSL pristupne tehnologije koji se na  DSLAM-u mapira u VLAN koji se unutar EAE koristi za uslugu pristupa Internetu.

Za korištenje Internet usluge na FTTB/FTTDP rješenju Operator korisnik može koristiti pristup na IP razini ili Ethernet razini.

Za realizaciju veleprodajnog širokopojasnog pristupa na IP razini putem FTTB/FTTDP rješenja s VDSL 17.a tehnologijom Operator korisnik koristi slijedeće HT kapacitete:

-          Sučelje na FTTB/FTTDP DSLAM-u,

-          Razvodni dio mreža za FTTDP,

-          Virtualna linija na FTTB/FTTDP DSLAM-u,

-          Korištenje kapaciteta transportne HT mreže,

-          Korištenje BRAS uređaja,

-          Korištenje AAA sustava.

Kod realizacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja na IP razini, kreiranje L2TP tunela ostvaruje se dinamički korištenjem AAA sustava (RADIUS). To omogućuje da se parametri pojedinog Operatora korisnika konfiguriraju samo na jednom mjestu (a ne na svakom BRAS uređaju).

Sljedeći koraci su potrebni za uspostavljanje spoja između Krajnjeg korisnika i Operatora korisnika:

1. Korisnik uključuje PPPoE klijenta (bilo s vlastitog računala ili s modema odnosno IAD uređaja),

2. Korištenjem DSLAM sustava i Ethernet agregacije uspostavlja se PPPoE spoj prema BRAS uređaju od HT-a,

3. HTov BRAS otvara spoj prema AAA sustavu i provjerava da li je Operator korisnik prisutan u bazi podataka,

4. AAA sustav odgovara sa parametrima za uspostavljanje L2TP tunela prema BRAS uređaju od Operatora korisnika,

5. HT-ov BRAS uspostavlja L2TP tunel prema BRAS uređaju Operatora korisnika uređaju te prosljeđuje korisnikove informacije za uspostavu PPP spoja.

BRAS Operatora korisnika dostavlja informacije i parametre potrebne za uspostavu spoja (IP adresa, DNS, itd.) ili odbija spajanje.

U slučaju kada se podatkovni Internet promet Krajnjeg korisnika prenosi Operatoru korisniku putem usluge širokopojasnog pristupa na Ethernet razini, Operator korisnik može preuzeti podatkovni Internet promet samo onih Krajnjih korisnika koji se nalaze unutar pristupnog područja Ethernet domene. Realizacija na Ethernet razini podrazumijeva da korisnički promet ne prolazi kroz HT-ov BRAS i nema uspostave L2TP tunela već PPPoE direktno terminira na BRAS uređaj Operatora korisnika.

MTU do HT BRAS uređaja je 1492 okteta. E2E MTU može ovisiti o konfiguraciji opreme Operatora korisnika.

HT spaja Krajnje korisnike u VLAN koji se koristi za uslugu pristupa Internetu

U varijanti kad je uplink FTTB/FTTDP DSLAM-a vezan na GPON port, HT sustavno prati promet na GPON portu kako ne bi došlo do zagušenja na način da se ograničava maksimalni broj aktivnih širokopojasnih pristupa na način kako to vrijedi i za FTTH rješenje.

I.18.                   

Dodaje se novi članak 3.16.2. Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja koji glasi:

Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu omogućuje operatorima pružanje govorne usluge zasnovane na IP tehnologiji korištenjem HT mreže. Posebni virtualni kanal za VoIP uslugu može se zakupiti kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

Implementacija Posebnog virtualnog kanala za VoIP uslugu zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog VLAN-a) između modema (pod nadzorom operatora) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a). Za VDSL pristupe se VLAN oznake dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila.

Karakteristike posebnog virtualnog kanala za VoIP:

-          Ograničenja brzine prijenosa u oba smjera su 256 kbit/s, 384 kbit/s, 512 kbit/s i 1536 kbit/,

-          VoIP promet je označen s najvećim korištenim prioritetom na Ethernet razini unutar HT mreže (dot1p=5),

-          Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje onoliko MAC adresa koliko dozvoljava instalirana oprema po pojedinoj liniji (minimalno dvije) za VoIP uslugu,

-          Na pristupnoj opremi (DSLAM) kreira se virtualna linija za svakog korisnika,

-          Promet od svih krajnjih korisnika jednog operatora nalazi se u istom VLAN-u,

-          HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela.

-          Za QoS koristi se QoS klasa i pripadajući queue sa dot1p=5 oznakom na Ethernet sloju za VDSL

-          Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u VoIP VLAN operatora i označen sa prioritetom dot1p=5.

Operator mora osigurati VoIP opremu (IP telefon, modem ili IAD uređaj) za svoje korisnike.

Za korištenje VoIP usluge na FTTB/FTTDP rješenju Operator korisnik može koristiti pristup na IP razini ili Ethernet razini.

I.19.                   

Dodaje se novi članak 3.16.3. Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja koji glasi:

Posebni kanal za IPTV uslugu omogućava Operatoru korisniku prijenos digitalnog televizijskog signala krajnjim korisnicima putem IP mreže korištenjem HT infrastrukture. Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu može se zakupiti kao samostalna usluga putem predmetne standardne ponude ili kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa. IPTV usluga uključuje prijenos digitalnog televizijskog signala od točke pristupa u HT-ovu mrežu do lokacije krajnjeg korisnika. Posebni virtualni kanal za IPTV uslugu može se zakupiti kao dodatak usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu ili kao samostalni virtualni kanal.

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu na korisničkoj lokaciji:

-          Live TV promet je označen sa najvećim korištenim prioritetom (dot1p=5) u smjeru korisnika,

-          VoD promet je označen sa prioritetom dot1p=2 u smjeru korisnika,

-          Ukupni upstream promet je označen sa prioritetom dot1p=2,

-          Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje jedne ili dvije MAC adrese po STB-u,

-          Na pristupnoj opremi (DSLAM) kreira se virtualna linija za svakog krajnjeg korisnika,

-          Promet od svih krajnjih korisnika jednog Operatora korisnika nalazi se u istom VLAN-u,

-          HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela,

-          Ako Operator korisnik planira koristiti isti VLAN za virtualni kanal za IPTV i preko ADSL/VDSL i FTTH rješenja, tada mora tražiti odobrenje multicast adresnog plana već kod realizacije virtualnog kanala za IPTV preko ADSL/VDSL pristupne tehnologije. Za pristupne DSLAM/OLT uređaje koji rade u IGMP Proxy načinu rada Operator korisnik mora HTu dostaviti statičke IP adrese koje će uređaje koristiti isključivo za slanje IGMP Report/Leave poruka prema IGMP Querier routeru na IPTV VLAN-u. Ovo nije potrebno ako IGMP Querier router prihvaća IGMP Report/Leave poruke od IP adrese 0.0.0.0 (defaultna IP adresa za IGMP Proxy funkcionalnost). Za svaki DSLAM/OLT uređaj na koji su spojeni Krajnji korisnici Operatora korisnika potrebna je jedna statička IP adresa iz subneta koji koriste STB uređaji. Podržana IGMP verzija na DSLAM/OLT uređajima je IGMP v2.

Implementacija posebnog virtualnog kanala za IPTV uslugu zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog VLAN-a) između modema (pod nadzorom Operatora korisnika) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a) te osiguranje dodatne propusnosti do krajnjeg korisnika, ovisno o zakupljenoj brzini virtualnog kanala za IPTV, a nevezano za zakupljeni VDSL pristup do krajnjeg korisnika.

VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila. Pri realizaciji usluge korištenjem FTTB/FTTDP rješenja, između HT-a i opreme Operatora korisnika, definira se posebni VLAN za prijenos IPTV signala Operatora korisnika.

Karakteristike posebnog virtualnog kanala za IPTV:

• Promet prema Ethernet agregaciji mapiran u IPTV VLAN Operatora korisnika i označen sa dot1p=2,

• Promet u odlaznom smjeru (up stream) je uvijek limitiran na 512 kbit/s,

• Promet u dolaznom smjeru (down stream) je limitiran na slijedeće vrijednosti:

◦ 2Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 3Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 4Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD signala,

◦ 6Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 8Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 10.2Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 12 Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,

◦ 20Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala,,

◦ 30Mb/s ako se radi o IPTV usluzi s prijenosom SD/HD signala.

Operator korisnik mora osigurati IPTV opremu (modem i STB) za svoje krajnje korisnike.

Za korištenje IPTV usluge na FTTB/FTTDP rješenju Operator korisnik može koristiti pristup na Ethernet razini.

I.20.                   

Dodaje se novi članak 3.16.4. Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja koji glasi:

Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme omogućuje Operatoru korisniku udaljeni nadzor i upravljanje korisničkom opremom. Posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme ne može se zakupiti samostalno već samo kao dodatak uz Internet, VoIP ili IPTV uslugu, te se kao takav može zakupiti zasebno  za pojedinačni veleprodajni širokopojasni pristup.

Sučelje prema Operatoru korisniku na točki pristupa za primopredaju prometa je "taggirano", odnosno Ethernet okviri nose informaciju o VLAN-u prema 802.1Q standardu. Unutar dodanog "taga" nalaze se i prenose informacije o prioritetu pojedinog Ethernet okvira (dot1p).

Točka primopredaje se može realizirati na Ethernet odnosno IP razini ovisno o tome uz koju se uslugu odnosno usluge pruža posebni virtualni kanal za nadzor korisničke opreme. Kod spajanja na Ethernet razini HT mreža služi kao L2 transport do mreže Operatora korisnika. Kod spajanja na IP razini PE usmjerivači obavljaju funkcije L3 terminacije te DHCP relay-a. U pojedinim slučajevima (ovisno o tehničkim ograničenjima opreme) potrebna je realizacija posebnog sučelja za primopredaju.

Operator korisnik je dužan osigurati sve preduvjete za pružanje usluge što uključuje uspostavu PPP spoja ili DHCP dodjelu adresa.

Pružanje posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme na korisničkoj lokaciji se obavlja preko iste točke koja služi za pružanje ostalih usluga na dotičnom veleprodajnom širokopojasnom pristupu.

Karakteristike realizacije posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme  na korisničkoj lokaciji:

• Brzina prijenosa iznosi 256 kbit/s u oba smjera,

• Promet je označen s najmanjim korištenim prioritetom na Ethernet razini unutar HT mreže (dot1p=0),

• Krajnjem korisniku se dozvoljava korištenje najmanje dvije, a najviše četiri MAC adrese,

• Na pristupnoj opremi (DSLAM) kreira se virtualna linija za svakog krajnjeg korisnika,

• Promet od svih krajnjih korisnika jednog operatora korisnika nalazi se u istom VLAN-u,

• HT primjenjuje sigurnosne mehanizme iz poglavlja 3. stavak (10) za izolaciju na L2 između krajnjih korisnika zbog upotrebe DHCP modela.

Implementacija posebnog virtualnog kanala za nadzor korisničke opreme zahtijeva kreiranje nove virtualne linije (novog VLAN-a) između modema (pod nadzorom operatora korisnika) i DSLAM-a (pod nadzorom HT-a). Kod VDSL pristupa koristi se klasa koja odgovara QoS oznaci dot1p=0, a VLAN oznake se dodjeljuju pojedinom Operatoru korisniku prilikom definiranja profila.

Dodaje se novi članak 3.16.5. Posebni virtualni kanal za Podatkovnu uslugu na VDSL tehnologiji na temelju FTTB/FTTDP rješenja koji glasi:

Opisano u poglavlju 3.15. vrijede postavke navedene za VDSL pristupnu tehnologiju za pristup na Ethernet razini.

I.22.                   

Dosadašnji članak 3.16. postaje članak 3.17. Izmjene tehničkih parametara te se stavak (1) tog članka mijenja se na način da sada glasi:

„HT zadržava pravo na izmjene u tehničkim parametrima usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa uzrokovane tehničkim razvojem, rekonfiguracijom ili razvojem HT-ove Mrežne platforme (npr. izmjena u broju i/ili pristupnom području IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju - Ethernet domena i sl.), međunarodnim standardima i preporukama i/ili važećim propisima Republike Hrvatske.“

I.23.                   

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa stavak (5) mijenja se na način da sada glasi:

Ukoliko su ostvareni tehnički preduvjeti u pogledu Mrežne platforme HT-a na lokaciji IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju  zatraženog od strane Operatora korisnika, a pod uvjetom da je Operator korisnik ispunio tehničke preduvjete, HT će postupiti po podnesenom Zahtjevu za pristupni kapacitet Operatora korisnika i aktivirati traženi pristupni kapacitet na zatraženoj lokaciji najkasnije u roku koji je definiran Standardnom ponudom Hrvatskog telekoma d.d. za iznajmljene elektroničke komunikacijske vodove. Prije aktivacije pristupnog kapaciteta HT i Operator korisnik sklopit će Ugovor za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa.

I.24.                   

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u stavku (7) prva rečenica mijenja se na način da sada glasi:

„HT će na zahtjev Operatora korisnika omogućiti pristup na DSLAM razini na određenoj DSLAM lokaciji putem direktnog spajanja na pojedini DSLAM uređaj na navedenoj lokaciji ako postoji tehnička mogućnost takvog spajanja, s izuzetkom DSLAM uređaja kod FTTB/FTTDP rješenja s obzirom da u tom slučaju nije moguć pristup na DSLAM razini.“

I.25.                   

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa stavak (8) mijenjaju se na način da sada glasi:

Ukoliko nisu ostvareni odgovarajući tehnički preduvjeti u pogledu Mrežne platforme HT-a na lokaciji IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju zatraženog od strane Operatora korisnika, HT će Operatora korisnika obavijestiti o planiranom vremenu ostvarenja tehničkih preduvjeta za traženi pristup. Odmah po ispunjenju ovih tehničkih preduvjeta, HT će o istome pisanim putem obavijestiti Operatora korisnika. Nakon primitka ove obavijesti HT-a, a u svrhu korištenja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, Operator korisnik treba ponovo podnijeti Zahtjev za pristupne kapacitete sukladno stavku 1. ovog poglavlja. Ukoliko Operator korisnik ponovno podnese Zahtjev za pristupne kapacitete u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti HT-a o ispunjenju tehničkih uvjeta, zadržava pravo prioriteta u odnosu na ostale Operatore korisnike, sukladno prethodno podnesenom Zahtjevu za pristupne kapacitete.

I.26.                   

Članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa dodaje se novi stavak (21) koji glasi:

Na FTTB/FTTDP rješenju moguće je koristiti isključivo veleprodajni širokopojasni pristup kod kojeg Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika. HT će odbijati zaprimljene zahtjeve operatora korisnika za veleprodajni širokopojasni pristup na FTTB/FTTDP rješenju ukoliko isti budu glasili na slučaj kod kojeg Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem HT-a.

I.27.                   

Članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa dosadašnji stavci (21), (22) i (23) postaju (22), (23) i (24).

I.28.                   

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u dosadašnjem stavku (24) sad (25) prva rečenica mijenja se na način da sada glasi:

„Za nezavisni čvor (FTTN rješenje) i zavisni čvor (FTTC rješenje) vrijedi pravilo da će svaki novi korisnik za kojeg se traže samostalne usluge ili kombinacija usluga čije su dolazne brzine veće od 5 Mbit/s biti realiziran putem VDSL tehnologije samo ukoliko je operator na zahtjevu označio da traži VDSL tehnologiju te ako se korisnik nalazi na području obuhvata centralne lokacije na kojoj je dostupan VDSL te ukoliko je korisnik ujedno i na petlji čije slabljenje na frekvenciji od 1 MHz je manje od 35,85 dB, a što odgovara duljini do 1500m za kabel promjera vodiča 0,4mm (za VDSL2 8b), odnosno manje od 17,92 dB a što odgovara duljini petlje do 750m istog kabela (za VDSL2 17a) – uvjeti za VDSL realizaciju usluge.“

I.29.                   

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u dosadašnjem stavku (25) sad (26) prva rečenica mijenja se na način da sada glasi:

„Za već aktivne veleprodajne širokopojasne pristupe na nezavisnom čvoru (FTTN rješenje) za koje se traži povećanje brzine ili uključenje novih usluga čija je ukupna dolazna brzina veća od 15 Mbit/s, vrijedi pravilo da će tražena promjena biti realizirana putem VDSL tehnologije na zavisnom čvoru (FTTC rješenje) samo ukoliko je operator na zahtjevu označio da traži VDSL tehnologiju te ako se korisnik nalazi na području obuhvata centralne lokacije na kojoj je dostupan VDSL te ukoliko je korisnik ujedno i na petlji čije slabljenje na frekvenciji od 1 MHz je manje od 35,85 dB, a što odgovara duljini do 1500m za kabel promjera vodiča 0,4mm (za VDSL2 8b) odnosno manje od 17,92 dB a što odgovara duljini petlje do 750m istog kabela (za VDSL2 17a) – uvjeti za VDSL realizaciju usluge.

I.30.                   

Članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa dodaje se novi stavak (27) koji glasi:

Na FTTB/FTTDP rješenju moguće je koristiti samo VDSL tehnologiju i brzine 50Mbit/s i više, stoga za FTTB/FTTDP rješenje vrijedi pravilo da će svaki novi ili postojeći korisnik za kojeg se traže samostalne usluge ili kombinacija usluga čije su dolazne brzine 50Mbit/s i više, bit realiziran putem VDSL tehnologije na FTTB/FTTDP rješenju samo ukoliko je operator na zahtjevu označio da traži VDSL tehnologiju i FTTB/FTTDP rješenje, te ako se korisnik nalazi na području obuhvata FTTB/FTTDP i ako je dostupna tražena brzina.

Zahtjev za aktivaciju ili promjenu na veleprodajnom širokopojasnom pristupu koji se nalazi u području obuhvata FTTB/FTTDP rješenja biti će realiziran putem VDSL tehnologije na FTTB/FTTDP rješenju, ukoliko je Operator korisnik označio da želi:

-          VDSL tehnologiju i FTTB/FTTDP rješenje ili

-          ADSL tehnologiju i FTTB/FTTDP rješenje, te da pristaje da mu se usluga realizira putem VDSL tehnologije u slučaju da ADSL tehnologija nije dostupna

Ukoliko Operator korisnik na zahtjevu označio da želi koristiti ADSL tehnologiju i FTTB/FTTDP rješenje, te da ne pristaje na korištenje VDSL tehnologije, HT će odbiti predmetni zahtjev.

Neovisno o prethodno navedenom, Operator korisnik može svojem korisniku koji se nalazi u obuhvatu FTTB/FTTDP čvora (koji se nalazi na adresi FTTB/FTTDP čvora), pružati uslugu velepodajnog širokopojasnog pristupa  isključivo putem jednog od dostupnih rješenja, tj. ili samo s nezavisnog FTTN čvora ili samo sa zavisnog FTTC ili FTTB/FTTDP čvora.

Rokovi realizacije veleprodajnog širokopojasnog pristupa na FTTB/FTTDP rješenju, ukoliko su ispunjeni gore navedeni preduvjeti:

-          Ukoliko Operator korisnik traži aktivaciju novog korisnika ili aktivaciju ili promjenu postojećeg korisnika koji je realiziran na nezavisnom čvoru ili zavisnom čvoru (FTTC rješenje), HT će u roku od 5 radnih dana obavijestiti Operatora korisnika postoji li tehnička mogućnost realizacije zahtjeva, te ukoliko postoji, HT će realizirati zahtjev u roku od najviše 10 radnih dana po primitku Zahtjeva za pojedinačni širokopojasni pristup. Iznimno, Operator korisnik može zatražiti datum aktivacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa i u roku duljem od 10 radnih dana, ukoliko je to u interesu krajnjeg korisnika odnosno kada je tako dogovoreno s krajnjim korisnikom. U tom slučaju rok mora biti kraći od 60 dana od dana zaprimanja Zahtjeva za pojedinačni širokopojasni pristup.

Prilikom aktivacije novog veleprodajnog širokopojasnog pristupa na FTTB/FTTDP rješenju ili promjene postojećeg korisnika koji je realiziran na nezavisnom čvoru (FTTN rješenje) ili zavisnom čvoru (FTTC rješenje) na FTTB/FTTDP rješenje, HT će označiti poziciju na regleti koja se nalazi u izvodnom ormariću u zgradi odnosno na priključnoj kutiji na obiteljskoj kući ili manjem objektu, a na kojoj je aktiviran predmetni veleprodajni širokopojasni pristup.

Ukoliko Operator korisnik traži aktivaciju ili promjenu postojećeg korisnika koji je realiziran na FTTB/FTTDP rješenju, HT će u roku od 3 radna dana obavijestiti Operatora korisnika postoji li tehnička mogućnost realizacije zahtjeva, te ukoliko postoji, HT će realizirati zahtjev u roku od najviše 5 radnih dana po primitku Zahtjeva za pojedinačni širokopojasni pristup. Iznimno, Operator korisnik može zatražiti datum aktivacije usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa i u roku duljem od 5 radnih dana, ukoliko je to u interesu krajnjeg korisnika odnosno kada je tako dogovoreno s krajnjim korisnikom. U tom slučaju rok mora biti kraći od 60 dana od dana zaprimanja Zahtjeva za pojedinačni širokopojasni pristup

I.31.                   

Članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa dosadašnji stavci (26) i (27) postaju (28) i (29).

I.32.                 

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, u dosadašnjem stavku (27) sad (29) u sedmom odlomku mijenja se zadnja rečenica:

U svakom slučaju trošak izrade tehničkog rješenja je trošak Operatora korisnika Standardne ponude.

na način da glasi:

„U slučaju odustajanja od zahtjeva izradu tehničkog rješenja snosi Operator korisnik Standardne ponude.“

I.33.                 

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u dosadašnjem stavku (27) sad (29) mijenja se sljedeći tekst:

Trošak izrade tehničkog rješenja je trošak Operatora korisnika. Troškove radova na realizaciji priključka snosi Operator korisnik (uključujući i možebitne dodatne troškove proizašle iz rješavanja imovinsko-pravnih odnosa).

Nakon realizacije završne točke mreže na točku raspodjele (izvod pristupne mreže), za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa plaćaju se naknade utvrđene u članku 5.3. Standardne ponude (cijene za aktivaciju, deaktivaciju, povlačenje zahtjeva, mjesečna naknada za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa itd.).

na način da sada glasi:

U slučaju kada izradu tehničkog rješenja i realizaciju radova vrši HT, Operator korisnik plaća 50% ukupnih troškova (koji uključuju i možebitne dodatne troškove proizašle iz rješavanja imovinsko-pravnih odnosa), dok preostalih 50% troškova snosi HT. Operator korisnik će svoj dio troškova nadoknaditi tako što će biti oslobođen plaćanja naknada koje su utvrđene u članku 5.3. Standardne ponude (cijene za aktivaciju, deaktivaciju, povlačenje zahtjeva, mjesečna naknada za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa itd.) sve dok ne nadoknadi svoj dio jednokratnog troška u potpunosti. U slučaju kada Operator korisnik uslijed raskida ugovora s krajnjim korisnikom nije nadoknadio sve troškove, HT nije dužan Operatoru korisniku nadoknaditi preostali iznos troškova.

I.34.                   

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u dosadašnji stavak (30) sada (32) se mijenjaju na način da sada glasi:

Neovisno o uvjetima iz poglavlja 4.2., preduvjet za aktivaciju pojedinačnog širokopojasnog pristupa je da prethodno bude realiziran pristupni vod na priključnoj točki IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju koja pokriva lokaciju Krajnjeg korisnika.

I.35.                   

U članku 4.1. Postupci podnošenja zahtjeva i pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u dosadašnjem stavku (37) sada (39) zadnja rečenica mijenja se na način da sada glasi:

HT će 30 dana unaprijed obavještavati Operatore korisnike putem B2B servisa o izgradnji nove svjetlovodne instalacije do ulaza u stan u mreži HT-a, odnosno o instalaciji FTTB/FTTDP DSLAM-a.“

I.36.                   

U članku 4.2. Uvjeti za aktivaciju i pružanje usluge stavak (2) mijenja se na način da sada glasi:

Tehnički uvjeti za uspostavu pristupa Mrežnoj platformi HT-a na nekoj od lokacija IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju ili OLT-a i tehnički uvjeti korištenja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa u direktnoj su ovisnosti s trenutnom raspoloživosti i razvojem Mrežne platforme HT-a i mrežne infrastrukture HT-a za pružanje maloprodajne usluge širokopojasnog pristupa krajnjim korisnicima.

I.37.                   

U članku 5.1. Cijene usluge i postupci izračuna naknada za svaki odgovarajući sastavni dio Standardne ponude u stavku (1) točke (i) i (ii) mijenjaju se na način da sada glase:

(i)   Jednokratne naknade za priključenje na jedan od HTovih IP uređaja za prijenos podataka na IP ili Ethernet sloju putem jednog pristupnog voda i aktivaciju usluge na toj točki pristupa (za pristupne vodove koje pruža HT);

(ii) Mjesečne naknade koje pokrivaju korištenje pristupnog voda HT-a i neophodnu prijenosnu opremu, u skladu sa Standardnom ponudom Hrvatskog telekoma d.d. za iznajmljene elektroničke komunikacijske;

I.38.                   

Naslov članak 5.4. koji glasi Cjenik za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH rješenja mijenja se na način da sada glasi: Cjenik za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH i FTTB/FTTDP rješenja

I.39.                   

U članku 5.4. koji glasi Cjenik za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH rješenja tablica kojom su definirane jednokratne naknade te popratni tekst mijenjaju se na način da glase:

Jednokratne naknade za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju FTTH i FTTB/FTTDP rješenja (u HRK)

Usluga

Cijena bez PDV-a

FTTH/FTTB/FTTDP aktivacija (novi korisnik)

120,00

FTTH/FTTB/FTTDP aktivacija (postojeći korisnik realiziran na odgovarajućem FTTH ili FTTB/FTTDP rješenju)

0,00

FTTB/FTTDP aktivacija (postojeći korisnik realiziran na nezavisnom čvoru ili zavisnom FTTC čvoru koji se prebacuje na FTTB/FTTDP)

147,00

Promjena brzine

0,00

FTTH/FTTB/FTTDP deaktivacija

0,00

Preseljenje  na novu lokaciju

33,00

Ponovna aktivacija nakon privremenog isključenja

0,00

Neosnovana prijava kvara

161,00

Cjenik mjesečnih naknada za veleprodajni širokopojasni pristup Internetu na temelju FTTH rješenja uz Regionalni, Nacionalni, Ethernet i OLT pristup HT mreži i FTTB/FTTDP rješenju uz Regionalni, Nacionalni i Ethernet pristup HT mreži

(1)   Veleprodajni širokopojasni pristup na temelju FTTH i FTTB/FTTDP rješenja dostupan je pojedinačno i pod uvjetom ugovaranja OLT blokova širokopojasnih pristupa i to OLT blokova od 1% pristupa, 2% pristupa ili 3% pristupa. Zakupljeni OLT blok plaća se na mjesečnoj osnovi od dana realizacije prvog pojedinačnog širokopojasnog pristupa u OLT bloku širokopojasnih pristupa temeljem FTTH i FTTB/FTTDP rješenja od strane HT-a. Pojedinačni širokopojasni pristupi unutar jednog OLT bloka mogu biti različitih pristupnih brzina.

(2)   U slučaju ugovaranja OLT blokova širokopojasnih pristupa, pojedinačni veleprodajni širokopojasni pristup može se naručiti i otkazati isključivo narudžbom/otkazom cijelog OLT bloka.

(3)   Preprodaja pojedinačnog veleprodajnog širokopojasnog pristupa je zabranjena.

(4)   Uvjet za zakup prvog i svakog sljedećeg OLT bloka je da je Operator korisnik prethodno podmirio sva dospjela, a neosporena dugovanja u roku od 30 dana od dana dospijeća, po osnovi ugovora s HT-om za veleprodajnu širokopojasnu uslugu temeljem ove Standardne ponude.

(5)   Ugovorno vezivanje na OLT blokove pristupa i pojedinačni pristup je godina dana.

(6)   Naknade za ugovoreni OLT blok širokopojasnih pristupa temeljem FTTH i FTTB/FTTDP rješenja počinju se obračunavati od dana realizacije prvog pojedinačnog širokopojasnog pristupa u OLT bloku širokopojasnih pristupa temeljem FTTH i FTTB/FTTDP rješenja od strane HT-a.

I.40.                   

U članku 5.4. koji glasi Cjenik za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH rješenja određuju se cijene mjesečnih naknada za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja na način kako je definirano u Privitku 3 ove odluke.

I.41.                   

Fusnota 4 na stranici 71 mijenja se na način ga glasi:

Dostupne brzine za virtualni kanal i samostalni virtualni kanal za IPTV SD su 2Mbit/s, 3Mbit/s i 4Mbit/s. Dostupne brzine za virtualni kanal i samostalni virtualni kanal za IPTV SD/HD su 6Mbit/s, 8Mbit/s, 10.2Mbit/s i 12Mbit/s, dok je za virtualne kanale za IPTV SD/HD temeljem NBSA FTTH tehnologije dostupna i brzina 40 Mbit/s, a za virtualne kanale za IPTV SD/HD na FTTB rješenju su dostupne i brzine 20Mbit/s i 30Mbit/s. HT će u dogovoru s Operatorima korisnicima i HAKOM-om, po potrebi, omogućiti i određene dodatne profile koji bi odgovarali većini operatora.

I.42.                   

U članku 5.5. koji glasi Cjenik dodatnih virtualnih kanala za IPTV i VoIP uslugu putem ADSL/VDSL/FTTH pristupa određuju se cijene mjesečnih naknada za virtualne kanale za VoIP uslugu, IPTV uslugu, nadzor opreme i podatkovni virtualni kanal kada krajnji korisnike ostvaruju Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika, a veleprodajni širokopojasni pristup se temelji na FTTB/FTTDP rješenju na način kako je definirano u Privitku 4.

I.43.                   

U članku 7. Kakvoća usluga u stavcima (2) i (3) prve rečenice mijenjaju se na način da sada glase:

(2) Pri uspostavi pristupnog kapaciteta na priključnoj točki ili točki spajanja IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za dio IPTV usluge koji se prenosi putem multicasta (Live TV), ukupna zakupljena brzina (BW) ovisi o broju (NHD, NSD) i širini pojasa SD (bwSD) i HD (bwHD) kanala te mora biti jednaka:

BW = bwSD * NSD + bwHD * NHD

(3) Pri uspostavi pristupnog kapaciteta na priključnoj točki ili točki spajanja IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju HT-a za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za VoIP uslugu, Operator korisnik mora poštivati koncentracijski omjer 1:5 (omjer uspostavljenog pristupnog kapaciteta za VoIP uslugu i zbroja brzina pojedinačnih virtualnih kanala za VoIP svih Krajnjih korisnika na pristupnom području koji su pokriveni pristupnim kapacitetom).

I.44.                   

U članku 8.1. Vrijeme odgovora na zahtjeve za pružanje usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa stavak (2) mijenja se na način da sada glasi:

Ukoliko su ostvareni tehnički preduvjeti u pogledu Mrežne platforme HT-a na lokaciji IP uređaja za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju zatraženoj od strane Operatora korisnika, a pod uvjetom da je Operator korisnik ispunio tehničke preduvjete, HT će postupiti na način opisan u poglavlju 4.1.5. ove Standardne ponude.

I.45.                   

U članku 10.1. Odgovornost operatora za pristup mreži i operatora korisnika standardne ponude i naknada štete u stavku (1) osma i deveta alineja mijenja se na način da sada glasi:

-          koristiti IP adresu dobivenu od HT-a, a namijenjenu za komunikaciju router-a  Operatora korisnika sa IP uređajem za prijenos podataka na IP sloju, isključivo u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Operatoru korisniku je zabranjeno koristiti ovu IP adresu u bilo koju drugu svrhu, ili ovu adresu ustupiti trećoj osobi;

-          osigurati da prijenos podataka od njegove IP-platforme do širokopojasnog priključka krajnjeg korisnika bude transportiran isključivo putem točaka pristupa ili točaka spajanja namijenjenih usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa kako je utvrđeno u Ugovoru o usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Uporaba drugih priključnih točaka (npr. javnih ili privatnih Peering-a) za ovaj podatkovni promet nije dozvoljena. Pretpostavlja se da Operator korisnik obavlja nedopušteno usmjerivanje podatkovnog prometa (routing) ako količina podataka mjerena na odgovarajućem IP uređaju za prijenos podataka na IP sloju ili IP uređaju za prijenos podataka na Ethernet sloju odstupa od količine podataka koji se prenose preko točke pristupa ili točke spajanja namijenjene usluzi veleprodajnog širokopojasnog pristupa za više od 10%.

I.46.                   

U Dodatku 1. Popis regionalnih i nacionalnih pristupnih točaka, stavak (1) mijenja se na način da sada glasi:

(1) Pristupna područja za regionalne i nacionalne IP uređaje za prijenos podataka na IP sloju definirana su kako slijedi:

-          IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Zagreb – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Sjever (sljedeće županije: Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka, Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka,);

-          IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Rijeka – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Zapad (sljedeće županije: Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska);

-          IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Osijek – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Istok (sljedeće županije: Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska);

-          IP uređaj za prijenos podataka na IP sloju Split – pokriva Krajnje korisnike iz HT Regije Jug (sljedeće županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska).

I.47.                   

Potrebno je ažurirati Dodatak 2.B s obzirom na uvođenje veleprodajnog širokopojasnog pristupa koji se temelji na FTTB/FTTDP rješenju.

I.48.                   

U dodatak 8. Obrazac Ugovora za veleprodajnu širokopojasnu uslugu HT-a, stavak (1) mijenja se na način da sada glasi:

Ovim Ugovorom za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa (dalje u tekstu: Ugovor) ugovorne strane suglasno utvrđuju uvjete pod kojima HT pruža, a Operator korisnik koristi uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem koje se Operatoru korisniku omogućava pružanje širokopojasnih usluga krajnjim korisnicima koji Osnovni pristup mreži ostvaruju putem usluge HT-a, pri čemu je širokopojasni pristup temeljen na ADSL/VDSL tehnologiji ili krajnjim korisnicima koji Osnovni pristup mreži ostvaruju putem usluge Operatora korisnika pri čemu je širokopojasni pristup temeljen na ADSL/VDSL tehnologiji odnosno FTTH arhitekturi/topologiji. (dalje u tekstu: Krajnji korisnici).

I.49.                   

U dodatku 14. Procedura provjere tehničke mogućnosti realizacije zahtjeva za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL pristupne tehnologije poglavlje Određivanje minimalne potrebne brzine za uslugu izmijeniti na način da glasi:

Minimalne vrijednosti potrebne silazne i uzlazne brzine za ADSL2+ tehnologiju

Kod izračuna potrebne minimalne silazne prijenosne brzine za određeni paket usluga vrijede sljedeći principi za određivanje minimalnih potrebnih brzina:

• Za Internet uslugu potrebno je osigurati minimalno 70% oglašavane brzine u silazu i uzlazu

• Vrijednost koeficijenta radi Internet „overheda“ iznosi 1,17 u silazu i uzlazu.

• Vrijednost koeficijenta margine iznosi 1,1 u silazu i 1,16 u uzlazu (radi ciljne margine od 8 dB kada se koriste usluge  sa IPTV).

• Nadzorni kanal brzine od 256 kbit/s ili manje ne uzima se u izračun ni u silazu ni u uzlazu.

• Za IPTV pakete uvijek se računa s punom brzinom IPTV kanala u silazu.

• Za IPTV pakete koji ne sadrže Internet, računa se s brzinom IPTV kanala u uzlazu od 128kbit/s.

• Za IPTV pakete koji sadrže Internet, brzina IPTV kanala u uzlazu se ne uzima u izračun.

• Za VoIP pakete koji ne sadrže Internet računa se s punom brzinom VoIP kanala u silazu i uzlazu.

• Za VoIP pakete koji sadrže Internet računa se s brzinom VoIP kanala u silazu i uzlazu kako slijedi:

oVoIP kanal brzine manje od 512kbit/s ne uzima se u izračun.

oVoIP kanal brzine veće ili jednake 512 kbit/s umanjuje se za iznos od 50%.

oMinimalna potrebna brzina VoIP i Internet paketa ne može biti manja od zbroja pune brzine VoIP kanala i brzine Internet kanala od minimalno 256kbit/s u silaznom smjeru i 128 kbit/s u uzlaznom smjeru uvećane za overhead.

Određivanje minimalne linijske brzine u silazu:

Za Internet uslugu potrebno je osigurati minimalno 70% oglašavane brzine.

Servisna prijenosna brzina za Internet uvećava se za postotak od 17% (definirani overhead za ADSL2+ tehnologiju) da bi se dobila linijska brzina za Internet.

• Internet - 4Mbit/s/512kbit/s + IMSVoIP 256kbit/s + NadzorniKanal = 4*0,7*1,17 + 0,256*0 + 0,256*0 = 3,276 Mbit/s

• Internet - 20Mb/1024kb + IMSVoIP 256kb + NadzorniKanal = 20*0,7*1,17 + 0,256*0 + 0,256*0 =16,380 Mb

• Internet - 20Mb/768kb + IPTV + IMSVoIP 512kb + NadzorniKanal =              [ 20*0,7*1,17 + 4 + 0,512*0,5 + 256*0 ]*1,1 = 22,700 Mb

Određivanje minimalne linijske brzine u uzlazu:

Za Internet uslugu potrebno je osigurati minimalno 70% oglašavane brzine.

Servisna prijenosna brzina za Internet uvećava se za postotak od 17% (definirani overhead za ADSL2+ tehnologiju) da bi se dobila linijska brzina za Internet.

• Internet - 4Mbit/s/512kbit/s + IMSVoIP 256kbit/s + NadzorniKanal = 0.512*0,7*1,17 + 0,256*0 + 0,256*0 = 0,419 Mb

• Internet - 20Mb/768kbit/s + IPTV4Mbit/s + IMSVoIP 512kbit/s + NadzorniKanal = [ 0,768*0,7*1,17 + 0,512*0 + 0,512*0,5 + 256*0 ]*1,16 = 1,027 Mbit/s.

Minimalne vrijednosti potrebne silazne i uzlazne brzine za VDSL2 tehnologiju

Kod izračuna potrebne minimalne silazne prijenosne brzine za određeni paket usluga vrijede sljedeći principi za određivanje minimalnih potrebnih brzina:

• Za Internet uslugu potrebno je osigurati minimalno 70% oglašavane brzine.

• Vrijednost koeficijenta radi Internet „overheda“ iznosi 1,07 u silazu i uzlazu.

• Ne koristi se koeficijent margine pri izračunu minimalne linijske brzine za usluge s ciljanom marginom 8 ili 9 već se u referentnim tablicama prilikom izračuna raspoložive brzine na liniji koriste zasebne vrijednosti za dvije margine 6 i 8.

• Nadzorni kanal brzine od 256 kbit/s ili manje ne uzima se u izračun niti u silazu niti u uzlazu.

• Za IPTV pakete uvijek se računa sa punom brzinom IPTV kanala u silazu.

• Za IPTV pakete koji ne sadrže Internet, računa se sa brzinom IPTV kanala u uzlazu od 128kbit/s.

• Za IPTV pakete koji sadrže Internet, brzina IPTV kanala u uzlazu se ne uzima u izračun.

• Za VoIP pakete koji ne sadrže Internet računa se sa punom brzinom VoIP kanala u silazu i uzlazu.

• Za VoIP pakete koji sadrže Internet računa se sa brzinom VoIP kanala u silazu i uzlazu kako slijedi:

oVoIP kanal brzine manje od 512kbit/s ne uzima se u izračun.

oVoIP kanal brzine veće ili jednake 512 kbit/s umanjuje se za iznos od 50%.

oMinimalna potrebna brzina VoIP i Internet paketa ne može biti manja od zbroja pune brzine VoIP kanala i brzine Internet kanal a od minimalno 256kbit/s u silaznom smjeru i 128 kbit/s u uzlaznom smjeru uvećane za overhead.

Određivanje minimalne linijske brzine u silazu:

Za Internet uslugu potrebno je osigurati minimalno 70% oglašavane brzine

Koeficijent kojim se uvećava minimalna servisna brzina u silazu za Internet (overhead ) iznosi za VDSL2 tehnologiju 1,07.

• Internet - 20Mbit/s/2Mbit/s + IMSVoIP 256kbit/s + NadzorniKanal = 20*0,7*1,07 + 0,256*0 + 0,256*0 = 14,980 Mbit/s

• Internet - 50Mbit/s/10Mbit/s + IPTV + IMSVoIP 512kbit/s + NadzorniKanal = 50*0,7*1,07 + 4 + 0,512*0,5 + 256*0 = 41,706 Mbit/s

Određivanje minimalne linijske brzine u uzlazu:

Za Internet brzine potrebno je osigurati minimalno 70% oglašavane brzine.

Koeficijent kojim se uvećava minimalna servisna brzina u uzlazu za Internet (overhead ) iznosi za VDSL2 tehnologiju 1,07.

• Internet - 20Mbit/s/2Mbit/s + IMSVoIP 256kbit/s + NadzorniKanal = 2*0,7*1,07 + 0,256*0 + 0,256*0 = 1,498 Mb

• Internet - 50Mbit/s/10Mbit/s + IPTV4Mbit/s + IMSVoIP 512kbit/s + NadzorniKanal = 10*0,7*1,07 + 0,512*0 + 0,512*0,5 + 256*0 = 7,746 Mb

I.50.                   

U dodatku 14. Procedura provjere tehničke mogućnosti realizacije zahtjeva za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL pristupne tehnologije u poglavlju Referentne tablice zadnja rečenica mijenja se na način da sada glasi:

Kako bi se pojednostavnio izračun i zadržao postojeći koncept provjere u PE sustavu, ovaj se koeficijent ugrađuje u minimalnu potrebnu brzinu za određeni linijski profil tako da se referentna vrijednost istog povećava za koeficijent:

• 1,1 za brzinu u silazu

• 1,16 za brzinu u uzlazu.

I.51.                   

U dodatku 14. Procedura provjere tehničke mogućnosti realizacije zahtjeva za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL pristupne tehnologije u poglavlju Referentne tablice mijenja se naziv tablice koji glasi:

VDSL17a Referentna tablica

na način da sada glasi:

VDSL17a Referentna tablica za CO/FTTN bez vektoringa

I.52.                   

U dodatku 14. Procedura provjere tehničke mogućnosti realizacije zahtjeva za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL pristupne tehnologije u poglavlju Referentne tablice dodaje se tablica koja je definirana u Privitku 5 ove odluke.

I.53.                   

U dodatku 14. Procedura provjere tehničke mogućnosti realizacije zahtjeva za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL pristupne tehnologije u poglavlju Referentne tablice dodaje se tablica koja je definirana u Privitku 6 ove odluke.

I.54.                   

U dodatku 14. Procedura provjere tehničke mogućnosti realizacije zahtjeva za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa putem ADSL/VDSL pristupne tehnologije u poglavlju Određivanje raspoložive brzine na liniji na kraju poglavlja dodaje se tekst koji glasi:

Izračun brzine u uzlazu

Parametri:

• aus - avg_attenuation_us (pol mjerenje)

• ads - avg_attenuation_ds (pol mjerenje)

• mus – maksimalna brzina u uzlazu

• buso – maks. vrijednost brzine u uzlazu za interval

• busd – min. vrijednost brzine u uzlazu za interval

• susd – maks. vrijednost slabljenja u uzlazu za interval

• suso – min. vrijednost slabljenja u uzlazu za interval

• sdsd – maks. vrijednost slabljenja u silazu za interval

• sdso – min. vrijednost slabljenja u silazu za interval

ADSL2+: 

VDSL2:   

• na osnovu tipa DSLAM pločice bira se odgovarajuća kolona u referentnoj tablici za određivanje suso i susd vrijednosti za ADSL odnosno sdsd i sdso za VDSL tehnologiju.

• Ukoliko je slabljenje u uzlazu veće od slabljenja u silazu (avg_attenuation_us > avg_attenuation_ds) i duljina linije je preko 1000 m takvo mjerenje se odbacuje kao nevaljano.

• za VDSL su dane dvije odvojene kolone zavisno o margini (6 i 8)

II. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je najkasnije u roku od 8 dana od dana primitka odluke objaviti na svojim internetskim stranicama Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke

III. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u skladu s odredbama iz točke I. izreke ove odluke uskladiti slike koje se nalaze u Standardnoj ponudi Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa od poglavlja 3.6. Realizacija usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju ADSL/VDSL tehnologije na IP razini do poglavlja 3.16 Izmjene tehničkih parametara.

IV. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je ukloniti sve odredbe koje su protivne odredbama iz točke I. izreke ove odluke. U ostalim dijelovima Standardna ponuda Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa ostaje nepromijenjena.

V. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je omogućiti operatorima korisnicima migraciju na novi model ethernet agregacije pod sljedećim uvjetima:

• Operatori korisnici će imati 1 godinu za prilagodbu na opisane tehničke promjene, računajući od dana objave izmijenjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa koja će sadržavati nove agregacijske sheme (dalje u tekstu: Prijelazno razdoblje). U prijelaznom razdoblju će paralelno raditi i postojeći model ethernet agregacije kao i nova shema agregacijske mreže.

• HT će u Prijelaznom razdoblju snositi jednokratni trošak uspostave pristupa na ethernet sučelje vlastitim vodom operatora u novom pristupnom području u regiji sjever (pristupno područje Varaždin) te trošak zamjene ethernet sučelja u ostalim pristupnim područjima gdje se glavni preklopnici nalaze na istoj lokaciji kao i kod postojeće organizacije ethernet agregacije te u pristupnim područjima gdje operatori već imaju uspostavljene vlastite pristupne vodove. Konkretno, trošak koji snosi HT obuhvaća izradu tehničkog rješenja, unos u HT-ov informacijski sustav, zamjensko ethernet sučelje, materijal za montažu i povezivanje zamjenskog ethernet sučelja, radove na montaži i povezivanju zamjenskog ethernet sučelja, primopredaju te konfiguraciju mreže, a kako bi se osiguralo sljedeće:

-       U regijama Istok, Zapad i Jug koje u novoj ethernet agregaciji imaju po jedno pristupno područje, a glavni preklopnik se nalazi na istoj lokaciji kao i u postojećoj organizaciji ethernet agregacije, osigurati po jedno sučelje dovoljnog kapaciteta za promet korisnika iz pojedine regije, a sučelja koja su operatori koristili za pristupna područja koja se gase (po dva pristupna područja u svakoj regiji) HT će koristiti u druge potrebne svrhe,

-       U regiji Sjever u gradu Zagrebu koji u novoj ethernet agregaciji ima dva pristupna područja, a glavni preklopnici se nalaze na istim lokacijama kao i u postojećoj organizaciji ethernet agregacije, osigurati dva ethernet sučelja (za svako pristupno područje po jedan) dovoljnog kapaciteta za promet korisnika iz pojedinog pristupnog područja, a sučelja koja su operatori koristili za pristupna područja koja više ne postoje u gradu Zagrebu (2 pristupna područja) HT će koristiti u druge potrebne svrhe,

-       U regiji Sjever u gradu Varaždinu, osigurati po jedno ethernet sučelje dovoljnog kapaciteta za promet korisnika pristupnog područja Varaždin, te kabliranje unutar HT-ove zgrade (od kolokacije na adresi na kojoj se nalazi ethernet preklopnik ili od kabelskog uvoda u zgradu na kojoj se nalazi ethernet preklopnik do samog ethernet preklopnika.

• Nakon isteka Prijelaznog razdoblja HT će ugasiti staru ethernet agregaciju. Ako operator korisnik koji u tom trenutku koristi pristup na ethernet razini u međuvremenu ne ostvari pristup putem svih novih pristupnih područja kako je prethodno navedeno, taj operator će nakon završetka Prijelaznog razdoblja imati pristup samo onim korisnicima koji su mu dostupni s ethernet preklopnika na koje je spojen.

• Računajući od dana objave izmijenjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, svaki operator koji podnese zahtjev za realizaciju spajanja na ethernet razini putem vlastitog voda plaćao bi jednokratni trošak uspostave pristupa sukladno važećim standardnim ponudama HT-a.

VI. Hrvatski Telekom d.d. obvezan je u roku od 15 dana od dana primitka ove odluke početi primjenjivati Standardnu ponudu Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa s ugrađenim izmjenama iz točke I. izreke ove odluke.

Obrazloženje

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM) je 19. prosinca 2016. zaprimila dopis operatora Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT), u kojem HT podnosi zahtjev za pokretanje postupka izmjene Standardne ponude Hrvatskog Telekoma d.d. za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa (dalje: Standardna ponuda). HT postupak pokreće s ciljem uvođenja FTTB/FTTDP tehnologije u mrežu HT-a.

Na osnovu zaprimljenog zahtjeva, HAKOM je održao sastanak s HT-om radi pojašnjenja predloženih izmjena. Po provedenoj analizi predloženih izmijene HAKOM je donio konačan prijedlog izmjena Standardne ponude.

Prijedlozi izmjena Standardne ponude s ciljem uvođenja FTTB/FTTDP tehnologije u mrežu HT-a vrše se s ciljem definiranja tehničkih, procesnih i komercijalnih uvjeta pružanja usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa kada se ista pruža putem FTTB/FTTDP tehnologije. Vezano za mjesečne naknade za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP tehnologije, HAKOM smatra kako iste odgovaraju naknadama koje su definirane za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH tehnologije bez svjetlovodne okosnice u zgradi.

Nadalje, HAKOM kao i u slučaju veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTH tehnologije smatra kako je opravdano blok pristupa odrediti relativno u odnosu na broj dostupnih korisnika na području pojedinog OLT-a, s obzirom da se povećanjem korištenja mreže na pojedinom OLT području smanjuje rizik investitora. Popust na cijenu za pojedinačni pristup primjenjuje se ovisno o bloku pristupa. Najveći popust primjenjuje se u slučaju kada operator zakupi blok od 3% pristupa od ukupnog broja dostupnih korisnika na području pojedinog OLT-a. Tako u slučaju bloka od 3% pristupa trošak pristupne svjetlovodne mreže iznosi 69,75 HRK.

Naknade po korisniku za blok od 1%, odnosno 2% pristupa, određene su na način da je trošak pristupne svjetlovodne mreže umanjen za 5%, odnosno 10%. Tako u slučaju bloka od 1% pristupa trošak pristupne svjetlovodne mreže iznosi 76,78 HRK, dok u slučaju bloka od 2% pristupa iznosi 73,26 HRK.

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude u točkama I.1., I.4., I.15.-I.21.,I.24, I.26, I.28.-I.30, I.35., I.38.-I.42., I.47. i I.52. izreke ove odluke.

HAKOM je 29. studenog 2016. zaprimio dopis HT-a, kojim HT obavještava HAKOM kako je započeo postupak implementacije određenih tehničkih izmjena u svojoj agregacijskog mreži koje uključuju zamjenu opreme te reorganizaciju implementacije agregacijske mreže HT-a uslijed čega dolazi do promjene broja i obuhvata pristupnih područja za potrebe spajanja operatora u okviru usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa. U svome dopisu HT daje i prijedlog migracije za postojeće operatore korisnike koji pristup ostvaruju na ethernet razini. HAKOM je operatore korisnike upoznao s izmjenama koje predlaže HT te niti jedan operator korisnik nije imao primjedbe na predložene izmjene.

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude u točkama I.2., I.3., I.5.-I.14.,I.22., I.23., I.25., I.34., I.36., I.37., i I.43. I.46. izreke ove odluke.

Pored izmjena koje u svojim zahtjevima traži HT, HAKOM u ovoj odluci predlaže dodatne izmjene koja se odnose na izmjenu procesa realizacije i priključenja završne točke mreže na točku raspodjele te na usklađenje Standardne ponude s odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Narodne novine br. 154/11, 149/13, 82/14, 24/15, 42/16) vezano za provjeru minimalne silazne brzine.

HAKOM smatra kako su trenutno važeće odredbe kojima se definira mogućnost nadogradnje mreže ukoliko je krajnji korisnik udaljen od najbliže slobodne parice više od 100 metara zračne udaljenosti (maksimalno unutar kruga od 300 metara zračne udaljenosti od objekta koji treba priključiti) ili se radi o zračnoj udaljenosti manjoj od 100 metara, za koju je potrebno poduzeti određene građevinske radove te ishođenje potrebnih dozvola/suglasnosti, diskriminirajuće u odnosu na operatore korisnike. Naime, operatori korisnici, u slučaju kada žele spojiti krajnjeg korisnika koji zahtjeva nadogradnju mreže na prethodno navedeni način, snose sve troškove izgradnje HT-ove mreže (izuzev troška materijala kojeg je dužan osigurati HT) bez obzira što ista postaje vlasništvo HT-a. Nadalje, operator korisnik i dalje po realizaciji završne točke mreže na točku raspodjele plaća naknade za korištenje tražene veleprodajne usluge. Navedeno u praksi dovodi do situacije da operatori korisnici u velikom broju slučajeva odustaju od realizacije takvih priključaka i krajnji korisnici ostaju bez mogućnosti izbora.

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude u točkama I.32. i I.33. izreke ove odluke.

Nadalje, HAKOM smatra kako je potrebno provesti usklađenje Standardne ponude na način da se minimalna brzina internet usluge koja je definirana Pravilnikom o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Narodne novine br. 154/11, 149/13, 82/14, 24/15, 42/16) definira u postotku od 70% od oglašavane brzine pristupa internetu bez obzira radi li se o brzini u silazu ili brzinu u uzlazu. S obzirom na sve veću važnost brzina u uzlazu te sve veći broj ponuda koje krajnjim korisnicima omogućavaju znatno veće brzine u uzlazu, HAKOM smatra kako je potrebno uskladiti odredbe Standardne ponude kako bi se definirala objektivna pravila kontrole za uzlazne brzine.

Slijedom navedenog, predložene su izmjene Standardne ponude u točkama I.49. - I.51., I.53. i I.54. izreke ove odluke.

Slijedom svega navedenog, HAKOM je temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. i članka 58. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK) odlučio kao u izreci ove odluke.

Sukladno članku 22. stavak 5. ZEK-a o ovom prijedlogu provest će se javna rasprava.

 

 

 

Predsjednik Vijeća

 

dr. sc. Dražen Lučić

Privitak 1Pristupne lokacije za Ethernet razinu (IP uređaji za prijenos podataka na Ethernet sloju

HT Regija Sjever:

3.5. Ostala pitanja

3.5.1.                       Izbor veleprodajnih ulaznih usluga

Test istiskivanja marže može se provesti:

• za svaku vrstu ulazne veleprodajne usluge (uz moguću zemljopisnu segmentaciju);

• na temelju odgovarajuće kombinacije ulaznih veleprodajnih usluga.

U prvom slučaju, test se provodi uzimajući u obzir samo jednu (odabranu) veleprodajnu uslugu. Primjenom testa za svaku pojedinu ulaznu veleprodajnu uslugu moguće je uzeti u obzir zemljopisnu segmentaciju na način da se za svako zemljopisno područje test provede uz korištenje ulazne veleprodajne usluge koja je zastupljena na tom području. Ovo podrazumijeva prethodnu podjelu i definiranje područja na kojima će se koristiti određena ulazna veleprodajna usluga.

U drugom slučaju test se provodi uzimajući u obzir kombinaciju dostupnih ulaznih veleprodajnih usluga koje nudi SMP operator. Trošak kombinacije ulaznih veleprodajnih usluga obično se određuje kao prosječni ponderirani trošak ulaznih veleprodajnih usluga. Ponderi koji se pridodaju svakoj pojedinoj ulaznoj veleprodajnoj usluzi mijenjaju se ovisno o korištenju pojedinih veleprodajnih usluga.

HT grupa ima jedinstvene cijene usluga na cijelom području RH, odnosno ne radi diferencijaciju maloprodajnih cijena ovisno o korištenoj veleprodajnoj usluzi. Isto tako, a u skladu sa zaključcima mjerodavnih analiza tržišta, HT kao operator sa značajnom tržišnom snagom ima obvezu pružanja veleprodajnih usluga pod istim uvjetima i cijenama na cijelom teritoriju RH. Kako bi konkurirali HT-u i/ili društvima pod njegovom kontrolom, operatori su u mogućnosti putem različitih veleprodajnih ponuda, ostvarivanjem pristupa HT-ovoj mreži, ponuditi uslugu širokopojasnog pristupa internetu u skladu s obvezom nediskriminacije i obvezom nadzora cijena, uključujući i obvezu troškovne usmjerenosti. Korištenjem veleprodajne usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji te veleprodajne usluge bitstream pristupa, operatori imaju pristup veleprodajnim ulaznim proizvodima na cijelom teritoriju RH gdje HT ima izgrađenu vlastitu bakrenu mrežu. Na područjima gdje HT ima izgrađenu svjetlovodnu mrežu, operatori mogu koristiti uslugu bitstream pristupa putem FTTH/FTTB/FTTDP rješenja i uslugu pristupa pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji distribucijskog čvora za svjetlovodne distribucijske mreže (FA PON).

Osim toga, operatori mogu koristiti i veleprodajnu uslugu hibridnog pristupa. Korištenjem ove usluge, korisnicima se omogućava ostvarivanje većih brzina na postojećoj usluzi širokopojasnog pristupa internetu u odnosu na pristup samo putem xDSL tehnologije, a navedeno se postiže korištenjem kapaciteta pokretne mreže.

Uzevši u obzir navedeno, HAKOM smatra ispravnim definirati ulaznu veleprodajnu uslugu jednako za HT i društva pod njegovom kontrolom. Naime, kada bi se za veleprodajni input za potrebe MS testa uzeo omjer veleprodajne cijene HT-a i trošak izgradnje vlastite mreže društva pod kontrolom HT-a, cijena veleprodajne usluge u MS testu bila bi različita od cijene koju doista plaćaju konkurenti koji HT-ovu veleprodajnu uslugu kupuju po cijenama objavljenim u relevantnim standardnim ponudama, što utječe na njihove ukupne troškove, marginu proizvoda i prihod ostvaren na tržištu. Ovakav veleprodajni input bio bi različit od cijene po kojoj konkurenti kupuju veleprodajni proizvod, a posljedično, margine proizvoda dobivene u MS testu ne bi odgovarale realnim marginama koje konkurenti na tržištu mogu ostvariti, jer u tom slučaju ulazni parametar veleprodajne cijene ne bi bio isti za HT i društva pod njegovom kontrolom i operatore korisnike veleprodajne usluge.

Drugim riječima, razina maloprodajnih cijena s kojima bi se morali natjecati ostali operatori, dovela bi do istiskivanja marže, odnosno, dugoročno, do neučinkovitog tržišnog natjecanja i izlaska drugih operatora s tržišta.

Slijedom svega navedenog, HAKOM smatra ispravnim primijeniti pristup u kojem se za potrebe provođenja MS testa, kako za HT, tako i za Iskon i Optimu, kao ulazna veleprodajna usluga koristi:

-          trošak kombinacije veleprodajne usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i usluge najma korisničke linije, odnosno predodabira operatora - za voice only ponude

-          trošak kombinacije veleprodajnih usluga LLU/NBSA za ponude realizirane na bakrenoj infrastrukturi koje uključuju širokopojasni pristup internetu

-          trošak kombinacije veleprodajnih usluga NBSA FTTH/FTTB/FTTDP i usluge FA PON za ponude realizirane na optičkoj infrastrukturi koje uključuju širokopojasni pristup internetu

-          trošak veleprodajne usluge hibridnog širokopojasnog pristupa za ponude koje uključuju hibridni širokopojasni pristup.

Kada se MS test provodi na temelju kombinacije pojedinih veleprodajnih usluga, ta kombinacija treba odražavati razinu korištenja infrastrukture od strane alternativnih operatora. Prethodno navedeno postiže se određivanjem prosječnog ponderiranog troška korištenih veleprodajnih usluga pri čemu se kao težinski faktori koriste tržišni udjeli prema broju korisnika pojedine veleprodajne usluge. Primjera radi, trošak kombinacije veleprodajnih usluga LLU/NBSA usluga odgovara ponderiranom prosjeku troškova izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i veleprodajnog širokopojasnog pristupa internetu pri čemu će se jednaki ponderi primijeniti i za vlastite mrežne troškove koji su potrebni za pružanje maloprodajne usluge. Za izračun navedenih troškova koristit će se, na odgovarajući način prilagođeni, troškovi iz HAKOM-ovog BU-LRAIC+ modela.

Isto tako, u skladu sa Smjernicama BEREC-a o testu ekonomske replikabilnosti i Preporukom Europske komisije o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama, potrebno je uzeti u obzir količinske popuste kako bi se potaklo ulaganje u NGA infrastrukturu: "NRA-ovi trebaju uzeti u obzir prisutnost popusta na količinu i/ili dugoročne sporazume o cijenama".

loju

Pristupno područje

Zagreb Pešćenica

ZG1

Pristupno područje 1

Zagreb Draškovićeva*

Zagreb Trnje*

Zagreb Trnsko

Zagreb Utrina

Zagreb Dubrava zapad

Zagreb Dubrava

Zagreb Martićeva

Zagreb Žitnjak

Zagreb Kanal

Zagreb Bukovac

Zagreb Granešina

Zagreb Lašćinska

Glina

Dvor

Hrvatska Kostajnica

Staza

Petrinja

Viktorovac

Lekenik

Kutina

Sisak

Popovača

Ivanić grad

Novska

Pokupsko

Zagreb Črnomerec

ZG2

Pristupno područje 2

Zagreb Vrapče

Zagreb Prečko

Zagreb Trešnjevka

Zagreb Trnje*

Zagreb Draškovićeva*

Zagreb Mihaljevac

Zagreb Nova cesta

Zagreb Zagrepčanka

Zagreb Vjesnik

Zagreb Centar 4 Jurišićeva

Zagreb Trešnjevka

Zagreb Gundulićeva

Zagreb Bijenik

Zagreb Jankomir

Zagreb Rudeš 2

Sveta Nedjelja

Jastrebarsko

Blatuša

Rakov Potok

Karlovac

Karlovac-Novi Centar

Tušilović

Samobor

Sesvete

Zaprešić

Velika Gorica

Dugo Selo

Varaždin Trg slobode*

Pristupno područje 3

Varaždin Optujska*

Čakovec

Koprivnica

Prelog

Ludbreg

Križevci

Vrbovec

Grubišno Polje

Daruvar

Mursko Središće

Carevdar

Garešnica

Bulinac

Veliki Zdenci

Đurđevac

Zabok

Krapina

Zelina

Zlatar Bistrica

Donja Stubica

Klanjec

Pregrada

Lepoglava

Vinica

Novi Marof

Bjelovar

Slijedom svega navedenog, mišljenje je HAKOM-a da se pri izračunu kombinacije veleprodajnih usluga uzme u obzir:

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hub)

-          pojedinačna veleprodajna cijena usluge s popustima na količinu;

HT Regija Istok:

-          odgovarajući ponder koji treba odražavati razinu korištenja infrastrukture od strane alternativnih operatora, bez društava pod kontrolom HT-a.

HAKOM će ažurirati podatke potrebne za ponderiranje prema stvarnoj zastupljenosti veleprodajnih usluga, bez korištenja veleprodajnih usluga od strane društava pod kontrolom HT-a.

Novi veleprodajni proizvodi trebaju biti uključeni u kombinaciju veleprodajnih usluga na temelju predviđene potražnje, a koja će se ažurirati u skladu sa stvarnim korištenjem usluge u razdoblju od šest mjeseci od razdoblja početka pružanja usluge.

3.5.2.                       Tretman paketa usluga koji sadrže nereguliranu uslugu

Pakete usluga (eng. bundle) operatori obično nude iz različitih razloga, kao što su stjecanje novih korisnika, ostvarivanje ekonomije opsega, smanjenje odljeva korisnika, itd.

Pakete usluga operatori nude po cijenama nižim u odnosu na cijenu svakog pojedinačnog proizvoda. Drugim riječima, cijena paketa sastavljenog od tri proizvoda A, B i C je općenito niža od zbroja cijene svakog proizvoda ako se nudi samostalno: cijena (A + B + C) <cijena (A) + cijena (B) + Cijena (C).

Razlikujemo tri vrste paketa usluga:

1. Čisti paket usluga (eng. pure bundle) - jedna cijena za sve usluge u paketu;

2. Vezane usluge - sastoji se od usluge (eng. tying product) koja se može kupiti samo u kombinaciji s drugom uslugom (eng. tied product);

3. Vezivanje usluga koje su dostupne pojedinačno, ali operator nudi pogodnosti za zajedničko kupovanje tih usluga koje nije moguće ostvariti kupnjom tih usluga zasebno.

Bez obzira na vrstu paketa usluga, isti se tretiraju kao jedan proizvod koji se sastoji od nekoliko pod proizvoda.

Kreiranje paketa usluga može služiti vertikalno integriranom operatoru da isključi svoje konkurente sa silaznog tržišta. Na taj način vertikalno integrirani operator na ulaznom tržištu može prenijeti svoju tržišnu snagu na jedno ili više silaznih tržišta na kojem može, ali i ne mora imati značajnu tržišnu snagu.

Naime, uz reguliranu uslugu koja je podložna MS testu, paketi usluga mogu sadržavati i neregulirane usluge. U tom slučaju, prilikom provođenja MS testa potrebno je voditi računa mogu li alternativni operatori, uključujući i nove operatore, replicirati takav paket usluga na tržištu na održivoj razini u kratkom i dugom roku.

ERG-ov izvještaj o primjeni testa istiskivanja marže daje smjernice na koji način tretirati pakete usluga, pa između ostalog navodi da ukoliko paket usluga (čisti ili vezani) uključuje više reguliranih usluga s različitih tržišta, alternativni operatori imaju mogućnost nuditi na tržištu sve usluge iz paketa usluga. U takvom slučaju dovoljno je procijeniti zajedničku marginu svih usluga uključenih u paket. Na taj se način pojednostavljuje analiza i nije potrebno alocirati prihode i troškove na usluge koje su dio paketa. Međutim u slučaju kada paket uključuje usluge s različitih tržišta od kojih su neke regulirane, a neke neregulirane i nisu dostupne konkurenciji, potrebno je izdvojiti prihode i troškove usluge koja nije dostupna iz izračuna margine, kako bi se osiguralo da je trošak regulirane usluge nadoknađen. Na taj način, provjera isključivo reguliranih usluga unutar paketa usluga osigurava nadoknadu troškova reguliranih usluga i postupanje SMP operatora u skladu s regulatornim obvezama. Kod razmatranja paketa usluga potrebno je voditi računa i o ograničenjima poslovnih modela konkurencije. Na primjer, u slučaju 3D paketa, ukoliko konkurencija ne može ponuditi TV uslugu, onda se u MS testu iz izračuna margine treba ukloniti margina za TV uslugu. Međutim, ako bi takva usluga bila dostupna konkurenciji, onda bi bilo dovoljno utvrditi zajedničku marginu za sve usluge unutar paketa usluga. Iz navedenog proizlazi da je potrebna regulatorna procjena o tome koje maloprodajne usluge konkurenti mogu učinkovito nuditi na tržištu.

HT Regija Istok - lokacija IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju

Pristupno područje

Osijek, Gornji Grad*

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OS

Pristupno područje 4

 

 

Osijek, Donji Grad*

Vukovar

Vinkovci

Županja

Đakovo

Beli Manastir

Otok

Ilok

Bilje

Požega

Slavonski Brod

Pakrac

Virovitica

Našice

Donji Miholjac

Valpovo

Slatina

Nova Gradiška

Nova Kapela

Jakšić

Orahovica

Pitomača

Pleternica

Kneževi Vinogradi

Osijek - Retfala

Osijek - Retfala zapad

Osijek - industrijska četvrt

Osijek - Petra Svačića

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hub)

Kada operator koji ima obvezu provedbe MS testa neregulirane usluge veže u paketu s reguliranim uslugama, iz perspektive tržišnog natjecanja postavlja se pitanje, mogu li alternativni operateri replicirati paket. To je pitanje u nadležnosti regulatornog tijela, jer pristup tretmanu paketa usluga koji sadrže nereguliranu uslugu može imati značajan utjecaj na povećanje tržišnih udjela alternativnih operatora.

HT Regija Jug:

U suprotnom SMP operator bi mogao kroz unakrižno subvencioniranje iskoristiti svoju tržišnu snagu na konkurentnim tržištima i na taj način ugroziti ili umanjiti učinkovitost regulacije.

U svojim smjernicama BEREC je opisao kako se u MS testu mogu tretirati neregulirane usluge navodeći da: „…određeni broj nacionalnih regulatornih tijela koristi troškove operatora sa značajnom tržišnom snagom kako bi procijenili troškove nereguliranih usluga (uglavnom LRIC+). U kontekstu REO/prilagođenog EEO pristupa, kada su dostupne informacije o troškovima mreže alternativnog operatora, izračun bi se mogao temeljiti na tim troškovima. Alternativno i u slučajevima kada ti troškovi nisu dostupni, cijene koje su komercijalno dogovorene na tržištu mogu se koristiti kao prvi zamjenski trošak ”.

Stoga, regulatorno tijelo ima određenu fleksibilnost da odluči na koji će način postupati s nereguliranim uslugama kada su one uključene u pakete usluga. Regulatorno tijelo može odlučiti hoće li neregulirane usluge koji su dio paketa usluga isključiti iz opsega testa istiskivanja marže ili ne.

Ako regulator odluči ukloniti nereguliranu uslugu iz opsega testiranja, to znači da će se test primijeniti samo na regulirani dio. U tom slučaju, svi troškovi i prihodi povezani s nereguliranim uslugama trebaju biti isključeni iz MS testa. Drugim riječima, test će usporediti troškove reguliranih usluga unutar paketa i udio prihoda koji su dodijeljeni uslugama koje ostaju u okviru testa. To zahtijeva određivanje i uklanjanje udjela prihoda koji se mogu pripisati nereguliranoj usluzi unutar ukupnog prihoda.

U suprotnom, ako nacionalno regulatorno tijelo odluči zadržati nereguliranu uslugu u okviru opsega MS testa, tada je potrebno uzeti u obzir ukupne prihode paketa u MS testu, kao i sve troškove nastale pružanjem svih usluga uključenih u paket, uključujući i troškove neregulirane usluge. U tom slučaju, test bi se trebao provoditi na temelju odgovarajućeg troškovnog standarda, odabranog prema prethodno definiranim kriterijima. Međutim, kako bi novi sudionici na tržištu mogli nadoknaditi barem svoje fiksne troškove, odgovarajući troškovni standard treba biti barem jednak standardu dugoročnog inkrementalnog troška (LRIC).

Slijedom svega navedenog, a kako bi se izbjeglo svako moguće unakrižno subvencioniranje između reguliranih i nereguliranih usluga, odnosno kako bi se alternativnim operatorima omogućilo da se natječu s SMP operatorima, HAKOM će prilikom provođenja MS testa uzeti u obzir i dodatne (neregulirane) usluge uključene u pakete usluga iz ponude operatora kojem je određena obveza provođenja MS testa kako je opisano dalje u tekstu.

Neregulirane usluge koje su već uključene u pakete usluga HT grupe ili koje mogu biti uključene u budućnosti, uglavnom se mogu podijeliti na:

a)usluge koje se nude samostalno (eng. standalone offer; npr. SATTV, širokopojasni pristup internetu putem pokretne mreže)

Što se tiče usluga koje se nude samostalno, najprikladniji način za njihovo razmatranje jest njihovo isključivanje iz testa istiskivanja marže. U tom slučaju troškovi nereguliranih usluga se ne procjenjuju, a iz ukupnog prihoda paketa usluga izuzima se maloprodajna cijena samostalne neregulirane usluge.

Potrebno je naglasiti kako se npr. usluge putem mreže pokretnih elektroničkih komunikacija unutar paketa usluga uvijek tretiraju kao usluge koje se nude samostalno, iako je moguće da u praksi ne postoji tarifa koja je dostupna i samostalno i u paketu usluga po istim karakteristikama (unutar paketa usluga može biti drugačiji limit prometa podataka ili minuta u odnosu na samostalnu uslugu). U tim slučajevima procjena cijene samostalne usluge temeljit će se na intrapolaciji/ekstrapolaciji sličnih postojećih samostalnih tarifa u mreži pokretnih elektroničkih komunikacija.   

Ovaj pristup podrazumijeva da se razlika između cijene paketa i cijene pojedinačnih samostalnih proizvoda unutar paketa primjenjuje isključivo na regulirani dio paketa. Iako ovakav pristup smanjuje fleksibilnost operatoru za čije ponude se test provodi i umanjuje prednosti ekonomije opsega navedeno onemogućuje nedopušteno unakrižno subvencioniranje između usluga. S obzirom na trenutni tržišni udio HT grupe i mogućnost novih operatora da repliciraju ponude HT grupe, HAKOM ovakav pristup smatra prikladnim.

b)usluge koje se ne nude samostalno (npr. IPTV sadržaj izvan osnovnog sadržaja)

Za usluge koje se ne nude samostalno na tržištu, MS test će biti proveden na način da se u izračun margine uključuje trošak navedene usluge u iznosu koji je jednak maloprodajnoj cijeni ukoliko je ista dostupna. Ukoliko maloprodajna cijena ne postoji ili test uz nju nije zadovoljen, test će se provesti na način da se u izračun uključe troškovi navedene usluge temeljem LRAIC+ troškovnog standarda, uz mogućnost prilagodbe na troškove SEO operatora. Zbog veće ekonomije razmjera i opsega HT-a HAKOM smatra opravdanim koristiti LRAIC+ standard koji uključuje sve zajedničke i združene troškove. 

HAKOM zadržava pravo tražiti od operatora dostavu troškova i odgovarajućih dokaza za njih i u slučaju kada se trošak usluge koja se ne nudi samostalno procjenjuje na temelju maloprodajne cijene, a kako bi utvrdio provodi li se test na način da se usluga nudi najmanje na razini troškova.

3.5.3.                       Pogodnosti

Test istiskivanja marže trebao bi uzeti u obzir i pogodnosti koje korisnik može ostvariti ugovaranjem nove ponude ili produživanjem ugovorne obveze na postojećem paketu jer se test mora zadovoljiti u bilo kojem trenutku.

U okviru pogodnosti koje se obično nude korisnicima prilikom ugovaranja novog paketa ili produživanja ugovorne obveze na postojećem paketu, najčešće razlikujemo poklone, pogodnost povoljnije kupnje uređaja za krajnjeg korisnika i pogodnost niže mjesečne naknade za cijelo ili za određeno vrijeme trajanja ugovorne obveze.

Pritom, operator može ponuditi korisniku bilo koju uslugu ili uređaj koji može, ali i ne mora biti izravno povezan s elektroničkim komunikacijskim uslugama.

Prilikom testiranja ponude koja se nudi uz određenu pogodnost, trošak pogodnosti mora se moći nadoknaditi kroz ugovoreno minimalno obvezno trajanje pretplatničkog odnosa uz koje se pogodnost ostvaruje.

Osim toga, pogodnost se može promatrati na dva načina:

• kao da su svi korisnici imali koristi od nje ili

• razmatrajući proporcionalni trošak ponude, odnosno uzimajući u obzir procijenjeni broj korisnika pogodnosti.

Budući da tretman pogodnosti ne smije ovisiti o tržišnom udjelu operatora/broju korisnika i/ili navikama korisnika tog operatora, HAKOM će u MS testu koristiti prvu opciju.

19">

HT Regija Jug - Lokacija IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju

Pristupno područje

Split2 – Vinkovačka*

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ST

Pristupno područje 5

 

 

Split3 – Poljička*

Sinj

Knin

Gračac

Gospić

Pag

Zadar 1

Zadar 2 Bokanjac

Biograd

Vodice

Šibenik

Primošten

Trogir

Muć

Drniš

Kaštel Stari

Podi (Dugopolje)

Posedarje

Makarska

Ploče

Ston

Dubrovnik 1

Dubrovnik 2 Mokošica

Babino Polje

Korčula

Blato

Hvar

Omiš

Supetar

Imotski

Metković

Vrgorac

Split1 - Kralja Tomislava

Split - Solin

Split - Brda

Split - Dražanac

Split - Lovret

Split - Mejaši

Pri određivanju iznosa pogodnosti, HAKOM će uz cijene uređaja/usluga koje se nude u okviru pogodnosti, uzimati u obzir i nabavnu cijenu uređaja, odnosno redovnu maloprodajnu cijenu usluge ako je ista dostupna. Ukoliko je uz određeni paket moguće izabrati između više pogodnosti, testirat će se pogodnost s najvećom vrijednosti.

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju

HT Regija Zapad:

Ukoliko se radi o pogodnosti niže mjesečne naknade kroz određeno vrijeme trajanja ugovorne obveze, takva pogodnost će se testirati samo uz mjesečnu naknadu s minimalnim trajanjem ugovorne obveze na koju se pogodnost odnosi, odnosno samo na korisnike koji su pogodnost u mogućnosti realizirati. To znači da će se promotivna niža cijena gledati poput novog paketa, s tim da će se prihod od mjesečne naknade računati uzimajući u obzir razdoblje primjene nove, niže cijene, i redovne cijene, bez promotivne pogodnosti. Dakle, ako se uz ugovor s minimalnim trajanjem ugovorne obveze od 24 mjeseca nudi promotivna pogodnost na način da promotivna cijena vrijedi 6 mjeseci, mjesečni prihod računat će se kao (6/24*promotivna cijena)+(18/24*redovna cijena).

Kada se radi o pogodnostima u vidu poklona/usluga koji mogu i ne moraju biti izravno povezane s elektroničkim komunikacijskim uslugama, kako bi se izračunala vrijednost takve pogodnosti, potrebno je dostaviti dokaz o trošku (nabavna cijena[21], maloprodajna cijena)  zajedno sa cijenom po kojoj će se nuditi korisnicima. Pri izračunu vrijednosti takve pogodnosti, HAKOM će uzimati u obzir razliku cijene za krajnjeg korisnika i nabavne vrijednosti uređaja/poklona, odnosno razliku redovne maloprodajne cijene usluge i cijene po kojoj se takva usluga nudi krajnjem korisniku. Ukoliko maloprodajna cijena ne postoji ili test uz nju nije zadovoljen, test će se provesti na način da se u izračun uključe troškovi navedene usluge temeljem LRAIC+ troškovnog standarda. Iznos troška odgovarat će punoj iskoristivosti pogodnosti.

Izračunata vrijednost pogodnosti diskontirat će se na ugovoreno minimalno obvezno trajanje pretplatničkog odnosa, odnosno na ono razdoblje ugovorne obveze uz koje se ta pogodnost nudi. Razdoblje ugovorne obveze smatra se relevantnim budući da takvom pogodnosti operatori mogu ciljati na pridobivanje/zadržavanje korisnika kroz razdoblje ugovorne obveze, ali ne i duže.

U slučaju paketa usluga koji sadrže nereguliranu uslugu, pogodnost koja se odnosi na nereguliranu uslugu iz paketa usluga, testirat će se jedino kada je njena vrijednost u paketu usluga veća od pogodnosti koju bi ostvario korisnik koji bi ugovorio samostalnu nereguliranu uslugu.

Sve pogodnosti koje se krajnjem korisniku nude uz pakete usluga, testirat će se na reguliranoj usluzi iz tog paketa.

HT Regija Zapad - lokacija IP uređaja za prijenos podataka na Ethernet sloju

Pristupno područje

Rijeka – Kozala*

 

RI

Pristupno područje 6

 

 

Rijeka – Susak*

Crikvenica

Krk

Senj2

Ogulin

Delnice

Rab

Otočac

Mali Lošinj

Pula

Rovinj

Poreč

Umag

Pazin

Labin

Novigrad

Kraljevica

Cavle

Rijeka - Centar

Rijeka - Zamet

Opatija

* glavni IP uređaj za prijenos podataka na Ethernet sloju (Hub)

Privitak 2

Način realizacije FTTB koncepta u pristupnoj mreži

Način realizacije FTTDP koncepta u pristupnoj mreži

Privitak 3Mjesečne naknade za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju FTTB/FTTDP rješenja (u HRK)[1]

3.6. Relevantne troškovne komponente koje je potrebno razmatrati u testu

U ovom poglavlju detaljnije su razrađene prodajne troškovne komponente koje bi se trebale uzeti u obzir pri provođenju testa istiskivanja marže. Navedeni prodajni troškovi će biti dodani na odgovarajući veleprodajni ulazni proizvod. U osnovi se prodajni troškovi mogu podijeliti u tri različite kategorije:

• Vlastiti mrežni troškovi;

• Plaćanja drugim operatorima (originacija, terminacija i sl.);

• Maloprodajni troškovi;

• Ostali zajednički troškovi.

3.6.1.                       Vlastiti mrežni troškovi

Ovisno o poslovnom modelu operatora, trošak vlastite mreže može se sastojati od sljedećih elemenata:

• za javno dostupnu telefonsku uslugu:

◦ trošak voice platforme

◦ trošak core mreže koja se koristi za pružanje javno dostupne telefonske usluge

◦ trošak zaposlenika koji rade na voice platformi

• za uslugu širokopojasnog pristupa internetu:

Usluga

Naknada po korisniku (pojedinačni pristup)

Naknada po korisniku

(OLT blok od 1% pristupa)

Naknada po korisniku

(OLT blok od 2% pristupa)

Naknada po korisniku

(OLT blok od 3% pristupa)

Naknada za korištenje kapaciteta

(cijena po Mbit/s)

Veleprodajni širokopojasni pristup za internet uslugu na Ethernet razini

80,29

76,78

73,26

69,75

27,63

Veleprodajni širokopojasni pristup za internet uslugu na IP razini (regionalni pristup)

82,71

79,20

75,68

72,17

37,30

Veleprodajni širokopojasni pristup za internet uslugu na IP razini (nacionalni pristup)

82,71

79,20

75,68

72,17

43,42

Pored cijene mjesečnih naknada za realizirani (aktivni) pojedinačni veleprodajni širokopojasni pristup ili OLT blok pristupa dodatno se plaća naknada za korištenje kapaciteta sukladno navedenim mjesečnim naknadama u gornjoj tablici.

Dio jednog OLT bloka čine veleprodajni širokopojasni pristupi FTTH i FTTB/FTTDP rješenja.

U svrhu izračuna naknade za korištenje kapaciteta (mjereno na točki preuzimanja prometa), korišteni kapacitet u obračunskom razdoblju (kalendarski mjesec) mjeri se i obračunava kako slijedi:

-        Za vrijeme pružanja usluge tijekom obračunskog razdoblja mjeri se prosječno korišteni kapacitet u pet (5) minutnim intervalima, zasebno za odlazni i dolazni promet, te se zbraja za sve korištene linkove ukoliko je isporuka prometa na više fizičkih linkova, uključujući redundantne linkove.

-        Na kraju svakog mjeseca odbacuje se 5% najvećih zbirno izmjerenih prosječnih vrijednosti (uzoraka) svih linkova mjerenih iz jednog sumarnog prikaza, nakon čega se sljedeća najveća prosječna vrijednost (uzorak), zaokružena na cijeli broj, izražena u Mbit/s, uzima kao stvarno korišteni kapacitet u obarčunskom razdoblju. Naknada se plaća samo za jedan smjer prometa i to onaj čiji je iznos prosječne vrijednosti (uzorka) veći.

U slučaju osporavanja računa, standardno se primjenjuju odredbe mjerodavnog ugovora između HT-a i Operatora korisnika, uz toleranciju iznosa od 2%.

Privitak 4 – Mjesečne naknade za virtualne kanale za VoIP i IPTV uslugu (u HRK)

◦ trošak core mreže koji se koristi za uslugu širokopojasnog pristupa internetu (IP i transportna mreža, licence i međugradske veze)

◦ trošak internet linkova

◦ trošak zaposlenika koji rade na broadband platformama ili koji rade na drugim mrežnim elementima koji se koriste za uslugu širokopojasnog pristupa internetu

◦ trošak ulaganja u kolokacijsku opremu (DSL kartice, preklopnici, ormari, agregati, klima uređaji itd.)

◦ trošak najma kolokacijskog prostora

◦ trošak ulaganja u svjetlovodnu infrastrukturu za povezivanje kolokacija

◦ trošak najma svjetlovodne infrastrukture (najam kabelske kanalizacije) potrebne za povezivanje kolokacija

• za uslugu prijenosa televizijskih programa:

◦ trošak TV platforme

◦ trošak instalacije.

Podaci o troškovima će se izvesti iz BU-LRAIC+ modela HAKOM-a prilagođenog odgovarajućoj ekonomiji razmjera.

3.6.2.                       Troškovi originacije i terminacije

Troškovi originacije i terminacije u druge mreže izračunavaju se sukladno stvarnim plaćanjima drugim operatorima.

3.6.3.                       Maloprodajni troškovi

• Upravljanje proizvodima

• Marketing i prodaja

• Privlačenje/akvizicija i zadržavanje korisnika

• Usluge za korisnike (uključujući pozivne centre)

• Izdavanje računa

• Sporna potraživanja

• Računovodstvo

• IT

• Oprema na strani krajnjeg korisnika (modem, STB)

• Trošak IPTV sadržaja

• Zajednički troškovi na maloprodajnoj razini

3.6.4.                       Ostali zajednički troškovi

Zajednički troškovi koji se ne mogu pripisati određenoj usluzi, a odnose se na korporativne troškove upravljanja.

3.7. Relevantni prihodi koje je potrebno razmatrati u testu

Prihodovna strana MS testa treba uključivati sve cjenovne elemente ponude operatora. Stoga je prilikom provođenja MS testa potrebno razmotriti sve relevantne prihode, uključujući i mjesečne i jednokratne elemente cijena.

Relevantni prihodi koje je potrebno razmotriti uključuju, između ostalog:

• jednokratne naknade vezane uz ponudu

◦ naknade za instalaciju koje se naplaćuju korisnicima na početku ugovorne obveze

◦ naknade za isključenje koje se naplaćuju korisnicima na kraju ugovorne obveze (ukoliko ih ima)

◦ naknade koje se plaćaju u slučaju promjene paketa usluga/usluge 

• mjesečni prihodi od pretplate  

• dodatni prihodi od javno dostupne telefonske usluge

◦ prihodi od poziva koji nisu uključeni u mjesečnu pretplatu paketa usluga/usluge

• dodatni prihodi od podatkovnog prometa

◦ prihodi od podatkovnog prometa koji nisu uključeni u mjesečnu pretplatu paketa usluga/usluge

• dodatni prihodi od IPTV usluge

◦ prihodi od kupljenih TV programa koji nisu pokriveni mjesečnom pretplatom

• prihodi ostvareni od dodatnih opcija nadogradnje pristupnih brzina. Naime, prilikom izračuna prihoda, MST uzima u obzir prosječno korištenje dodatnih opcija (ukoliko se iste nude po standardnoj cijeni iz cjenika). To znači da će se uz osnovni paket usluga/uslugu u obzir uzimati prihodi i troškovi dodatnih opcija.

4.   Primjena i ažuriranje testa istiskivanja marže

Ex-ante test istiskivanja marže će se, prema metodologiji opisanoj ovim dokumentom, primjenjivati svaki put kada HT grupa namjerava na mjerodavnim tržištima ponuditi novi maloprodajni proizvod koji uključuje maloprodajnu uslugu za koju imaju obvezu provođenja MS testa (usluga pristupa, usluga širokopojasnog pristupa internetu i usko povezanu IPTV uslugu). Osim troškova i prihoda vezanih uz jednokratne i mjesečne naknade navedenih maloprodajnih proizvoda, HAKOM će prilikom provođenja testa istiskivanja marže uzeti u obzir i sve dodatne troškove i prihode ostvarene izvan mjesečne naknade. Navedene dodatne troškove i prihode HAKOM će računati na temelju navika prosječnog krajnjeg korisnika pojedinog maloprodajnog proizvoda.

Osim toga, HAKOM će u test istiskivanja marže uključiti i troškove pogodnosti koje će promatrati kako je opisano u poglavlju 3.5.3., kako bi u svakom trenutku mogao ocijeniti profitabilnost pojedine ponude.

Nova maloprodajna ponuda može biti potpuno nova ponuda ili izmjena/dopuna bilo kojeg elementa postojeće ponude koji nije bio uključen u postojeću ponudu koja je dostavljena HAKOM-u na uvid.

Test istiskivanja marže treba se provoditi na temelju pogleda unaprijed. Relevantni parametri troškova i prihoda trebaju odgovarati troškovima i prihodima za razdoblje za koje se provodi test istiskivanja marže. To ne isključuje određene parametre koji su dobiveni na temelju informacija iz prethodnih razdoblja, sve dok se može pretpostaviti da su te informacije reprezentativne i za nadolazeće regulatorno razdoblje.

HAKOM smatra kako je parametre testa istiskivanja marže potrebno ažurirati na sljedeći način.

38">

Usluga

Cijena

Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge HT-a, a veleprodajni širokopojasni pristup se temelji na ADSL/VDSL tehnologiji

 

Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika, a veleprodajni širokopojasni pristup se temelji na ADSL/VDSL tehnologiji

Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika, a veleprodajni širokopojasni pristup se temelji na FTTH rješenju

 

Krajnji korisnik ostvaruje Osnovni pristup mreži putem usluge Operatora korisnika, a veleprodajni širokopojasni pristup se temelji na FTTB/FTTDP rješenju

PVC IPTV SD

5,67

5,67

5,67

5,67

Samostalni PVC IPTV SD

20,65

65,77   

5,67 + NBSA FTTH*

5,67 + NBSA FTTB/FTTDP****

PVC IPTV SD/HD

7,88

7,88

7,88

7,88

Samostalni PVC IPTV SD/HD

22,86

67,98   

7,88 + NBSA FTTH*

7,88 + NBSA FTTB/FTTDP****

PVC VoIP - 256 kbit/s (Ethernet razina)

3,95

3,95

3,95

3,95

PVC VoIP - 384 kbit/s (Ethernet razina)

4,74

4,74

4,74

4,74

PVC VoIP - 512 kbit/s (Ethernet razina)

5,53

5,53

5,53

5,53

PVC VoIP - 574 kbit/s (Ethernet razina)**

5,53

5,53

nije dostupno

nije dostupno

PVC VoIP - 1024 kbit/s (Ethernet razina)***

8,69

8,69

nije dostupno

nije dostupno

PVC VoIP - 1536 kbit/s (Ethernet razina)

nije dostupno

nije dostupno

11,85

11,85

PVC VoIP - 256 kbit/s (IP level/regionalni pristup)

5,10

5,10

5,10

5,10

PVC VoIP - 384 kbit/s (IP level/regionalni pristup)

6,12

6,12

6,12

6,12

PVC VoIP - 512 kbit/s (IP level/regionalni pristup)

7,14

7,14

7,14

7,14

PVC VoIP - 574 kbit/s (IP level/regionalni pristup)**

7,14

7,14

nije dostupno

nije dostupno

PVC VoIP - 1024 kbit/s (IP level/regionalni pristup)***

11,22

11,22

nije dostupno

nije dostupno

PVC VoIP - 1536 kbit/s (IP level/regionalni pristup)

nije dostupno

nije dostupno

15,30

15,30

PVC VoIP - 256 kbit/s (IP level/nacionalni pristup)

6,53

6,53

6,53

6,53

PVC VoIP - 384 kbit/s (IP level/nacionalni pristup)

7,85

7,85

7,85

7,85

PVC VoIP - 512 kbit/s (IP level/nacionalni pristup)

9,17

9,17

9,17

9,17

PVC VoIP - 574 kbit/s (IP level/nacionalni pristup)**

9,17

9,17

nije dostupno

nije dostupno

PVC VoIP - 1024 kbit/s (IP level/nacionalni pristup)***

14,45

14,45

nije dostupno

nije dostupno

PVC VoIP - 1536 kbit/s (IP level/nacionalni pristup)

nije dostupno

nije dostupno

19,73

19,73

PVC za nadzor opreme 256 kbit/s

1,09

1,09

1,09

1,09

Samostalni PVC VoIP - 256 kbit/s (Ethernet razina)

nije dostupno

64,05

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 384 kbit/s (Ethernet razina)

nije dostupno

64,84

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 512 kbit/s (Ethernet razina)

nije dostupno

65,63

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 574 kbit/s (Ethernet razina)**

nije dostupno

65,63

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 1024 kbit/s (Ethernet razina)***

nije dostupno

68,79

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 256 kbit/s (IP razina/regionalni pristup)

nije dostupno

67,62

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 384 kbit/s (IP razina/regionalni pristup)

nije dostupno

68,64

nije dostupno

nije dostupno

Standalone PVC VoIP - 512 kbit/s (IP razina/regionalni pristup)

nije dostupno

69,66

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 574 kbit/s (IP razina/regionalni pristup)**

nije dostupno

69,66

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC VoIP - 1024 kbit/s (IP razina/regionalni pristup)***

nije dostupno

73,74

nije dostupno

nije dostupno

Standalone PVC VoIP - 256 kbit/s (IP razina/nacionalni pristup)

nije dostupno

69,05

nije dostupno

nije dostupno

Standalone PVC VoIP - 384 kbit/s (IP razina/nacionalni pristup)

nije dostupno

70,37

nije dostupno

nije dostupno

Standalone PVC VoIP - 512 kbit/s (IP razina/nacionalni pristup)

nije dostupno

71,69

nije dostupno

nije dostupno

Standalone PVC VoIP - 574 kbit/s (IP razina/nacionalni pristup)**

nije dostupno

71,69

nije dostupno

nije dostupno

Standalone PVC VoIP - 1024 kbit/s (IP razina/nacionalni pristup)***

nije dostupno

76,97

nije dostupno

nije dostupno

PVC za podatkovnu uslugu 4Mbit/s (Ethernet razina)

13,09

13,09

20,00

20,00

PVC  za podatkovnu uslugu 10Mbit/s (Ethernet razina)

36,11

36,11

48,00

48,00

Samostalni PVC  za podatkovnu uslugu 4Mbit/s (Ethernet razina)**

34,87

74,58

nije dostupno

nije dostupno

Samostalni PVC za podatkovnu uslugu 10Mbit/s (Ethernet razina)

57,89

97,60

nije dostupno

nije dostupno

Ulazni podaci koji će se ažurirati na godišnjoj razini uključuju:

PDV nije uključen u gore navedene cijene

• distribuciju korisnika po pojedinoj ponudi ovisno o trajanju ugovorne obveze

*       dodaje se odgovarajuća mjesečne naknada za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za internet uslugu na temelju FTTH tehnologije

• trajanje poziva/podatkovni promet za pojedini proizvod (ako su relevantni);

**       dostupno samo na ADSL-u

• prosječan podatkovni promet po korisniku;

***         dostupno samo na VDSL-u

**** dodaje se odgovarajuća mjesečna naknada za uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa za Internet uslugu na temelju FTTB/FTTDP rješenja

• prihodi koji nisu uključeni u mjesečnu pretplatu paketa usluga/usluge;

Privitak 5 - Referentna tablica ovisnosti brzine o duljini za VDSL17a za FTTB (vrijedi za duljine do 50m) i FTTDP (vrijedi za duljine do 300m)

• ponderi veleprodajnih ulaznih podataka;

• maloprodajni troškovi (opisani u poglavlju 3.6.3.);

• troškovi CPE opreme (modem, STB, itd.) sukladno podacima dobivenima od operatora na tržištu (nabavna vrijednost opreme, životni vijek opreme);

• prosječni životni vijek krajnjeg korisnika.

Ulazni podaci koji će se ažurirati po njihovoj primjeni:

• cijena terminacije u pokretnoj mreži;

• cijena terminacije u nepokretnoj mreži;

• cijene ulaznih veleprodajnih usluga

• iznos razumne stope povrata na kapital (WACC).

HAKOM zadržava pravo provesti dodatne testove istiskivanja marže u opravdanim okolnostima (npr. po službenoj dužnosti ili u slučaju prijave/zahtjeva operatora, ukoliko su nastale promjene koje imaju značajan utjecaj na troškove, cijene ili raspodjelu korisničkih udjela, odnosno koje bi uzrokovale različite rezultate u odnosu na već provedeni ex-ante test istiskivanja marže).

5.   Objava podataka korištenih u testu istiskivanja marže

Svrha objave Metodologije jest upoznavanje operatora s načinom na koji HAKOM provjerava izvršenje regulatornih obveza određenih HT grupi, no sama provedba MS testa je zadaća regulatora. HAKOM će objaviti korištene pretpostavke MS testa i ulazne podatke koji nisu poslovna tajna operatora, odnosno podatke na temelju kojih nije moguće doći do zaključaka o povjerljivim podacima operatora.

6.   Popis slika i tablica

Slika 1. Tržišni udjeli na tržištu širokopojasnog pristupa internetu

Slika 2. Tržišni udjeli na tržištu pristupa javnoj komunikacijskoj mreži na fiksnoj lokaciji

Slika 3 Broj paketa HT grupe – paketi sa i bez neregulirane usluge

Slika 4. Test istiskivanje marže: prodajni troškovi i ekonomski prostor

Slika 5. Tri elementa koja je potrebno izračunati u svrhu testa istiskivanja marže

Slika 6. Utjecaj različitih izbora na razinu efikasnosti

Slika 7. Primjena razine učinkovitosti u EU

Slika 8. Troškovi i prihodi uzeti u obzir kod statičkog i dinamičkog pristupa

Slika 9. Postupanje s jednokratnim naknadama kod poludinamičkog pristupa

Slika 10. Proizvodi uključeni u pristup grupe proizvoda i pojedinačnog proizvoda

Slika 11. Definicija opsega troškova

Slika 12. Troškovni elementi uključeni u različite troškovne standarde ovisno o njihovom pripisivanju

Tablica 1. Prednosti i nedostaci EEO/REO/SEO pristupa

Tablica 2. Primjeri zemalja koje koriste SEO pristup

order-bottom-color:#000000; border-bottom-style:solid; border-bottom-width:0.75pt; border-left-color:#000000; border-left-style:solid; border-left-width:0.75pt; border-right-color:#000000; border-right-style:solid; border-right-width:0.75pt; border-top-color:#000000; border-top-style:solid; border-top-width:0.75pt; padding-left:5.03pt; padding-right:5.03pt; vertical-align:middle; width:37.2pt">

Duljina za promjer 0.4  [m]

Slabljenje na 300 kHz [dB]

Silazno slabljenje za pojas DS1 (Sve pločice)  [dB]

ESEL 20 do 30, MUS-110,
(254-8500kHz)

ESEL 31 do 70, MUS-95,
(254-2208kHz)

Uzlazna brzina (Sve pločice) tg6 [kbit/s]

Uzlazna brzina (Sve pločice) tg8 [kbit/s]

Silazna brzina (Sve pločice)  tg6 [kbit/s]

Silazna brzina (Sve pločice)  tg8 [kbit/s]

Silazna brzina (Sve pločice)  tg6 [kbit/s]

Silazna brzina (Sve pločice)  tg8 [kbit/s]

25

0.35

0.0

73,637

65,628

78,436

69,905

20,898

17,763

50

0.69

0.9

73,562

65,562

78,622

70,071

20,898

17,763

100

1.38

2.6

70,033

62,429

75,397

67,211

20,898

17,763

150

2.07

4.4

66,522

59,313

72,138

64,321

20,898

17,763

200

2.76

5.7

63,093

56,269

68,862

61,414

20,898

17,763

250

3.45

7.0

59,766

53,317

65,565

58,490

20,898

17,763

300

4.14

8.3

56,442

50,367

62,196

55,502

20,072

17,061

Tablica 3. Prednosti i nedostaci statičkog i dinamičkog pristupa

Tablica 4. Prednosti i nedostaci odabira pristupa grupe proizvoda i pristupa pojedinačnog proizvoda

Privitak 6 - VDSL17a Referentna tablica za FTTC bez vektoringa

Tablica 5. Troškovni elementi uključeni u različite troškovne standarde

7.   Popis kratica

AAC

Average avoidable costs

Prosječni izbježivi troškovi

ADSL

Asymetric Digital Subscriber Line

Asimetrična digitalna pretplatnička linija

ATC

Average total costs

Prosječni ukupni troškovi

AVC

Average variable costs

Prosječni varijabilni troškovi

BSA

Bitstream Access

Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa – bitstream usluga

BU-LRIC

Bottom Up Long Run Incremental Cost

LRIC troškovni standard s pristupom odozdo prema gore

CPE

Customer Premises Equipment

Oprema na strani krajnjeg korisnika

DCF

Discounted Cash Flows

Diskontirani novčani tok

DSL

Digital Subscriber Line

Digitalna pretplatnička linija

DSLAM

Digital Subscriber Line Access Multiplexer

Pristupni multipleksor digitalne pretplatničke linije

EEO

Equally Efficient Operator

Podjednako učinkovit operator

FA PON

Fibre Access

Pristup pasivnoj pristupnoj svjetlovodnoj mreži na lokaciji djelitelja

FDC

Fully Distributed Costs

Potpuno raspodijeljeni troškovi

FTTB

Fiber To The Building

Svjetlovod do zgrade

FTTH

Fiber To The Home

Svjetlovod do stambenog prostora

FTTDP

Fiber To The Distribution Point

Svjetlovod do distribucijske točke (čvora)

IPTV

Internet Protocol Television

Usluga digitalne televizije putem internetskog protokola

LLU

Local Loop Unbundling

Izdvajanje lokalne petlje

LRIC

Long Run Incremental Costs

Dugoročni inkrementalni trošak

MST

Margin Squeeze Test

Test istiskivanja marže

NBSA

Naked Bitstream Access

Usluga veleprodajnog širokopojasnog pristupa kod kojeg osnovni pristup mreži osigurava operator korisnik

NGA

Next Generation Access

Pristup putem mreža buduće generacije

NPV

Net Present Value

Neto sadašnja vrijednost

PBP test

Period by period test

Test za pojedino razdoblje unutar životnog vijeka korisnika

REO

Reasonably Efficient Operator

Razumno učinkovit operator

SEO

Similarly Efficient Operator

Slično učinkovit operator

SMP

Significant Market Power

Značajna tržišna snaga

SRIC

Short Run Incremental Costs

Kratkoročni inkrementalni troškovi

STB

Set Top Box

Prijamnik digitalnog televizijskog signala

VOIP

Voice Over Internet Protocol

Prijenos govora putem internetskog protokola

WACC

Weighted Average Cost of Capital

Prosječni ponderirani trošak kapitala

WLR

Wholesale Line Rental

Usluga najma korisničke linije

[1] Odluka od 9. svibnja 2018., KLASA: UP/I-344-01/17-03/02; URBROJ: 376-11-18-6

[2] Odluka od 19. lipnja 2019., KLASA: UP/I-344-01/18-03/05; URBROJ: 376-05-1-19-11

[3] Odluka od 19. lipnja 2019., KLASA: UP/I-344-01/18-03/04; URBROJ: 376-05-1-19-12

[4] 30. srpnja 2014., KLASA: UP/I-344-01/14-05/05; URBROJ: 376-11-14-14

[5] Podatci za 2016. ne uključuju podatke H1 Telekoma s obzirom da isti tada nije bio dio Optime, odnosno HT grupe.

[6] https://e-rasprave.hakom.hr/erasprava/public/discussions/511

[7] European Regulators Group, čiji je pravni slijednik Body of European Regulators for Electronic Communications (BEREC)  

[8] ERG (09) 07, Report on the Discussion on the application of margin squeeze tests to bundles, ožujak 2009.

[9] BEREC Guidance on the regulatory accounting approach to the economic replicability test, prosinac 2014.

[10] Preporuka Europske komisije оd 11. rujna 2013. o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama u cilju promicanja tržišnog natjecanja i poboljšanja ulagačkog okruženja u području širokopojasnog pristupa (2013/466/EU)

[11] troškova koji nastaju za pružanje usluga na silaznom maloprodajnom tržištu, tzv. prodajnih troškova (eng. downstream costs)

Duljina za promjer 0.4  [m]

Slabljenje na 300 kHz [dB]

Silazno Slabljenje za pojas DS1 (Sve pločice)  [dB]

ESEL 20 do 30,
MUS-110,  Zaštita
(254-8500kHz)

ESEL 31 do 70,
MUS-95,  Zaštita
(254-2208kHz)

Uzlazna Brzina (Sve Pločice) tg6 [kbit/s]

Uzlazna Brzina (Sve Pločice) tg8 [kbit/s]

Silazna Brzina (Sve Pločice)  tg6 [kbit/s]

Silazna Brzina (Sve Pločice)  tg8 [kbit/s]

Silazna Brzina (Sve Pločice)  tg6 [kbit/s]

Silazna Brzina (Sve Pločice)  tg8 [kbit/s]

25

0.35

0.0

60,256

53,754

64,183

57,257

20,898

17,763

50

0.69

0.9

60,195

53,700

64,336

57,394

20,898

17,763

100

1.38

2.6

60,034

53,556

64,632

57,658

20,898

17,763

150

2.07

4.4

59,874

53,413

64,929

57,923

20,898

17,763

200

2.76

5.7

59,774

53,324

65,240

58,200

20,898

17,763

250

3.45

7.0

59,766

53,317

65,565

58,490

20,898

17,763

300

4.14

8.3

56,442

50,367

62,196

55,502

20,072

17,061

350

4.83

9.7

53,013

47,323

58,704

52,404

19,246

16,359

400

5.52

10.8

49,399

44,115

55,053

49,164

18,420

15,657

450

6.21

12.0

45,546

40,692

51,219

45,760

17,594

14,955

500

6.91

13.1

41,427

37,032

47,193

42,186

16,768

14,253

550

7.60

14.2

37,078

33,164

43,035

38,492

15,942

13,551

600

8.29

15.3

33,278

29,792

39,707

35,548

13,859

11,780

650

8.98

16.3

29,557

26,489

36,640

32,837

11,776

10,009

700

9.67

17.3

26,098

23,417

33,746

30,280

9,692

8,238

750

10.36

18.4

23,004

20,671

30,911

27,776

7,609

6,468

800

11.05

19.2

20,754

18,725

28,843

26,023

6,904

5,868

850

11.74

20.0

18,678

16,931

26,748

24,245

6,199

5,269

900

12.43

20.8

17,010

15,435

25,044

22,725

5,139

4,389

950

13.12

21.6

15,380

13,973

23,270

21,140

4,080

3,509

1000

13.81

22.5

13,750

12,509

21,417

19,483

3,020

2,629

[1] Dostupne brzine veleprodajnog širokopojasnog pristupa na FTTB/FTTDP rješenju su 50/10Mbit/s, 60/10Mbit/s, 100/20Mbit/s, HT će u dogovoru s Operatorima korisnicima i HAKOM-om, po potrebi, omogućiti i određene dodatne profile koji bi odgovarali većini operatora.

 

[12] NN 79/09, 80/13

[13] Ovisno o odabiru inkrementa, može biti čisti LRIC ili LRAIC

[14] Europska komisija, Obavijest o primjeni pravila tržišnog natjecanja na sporazume o pristupu u sektoru telekomunikacija - OKVIR, MJERODAVNA TRŽIŠTA I NAČELA (98/C 265/02), 1998.

[15] Ibid, čl. 117.

[16] Ibid, čl. 118.

[17] Odluka Komisije od 4. srpnja 2007. (Case COMP/38.784 – Wanadoo España vs. Telefónica)

[18] Prosječni životni vijek krajnjeg korisnika će biti jedan od ulaznih parametara modela te će se ažurirati na godišnjoj razini prema podatcima dobivenim od strane operatora na tržištu.

[19] U dugom roku su svi troškovi varijabilni.

[20] Iako pokrivaju isti obujam troškova, ATC/FDC odgovaraju alokaciji troškova odozgo prema dolje dok se LRAIC+ obično odnosi na BU-LRAIC troškovno modeliranje u kojem se u obzir uzimaju samo učinkoviti troškovi.

[21] Moguće su i određene prilagodbe na troškove SEO operatora kako bi se uzela u obzir veća pregovaračka moć operatora obveznika provedbe MS testa.

OPĆI KOMENTARI
  • Odaberite sekciju kako biste vidjeli amandmane i komentare.